Kamešnica
|
Kamešnica je istočnija planina masiva Dinare, uz granicu BiH i Hrvatske, izmedju Buškog blata na sjeveroistoku i rječice Ruda (pritoka Cetine) na jugozapadu, zapadno od koje je grad Sinj a na sjeveru Livno. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica (linija Mocenigo) pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700m i tu na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1856 m; u literaturi se također mogu naći podaci o visini: 1854, 1852, 1856), Kurljaj (1809 m), pa sjeverozapadno na Gornjoj Kamešnici Gareta (1773 m), Burnjača (1770 m) i još ini ispod 1700m, dok su južniji dalmatinski vrhovi na hrvatskoj strani Kamešnice svi niži od 1600m. Zbog njezina isturenog južnijeg položaja je tu vidik bolji nego s inih dinarskih vrhova, pa se za bistrog vremena osobito nakon bure iz vršnog grebena Kamešnice na jugoistoku vidi Hercegovina s dolinom Neretve, a na jugozapadu Damacija i jadranski otoci.
Zbog teže dostupnosti i veće vlage je bolje očuvana vegetacija na sjevernim strminama prama Bosni, koje su dijelom zarasle gustim šumama bukve i jele, dok je na položitim jugozapadnim padinama u Dalmaciji šuma većinom uništena pa tu prevladavaju travnati pašnjaci namijenjeni za stočarstvo, s manjim mozaičnim šumama pri gornjem dijelu visoravni. Na Kamešnici se po klimi i vegetaciji razlikuju 3 glavna područja. Sjeverne zasjenjene padine uz Livanjsko polje (oko 700m visine) imaju svježiju kontinentalnu klimu s godišnjim toplinskim srednjakom oko 9°C, a jugozapadni sunčani obronci uz Sinsko polje (oko 300m visine) imaju toplije submediteransko podneblje s godišnjim srednjakom oko 12,5°C. Zbog visine i hladnije klime je gornji greben Kamešnice približno kroz pola godine prekriven snijegom, a zimske temperature su oko -20°C. Po općim bioklimatskim pokazateljima je vršno podneblje na grebenu Kamešnice razmjerno slično kao na vršnoj velebitskoj postaji Zavižan. Po totalizatorima, srednje godišnje količine oborina na Kamešnici su u rasponu od 1200mm - 2500mm, a najveće količine padaju na vrhovima Konj, Kurljaj, Gareta i Burnjača. Također je tu čest olujni, suhi i hladni sjeveroistočnjak tj. bura, za vrijeme čijeg puhanja se preko grebena i vrhova Kamešnice nalegne oblačna "kapa". Na inim sjevernijim vrhovima duž Dinarskog grebena, takva bura je razmjerno rjedja negoli na južnije isturenoj Kamešnici. IZVOR Dinarske planine. Wikinfo 
Pogled na Kamešnicu
Naslovna fotografija
Pogled na Kamešnicu iz Sinjskog polja |
Vila Bana Zvala Priko Vrana-Podhum Buško Blato
Datum objave: 13.5.2011. Autor: Branko Šapina Opis: Tradicijska kultura Hrvata u BiH DIDI S KAMEŠNICE
Datum objave: 17.6.2014. Autor: VisitSinj Opis: Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela, s područja gradova Sinja i Trilja, te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja, i najbolji su pronositelji i čuvari pokladnih običaja u tim krajevima. U selima Gljev, Han, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. Preko Bunarića do Kurljaja/Kamešnice (1809 m.n.v.)
Datum objave: 12.6.2020. Autor: Podgradina Livno Opis: Uspon na Kurljaj/Kamešnicu (1809 m.n.v.) drugi po visini vrh Kamešnice. https://podgradina.net |
