DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Dragovija (Dragova)

Facebook email email

PRIMORSKI POJAS > PLANINE DALMACIJE > SREDIŠNJI DALMATINSKI PLANINSKI NIZ > Dragovija (Dragova)
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Golovrh, 377 m
​Koordinate najvišeg vrha: 
43.1094, 17.5797

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Brdo Dragovija nalazi se u jugoistočnom nastavku Vrgorskog gorja i Pozle gore, smješteno između padina gore Rujnice na jugozapadu i pobrđa Mitruše na sjeveroistoku. Njegovim južnim nizinskim obodima teku rijeke Norin i Matica. Najviši vrh je Golovrh (377 m).

ENGLISH SUMMARY: Dragovija

Dragovija hill is located in the southeastern continuation of Vrgorac hills (Vrgorsko gorje) and Pozla gora, located between the slopes of Rujnica mountain in the southwest and the Mitruša hills in Herzegovina region in the northeast. The rivers Norin and Matica flow along its southern lowland edges. The highest peak is Golovrh (377 m).

Povećaj kartu
Ime (Etimologija)
Ime je brdo dobilo prema vrhu Dragova, odn. Dragova gradina (danas ga obično zovu Dragovija odn. Marušića Gradina) u čijem se podnožju nalazi istoimeno naselje.  Moguće je da je navedeni oronim mitološkoga postanja (od drag ‘zmaj’). Sufiks -ija ima zbirno značenje te je grčko-romanskoga postanja. Na talijanskim zemljovidima Dragovija je zapisana kao Dragoulo (prema: Domagoj Vidović, Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini. FOC 17 (2008), str. 139–168).
VID Dragovija
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:​​​​
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Dragovije
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

ZEMLJOPIS


Picture
Pogled s vrha Marin vijenac
Pogled na gornji dio delte Nereve, južna prigradska naselja Metkovića uz rijeku i njezine rukavce. Na drugoj strani nizine nalazi se brdo Dragovija (Dragova, s vrhom Marušića gradina visine 375 metara), pod kojime se nalazi naselje Dragovija - koje je po brdu dobilo ime. Na krajnjem desnom dijelu brda vidi se selo Vid.
Pogled preko Metkovića u smjeru Vida na obroncima Dragovije (lijevo, u pozadini)
Pogled preko Metkovića u smjeru Vida na obroncima Dragovije (lijevo, u pozadini)
​Vid, Ograđ i Dragovija 2019 Drone
Datum objave: 
24.3.2019. Autor: Lukica Prusac
Opis: Snimke dronom nastale u ožujku 2019. godine. Snimke sam pravio za svoj gušt pa ako ima koja greškica skužajte. Na snimci su sela Vid, Ograđ i Dragovija. Svaki vaš komentar je dobro došao. Uživajte!
Pogled s vrha Marin vijenac
Iako ne pretjerano visok vrh na krajnjem zapadu planine Žabe, Marin vijenac (507 m) pruža širok pogled, posebno prema dolini i delti rijeke Neretve. Prema sjeveru vidi se područje grada Metkovića (u sredini) uz rijeku Neretvu, te brda na desnoj obali Neretve (s lijeva, nadesno): Marušića gradina (373 m), Mitruša (431 m; u sredini) i Kukovac (518 m; desno) nad Čapljinom. U pozadini, pod snijegom, bijele se planine visoke Hercegovine: Čvrsnica, Čabulja, i Prenj.

PRIRODA


Zaštita prirode i ekologija

Picture
Pod padinama brda Dragovija nalazi se čak tri posebna ornitološka rezervata: Orepak (domaći ga zovu i Orapak), Podgrede (Pod gredom)  i Prud, koji zajedno predstavljaju najveće ostatke sredozemnih trščaka u Hrvatskoj. 

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Postav Arheološkog muzeja NArona u mjestu VId
Postav Arheološkog muzeja Narona u mjestu VId
 Između groblja i župne crkve u Vidu godine 1997. otkriven je veliki brončani spomenik kneza Domagoja, rad akademskog kipara Stjepana Skoke.
Između groblja i župne crkve u Vidu godine 1997. otkriven je veliki brončani spomenik kneza Domagoja, rad akademskog kipara Stjepana Skoke.

Tradicijske aktivnosti

Glavna privredna grana na Dragoviji je bila sadnja duhana. No, problem je bio taj što je monopol nad duhanom držala država, te je ona određivala tko će ga saditi, te koliko će mu ona oduzeti kao porez.

​Kulturno-povijesna baština

Arheološka i kulturno-povijesna cjelina "Narona-Vid" obuhvaća u Vidu pojedinačno zaštićene objekte (kuća Markota, Bukovac-Šiljeg, crkva Sv.Vida, Erešova kula) i evidentirane lokalitete (Erešove i Šiljegove bare). Kuća Markota, kuća Bukovac – Šiljeg, te Erešova kula i crkva Sv.Vida pritom se i dalje vode kao pojedinačno zaštićeni objekti.

​Područje uz Neretvu oko Vida i Metkovića sastavni je dio kulturnog krajobraza doline Neretve.
Akropola Narone
Na vrhu brežuljka iznad antičkog foruma nalazila se akropola nekadašnjeg grada Narone, s koje se pružao širok pogled na dolinu Neretve.

Po planini i po kraju

Vid


Vid, povećaj kartu
Vid je naselje tri kilometra udaljen ood Metkovića, te je doslovno njegovo najveće prigradsko naselje. Izgrađen je uz obalu rijeke Norin, desne pritoke rijeke Neretve na mjestu nekadašnjeg rimskog grada Narone. Na nekadašnjem antičkom forumu danas se nalazi Arheološki muzej Narona sagrađen na samim ostacima hrama.

