---

PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) > STAROVLAŠKE PLANINE > Jelica
Država: Srbija
Najviši vrh: Crna stena (929 m; postoje i podaci o 926 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.7907, 20.3638

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

JELICA (Јелица)

O planini

Uvod

Ime planine, etimologija

Geografija/zemljopis planine

Reljef planine

Geologija planine

Vrhovi

Reljefni i ostali oblici u prostoru

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz planine …

Vodič po planini i kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u planini?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u planini i kraju

Pristupi planini

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost u planini

Izvori

Uvod

---

Planina Jelica (​ćiril. Јелица), nalazi se južno od Čačka. Ona je prirodna granica između  Dragačeva i Čačanske kotline. Pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 30 km. Na sjeverozapadu prelazi u Ovčar-planinu. Najviši vrh je Crna stena (929 m), a ostali vrhovi su: Vetrinje, Gradina s poznatim arheološkim nalazištem, Rajački vis, Stjenik, Belo brdo, i dr. 

Jugoistočni dio Jelice, koji gravitira općini Kraljevo (s najvišim vrhom toga dijela Jastrebar, 796 m), izgrađen je pretežito od serpentina. Do njega vodi seoski put kroz sela Lazac i Dedevci.

Godišnja količina padalina iznosi 1000-1400 mm. Šume su prostranije na sjeveroistočnoj strani, naročito u izvorištima pritočica Zapadne Morave. Jugozapadna strana je znatnije obešumljena i tu se penju kuće raštrkanih sela Dragačeva sve do planinskog grebena.

Preko Jelice vodi cesta od Kraljeva ka Guči i Ivanjici.

ENGLISH SUMMARY: Jelica

Jelica Mountain (Srebian Cyrillic, Јелица), is located south of the town of Čačak. It is the natural boundary between Dragačevo micro-region and the Čačak basin. It extends 30 kms in northwest-southeast direction. In the northwest it is connected to Ovčar-planina. The highest peak is the Crna stena (liter. transl. Black Rock, 929 m), and the other peaks are: Vetrinje, Gradina with a famous archeological site, Rajački vis, Stjenik, Belo Brdo.

The southeastern part of Jelica, which gravitates to the municipality of Kraljevo (with the highest peak of that part of Jastrebar, 796 m), is built predominantly of serpentine. It leads to the village road through the villages of Lazac and Dedevci.

Annual rainfall is 1000-1400 mm. The forests are more extensive on the northeast side, especially in the sources of the tributaries of the West Morava. The southwestern side is more heavily wooded and here the houses of the scattered villages of Dragačevo all the way up the mountain ridge.

The road from Kraljevo leads to Guča and Ivanjica over Jelica mountain.

Položaj planine Jelice
Detalj stare topografske karte izvornog mjeria 1:300.000

---

Ime (Etimologija)

Prema narodnoj predaji, u vrijeme otomanske vlasti na ovome području, Turci su poveli djecu preko planine i kada su prolazili pored ruševina Gradine, djevojka Jelica pobjegla je iz kolone, popela se najviši zid nekadašnjeg grada i s njega skočila. U spomen na smrt te djevojke planina je dobila ime Jelica.

