SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > MASIV DINARE > Kamešnica
Država: Bosna i Hercegovina, Hrvatska
Najviši vrh: Konj, 1856 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.7173, 16.9150
Država: Bosna i Hercegovina, Hrvatska
Najviši vrh: Konj, 1856 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.7173, 16.9150
O planini
|
UvodKamešnica je planina na istoku dinarskog masiva Dinare, na granici BiH i Hrvatske, između Buškog jezera (Buškog blata) na sjeveroistoku i rječice Ruda (pritoka Cetine) na jugozapadu, jugozapadno od koje je grad Sinj, a na sjeveru Livno. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog Buškog jezera. Slično kao i na ostalim planinama masiva Dinare, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanskohercegovačka, odn. dalmatinsko-bosanska granica (linija Mocenigo) pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m i tu na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1856 m; u literaturi se također mogu naći podaci o visini: 1854, 1852, 1856), Kurljaj (1809 m), pa sjeverozapadno na Gornjoj Kamešnici Gareta (1773 m), Burnjača (1770 m) i još ini ispod 1700 m, dok su južniji dalmatinski vrhovi na hrvatskoj strani Kamešnice svi niži od 1600 m. Zbog njezina isturenog južnijeg položaja je tu vidik bolji nego s ostali dinarskih vrhova, pa se za bistrog vremena osobito nakon bure iz vršnog grebena Kamešnice na jugoistoku vidi Hercegovina s dolinom Neretve, a na jugozapadu Damacija i jadranski otoci.
Zbog teže dostupnosti i veće vlage je bolje očuvana vegetacija na sjevernim strminama prema Bosni, koje su dijelom zarasle gustim šumama bukve i jele, dok je na položitim jugozapadnim padinama u Dalmaciji šuma većinom uništena pa tu prevladavaju travnati pašnjaci namijenjeni za stočarstvo, s manjim mozaičnim šumama pri gornjem dijelu visoravni. Na Kamešnici se po klimi i vegetaciji razlikuju 3 glavna područja. Sjeverne zasjenjene padine uz Livanjsko polje (oko 700 m visine) imaju svježiju kontinentalnu klimu s godišnjim toplinskim srednjakom oko 9°C, a jugozapadni sunčani obronci uz Sinsko polje (oko 300 m visine) imaju toplije submediteransko podneblje s godišnjim srednjakom oko 12,5°C. Zbog visine i hladnije klime je gornji greben Kamešnice približno kroz pola godine prekriven snijegom, a zimske temperature su oko -20°C. Po općim bioklimatskim pokazateljima je vršno podneblje na grebenu Kamešnice razmjerno slično kao na vršnoj velebitskoj postaji Zavižan. Po totalizatorima, srednje godišnje količine oborina na Kamešnici su u rasponu od 1200 mm - 2500 mm, a najveće količine padaju na vrhovima Konj, Kurljaj, Gareta i Burnjača. Također je tu čest olujni, suhi i hladni sjeveroistočnjak tj. bura, za vrijeme čijeg puhanja se preko grebena i vrhova Kamešnice nalegne oblačna "kapa". Na inim sjevernijim vrhovima duž Dinarskog grebena, takva bura je razmjerno rjedja negoli na južnije isturenoj Kamešnici. IZVOR Dinarske planine. Wikinfo ENGLISH SUMMARY: Kamešnica
Kamešnica is a mountain in the east of the larger Dinara massif, on the border of Bosnia and Herzegovna and Croatia, between Buško Lake (Buško Blato) in the northeast and the river Ruda (tributary of the Cetina) in the southwest, northwest of the town of Sinj, and the town of Livno in the north. Its main ridge stretches in an east-west direction, from the Vaganj saddle (1173 m) on the Sinj-Livno road (through Prolog), and in the east it slopes steeply fall towards the Buško Jezero reservoir. Similar to other mountains of the Dinara massif, Kamešnica mountain also lays on the Croatian-Bosnian, ie. the Dalmatian-Bosnian border (Mocenigo line) that runs across the vast southwestern slopes of Kamešnica, so all the higher peaks above 1700 m of altitude are on the Bosnian side: The easternmost and highest is Konj (1856 m; in the literature you can also find altitude data: 1854, 1852, 1856), Kurljaj (1809 m), then northwest of Gornja Kamešnica is Gareta (1773 m), Burnjača (1770 m) and others below 1700 m, while the southern Kamešnica´s peaks on the Croatian side of Kamešnica are all lower than 1600 m. In clear weather, especially after the bora wind, from the peak ridge of Kamešnica is possible to see large parts of Herzegovina region with the Neretva valley, mountains of southwestern Bosnia, and in the southwest Dalmacija with the Adriatic islands. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Cetinska baština: Običaji sela moga
Datum objave: 11.4.2016. Autor: Cetinska baština Opis: Scenski prikaz dijelova jednog dana u prosječnoj seoskoj obitelji Cetinske krajine prije pedeset do sto godina u izvedbi Udruge za očuvanje baštine Cetinkoga kraja. Pogledajte kako se nekada jelo, pjevalo, radilo, družilo, ašikovalo (udvaralo i ljubovalo).... Snimano u Koritima u Kamešnici 2016. Snimatelj i montažer: Ivan Alebić. |
DIDI S KAMEŠNICE
Datum objave: 17.6.2014. Autor: VisitSinj Opis: Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela, s područja gradova Sinja i Trilja, te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja, i najbolji su pronositelji i čuvari pokladnih običaja u tim krajevima. U selima Gljev, Han, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. |
Po planini i po kraju
VRŠNO PODRUČJE
Vila Bana Zvala Priko Vrana-Podhum Buško Blato
Datum objave: 13.5.2011. Autor: Branko Šapina Opis: Tradicijska kultura Hrvata u BiH Preko Bunarića do Kurljaja/Kamešnice (1809 m.n.v.)