Zaštićena kulturna dobra u Vidu su:
  • Kuća Bukovac-Šiljeg 
  • Kuća Markota u Vidu
  • Erešova kula
  • Crkva Sv. Vida
  • Arheološka zona I kulturno povijesna cjelina Narona - Vid

Evidentirana kulturna dobra su:
  • Ruralna cjelina Vid
  • Crkva Gospe Snježne
  • Skulptura kneza Domagoja sa strijelcima

IZVOR  Vid (Metković). Wikipedija (hr)
​Arheološka zona i kulturno-povijesna cjelina Narona-Vid
Grad Narona sagrađen je na mjestu sela Vid kod Metkovića. Počeci grada sežu u doba helenizma kada ovdje nastaje važno trgovište ili emporion koji za rimske prevlasti prerasta u jedan od najznačajnijih rimskih gradova na istočnoj obali Jadrana, a koji dobiva status kolonije, te postaje sjedište Naronitanskog konventa. Grad je bio utvrđen bedemima s kulama, a s istočne strane omeđen tokom rječice Norin. Za vladavine cara Augusta Narona doživljava procvat, a iz ovog razdoblja ističe se hram Augusteum na forumu, u sklopu kojeg je otkriveno 15 statua carske obitelji. U doba kasne antike, Narona postaje važno kršćansko žarište i sjedište naronitanske biskupije, a propada početkom 7. stoljeća.

​Arheološka zona i kulturno-povijesna cjelina Narona-Vid upisana je u Registar kulturnih dobara RH i štite se prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Zgrada Arheološkog muzeja Narone u Vidu
Zgrada Arheološkog muzeja Narone u Vidu
Arheološki muzej Narona
Arheološki muzej Narona, izgrađen na ostacima antičkoga grada Narone, današnjeg mjesta Vid kod Metkovića, u svojim zbirkama prikuplja, čuva, proučava i izlaže arheološku baštinu antičke Narone i naronitanskog područja.
Arheološka zbirka sastoji se od oko 2830 predmeta ukrasne, uporabne i sepulkralne namjene od različitih materijala (kamen, metal, staklo, kost, poludrago kamenje). Predmeti datiraju od 3. stoljeća prije K. do 14. i 15. stoljeća, a ističe se 15 statua carske obitelji iz hrama Augusteuma.
Numizmatička zbirka sadrži 280 primjeraka novca izrađenoga od bronce, srebra i zlata. Zbirka obuhvaća grčki, grčko – ilirski, rimski republikanski, rimski carski, bizantski te novac srednjega i novoga vijeka. Novac je datiran od 3. st. prije Krista do kraja 19. st..Numizmatička zbirka svojom raznovrsnošću omogućava uvid u povijest i život ovoga važnog antičkoga grada te ilustrira političke, gospodarske i trgovačke veze stanovnika Narone i Vida od helenističkoga do suvremenoga doba.
Picture
Moguća rekonstrukcija augusteja i okolnih građevina u Naroni
Autor Carole Raddato from FRANKFURT, Germany - Reconstruction drawing of the Augusteum, Archaeological museum Narona, Vid, Croatia, CC BY-SA 2.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=38881718
Ruralna cjelina Vid
Pogled s terase Arheološkog muzeja Narona prema sreditu ruralne cjeline
Pogled s terase Arheološkog muzeja Narona prema sreditu ruralne cjeline
Kuća Markota
​
Kuća Markota je smještena u središnjem i najstarijem dijelu sela Vid i predstavlja vrijedan primjer seoske arhitekture s kraja 18. i početka 19. stoljeća, a koju čini gospodarski dio u prizemlju i stambeni na katu. U zidove kuće ugrađene su brojne antičke spolije od kojih se ističu ulomci dvije nadgrobne stele, te ulomci razne arhitektonske plastike.
Klasifikacija: profana graditeljska baština; Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno; Pravni status: zaštićeno kulturno dobro


Kuća Bukovac-Šiljeg

Kuća Bukovac – Šiljeg smještena je u središnjem i najstarijem dijelu sela Vid i tipičan je predstavnik stambene seoske arhitekture s kraja 18. i početka 19. stoljeća, a koju čini gospodarski dio u prizemlju i stambeni na katu. U zidove kuće ugrađene su brojne antičke spolije – ulomci natpisa i arhitektonske plastike. 
Klasifikacija: profana graditeljska baština; Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno; Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Picture
Picture
Picture
Prilikom građevinskih radova u ruralnoj cjelini Vida još uvijek se pronalaze antički tragovi.
Prilikom građevinskih radova u ruralnoj cjelini Vida još uvijek se pronalaze antički tragovi.
Picture
Picture
Picture
Picture
Župna crkva Gospe Snježne