GORAČIĆI Jelica

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine Jelice 

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS

---

Reljef planine Jelice
Podloga: Elastic Terrain

Vrhovi na Jelici
​

• Crna stena, 929 m (postoje i podaci o 926 m); Koordinate: 43⁰47,562‘ 20⁰21,922‘ 529 2 Čačak JZ Srb.
• Neboš, 894 m; Koordinate: 43⁰49,127‘ 20⁰20,705‘ 529 2 Čačak JZ Srb.
• Vetrinje, 869 m; Koordinate: 43⁰49,261‘ 20⁰19,654‘ 529 2 Čačak JZ Srb.
• Gradina, 846 m; Koordinate: 43⁰49,780‘ 20⁰18,968‘ 529 2 Čačak JZ Srb.
• Stjenik ? 825 m; Koordinate: 43⁰49,146‘ 20⁰21,516‘ 529 2 Čačak JZ Srb.
• Jelica, 822 m; Koordinate: 43⁰46,545‘ 20⁰23,377‘ 529 2 Čačak JZ Srb.
• Rajački vis, 819 m; Koordinate: 43⁰47,039‘ 20⁰23,890‘ 529 2 Čačak JZ Srb.
• Crna stena, 811 m; Koordinate: 43⁰48,063‘ 20⁰22,307‘ 529 2 Čačak JZ Srb.
• Stjenik, 805 m; Koordinate: 43⁰49,114‘ 20⁰21,874‘ 529 2 Čačak JZ Srb.
• Jastrebar, 796 m; Koordinate: 43⁰43,301‘ 20⁰26,742‘ 529 4 Čačak JZ Srb.
• Šibonjsko brdo, 743 m; Koordinate: 43⁰45,834‘ 20⁰24,503‘ 529 2 Čačak JZ Srb.
• Rujevna, 636 m; Koordinate: 43⁰45,400‘ 20⁰26,184‘ 529 2 Čačak JZ Srb.
• ​Ridna kosa, 618 m; Koordinate: 43⁰50,713‘ 20⁰18,853‘ 529 2 Čačak JZ Srb​

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Povijesni pregled

Prapovijest

Prapovijesne humke u Čačku. Prapovijesne nadzemne humke u čačanskom naselju Atenica jedan su od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Srbiji. Humke su kneževski grobovi lokalne plemenske aristokracije iz razdoblja željeznog doba, 5. i 6. stoljeća p.n.e. To je razdoblje kada se podižu takve konstrukcije u kojima su sahranjivani pripadnici vrlo bogatog sloja stanovništva - kneževi, tadašnja aristokracija i elita. To se zna na temelju velike količine vrlo bogatih nalaza iz grobova. Pored impresivne arhitekture grobovi su tako sadržavali obilje skupocjenih, jedinstvenih i teško nabavljivih predmeta toga razdoblja. Pronađeni su brojni ukrasi i nakit od zlata, srebra, bronce i stakla, kao i 2.500 ćilibarskih perli figuralnog ili nepravilnog oblika, uglavnom uvezenih iz radionica južne Italije. Tekstil koji je pronađen na tom lokalitetu porijeklom je s istočnog Mediterana (primjerice iz grčkih radionica) i bio je vrlo skupocjen. Pronađeni jantar (ćilibar) je svojevremeno bio predmet izuzetnog prestiža, dok je grčko posuđe bilo pretežito od zlata i stakla. To je jedna od najvećih kolekcija ćilibara na središnjem Balkanu. Veći nalaz je jedino iz Novog Pazara koji broji čak 8.000 komada. Pored ćilibara, tu su i zlatni i srebrni nalazi koji su sastavljeni u ogrlice, zatim staklene perle koje su takođe izuzetno atraktivne i nalazi od keramike. Bilo je bronzanog posuđa koje, nažalost, nije ostalo očuvano, ali i ratničke opreme.
​Najupečatljiviji nalaz su ostaci željeznih dijelova koji su pripadali dvokolicama, verojatno porijeklom iz grčkih radionica. One predstavljaju jedinstvene nalaze na centralnom i zapadnom Balkanu, a najbliže paralele nalaze se u Mađarskoj i u Bugarskoj.
Prvi puta su istražene krajem 1950-tih godina. Kada su humke prvi put otkrivene, vjerovalo se da se ispod njih nalaze kremirani ostaci kneza (princa), kneginje i njihovog djeteta. No, kasnijim iskapanjima (2024. god.), kada su u novu analizu uključeni i antropolozi, utvrđeno je da su se u središnjem dijelu prve humke nalazili pokopani ostaci starijeg djeteta, a da u perifernom grobu nije bilo ljudskih ostataka. U središnjem grobu humke dva nalazili su se ostaci dva muškarca skeletno sahranjena (nisu spaljivani). U drugoj humci za koju se vjerovalo da su u njoj su kneginja i dijete, nema kostiju i nema potvrde skeletnog sahranjivanja.
​ U humci broj dva postoji neobična konstrukcija s malim jamama u kojima je bilo malo spaljenih ljudskih kostiju – što je neobično - još neutvrđeni koncept sahranjivanja.
​Bogatstvo pronalazaka iz humke u Atenici ukazuje da je i u to vrijeme Čačak bio čvorište puteva i da su tadašnji stanovnici nadzorom tih prometnica stekli oveće bogatstvo.
IZVOR  Otkriveno ogromno arheološko nalazište u Srbiji: Pronađene grobnice i luksuzni predmeti FOTO. B92 (RINA), 27.11.2024.