Datum objave: 12.6.2020. Autor: Podgradina Livno Opis: Uspon na Kurljaj/Kamešnicu (1809 m.n.v.) drugi po visini vrh Kamešnice. https://podgradina.net Kurtagića dolac - Raj na Kamešnici
Datum objave: 1.2.2022. Autor: Podgradina Livno Opis: Video prikazuje uspon do Kurtagića (Kurtegića) doca, jedno od najljepših mjesta na planini Kamešnici. Početna točka ovog uspona je selo Tribić (Livno). Dolac je u prošlosti bio naseljen nomadima koji su na tom području provodili ljetne mjesece sa svojim stadima. PD Dinaridi su u docu 2007. god. sagradili planinarsko sklonište nakon što je prethodno izgorilo (namjerno zapaljeno?) u požaru. Planinarsko sklonište nosi ime po slavnom hrvatskom alpinistu Edi Retelju koji je smrtno stradao na Kamešnici. Više: http://www.podgradina.net/new/planina... Kurtagića dolac je jedna od najljepših udolina na planini Kamešnica. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1460 metara između vrhova Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m) te je jedino otvoren uskim grlom prema sjeveroistoku što ga čini čarobno skrivenim (wikipedia). Što se sve vidi s vrha planine Kamešnice?
Datum objave: 11.10.2021. Autor: Podgradina Livno Opis: Pogled na susjedne planine, jezera, naselja s Konja, najvišeg vrha planine Kamešnice (1856 m/nv). Climbing the ice ridges of "Kamešnica"
Datum objave: 22.2.2021. Autor: Filip G's Photo & Video Opis: Bježanje od prosječnosti i svega šta je obično KAMEŠNICA - Voštane - Žlabina - Konj - Kurljaj - Kruge
Datum objave: 30.5.2022. Autor: BMT Adventures Opis. 24 h i 26 km Kamešnice Kružna tura od Voštana preko pl. skloništa Sv. Mihovil na Žlabini na vrh Konj. Potom grebenom na vrh Kurljaj i spust preko Kruga nazad na Voštane. |
POTKAMEŠJE
Zločin u Potkamešju
U Potkamešju je u samo dva dana, 28. i 29.4.1944. godine, u zločinačkom pohodu pripadnika njemačke SS divizije Princ Eugen, uz sudjelovanje 369. "Vražje divizije" i još nekih postrojbi okupatorske vojske, smrtno stradalo oko 1.530 civila, čije je stradanje poimenično dokumentirano.
Većinom su stradali žene, djeca i starija čeljad iz Gale, Otoka, Rude, Poda, Krivodola, Roža, Voštana i Ljuti. Bio je to jedan od najvećih zločina tijekom Drugog svjetskog rata na području Hrvatske.
U ovim su selima njemačke postrojbe na prijevaru okupile stanovništvo nakon čega su ih pobili, poklali, a mrtva tijela nevinih i njihove kuće zapalili. Od tih strašnih događaja mnoga sela stradalnika nikada se nisu u demografskom smislu obnovila, a u nekima kao npr. Ljuti tek poneki žive.
U sjećanje na nevine žrtve u svim mjestima podignuta su spomen obilježja, a na Voštanima kod zaseoka Babić i Đonlić podignuta je zavjetna kapelica. U Potkamešju se krajem ožujka svake godine podsjećaju na nevine žrtve.
U Potkamešju je u samo dva dana, 28. i 29.4.1944. godine, u zločinačkom pohodu pripadnika njemačke SS divizije Princ Eugen, uz sudjelovanje 369. "Vražje divizije" i još nekih postrojbi okupatorske vojske, smrtno stradalo oko 1.530 civila, čije je stradanje poimenično dokumentirano.
Većinom su stradali žene, djeca i starija čeljad iz Gale, Otoka, Rude, Poda, Krivodola, Roža, Voštana i Ljuti. Bio je to jedan od najvećih zločina tijekom Drugog svjetskog rata na području Hrvatske.
U ovim su selima njemačke postrojbe na prijevaru okupile stanovništvo nakon čega su ih pobili, poklali, a mrtva tijela nevinih i njihove kuće zapalili. Od tih strašnih događaja mnoga sela stradalnika nikada se nisu u demografskom smislu obnovila, a u nekima kao npr. Ljuti tek poneki žive.
U sjećanje na nevine žrtve u svim mjestima podignuta su spomen obilježja, a na Voštanima kod zaseoka Babić i Đonlić podignuta je zavjetna kapelica. U Potkamešju se krajem ožujka svake godine podsjećaju na nevine žrtve.