Župna crkva Gospe Snježne u Vidu, koju narod zove Gospa Ledena, sagrađena je na vrhu brežuljka na mjestu akropole nekadašnjeg grada Narone. Današnja crkva je treća po redu podignuta na tom mjestu. Prva crkva Svete Marije tu je bila podignuta još u predturskom vremenu spominje je jedan dokument u Dubrovačkom arhivu 1434. godine. Svakako, crkva je bila sagradena prije te godine. U tom dokumentu piše da je trgovac iz Neretve Stanihna Slađenović u svojoj oporuci od 11.travnja 1434. godine crkvi Svete Marije ostavio legat od jedne perpere za njezinu obnovu. Tu su crkvu srušili Turci, pa je na njezinim temeljima sagrađena nova, manja crkva, nakon što je kraj osloboden od Turaka krajem 17.stoljeća. Budući da se stanovništvo povećalo a crkva bila malena i neugledna, godine 1901. župnik don Josip Damić i župljani odlučili su tu crkvu srušiti i na njezinom mjestu sagraditi novu veću crkvu. Stara je crkva bila srušena. ali je trebalo dugo čekati dok se započela graditi nova. Tek je 1935. godine splitsko-makarski biskup Bonefačić blagoslovio temeljni kamen. Nacrt je izradio Ejnar Dyggve danski arhitekt i arheolog u stilu starohrvatskih crkava. (koji je u Vidu boravio radi rimskih iskopina) Do drugoga svjetskog rata bili su podignuti zidovi koje je započeo župnik don Serafin Puratić a nastavio don Vinko Buble. Crkva je duga 26 m, a široka 12 metara. Za to vrijeme služba se obavljala u crkvi svetog Vida.
U teškim poratnim godinama župnik don Frane Bego prikupljao je materijal za nastavak radova. Župnik don Ante Vojnović uspio je godine 1955. dobiti dozvolu od nadležnih državnih vlasti za nastavak radova i podignuti stupove. Nakon njegova premještaja, novi župnik don Mate Selak nastavio je s  radovima. i crkva je bila pokrivena 1961. godine te se u njoj od tada govorila misa. Crkvu je posvetio splitsko-makarski biskup Frane Franić 1. svibnja 1965. godine.  Betonski zvonik visok 27 metara sagradio je, prema nacrtu Đene Hamzić iz Rima, župnik don Pavao Banić 1973., a kamenom ga obložio župnik don Jure Marasović 1989. godine. Na pročelju crkve iznad glavnih vrata nalazi se brončani Gospin kip rad akademske kiparice Marije Ujević iz Zagreba. Kip je crkvi darovala Pava Vučić pok. Jakova udata Sršen a stajao je 7500 DEM. U crkvi se nalazi vrijedna Gospina slika, venecijanski barok nepoznatog slikara. Izrađena je na platnu veličine 50 x 30 cm. Naslikana je krajem 17. ili na samom početku 18. stoljeća. Slika je tu prenesena iz crkve Sv. Vida a na njezino je mjesto, u crkvi Sv. Vida postavljena nova Gospina slika koju je izradio akademski slikar Darko Šoša. Ova se slika sada nalazi u župnoj kući. U crkvi se sada  nalaze dva Gospina kipa i kip sv. Ante Padovanskoga.
Zalaganjem župnika don Stanka Vrnoge i župljana unutrašnjost crkve uređena je tijekom 2006.godine. Postavljen je strop, kameni pod i novi kameni oltar, ambon, krstionica i svijećnjaci, troja vrata te mozaik akademskog slikara Stjepana Skoke "Ivan krsti Isusa". Iste godine crkva je obojana. Nadbiskup splitsko-makarski msgr dr Marin Barišić posvetio je novi oltar 18.II 2007.g.
IZVOR  Župa Vid
Picture
Plato brda sa župnom crkvom i spomenikom Domagojevi strijelci
Plato brda sa župnom crkvom i spomenikom Domagojevi strijelci
Picture
Groblje

​Groblje kod župne crkve je središnje župno groblje u kojem se pokapaju mrtvi Vida i Pruda. Groblje se na ovoj lokaciji nalazi od početka 18. stoljeća. Za župnikovanja don Josipa Damića, početkom
 
20. stoljeća, ograđeno je kamenim zidom i izgrađene su sa sjeverne strane grobnice za bratime. Kasnije se groblje povećavalo prema sjeveru i dobilo je današnji izgled. Nalazi se na vrlo lijepom položaju. Danas je ovo groblje jedino za cijelu župu.
Picture
Picture
Košćela (Celtis orientalis) i antički ostaci na platou crkve
Picture
Picture
Picture
Košćela (košćela crna) ili obični koprivić (lat. Celtis australis L.) je bjelogorićno drvo koje raste na području  Mediterana i može narasti 20-25 metara visine. Košćela slovi za dugovječno i tvrdo drvo i po tome ga uspoređuju s maslinom.
Lišće: Jednostavno, izmjenično, oštro nazubljeno, grubo na vršcima, ima dlačice s donje strane, 5 do 15 cm dužine i tamnosivo/zeleno tijekom sezone, blijedi do svijetložute boje prije nego što otpadne ujesen.Cvjetovi: cvjetovi su hermafroditski (imaju muške i ženske organe), mali, zeleni, bez latica, pojedinačni ili u malim nakupinama. Nisu zanimljivi kao ukras.
Plodovi: Male, tamnoljubičaste bobice (koštunice), 1 cm promjera, nakon sazrijavanja smeđe ili tamno ljubičaste, vise u kratkim grozdovima. Slatke u i jestive, izuzetno su popularne među pticama i drugim životinjama.
Kora: Glatka, siva kora razvija slikovite plutaste bradavice i kvrge u starijoj dobi.
Ima veliki broj narodnih naziva: beprima, gangulić, glangolić, kastanjuole, kopriva, koprivec, koprivnik, koprivić, koprivka, koprivnjak, koprivovec, koprivovc, koprivček, koprina, kopriuc, kostanjula, kostela, košćela, košćelica, kršanac, ladonja, pokriva, raketa, stup-kopriva, turski čatlambuk, fanfarika, fafarinka.
Picture
Picture
Skulptura kneza Domagoja sa strijelcima
Spomenik knezu Domagoju otkriven je 13.6.1997. Ideja skupine mještana o postavljanju spomenika knezu Domagoju u Vidu javila se prije Domovinskog rata, no počela se realizirati tek nakon njega. 
Prva je ideja bila postaviti malenu bistu, no naposlijetku je postavljen veliki spomenik Domagojevi strijelci autora Stjepana Skoke na platou između župne crkve i groblja. Na tom mjestu, prethodno je bila šikara, s kamenim gromadama. Na mjestu otprilike gdje je danas cesta prema crkvi nalazila se velika otvorena čatrnja (dimenzija oko 3x7 m) koja je djeci služila i kao bazen. Nakon što je napravljen bazen za vodovod iza groblja, čatrnja je srušena i zatrpana. Prilikom izgradnje spomenika napravljen je betonski podest za spomenik prethodno dopremljen u dijelovima iz Zagreba te na licu mjesta spojen i postavljen. Uokolo spomenika nasuta je zemlja čime je cijeli plato postao uzvišenje. Ranije je kod kupole crkve, na sjevernoj strani uz bedeme bio kameni biljeg kao mjesto najviše točke brda na kojem je Vid (58 m nadmorske visine). Plato spomenika danas je na višoj koti. Za ovu svečanost uređena je, proširena i asfaltirana cesta dr Franje Tuđmana od pošte do crkve kao i sami plato ispod i pored crkve. Uz crkvu je postavljena svečana bina na kojoj se okupio tadašnji gotovo cijeli politički vrh na čelu s prvim predsjednikom RH dr Franjom Tuđmanom. Spomenik je blagoslovio tadašnji nadbiskup msgr Ante Jurić. 
IZVOR  Spomenik knezu Domagoju 1997-2017. Vid.hr
Skulptura kneza Domagoja sa strijelcima isped ulaza u groblje (desno)
Skulptura kneza Domagoja sa strijelcima isped ulaza u groblje (desno)
Sjeverne gradske zidine
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Zapadne gradske zidine
Picture
Picture
Erešova kula

