|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > Sansko-vrbaska grupa planina > Ošljak
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 666 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.6016, 16.7124
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 666 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.6016, 16.7124
|
|
UvodOšljak se nalazi na zapadnom dijelu Krasuljske zaravni, brdsko-gorskog bloka Golaja-Breščica, koji ima ima obilježja samostalne zaravni omeđene rijekama Sanom, Sanicom i Ključkom kotlinom. Sjeveroistočno od njega, razdvojen rijekom Sanicom je blok Saničke kose na kojemu se s druge strane kanjona Sanice nalazi Hrustovačka zaravan, a prema istoku, preko kanjona Sane, nalazi se prostrani blok Zmijanja.
ENGLISH SUMMARY: -
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Ošljak, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2023.
Izvor: Google Earth, 2023.
Pištanica
|
Od Ošljaka i Golaje pruža se niz kosa koje se završavaju Kosom Ljutoč, iznad doline Sanice. Selo Pištanica je na stranama te kose pri njenom silazu u obje zaravni.
Područje obiluje izvorskim vodama. To su izvori: Mladjenovića točak, Šikmansko vrelo, Gradina, Smedeljevac, Trešnjevac, Begovac, Dubički točak, Vinjoga točak, Stankovića vrelo. Selo je razbijeno na srodničke grupe i to: Gornja Pištanica, Mala Pištanica i Škrbići. Po popisu iz 1921. godine u njemu je bilo 27 kuća sa 176 stanovnika. Prema podacima iz knjige koju je napisao Milan Karanović, na temelju istraživanja, najstariji rodovi su: Brankovići (Djurdjevdan), Kokanovići (Tripundan), Jandrići (Djurdjevdan), Lakići (Sveti Stevan), Delje / Deljići (Nikoljdan), Kovačevići (Jovanjdan), Grubiše (Djurdjevdan), Djukići (Lučindan), Šikmani (Sveti Stevan), Krajišnik (Jovanjdan), Škrbići (Nikoljdan), Ševe (Lučindan), Čuturile (Nikoljdan), Vujinići (Nikoljdan), Dobrijevići (Sveti Stevan), Grahovci (Nikoljdan) i Vukovići*. Oni su se doselili prije 1878. godine, iz krajeva: Prisjeka, Dalmacija, Koprivna, Plamenica, Bjelajsko polje, Ratkovo, Bukovača, Glamoč, Grahovo. *Podatke iz knjige Milana Karanovića dosta lokanih ljudi i njihovih potomaka oporgava; Tako navode da u Pištanici nema Ševa, Čuturile, Lakići (oni su u Biljanima), dok su u Pištanici bila slijedeća prezimena: Šoboti, Devići, Šikmani, Kovačevići, Banjci, Deljići, Kokani, Grahovac, Polić, Dobrijević, Vuković, Škrbić, Jandrić, Ćorić, Krajišnik i Branković. Prema drugim sjećanjima, u dijelu naselja koje su zvali donja Pištanica, sve od Kose i Grede, živjeli su: Šoboti (pod Ošljakom na samoj granici sa Biljanima), Devići, Ćorići, Šikmani, Kovačevići, Deljići, Kokanovići, Banjci, Brankovići i nekad Aleksići i Škrbići. Bilo je 11 kuća prije seobe, što znaci da je narod živio u Pištanici i prije tih seoba. U okolici mjesta nalaze se ostaci tvrđave koju zovu Grad. Glavna cesga se zove i Rimski put, što otvara mogućnost kako je naseljenost ovoga područja još dosta starija. Staro seosko groblje je bilo na brežuljku zvanom Stražbenica (upisano je i u vojne karte 1918. godine). Novije groblje, zvano Raskršće, u blizini Grahovčeve zemlje, prvi puta se spominje 1950ih godina. IZVOR Mirko Šušnica Facebook i dr. 
|
