|
|
|
Busovačka planina se nalazi jugozapadno od grada Busovače. U usporedbi s drugim planinama u srednjoj Bosni, prilično je pitoma i pristupačna i lako se do nje može doći iz Busovače. Najviši vrh je Čardak (1650 m).
Dio je masivnog planinskog prostora Vraničke grupe, drukčijeg izgleda, podrijetla i morfologije od obližnjih vapnenačkih planina u zapadnoj Bosni, na Bjelašnici i južnije u Hercegovini. Može se smatrati i jednim od bočnih izdanaka masiva Vranice, koje zajedno s ostalim bočnim izdancima (planinama) tvore Srednjobosanske rudne planine. I po geološkoj građi Busovačka planina je poput Vranice, jer nije vapnenačko-dolomitskoga podrijetla kao većina ostalih dinarskih planina. Ubrajamo ju u stara gorja, zato što ju tvore brojne vrste škriljevaca i metamorfnih stijena. Zbog starosti i bogatstva brojnih vrijednih minerala spada u rudne planine. Jedna je od najbogatijih mineralima i kristalima u BiH. Osobito je cijenjen hijalofan. Također su njene vode zlatonosne, pa potoci kriju poneki sitni grumenčić zlata. Podnožje je bogato brojnim izvorima voda. Klima Klima je umjerena - nije ni vrlo oštra, niti sasvim blaga. Temperature su umjereno niske. Najniže vrijednosti su do -20 stupnjeva Celzijevih. Planina Vranica utječe na ljeta na Busovačkoj planini koja su zato umjereno topla na južnim i zapadnim padinama. Sjeverne padine otvorene su ka zeničkoj kotlini, stoga su nešto niže temperature zimi i više ljeti. Na Busovačkoj planini sudaraju se dvije klime, kontinentalna i izmijenjena kontinentalna, te ima i nešto utjecaje slabe oceanske klime sa zapada. Zbog svega toga obiluje oborinama. U prosjeku godišnje padne oko 1100 mm oborina. Zimi obiluje snijegom, često vrlo visokim i preko 1,5 m što pridonosi zimskom turizmu. Vode Busovačka planina je bogata površinskim vodama. Visoko u planini su i brojni izvori. Nekoliko značajnih potoka kod se Kaonika ulijeva u rijeku Lašvu. Prijeti im nestanak zbog planiranih malih hidroelektrana. Gornji tok Crnoga potoka teško je prohodan za čovjeka na mjestima gdje on tvori klanac. Voda je vrlo čista. Pri niskim temperaturama zaleđuju se izvori i potočići. Potoci se slabo koriste za vodoopskrbu. Samo se koristi voda Tisovačkoga potoka iz kojega se Busovača napaja pitkom vodom. Crni potok također se djelimice koristi hidrozahvatom. Biljni svijet Botanički je planina slabo istraživana, tek u sklopu istraživanja Vranice. Osnovne šumske vrste drveća su jela, smreka i bukva. Bijele vrbe, crne i sive johe te bijeli jasen su na nižim nadmorskim visinama. Najviše su zastupljene bukove šume, koje su visinski raspoređene na dosta nižem dijelu planine. Padine ka Fojnici i rijeci Lašvi su toplije i na njima rastu cer, hrast medunac, crni grab, grabić, crni jasen, klen i brojne druge termofilne vrste. Na višim visinama osnovne šumske zajednice su sastojine bukve i jele te smreke. Iznad Tisovca je vjerojatno najljepša sastojina bukve u ovom dijelu Europe. Na višim visinama su borovnica i brusnica. Od istaknutih rijetkih vrsta tu su alpska ruža i tisa, čiju su brojnost ugrozili recentni požari. Šume i šumarstvo Busovačka planina je bila bogata šumama, zbog čega je, nakon dolaska austrougarske vlassti, u drugoj polovici 19. stoljeća (1880.) pokrenuta prva šumarija u Busovači. Uskoro se iskorištavalo, ali i uzgajalo i podizalo nove šume. Zamjenivalo se bukove šume crnogoricom - zbog čega je iznad Tisovca podignut prvi šumski rasadnik Raića bašča. Iz tog su rasadnika potekle brojne smreke, koje se morfološki razlikuju od autohtonih smreka. Životinjski svijet Gornji tok Crnoga potoka, s klancem, je očuvan prostor, teže prohodan, zbog čega je oazom za divlje životinje. Voda je vrlo čista zbog čega u njoj žive autohtone potočne pastrve i brojni rakušci, koji su pokazatelj čiste vode. Autohtona divljač koja obitava na planini su: mrki medvjed, srna, lisice, kune zlatice, kune bjelice, vjeverice i puhovi. Vukovi su brojni zimi, a postoji i mala populacija tetrijeba gluhana. Gospodarstvo Šuma se iskorištava od 1880. godine. Na potocima su planirane male hidroelektrane. Na planini rastu borovnica i brusnica koje stanovništvu omogućuju dodatne prihode. Odavna je poznata po lovstvu, što svjedoče stare čeke po šumama. Prema Kruščici je bilo mjesto poznato po lovu na tetrijeba gluhana. Zimski turizam Na planini se nalazi skijalište Ski centar Busovačka planina na području Busovačkih staja , 15 km od središta Busovače i 45 km od Travnika, otvoreno 2006. godine. Prostire se na nadmorskim visinama od 1500 do 1640 metara. IZVOR Busovačka planina. Wikipedija (hr), i dr. |
SKI centar Busovačka planina - promo video
Datum objave: 26.11.2015. Autor: Fakezzz Opis: Turističko-promotivni spot - SKI centar Busovačka planina Turistička zajednica SBK/KSB SrednjaBosna.ba - Bosna i Hercegovina |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|