Kula četvrtastog tlocrta sagrađena je na južnom potezu zidina antičke Narone, a sastoji se od prizemlja i dva kata s dvoslivnim krovom. Građena je od nepravilnih klesanaca, a uz njen istočni zid je dograđena manja prizemnica. U zidove kule ugrađene su brojne antičke spolije – natpisi, ulomci arhitektonske plastike, te dijelovi figuralne skulpture. Kula je sagrađena u prvoj polovici 19 st., a sagradio ju je svećenik Bariša Ereš prema kojemu je kula dobila ime.
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Dio Vida podno Erešove kule naziva se Križ, prema križu postavljenom uz cestu.
Starokršćanske bazilike

​Prvim djelomičnim istraživanjima koje je provodio 1972. Nenad Cambi iz Arheološkog muzeja u Splitu, te istraživanjima cijelog lokaliteta 1990. i 1993. pod vodstvom Emilija Marina, utvrđeno je da je strokršćanska Narona uoči propasti imala tri bazilike: baziliku u Erešovim barama, baziliku u vodovodu te baziliku na čijem je mjestu danas crkva sv. Vida. Bazilika na Erešovim barama je djelomično iskopana, a bazilika u vodovodu je zatrpana, ponajviše zbog neriješenih vlasničkih odnosa. 

Bazilika u Erešovim barama
Bazilika na Erešovim barama je bila izgrađena na mjestu vile rustice (porušene vjerojatno u 5. st.) krajem 6. ili početkom 7. st. Bila je to jednobrodna crkva s narteksom i apsidom koja je izvana bila četvrtasta, a iznutra polukružna. Uz zid apside s unutrašnje strane pronađena je klupa za kler. Pronađeni su i ulomci oltarne pregrade koja je dijelila prostor crkve na onaj namijenjen vjernicima i onaj namijenjen kleru.
Picture
Ostaci bazilike na lokalitetu Erešove bare
Autor Ma▀▄Ga - Vlastito djelo postavljača, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=94462161
Crkva sv. Vida
Prednja strana crkve sv. Vida
Prednja strana crkve sv. Vida
Crkva sv. Vida smještena je na ulazu u mjesto Vid, iz smjera Metkovića. Jedna je od najstarijih crkava u Dolini Neretve, nastala na ruševinama starokršćanskog kompleksa, na mjestu puno veće crkve, jedne od triju starokršćanskih bazilika ondašnje Narone. U samoj crkvi i okolnom prostoru u najnovije vrijeme obavljena su arheološka istraživanja koja su dala nove arheološke podatke. Otkrivena je krstionica za uranjanje krštenika i temelji starokršćanske bazilike iz 5. stoljeća. Bila je to katedrala biskupa starokršćanske Narone. ​Nedostatak ranosrednjovjekovnih nalaza na ovom lokalitetu govori u prilog teoriji o prekidu života na ovom prostoru i njegovom ponovnom naseljavanju od strane novopridošlog stanovništva na ruševinama zaboravljenog grada Narone.

Tijekom arheoloških istraživanja pronađeno je i pedesetak grobova iz 14. i 15. stoljeća, pa se smatra da je crkva nastala vjerojatno u 14. ili 15. stoljeću. Prema nekim autorima naknadna su istraživanja donekle osporila te pretpostavke i vrijeme izgradnje datirale u 16. stoljeće. Ipak, u jednom  dokumentu  sačuvanom u Dubrovačkom arhivu piše da je Juraj Radetić koji je umro u Neretvi oporučno ostavio 13.1.1348. legat crkvi Sv. Vida u iznosu od 80 dukata. Crkva Sv. Vida spominje se i u drugom dokumentu u Dubrovačkom arhivu godine 1405. 

Prema tome ona je postojala znatno prije dolaska Turaka i govori o srednjovjekovnom kontinuitetu hrvatskog Vida. Crkvu spominje i fra Marijan Lišnjić, makarski biskup 1670. godine. Biskup piše da je od kamena i da je posvećena sv. Vidu i Modestu, te da je 5 milja udaljena od Gabele.

Tijekom vremena često je bila zatvarana, što je ovisilo o njenom stanju. Godine 1786. crkva je bila zatvorena za bogoslužje zbog svoje dotrajalosti. Za bogoslužje bila ponovno otvorena krajem 18. stoljeća i opet 1822. godine bila zatvorena. Ponovno je popravljena godine 1901. kada je bila srušena Gospina župna crkva i započeli radovi na izgradnji nove crkve, a ona je sve do izgradnje nove župne crkve služila kao privremena župna crkva.