Antičko razdoblje

Rimsko uvrđenje i naselje. Iz prvog stoljeća nove ere potjeće rimsko utvrđenje, koje je u kontinuitetu trajalo sve do petog stoljeća, a na mjestu koga se razvio današnji grad Čačak. Još od 1970-ih godina se znalo za postojanje rimskih termi smještenih u centru Čačka, ali su istraživači tek 2022. počeli razotkrivati njihov širi kontekst. Tako su pronađeni i ostaci fortifikacije i nalazi koji se poklapaju s konfiguracijom suvremenog grada koja ima blagu, izbočenu, brežuljkastu izgradnju. Nakon toga je pronađen i istočni zid. Unutar utvrđenja su utvrđene brojne građevine koje su sačuvane u temeljima, ali su često naslonjene jedna na drugu, što pokazuje i način života, rušenja i zidanja. Otkriveni su dijelovi bedema utvrđenja, dio unutrašnje zapadne kapije, jedan veliki kasnoantički zidani objekt, temelji sačinjeni od antičkih spolija s fragmentiranim natpisima, otpadne jame, poluzemunice i velika količina pokretnog materijala.

Po planini i po kraju

U SJEVEROISTOČNOM PODNOŽJU

ČAČANSKI KRAJ

---

Čačak

Trag: Čačak, prestonica kulture
Autor: RTS Trag - Zvanični kanal Opis. 19.10.2023.

KROZ SRBIJU: Čačak vekovima
Opis. RTS Program za dijasporu - Zvanični kanal Datum objave: 23.4.2015.
Opis. RTS SAT 25.03. 2015. http://skr.rs/RUw Grad Čačak, smešten u kotlini između planina Jelice na jugu, Ovčara i Kablara na zapadu i Vujna na severu, nalazi se na 150 km od Beograda. Na istoku je okrenut prema kraljevačkoj kotlini. Planine se blago spuštaju prema gradu i toku Zapadne Morave. Ovaj prostor ima bogatu istoriju i tradiciju, koja se čuva od malih nogu. U periodu prve srpske srednjovekovne države, naseobina se pominje u 13. veku. U Studeničkom tipiku zapisano je da je osnivač grada Čačka župan Stracimir, brat Stefana Nemanje. Manastir Nikolje, koji je udaljen osam kilometara od Čačka je sačuvao svoj arhitektonski oblik iz srednjovekovnog perioda. Svi manastiri koji se nalaze u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kako se u običajilo, zovu se malom srpskom Svetom Gorom. U selu Vrnčani živi osmočlana porodica Karanac po običajima svojih predaka. U Donjoj Trepči je poznata porodica Minića, koji su prošle godine obeležili pet decenija braka i koji su poznati po proizvodnji voćnih rakija. Mladena Gojković sa svojim KUD-om Srpski jelek se potrudila i pripremila originalna tradicionalna srpska jela za sve prilike. Etno kuća Erić u Mrčajevcima sa svim etno-sadržajima - od predmeta u dvorištu, na i oko kuće i sa tradicionalnim srpskim jelima čiji se miris i ukus pamte jer se prave na tradicionalni način. Emisija je na Satelitskom programu RTS-a u sredu, 25. marta u 18.50, i na Drugom programu u nedelju, 29. marta u 14.25. Autor i urednik emisije Danica Broketa Snimatelj Dimitrije Hadži Nikolić Realizacija Ernestina Gligorijević Label and copyright: Radio-televizija Srbije

