---

LJUDI > Baština > Narodna baština (Etnografsko naslijeđe)

NARODNA BAŠTINA (ETNOGRAFSKO NASLIJEĐE)

---

Tradicija u najširem smislu predstavlja fond sveukupnih narodnih znanja. 

Pojavni oblici tradicijske kulture su tzv. materijalna, socijalna i duhovna kultura.

Tematski sklopovi područja materijalne kulture su:

• oblici gospodarstva (tipovi privređivanja kao što su skupljanje, lov, ribolov, pčelarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo, vrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, šumarstvo i sl. s odgovarajućim oruđima i pomagalima);
• pučko graditeljstvo i stanovanje (izgled naselja i kuća, unutarnje uređenje stana, pokućstvo);
• odijevanje i njega tijela (tipovi nošnji, nakit, ukrašavanje glave i tijela, osobna higijena);
• oružje;
• jelo i piće te sredstva za uživanje (opijati);
• rukotvorstva i obrti (proizvodnja tekstila, obradba gline, kamena, drva, pruća, kore, slame, školjaka, kovina i dr.);
• prijevoz i prometna sredstva;
• razmjena i trgovina (platežna sredstva). 

U okviru socijalne kulture istražuju se:

• obitelj i drugi oblici društvene organizacije (obiteljske i rodbinske veze, totemske skupine, dobni razredi, tajna društva, susjedske, lokalne i profesionalne zajednice, međusobna pomoć);
• odgoj;
• spolni život;​
• vrjednote i moralne norme te
• narodno (običajno) pravo.

Sastavine duhovne kulture su:

• običaji (životni: od rođenja do smrti, godišnji ili kalendarski, običaji uz pojedine poslove i sl.);
• igre odraslih i dječje igre; vjerovanja i rani oblici religije (pučka pobožnost);
• umjetnički izražaji (→ folklor), kao što su likovni izraz, folklorna glazba i glazbala, ples i plesne igre, folklorno kazalište, usmena književnost;
• predodžbe o životu i svijetu (rani oblici religioznosti, nardna vjerovanja);
• različita znanja (medicinska, farmakološka, astronomska i sl.).

​​
IZVOR  Etnologija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 15.7.2025.

​Cetinska baština: Običaji sela moga
Datum objave: 11.4.2016. Autor: Cetinska baština
Opis: Scenski prikaz dijelova jednog dana u prosječnoj seoskoj obitelji Cetinske krajine prije pedeset do sto godina u izvedbi Udruge za očuvanje baštine Cetinkoga kraja. Pogledajte kako se nekada jelo, pjevalo, radilo, družilo, ašikovalo (udvaralo i ljubovalo).... Snimano u Koritima u Kamešnici 2016. Snimatelj i montažer: Ivan Alebić.

​"THE PHENOMENON OF KARST" /Trailer/ Zabiokovlje, Croatia
Autor: Boris Krstinic Datum objave: 1.2.2014.
Edit : Costa Ipsa, Zagreb/Croatia_ Supervisor: Ivan Ivanović/Tomin/ Zagreb/Croatia_ Cinematographer and director: Boris Krstinić_ Trailer for the TV series "The phenomenon of karst" filmed 1999th and 2000th, Krstatice village, municipality Zagvozd, Croatia. Many thanks to the residents Krstatice to assist in the realization of this project.

​Narodni život Malesije i Tuzi #ETNOPIS - Miljan Živković
Autor: ADRIA TV Montenegro Datum objave: 23.9.2024.
Opis. Pratite naš portal https://www.adria.tv https://www.portaladria.me

IZVORI I LITERATURA

---

​​IVANČIĆ, Nina: Nematerijalna kulturna baština hrvatskih otoka​. Diplomski rad. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Pula, 2023. (PDF)

• Opis. Predmet ovog diplomskog rada je nematerijalna kulturna baština hrvatskih otoka. Republika Hrvatska je država koja broji mnogo materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara, a neka od njih su zaštićena UNESCO-om. Brojna i raznolika kulturna dobra rasprostranjena su diljem cijele Hrvatske. Na UNESCO-vim popisima nalazi se brojna materijalna i nematerijalna hrvatska kulturna baština. UNESCO ima dva glavna popisa. Jedan se odnosi na bilježenje materijalne kulturne baštine, a drugi na nematerijalnu kulturnu baštinu. UNESCO-ov Popis svjetske baštine, materijalnu baštinu dijeli na kulturnu i prirodnu. Postoji popis za nematerijalnu baštinu koji se naziva UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Cilj ovog diplomskog rada je istražiti nematerijalnu kulturnu baštinu hrvatskih otoka. Svrha rada je prikazati važnost nematerijalne kulturne baštine na hrvatskim otocima te njegovati očuvanje i zaštitu kulturnih dobara. Važno je napomenuti da treba čuvati kulturnu dobra zato što pojedina nestaju ili su već oštećena. Hipoteza ovog rada glasi da hrvatski otoci imaju bogatu i raznoliku nematerijalnu kulturnu baštinu. Za vrijeme pisanja rada korišteno je više metoda, a one su metoda analize, deskriptivna, komparativna, induktivna i deduktivna metoda. Rad je podijeljen na pet poglavlja. Prvo poglavlje je upravo ovo, odnosno Uvod. Drugo poglavlje naziva se Kulturna baština, a u njemu će se opisati pojmovi kao što su kultura i kulturna baština te će se objasniti podjela kulturne baštine, na materijalnu i nematerijalnu baštinu. Naslov sljedećeg poglavlja je Nematerijalna kulturna baština koje će se podijeliti na tri potpoglavlja, a ona su: Pojmovno određenje nematerijalne kulturne baštine, UNESCO i nematerijalna kulturna baština te Nematerijalna kulturna baština u Hrvatskoj. Nakon toga prikazat će se glavno poglavlje koje se naziva Nematerijalna kulturna baština hrvatskih otoka. Navedeno poglavlje je podijeljeno na četiri potpoglavlja, odnosno na četiri hrvatska otoka koja su proučavana tijekom pisanja ovoga rada. Otoci čija je nematerijalna baština opisana u ovom poglavlju su Krk, Cres, Pag i Hvar. Svaki od navedenih otoka podijeljen je na nekoliko naslova u kojima se detaljnije opisuje njihova karakteristična i odabrana nematerijalna kulturna baština. Zatim slijedi peto poglavlje, zadnje poglavlje, odnosno Zaključak. Nakon toga slijedi Popis literature u kojemu će se navesti knjige, znanstveni članci i internetski izvori te na kraju Popis slika korištenih u ovom radu.

Etnografija - Svagdan i blagdan hrvatskoga puka
Aleksandra Muraj, Jadranka Grbić, Jasna Čapo, Žmegač, Vitomir Belaj, Zorica Vitez
Suradnici: Reana Senjković, Grozdana Marošević, Tvrtko Zebec, Ivan Lozica
Prva monografija sveobuhvatnog etnografskog prikaza i etnološko promišljanje kompleksa seljačke kulture u prvoj polovici 20. stoljeća, plod je zbroja monografija i truda istraživanja od Radićevih dana te dijela znanstvene hrvatske etnološke tradicije do danas. Znanstveni temelj te istodobno pregledan i popularan pristup građi priskrbili su Etnografiji  i status sveučilišnog udžbenika.