Današnja crkva iz 18. stoljeća je jednobrodna građevina s četvrtastom apsidom, orijentirana istok-zapad, duga 13, a široka 9,5 metara. Na pročelju je zvonik baroknog sloga na preslicu za tri zvona, te natkriveni narteks koji je podignut 1900. godine. Do godine 1995. crkva je imala tri oltara. Te je godine župnik don Jure Marasović uklonio glavni kameni oltar i postavio novi prema puku, a kip sv. Vida koji se na njemu nalazio postavio je na posebno postolje na zidu. Uklonjena su i dva pokrajna drvena oltara Srca Isusova s kipovima Srca Isusova i sv. Ćirila i Metoda, kao i Gospin oltar s njezinom slikom (rad slikara Darka Šoše). Svi su kipovi ostali i nadalje u crkvi na posebnim postoljima. Godine 1997. za župnikovanja don Stanka Vrnoge postavljen je novi narteks i popločano crkveno predvorje.
Nakon arheoloških istraživanja Crkva je obnovljena, a ostaci bazilike i krstionice su konzervirani. Prezentirani zidovi, podnice i krsni zdenac izdignuti su oko 1 m u odnosu na originalne visine zbog porasta razine vode u Delti Neretve u odnosu na antičko doba.

Uz crkvu sv. Vida nalazi se najstarije groblje na području vidske župe. Ono potječe iz srednjega vijeka, a grobovi se nalaze u crkvi i oko nje.
​U Crkvi je manji stalni postav o arheološkim iskopavanjima i obnovi objekta o kojemu skrbi Arheološki muzej Narona. Zaštićeno je kulturno dobro.


IZVOR  Župa Vid
Unutrašnjost crkve sv. Vida
Unutrašnjost crkve sv. Vida
Položaj crkve sv. Vida na ulazu u mjesto Vid
Položaj crkve sv. Vida na ulazu u mjesto Vid
Trijem crkve sv. Vida
Trijem crkve sv. Vida
Picture
Picture
Bazilika

Bazilika na mjestu današnje crkve sv. Vida bila je jednobrodna, dimenzije 25×30 m s polukružnom apsidom na istoku i narteksom na zapadu te aneksima na sjeveru i jugu. U sjevernom je aneksu 1992. otkriven starokršćanski baptisterij (krstaonica) sa zdencom osmerokutnog oblika, dubine 115 cm, te sa stepenicama u smjeru sjever-jug. Zdenac je značajan po tome što je jedini poznati krsni zdenac u Dalmaciji oslikan raznobojnim mramorom. Padom Narone počinje i propadanje bazilike, a na njenim ruševinama nastaje kasnosrednjovjekovno groblje (14. – 15. st.), koje je možda bilo u upotrebi i u 16. stoljeću. Unutar prostora bazilike evidentirano je pedesetak grobova.
Tlocrt bazilike kod crkve sv. Vida
Tlocrt bazilike kod crkve sv. Vida
Picture
Položaj bazilike (desno) u odnosu na antičku Naronu (ucrtani su forum i zidine)
Krstionica u aneksu starokršćanske bazilike kod sv. Vida
Krstionica u aneksu starokršćanske bazilike kod sv. Vida
Tlocrt krstionice kod sv. Vida
Tlocrt krstionice kod sv. Vida
Krstionica i bočno pročelje i pravokutna apsida crkve sv. Vida
Krstionica i bočno pročelje i pravokutna apsida crkve sv. Vida

PO BRDSKOM PODRUČJU


Predjel Tuzbelj na zapadnom rubu naselja Vid
Predjel Tuzbelj na zapadnom rubu naselja Vid
Vjerska obilježja uz cestu Vid-Dragovija
Vjerska obilježja uz cestu Vid-Dragovija
Putokaz biciklističke rute koja ovdje prati cestu Vid-Dragovija
Putokaz biciklističke rute koja ovdje prati cestu Vid-Dragovija

Ograđ

Naselje Ograđ nalazi se na polovici brdske ceste Vid-Dragovija, na padini s koje puca dobar pogled na neretvansku dolinu. Ime je najvjerojatnije dobilo po ogradama kojim su mještani ograđivali pašnjake i oranice. Mjestašce čini nekoliko kuća, no danas je nenaseljeno. Mjesto su naseljavale obitelji Petkovići i Prusci.
Pogled iz smjera Ograđa na dolinu Neretve
Pogled iz smjera Ograđa na dolinu Neretve
Desno u pozadini je gora Rujnica
Ograđ, cesta koja povezuje Vid s Dragovijom
Ograđ, cesta koja povezuje Vid s Dragovijom
Kapelica Sv.Ante

Zavjetna kapelica sv. Ante nalazi se kod (nenaseljenog) naselja Ograđ (2 km od Vida u brdskom dijelu župe). Kapelicu je kao vlastiti zavjet sagradio Martin Petković Vidakov 1934. godine. Svake godine na blagdan sv. Ante 13.6. 
održava se uz nju sveta misa.
Picture
Kapelica sv. Ante
Picture
Ograđ, detalj ispred kapelice sv. Ante
Kamena ploča s natpisom na kapelici sv. Ante
Kamena ploča s natpisom na kapelici sv. Ante
Kapelica Sv. Paška na Ograđu

Uz cestu Vid-Dragovija, na lokalitetu Pod Ograđem, između dva oštra zavoja (u smjeru Vida) 50-ak metara niže od kapelice sv. Ante, nalazi se kamena ploča sv. Ane i sv. Paška nepoznatog vremena nastanka. Dva je puta mijenjala lokaciju, a na današnju je prenešena po završetku Domovinskog rata. Budući je bila zapostavljena "na vrh Bile Vlake", na počivalištu uz zarasli puteljkak, koji vodi prema zaselku Ograđ, pripadnici III. voda, A satnije, 116. brigade su kao zavjet dali napraviti istovjetnu novu. Po idejnom rješenju arh. Damira Taslaka, uređen je okoliš svetišta sv Paška, postavljen kameni oltar i isklesana je i nova ploča jer je postojeća bila dosta oštećena zubom vremena. Ti radovi su okončani 1998. godine, nakon čega su započeti radovi na odmorištu za zavjetnike, izletnike i putnike namirnike. Izvorna ploča nalazi se u župnoj dvorani u Vidu.