Čarolije Zapadne Srbije: Epizoda 6 LJUBIĆ - ČAČAK
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 28.4.2020.
Opis. U emisijama ‘’Čarolije zapadne Srbije’’ otkrivamo prirodne dragulje, upoznajemo ljude i mesta na potpuno drugi način. Predstavljamo neobične hobije i tajne zanata. Proveravamo da li je turistima lepše u seoskom ili hotelskom smeštaju i koje suvenire mogu da ponesu svojim kućama. Tragamo za najudobnijim krevetom, najukusnijom hranom i nesvakidašnjim čarolijama. Zapratite nas i drugim društvenim mrežama Facebook fan page: http://bit.ly/BalkanTripFB Instagram: http://bit.ly/BalkanTripIG TikTok: http://bit.ly/BalkanTripTikTok Pintrest: http://bit.ly/BalkanTripPinterest Balkan Trip predstavlja potpuno nov osvrt na sve što bi moglo da interesuje jednog turistu u potrazi za idealnim mestom za odmor ili avanturu u regionu. Balkan Trip je najveći izvor informacija iz sveta regionalnog turizma Balkana, pokrivajući vesti i objave od tek otkrivenih etno odmarališta i porodičnih domaćinstava, pa do luksuznih spa centara i elitnih hotela sa renomeom. Ovo je kanal namenjem svetskim putnicima, planinarima, avanturistima, gurmanima i svim ljubiteljima prirode i ugostiteljstva. Ovo je prvi pravi turistički kanal zbog koga ćete zavoleti vazduh, ljude i prizore Balkana i poželeti da spakujete kofere za putovanje! #BalkanTrip #5x5 #TurizamNoviPočetak Naše emisije možete pratiti na: ❥ MTS Kanal ➝ 134 ❥ HD ➝ 740 ❥ Supernova Kanal ➝ 30

VRŠNO PODRUČJE

---

Planina Jelica
Autor: Слободан Рудић - Слободан Рудић - елефтерос

​Planina Jelica - Mountain Jelica
Autor: Mladen Tabakovic; Datum objave: 14.2.2016.
Opis:Staza predjena po solidnom vremenu, uz napomenu da su prethodni dani bili kisoviti, pa je dobar deo staze prekriven blatom. Staza je kružna, početak i kraj su u selu Banjica podno planine. Pre vrha Jelice Crne Stene, savladan i vrh Stjenik.

JELICA manastir Stjenik i vrh Crna stena - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 23.12.2013.
Opis. Planinarska akcija Ekološkog kluba Užice od 22. decembra 2013. godine.

Planina Jelica / Spust biciklom Pridvorica-Čačak / SWOutdoor / GoPro
Autor: SW Outdoor; Datum objave: 12.2.2016.
Opis: https://www.facebook.com/SWOutdoor Spust od prevoja na Jelici kroz planinsko selo Pridvorica do Čačka. Ovo je naš omiljen put za trening i često vozimo kako spust tako i uspon. Put je relativno uzak, sa slabim intezitetom saobraćaja ali naseljen, tako da je neophodno biti neprestano koncetrisan. Sa samog puta se pruža nekoliko fantastičnih vidikovaca na samu planinu Jelicu, ali i Ovčar i Kablar i grad Čačak. Na ovom putu se vozi i državno prvenstvo. Uživajte!

Manastir Stjenik Čačak
Autor: milunka nikolić; Datum objave: 9.12.2018.