Sv. Paško, kako ga ljudi inače nazivaju, bio je zidani kvadratični stup visok 112 cm, širok 71 cm i debeo 35 cm, načinjen od krupnijeg i sitnijeg priklesanog kamena vezanog vapnenom žbukom. Spomenik je na vrhu završavao zidanim poluvaljkastim krovom. Bočne stranice, stražnja strana i polukružni završetak s prednje strane izvorno su bili u potpunosti ožbukani, čime se postizao dojam monolitnosti. Pretpostavka o ožbukanosti ploha kapelice temelji se na fragmentarnim ostacima žbuke uočenim prilikom obilaska spomenika. Na prednjoj strani stupa, onoj koja je gledala prema jugoistoku, četiri su, kvalitetnije klesane, kamene grede tvorile nišu u koju je bila umetnuta ploča od kamena vapnenca dimenzija 45x45 cm. Na ploči su u plitkom reljefu u frontalnom postavu prikazani likovi Sv. Ante i Sv. Paška (Paskal, lat. Paschalis Baylon). Spomenik nije imao postolja, već je direktno ležao na kamenoj serpentini. Na stražnjoj strani, 27 cm niže od vrha pluvaljkastog zabata nalazio se otvor za polaganje darova dimenzija 18,5x13,5 cm.

Ispravan hrvatski naziv za ovakav oblik spomenika, koji se najčešće susreće u literaturi je kapelica. U pučkom govoru Neretvanskog kraja za kapelicu se često rabio naziv "vigura" (figura), o čemu svijedoči i toponim između Krstača i crkve Sv. Ivana na Dragoviji.

Na blagdan sv.Paške 17.5. svake godine na ovom mjestu se održava sveta misa kojoj osim mještana hodočaste hrvatski branitelji iz Vida.
IZVORI  Župa Vid; Jakov Vučić, 2006.
PROČITAJ VIŠE
VUČIĆ, Jakov: O staroj kapelici Svetog Paška. List župe Gospe Snježne, broj 11
Sveti Paško. List župe Gospe Snježne, broj 10
Picture
Kapelica Sv. Paška na Ograđu

MARUŠIĆA GRADINA (GRADINA)

Marušića gradina je drugi po visini vrh brda Dragovije, ali je najpoznatiji i iz daljine najprepoznatljiviji po svome "odrezanom" tjemenu. Marušića gradina je evidentirano kulturno dobro (prapovijesno naselje i antička osmatračnica).
Uoči blagdana Svetoga Ivana tradicionalno se na vrhu pali lomača. Na vrhu se nalazi križ, koji su kao svoj zavjet 1987. godine postavili Ivan (Išo) Kešina i Mate Vučić (Župan). Križ je obnovljen 2020. godine. 
Vrh je ime dobio po prezimenu Marušić. Marušići (Màrušić) se spominju 1704. godine kao posjednici u Desnama i Rujnici, u Vrbici (Plina), Staroj Gabeli i Crnićima te u Borovcima. Godine 1725. nalazimo ih među posjednicima na Dragoviji. Po predaji su se nekoć prezivali Pribinović i pristigli su iz Hercegovine. U Brštaniku kod Stoca postoji mikrotoponim Màrušića kȕće, a u Klepcima su živjeli Marušići pravoslavci.

IZVOR  Domagoj Vidović: Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini. FOC 17 (2008)
Pogled iz ravnice Neretve na Marušića gradinu, prepoznatljivu po zaravnjenom tjemenu
Pogled iz ravnice Neretve na Marušića gradinu, prepoznatljivu po zaravnjenom tjemenu

Dragovija (selo)

Naselje Dragovija nalazi se u brdskom dijelu vidske župe, oko 4 km sjeverozapadno od Vida s kojime je povezano brdskom cestom. Ime je dobilo po brdu Dragova, odn. Dragova gradina (danas ga obično zovu Dragovija odn. Marušića Gradina, visine 375 metara) u čijem se podnožju nalazi.​

Dragoviju su u prošlosti naseljavali Iliri čije grobne gomile možemo naći na nekoliko mjesta. Selo je nastalo krajem 17. st. naseljavanjem stanovništva prebjeglog iz Hercegovine nakon mletačko-turskih ratova. Stanovnici su se bavili uglavnom stočarstvom i zemljoradnjom obrađujući malene oranice. Zbog nezdravih uvjeta življenja u Vidu (močvara) prije stotinjak godina (prijelaz 19.-20. st.), tadašnji župnik stanovao je na Dragoviji. Umrli sa Dragovije sahranjivali su se na groblju u Vidu, a mrtvace se nosilo nekoliko sati pješice tzv. "mrtvačkim putem", kozjom stazom kroz šumu Gaj. Djeca sa Dragovije školu su pohađala u obližnjim Novim Selima udaljenim stazom oko 1,5 km. Mjesto je danas nenaseljeno ali ima povremenih stanovnika porijeklom iz tog mjesta koji obnavljaju stare kuće. Zbog teških uvjeta življenja i bez cestovne povezanosti stanovnici Dragovije napuštali su mjesto i selili u nizinske krajeve što je najviše bilo 1950.-ih i 1960-ih godina. 1974 godine u mjestu je bilo samo 8 osoba, uglavnom starijih. Najviše ih je odselilo u Metković (desna strana) gdje su imali svoje zemlje na kojima su sebi izgradili obiteljske kuće. Jedan dio odselio se ranije u Prud.
Mjesto su naseljavale obitelji: Plećaši, Musulini, Volarevići, Marevići, Taslaci i Brečići. Svetac zaštitnik mjesta je sveti Ivan Krstitelj koji se slavi 24.6.

IZVOR  Župa Vid
IZ PROŠLOSTI SELA

Svaki dan je stanovništvo išlo u Nova Sela i Podgrede i u burilima donosilo vodu. Vode bi im ponestajalo u čatrnjama jer bi ju stoka (ajvan) većinu popila. Nsaime, tokom ljeta bi prvo presušili bunari iz kojih su životinje pile, i potom bi se potrošila i voda iz čatrnja, tako da im raspoloživi spremnici koje su imali (čatrnje i bunari) nisu bili dostatni za cijelo ljeto, a valjalo je napojiti i blago. Živina se također vodila na napajanje, jedan dan u Prud, a drugi u Vrešticu.