GRADINA NA JELICI - GRAD NEPOZNATOG IMENA
Autori: Arheo-amateri Srbije; Datum objave: 3.2.2016.
Opis: Gradina na Jelici je nalazište nastalo najverovatnije za vreme vladavine cara Justinijana u 6. veku, koje se nalazi na planini Jelici, 8 km jugozapadno od Čačka na putu prema selu Goračići. Ovaj dominantan i iz daljine posebno upečatljiv vrh planine Jelice, visine 846 metara je u praistorijskom, ranovizantijskom i srednjovekovnom periodu bio stalno nastanjen i služio kao prebivalište i sklonište. Sa položaja izabranog za izgradnju utvrđenja pružaju se odlične mogućnosti vizuelne kontrole okolnog područja - dolina Zapadne Morave, Dragačevo i šira okolina. Proizvodnja: Arheo-amateri Srbije

JELICA Čačak - Jezdina - Tošin Do - vrh Kruševlje - vrh Belo brdo - Pridvorica
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 26.1.2024.
Opis. Planinari iz Užica su u nedelju 21. februara 2021. godine izveli planinarsku akciju sa usponom na vrhove Kruševlje (730 m) i Belo brdo (755 m) na planini Jelici iznad Čačka. Prelazak vozilima iz Užica do fabrike ,,Sloboda” u Čačku. Nastavlja se peške stazom kroz selo Jezdina i Ovčarsko-kablarskom planinarskom transverzalom do spomen kompleksa ,,Tošin do”. Sledi uspon do glavnog grebena Jelice i do vrha Kruševlje i malo dalje do vrha Belo brdo. Spuštanje kroz šumu do sela Pridvorica i niz tok Pridvoričke reke do početne tačke. Planinarska staza je kružna i duga je 16 km sa usponom od 550 metara.

JELICA Stjenik 02 01 2023
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 4.1.2023.

PLANINA JELICA
Autor: Branka Vukovic Datum objave: 21.3.2023.
Opis. Planinarsko društvo "Kablar" Čačak VPT 2023 - JELICA

​Vanja - EKO putnica u epizodi Jelica - Stjenik - Okno
Autorica: Sa Vanjom u planine DAtum objave: 8.4.2023.
Opis. Nastavljamo sa novom epizodom naše emisije. Ovoga puta Vanja - EKO putnica Vas vodi na prelepi prerast Okno... Na planini, na Jelici... Sa Vanjom su u pratnji članovi PD Kablar i POSK Jasenica iz Smederevske Palanke i Ratko Rabrenović, planinar i zaljubljenik u planinu Jelicu. Pogledajte i priču o Udruženju građana Svivi u mraku i hodočašću glumca Mikice Petronijevića. Planinarske i ekološke staze, flora i fauna Srbije i regiona, dobri ljudi iz planinarskog sporta Vanjini su saputnici u novim epizodama popularnog serijala na kanalu Ekovizija. Ekovizija, AVN + produkcija, TV Galaksija 32, Sve na dlanu, Vanja Nikolić - eko putnica, snimatelji: Branko Blagojević i Srđan Obradović. Montaža i dron operater Nenad Nikolić - Ekovizija 2023.

​Srpska lepotica- planina JELICA | Uspon do Crne stene | Sa Vanjom u planine 10 Balkan Trip
Datum objave: 3.6.2020. Autor: Sa Vanjom u planine

JELICA Republička planinarska akcija PD KABLAR iz Čačka
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 11.1.2024.
Opis. Planinarsko društvo “OMORIKA” iz Užica je u nedelju 02. aprila 2023. godine prisustvovalo Republičkoj planinarskoj akciji koju organizuje Planinarsko društvo “KABLAR” iz Čačka na planini Jelici. Iz Užica se prešlo do centra sela Ježevice preko Čačka. Program i satnica akcije: 08.30 – 09.00 – Okupljanje i prijavljivanje učesnika akcije ispred Mesne zajednice u selu Ježevica. 09.00 – Svečano otvaranje akcije, a nakon toga polazak na stazu po izboru. 15.00 – 16.00 – Povratak sa staze do Mesne zajednice Ježevica, 150m od manastira Ježevica. Dužina staze je 14km i 650 m kumulativnog uspona. Staza: Manastir Ježevica Dolovi – Grujine livade – vidikovac Crna stena – vrh Crna stena (929 mnv) Poljana – Krečane – Marići – Manastir Ježevica Opis: Staza vodi lokalnim putem od manastira Ježevica, uz lagan ali konstantan uspon ka Grujinim livadama, sa prelascima na šumske puteve i staze. Pred sam kraj kretanje vencem Jelice, uz pauzu kod novog vidikovca i najvišeg vrha Jelice – Crna stena, na 929 mnv, gde se nalazi i prirodni vidikovac. Duža pauza za fotografisanje. Sa vrha spuštanje šumskom stazom kroz atare sela Banjica ka selu Ježevica i početnoj tački, manastiru Ježevica.

Jelica: Uspon do okna iznad manastira Stjenik - Ascent to hollow cave above Stjenik monastery
Autor: Aleksandar Lazovic Datum objave: 23.3.2024.
Opis. Završni uspon ka prerasti zvanoj Sjeničko okno. Staza je osigurana sajlama, treba biti posebno oprezan na eksponiranim mestima. Manje iskusnim planinarima savetujem upotrebu šlema, pojasa i ferata seta, a tehničke rukavice su obavezne za hvatanje za sajlu. Meni je trebalo nešto više od 5 minuta da odradim samostalno taj uspon, ali računajte da se u grupi, uz mere bezbednosti, uspon izvodi za nekih 10-15 minuta, takođe i spust, uz maksimalne mere bezbednosti.

JUGOZAPADNO PODGORJE JELICE

DRAGAČEVO

---

Goračići

Goračići su naselje u općini Lučani, u Moravičkom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 878 stanovnika. U selu je rođen Budimir Davidović, sudionik Balkanskih i Prvog svjetskog rata.
Seoske priče u knjizi "Spomeni, duži od života" objavio je Miloje Stevanović, rodom iz ovog mjesta.
Ovdje se nalaze crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Goračićima i muzej Goračićke bune. Ovdje je živio i sahranjen je Vasilije Živanović-Trašević, kamenorezac iz 19. stoljeća.

Selo Goračići
Autor: BrankaVV - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=132378600

Selo Goračići
Autor: BrankaVV - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=132378607

Dragačevsko selo Goračići
Autor: BrankaVV - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=132378542

Selo Goračići
Autor: BrankaVV - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=132378599

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Goračićima. Pripada Eparhiji žičkoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.
Crkva posvećena Rođenju Svete Bogorodice građena je od 1807. do 1810. godine, tojekom Prvog srpskog ustanka, a ktitori su svećenici Luka Knežević i Jovan Savić–Knežević. Jednobrodna je građevina sa tlocrtom oblika upisanog krsta, nad kojim se uzdiže vitka osmostrana kupola. Priprata je dograđena 1856. godine. U ujmetničkom smislu vrijedi istaknuti lijepo oblikovane i zanatski dobro obrađene dovratnike i luk ulaznih vrata.
U unutarnjem prostoru svojim umjetničkim obilježjima ističe se klasicistički oblikovan ikonostas, s ikonama u duhu romantizma iz 1903. godine, djelo slikara Dušana Obrenovića, živopisca iz Kragujevca. Sa druge strane, crkva se mora promatrati kao dio cjeline koju u centru sela formiraju stara škola i spomenik Goračićkoj buni iz 1893. godine, uperenoj protiv kralja Aleksandra Obrenovića. Crkva je krajem 19. stoljeća doživela ozbiljna oštećenja pojavom klizišta, zbog čega je 1933. godine izvedena statička sanacija. Klizište se ponovo aktiviralo 1980. godine, došlo je do slijeganja i naginjanja crkve, što je iziskivalo obimne konzervatorsko-restauratorske i radove statičke sanacije.
Konzervatorsko-restauratorski radovi izvedeni su prema projektu Zavoda u Kraljevu.