U selu se nalazio stari bunar - zvali su ga grčki. aj bunar je imao stepenice sve do dna i bio je cijeli zidan. 
IZVOR  VUČIĆ, Ante: Dragovija - zaboravljeno selo. List Župe Sniježne Gospe, broj 16 / 2011.
​​Crkva sv. Ivana Krstitelja

Crkva sv. Ivana Krstitelja na Dragoviji sagrađena je nakon oslobođenja od Turaka, dakle krajem 17. ili početkom 18. stoljeća. Crkva je u početku bila malena, pa godine 1779. makarski biskup Fabijan Blašković naređuje da se poveća, što je nešto kasnije i ostvareno. Crkva je duga 11,50 m a široka 5 metara. Na pročelju je zvonik na preslicu s tri zvona i kamena rozeta u obliku križa. U crkvi se nalazi kip sv. Ivana Krstitelja kojega je nabavio Martin Petković povratnik iz iseljeništva oko 1930. godine.
Godine 1989. crkvu je obnovio župnik don Jure Marasović i tom je prigodom uklonjen iz kvdratnog svetišta (3 x 3 m) stari oltar i postavljen novi oltar prema puku. Stara oltarna slika sv. Ivana Krstitelja sada se nalazi na zidu apside. Budući da je narod napustio selo misa se u toj crkvi govori na blagdan Sv. Ivana Krstitelja, Sv. Ivana Apostola, Mali Uskrs, uoči Uzašašća i na treću nedjelju Došašća.

​Groblje kod crkve Sv. Ivana Krstitelja na Dragoviji prvi put se spominje 1738. godine što govori da je postojalo i prije toga vremena. Groblje sigurno postoji otkada i crkva, a vjerojatno je postojalo i prije podizanja crkve, početkom 18. stoljeca. Nakon što je župnik Damić, početkom 20. stoljeća uredio zajedničko župno groblje u Vidu u ovom groblju prestalo se pokapati mrtve i ono je danas posve zapušteno.

IZVOR  Župa Vid
Picture
Dragovija, crkva sv. Ivana Krstitelja
Autor: Ma▀▄Ga - Vlastito djelo postavljača, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=72816888

GOLOVRH

Vrh Marevića Golovro, na kartama je obično upisan kao Golovrh,  s visinom od 377 m najviši je vrh brda Dragovija i nalazi se sjeverozapadno od naselja Dragovije, u smjeru Pozle Gore.

Prud

Prud je naselje u sastavu Grada Metkovića.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 561 stanovnika te 150 obiteljskih kućanstava, a prema popisu iz 2011. 497 stanovnika.
Crkva sv. Ivana Krstitelja

Crkvu Sv. Ivana u Prudu gradili su mještani Pruda svojim besplatnim radom i novčanim prilozima prema nacrtu inženjera Tome Nogolice iz Metkovića. Dovršena je 1989. godine. Iste godine blagoslovio ju je tadašnji splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić. Duga je 18 m, široka 10 m, a visina zvonika iznosi 17 metara. Iskorištena je konfiguracija terena, te je praznina ispod oltara iskorištena za vjeronaučnu dvoranu. Na zidu svetišta nalazi se velika slika Kristova uskrsnuća, rad  Ede Petrića. U crkvi su kipovi sv. Ivana Krstitelja i sv. Leopolda Bogdana Mandića, koje je nabavio u Italiji don Marinko Jurišin, rodom iz Vida. Bogoslužje svake nedjelje i blagdanima obavlja župnik župe Vid.

IZVOR  Prud. Wikipedija (hr); Župa Vid
Picture
Picture
Picture
Posebni ornitološki rezervat – močvarno područje "Prud"
Picture
Rijeka Norin
Rijeka Norin
Površina ovog područja prema aktu o zaštiti (proglašen 1965. god.) je 250 ha, a provedenom GIS analizom to područje obuhvaća 323,6 ha. To su ostaci močvarnog područja u Delti Neretve kod mjesta Prud, gdje se može pronaći sredozemna gnjezdilišta bukavca (Botaurus stellaris), čapljice voljak (Ixobrychus minutus), eje močvarice (Circus aeruginosus) i patke njorke (Aythya nyroca). Populacija bukavca jedna je od najvećih u Sredozemlju. Za brkatu sjenicu (Panurus biarmicus) neretvanski tršćaci predstavljaju jedini lokalitet gniježđenja u primorskome dijelu Hrvatske, a važni su i kao gnjezdilište vrlo velike populacije kokošice (Rallus aquaticus), zatim štijoka (Porzana sp.), trstenjaka (Acrocephalus sp.) i drugih vrsta.
Područje je to što se pruža istočno od mjesta Vid i Prud i rijeke Norin, te sjeverno od Glibuše.
Picture

Norin (rijeka)