IZVOR  Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Goračićima. Wikipedija (sr)

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Goračićima, opština Lučani
Аутор: BrankaVV - Сопствено дело, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=132378933

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Goračićima, opština Lučani
Autor: BrankaVV - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=119034419

Selo Goračići, groblje
Autor: BrankaVV - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=132378935

Muzej Goračićke bune. Smješten je u zgradi (polubrvnari) općinske sudnice, u centru sela Goračići, neposredno uz školu i Crkvu Rođenja Presvete Bogorodice, koja je 1981. godine proglašena spomenikom kulture. Posvećen je buni od 20.2.1893. godine, koja je bila najmasovniji i najodlučniji pokret 19. stoljeća u Dragačevu.
Radikali nisu htjeli priznati novu nametnutu upravu od strane sreskog načelnika i liberala, koji su bili na vlasti. Oko 300 seljaka zauzeo je općinsku sudnicu i nisu htjeli predati pečat i ključeve sreskom načelniku, zbog čega je došlo do oružanog sukoba u kome je poginulo 18, a ranjena su 23 stanovnika sela Goračići, Živice i Guberevaca. 
Dokumenti i eksponati u muzeju, otvorenom 1968. godine, vezani su za događaje u Goračićkoj buni. Postavku su uredili stručnjaci Narodnog muzeja u Čačku. Muzej je autentičnog ambijenta, a najnovija postavka datira iz 1993. godine. Ispred Muzeja je spomenik posvećen građanima palim u Goračićkoj buni, koji je podignut 1903. godine.

IZVOR Muzej Goračićke bune. Wikipedija (sr)

Muzej Goračićke bune, selo Goračići (opština Lučani)
Autor: BrankaVV - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=119030448

Muzej Goračićke bune, selo Goračići (opština Lučani)
Autor: BrankaVV - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=119030443

Spomenik žrtvama Goračićke bune, selo Goračići (opština Lučani)
Autor: BrankaVV - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=119030445

Spomenik žrtvama Goračićke bune, selo Goračići (opština Lučani)
Autor: BrankaVV - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=119030455

Budimir Davidović (Goračići, 1890.-Čačak, 1980.)

Budimir je bio sudionik Balkanskih i Prvog svjetskog rata, kao podnarednik srpske vojske. Za svoje junaštvo odlikovan je najvišim vojnim odlikovanjima, sa dvije Karađorđeve zvezde sa mačevima, Ordenom Legije časti, Ordenom Belog orla s mačevima, Obilićevom medaljom za hrabrost i Albanskom spomenicom.

Biografija. Budimir je kao iskusan vojnik iz Balkanskih ratova sudjelovao tijekom Prvog svjetskog rata u više borbi protiv Austrougara i bugarskih vojnika. Prošao je albansku golgotu, stigao do Krfa i bio jedan od sudionika proboja Solunskog fronta. Početkom 1918. godine javio se u jurišnu četu i tu je prilikom napada na položaje Krvavi Zub - Obla Čuka, Kravice - Zapadni Veternik, bio ranjen sa sedamnaest uboda u borbi prsa u prsa. U tijeku borbe na njega je bačena ručna bomba zbog koje mu je amputirana desna ruka i u bolnici je izvađeno iz njegovog tokela sedamdeset četiri gelera.
Nakon oslobođenja i povratka u Srbiju, Budimira je snašla sudbina mnogih njegovih suboraca koji su ostali invalidi. Onako bez ruke bio je prisiljen raditi u nadnici kod drugoga, a ljudi su ga držali iz sažaljenja. Poslije je nosio mlijeko u Čačak, bio monopolski kontrolor, služitelj u poreznoj upravi.
Od 1992. godine jedna ulica u Čačku nosi njegovo ime.

---

Priča o Budimiru Davidoviću
Autor: Tragom istorije  25.6.2025.
Opis. ЧОВЕК СА 70 РАНА Када сам први пут прочитао животну причу каплара Будимира Давидовића, морао сам да застнем. И поново читам. Седамдесет рана. Седамдесет пута пробијен, избоден, рањен, али никад сломљен. Овај херој из Великог рата, прерушен у Бугарина, прелазио је линију фронта, хватао „живе језике”, извлачио се из заседа, преживео Крф и Албанију… а онда, избоден бајонетима на Крвавом Зубу, без руке, крвав и искидан, бацио је последњу бомбу и прескочио бодљикаву жицу. Лекари су му из тела извадили 74 гелера. А он је само рекао: „Нећу умрети док се не вратимо у Србију.” Добитник је Карађорђеве звезде, Легије части, Белог орла. А после рата? Сиротиња, надница, глад. „Умирем од глади на чачанској калдрми са женом и двоје ситне деце…” Ово је прича коју Србија не сме да заборави.

Kvadratura kruga: Budimir Davidović, junak Velikog rata
Autor: RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal Datum objave: 30.3.2019.
Opis. Jedan od najvećih junaka iz Prvog svetskog rata Budimir Davidović nepravedno je skrajnut i zaboravljen u vreme obeležavanja stogodišnjice Velikog rata. Kvadratura kruga vas podseća na tog junaka koji se, posle šest godina ratovanja, vratio u svoje rodno Dragačevo bez desne šake, sa 70 rana i sedam odlikovanja. Posle Prvog svetskog rata Davidović je jedva sastavljao kraj sa krajem, a za vreme Drugog svetskog rata molio je tadašnje vlasti da mu pomognu da ne umre od gladi. U Leksikonu Čačana, Budimir se nalazi među pet najznačajnih ličnosti toga kraja, uz vojvodu Stepu Stepanovića, majora Dragutina Gavrilovića, Đorđa Mihailovića i pesnika Vladislava Petkovića Disa.

Vitezovi naše slobode - Budimir Davidović
Autor: Komitet Znanja Srbije Datum objave: 7.3.2019.
Opis. Vitezovi naše slobode! Budimir Davidović! Da se ne zaboravi!

Selo Goračići
Autor: BrankaVV - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=132378563

Selo Goračići
Autor: BrankaVV - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=132378923

Vasilije Živanović−Trašević 
Goračići, 1837. - Goračići, 1864.

Bio je dragačevski kamenorezac iz  Goračića. Živio je kratko, ali je iza sebe ostavio značajno klesarsko djelo. 
O životu ovog kamenoresca malo se zna. Ne zna se ni gdje se opismenio. Moguće da je klesarsko umijeće učio kod znamenitog Radosava Čikiriza (1823-1864) iz Rtiju. Umro je mlad, "čemeran i zaboravljen" od potomaka, u 27. godini.

Djelo. Klesario je po selima Dragačeva, oko Čačka, pa sve do Kraljeva i šire. Bio je vrstan kamenorezac, prepoznatljiv po majstorskim urezima kršćanskih simbola, ornamenata i epitafa čitko ispisanih predvukovskim slovima.
Spomenike je izrađivao u obliku stubova od pješčenjaka (pješčara). Ugledao se na Radosava Čikiriza, ali je u ponečemu nadmašio svog učitelja, naročito dopojasnim figurama pokojnika koje uz "opominjuću začuđenost" zrače snagom. Posebno upečatljivo oblikovao je ruke - ljevica spuštena niz tijelo, a desna u rječitom gestu položena na grudi. Ponekad je u njoj raskriljena knjižica na kojoj je uklesano "rodimo se da mremo, a mremo da večno živimo".
Ispod figura pokojnika prikazani su predmeti koji bliže određuju njegovo zanimanje. Zanimljivo da je jedini od dragačevskih kamenorezaca na dva spomenika uklesao ralo (Samaila, Gornja Kravarica).
Dijelovi spomenika (figura pokojnika, natpis) bili su bojeni živim bojama. U dubljim urezima još su ponegde prisutni tragovi prvobitne polikromije.

IZVOR ​ Vasilije Živanović–Trašević. Wikipedija (sr)

Stari nadgrobni spomenici u Gornjoj Kravarici. (Opština Lučani)
Autor: BrankaVV - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=133925468

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---

Literatura

JOVANOVIĆ, BRANISLAV P.: Jelica. Članak. Enciklopedija Jugoslavije. Svezak 4, str. 482. Zagreb, 1960.

Elektronski izvori

Jelica (planina). Wikipedija
Planina Jelica (Crna stena 929 m) - Čačak. Superavantura, 18.4.2018.