Pogled s mosta u Vidu na tok rijeke Norin (uzvodno)
Pogled s mosta u Vidu (Vidonjski most) na tok rijeke Norin (uzvodno)
U pozadini je pobrđe Mitruše u Hercegovini.
Stara trupica na obali Norina
Stara trupica na obali Norina
Početni tok rijeke Norin kod Pruda
Početni tok rijeke Norin kod Pruda
Rijeka Norin, lokalno zvana i Norilj, cijelom svojom dužinom ok oko 10 km teče širim područjem grada Metkovića, te predstavlja dio njegove administrativne granice s općinom Kula Norinska na zapadu. Izvire u malom izvorskom jezeru u metkovskom prigradskom naselju Prud na prijelazu krša u močvarno područje  delte Neretve, a u rijeku Neretvu se ulijeva nedaleko naselja Kula Norinska. Rijeka je toliko obilata vodom da je cijelim svojim tokom čitavu godinu plovna barkama od dvije do tri tone, a iz izvora Norina vodom se opskrbljuje i suvremeni regionalni vodovod "Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet". Samome vrelu, koje se nalazi pod konobom "Vrilo", više se ne može prići jer je ograđeno u cilju zaštite ovog vodopriprednog područja.
Ime Norin je ilirskog podrijetla. On je protjecao kroz antičku Naronu po kojemu je taj grad i dobio ime. Iako je rimska Narona nestala, ime Norin sačuvalo se do danas. Najstariji pisani dokument u kojem se spominje Norin potječe iz 1397. godine: "alo poreco de Norin".
Smatra se da je u antičko doba tijek Norina morao biti drugačiji. To je uočljivo u njegovu koritu u kojem leže krupni ostaci zidina Narone, koji se jasno vide prilikom vožnje pojedinim njegovim dijelovima. Norin se vjerojatno nekoć ulijevao u Neretvu već poviše Narone, bliže današnjem Metkoviću, i tek je kasnije zauzeo sadašnje korito, jedno napušteno krilo Neretve.
Prema rijeci Norin ime nosi utvrda Kula Norinska, a prema utvrdi naselje i općina Kula Norinska.
U rijeci Norin poznat je lov na žabe i jegulje, posebice je bogat jesenski lov kad jegulja putuje u more. Norinom su oduvijek plovili stari pučki čamci: neretvanske trupice i lađe. Svaka obitelj nastanjena uz Norin imala je trupicu, a gdje se zemlja više obrađivala ili čuvala stoka, i lađu.
Norin je danas početna točka brojnih izletničkih programa i foto-safarija kojima se posebno naglašava ljepota i vrijednost Norina je u čistoći njegove vode i raskoši prirodnih bioraznolikosti koje treba očuvati, zaštititi izvornu prirodu i iskonsku ljepotu, uz obilazak arheoloških lokaliteta i kulturno povijesnih znamenitosti.


IZVOR  Norin. Wikipedija (hr)
Prud; izletnički brodovi u blizini izvora rijeke Norin
Prud, izletnički brodovi u blizini izvora rijeke Norin
Izletnički brodovi u blizini izvora rijeke Norin
Izletnički brodovi u blizini izvora rijeke Norin

Podgrede - Crni Dolac

Podgrede se nalaze u nizinskom dijelu vidske župe, uz rub močvare na nekadašnjoj stazi koja je vodila od Vida prema Orepku i dalje Novim Selima odnosno Borovcima. Zaselak čini desetak raštrkanih kuća koje su danas nenaseljene. Za vrijeme Domovinskog rata probijen je makadamski put koji je poslije nasipan i uređen za prometovanje. Mještani, koji su iselili uglavnom u Metković, uređuju svoje stare kućice koje im služe kao vikendice a također obrađuju i zemlje u močvari.
Mjesto su naseljavale obitelji: Plećaši, Brečići, Musulini, Taslaci, a Crni Dolac Marevići i Volarevići.

Posebni ornitološki rezervat – močvarno područje "Pod Gredom" (Podgrede) 
Picture
Vid i brdo Dragovija, pogled iz nizinsko močvarnog područja Pod greda u dolini Neretve
Vid i brdo Dragovija, pogled iz doline Neretve
Aktom o zaštiti površina (proglašeno 1965. god.) je 587 ha, a provedenom GIS analizom to područje obuhvaća 568,1 ha. To su ostaci močvarnog područja u Delti kod mjesta Vid. Pruža se istočno od rijeke Matice, a sjeverno od Norina. To je prostor prostranih trščaka, jedan od posljednjih u Hrvatskoj gdje se može pronaći sredozemna gnjezdilišta bukavca (Botaurus stellaris), čapljice voljak (Ixobrychus minutus), eje močvarice (Circus aeruginosus) i patke njorke (Aythya nyroca). Populacija bukavca jedna je od najvećih u Sredozemlju. Za brkatu sjenicu (Panurus biarmicus) neretvanski tršćaci predstavljaju jedini lokalitet gniježđenja u primorskome dijelu Hrvatske, a važni su i kao gnjezdilište vrlo velike populacije kokošice (Rallus aquaticus), zatim štijoka (Porzana sp.), trstenjaka (Acrocephalus sp.) i drugih vrsta. Na području uz rječicu Norin pošumljavalo se od 1968.-1979. g. autohtonom vegetacijom: vrbom, jasenom, topolom, kako bi se privuklo na gniježđenje ptičje vrste koje za gniježđenje traže šumarke i viša stabla (npr. čaplje). 

Orepak

Posebni ornitološki rezervat – močvarno područje "Orepak"
​Orepak (lokalno stanovništvo ga zove i Orapak)  je močvarno područje u dolini Neretve, kod istoimenoga mjesta uz cestu Vrgorac–Metković; obraslo gustom trskom. God. 1974. zaštićeno je kao poseban ornitološki rezervat, a od 1993. upisano je kao Ramsarsko područje u Hrvatskoj. 
Površina prema aktu o zaštiti je 100 ha, a provedenom GIS analizom 106,8 ha. Rezervati Orepak, Podgrede i Prud zajedno predstavljaju najveće ostatke sredozemnih trščaka u Hrvatskoj. Područje je značajno za selidbe i zimovanje ptica. Prostrani trščaci su posljednja u Hrvatskoj sredozemna gnjezdilišta bukavca (Botaurus stellaris), čapljice voljak (Ixobrychus minutus), eje močvarice (Circus aeruginosus) i patke njorke (Aythya nyroca). Populacija bukavca jedna je od najvećih u Sredozemlju. Za brkatu sjenicu (Panurus biarmicus) neretvanski tršćaci predstavljaju jedini lokalitet gniježđenja u primorskome dijelu Hrvatske, a važni su i kao gnjezdilište vrlo velike populacije kokošice (Rallus aquaticus), zatim štijoka (Porzana sp.), trstenjaka (Acrocephalus sp.) i drugih vrsta.

Praktično

IZVORI I LITERATURA


-
Picture

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact