---

SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SJEVEROZAPADNE BOSNE > Sansko-vrbaska grupa planina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Planina Manjača, Velika Manjača, 1236 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.5676, 17.0140

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

Sansko - vrbaska grupa 

C. SJEVEROISTOČNI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): PODRUČJE SLOVENSKE DOLENJSKE I SZ HRVATSKE 01. Grupa Kočevskog Roga 02. Grupa Žumberak/Gorjanci 03. Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE 04. Grupa Vlašića 05. Planine srednje Bosne 06. Planine istočne Bosne 07. Grupa Jahorine PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) 08. Polimsko-podrinjska grupa 09. Zlatarsko-pešterska grupa10. Starovlaške planine PLANINE SJEVEROZAPADNE SRBIJE 11. Podrinjsko-valjevske planine PERIPANONSKE ODN. PREDDINARSKE PLANINE 12. Peripanonske odn. pred-dinarske planine

Uvod

---

-

ENGLISH SUMMARY: Sana-Vrbas Mountain group

-

-

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine
Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

UNSKO-JAPRANSKO POBRĐE

MAJDANSKA PLANINA

MREŽNICA (MRIJEŽNICA)

LISAC (kod Bosanskog MIlanovca)

GRADINA (kod Jelašinovaca)

ČELIĆ - KOSA

DOLAC S RUJNOM

BEHREMAGINICA

VODIČKI VRH - KUKRIKA - STRMEC

PISKAVICA

DUCIPOLJSKA PLANINA

MULEŽ

MARIĆA VRH (kod Gornjeg Ratkova)

MANJAČA

OŠLJAK

BREŠČICA

LJUBINSKA PLANINA

KUK (kod Čađavice)

GOLA PLANINA (kod Jajca)

ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA

---

Reljefne cjeline u slivu Sane

U najreprezentativnije morfostrukturne reljefne članove u slivu Sane se ubrajaju: centralni masivi, zavale i zaravni u kršu, predgorske stepenice, pobrđa i riječni aluvioni.

Centralni masivi, koji su ujedno najzastupljenija reljefna jedinica u slivu Sane, se dijele na sljedeće reljefne podjedinice:

• centralni masivi alpskog orogenog pojasa složene tektogeneze (Majdanska planina, Lisina i Strmec),
• borano-rasjedno-navlačne planinske mase alpskog orogena (četiri niza planinskih hrbtova i masiva u južnom i jugozapadnom, hipsometrijski najvišem, dijelu sliva Sane) te
• borano-navlačne i ljuskave planinske mase ofiolitskog dinarskog pojasa (Kozara).

U slivu Sane zavale polja oblikovanih u kršu nalaze se u dijelu koji pripada tektonskoj jedinici Vanjskih Dinarida, rubno ili djelomično u slivu, ali zbog toga što se najveći dio tih zavala odvodnjava u bazen sliva, u cjelosti su obrađeni Glamočko, Bravsko i Jelašinovačko polje (polje Jelašinovci-Lušci Palanka).
Kao poseban reljefni oblik unutar ovog prostora izdvajaju se zaravni u kršu Zmijanje i Krasulje (u centralnom dijelu sliva).

Predgorske stepenice se u istraživanom području neposredno vežu za brdske i planinske hrptove Kozare (Lisina, 976 m), Šiša gore (1387 m), te brdske i planinske masive Grmeča (Crni vrh, 1603 m), Crne gore (Gola kosa, 1651 m), Dimitora (1483 m) i Manjače sa Zmijanjem (1236 m).

Kao reprezantitivni primjeri pobrđa izdvajaju se Kozaračko pobrđe tzv. predgorskog tipa i pobrđe Piskavice kao primjer samostalnog pobrđa.

Riječni aluvioni najveće prostranstvo imaju u sjevernom i centralnom slivu gdje su predstavljeni zavalom Prijedorsko-omarskog polja i značajno proširenom kotlinom Sanskog Mosta.

Kao posebna reljefna jedinica izdvaja se složena kompozitna dolina rijeke Sane koja približno meridijanskim smjerom jug-sjever brazdi sve navedene reljefne jedinice. Radi se o složenoj dolini i jednoj od većih dolina u Bosni i Hecegovini (dužina rijeke Sane iznosi oko 146 km). Dolina rijeke Sane je kompozitno-složena dolina koju reljefno predstavljaju klisurasta (ili kanjonska) suženja i kotlinska proširenja. Dolina je takođe, poligenetska i polifazna po svom postanku.

IZVOR TEMIMOVIĆ, Emir: Osnovne reljefne strukture u slivu Sane. Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 2014, 1, str. 83-95. (PDF)

Planine, grebeni i brda

Niz 1
1. a zapadno od doline Sane:

• Unsko-japransko pobrđe
• Majdanska planina i predgorske stepenice prema zavali Prijedorsko-omarskog polja

1. b istočno od doline Sane:

• Behremaginica i predgorske stepenice prema zavali Prijedorsko-omarskog polja
• Strmec (kod Kmećana) - Vodički vrh - Kukrika i predgorske stepenice prema zavali Prijedorsko-omarskog polja
• Pobrđe Piskavice - samostalno pobrđe, razvođe porječja Sane i Vrbasa
• ​Ducipoljska planina

 
Niz 2
2. a zapadno od doline Sane (Hrustovačka i Dabarska zaravan)

• Otiš (Bijeljevina, 813 m)
• Lisac (kod Bosanskog Milanovca), 807 m
• Dolac s Rujnom (Rujan, 619 m)
• Gradina (kod Jelašinovaca) (Veliki Smrešnjak, 816 m)
• Mrežnica (Mriježnica) (Oštrelj, 791 m)
• Čelić - kosa (Lokveni vrh, 916 m)

2. b između Sanice i Sane (Krasuljska zaravan)

• Ošljak (666 m)
• Breščica (527 m)

2. c istočno od doline Sane

• Ljubinska planina (Ljubinski vrh, 833 m) 
• Kuk (kod Čađavice), 1019 m

Niz 3. Visovi Zmijanske zaravni

• Mulež (Veliki Divić, 1013 m)
• Pješevica (kod Gornjeg Sokolova), 990 m
• Crni vrh (kod Gornjeg Ratkova), 1046 m
• Marića vrh, 1067 m
• Svetigora (kod Gornjeg Sokolova), 952 m

• Manjača - niz vrhova masiva Manjače koji se izdižu s visoravni Zmijanje (Tiričevica (1022 m) - Skutarov vrh (1123 m) - Velika Manjača (1236 m) - Uzlomac (1082 m) - Lunjevac (1045 m).
• ​Gola planina (kod Jajca)

Južnu granicu predstavlja rasjed Sanica-Ključ-Medna, a sjeverna je granica prema jedinici Sansko-unskog paleozoika.

​MTB: Sanski Most (BL-SM)
Datum objave: 6.9.2022. Autor: Zoran Gajic
Opis. Od Stratinske do Sanskom Mosta preko Sasine, pa nazad prekoi Kijeva i Skriljevite. Bez mnogo price i muzike...

Po planini i po kraju

RIBNIČKI KRAJ

Mačkići

​MEČKIĆA KAMEN,GRMEČ 01 05 2022*
Datum objave: 4.5.2022. Autor: Karlito1956
​*ispravno je Mačkića kamena (Mačkići kod Ribnika mapcarta.com/18839190)

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---

BOROJEVIĆ ŠOŠTARIĆ, Sibila; PALINKAŠ, Ladislav; ŠPANIĆ, D.: Vitrinitna refleksija u metasomatskim sideritnim rudama iz ležišta Tomašica, Ljubijski rudonosni bazen, SZ Bosna. Zbornik sažetaka / Hrvatović, H. (ur.). Sarajevo: Udruženje geologa Bosne i Hercegovine, 2004. str. 11-12.

• ​Sažetak; Površinski kop Tomašica, smješten je u centralnom dijelu Ljubijskog rudonosnog bazena, unutar debelog paketa paleozojskih sedimenata Sansko-unske navlake (MAKSIMČEV i JURIĆ, 1964). Određen je stupanj vitrinitne refleksije na tamnim, metasomatskim sideritnim rudama, vapnencima i sedimentima iz sideritno-limonitnog člana flišne formacije Javorik. Najstarije stijene u području Ljubijskog rudonosnog bazena su devonski klastiti i karbonati. Na njima leže debeli paketi karbonskih fliševa predstavljeni klastičnim i vulkanogeno-sedimentnim naslagama, unutar kojih se nalaze olistoliti karbonatnih stijena. Diskordantno na gornjem karbonu nalaze se klastične formacije srednjeg perma (GRUBIĆ i dr., 2001). Unutar karbonske serije, debljine oko 600 m, nalazi se glavni dio metasomatskog i žilnog orudnjenja Ljubijskog bazena. Olistolitni blokovi karbonatnih stijena metasomatski su izmijenjeni, ankeritizirani i sideritizirani. Sideritna ruda u Tomašici javlja se unutar flišne formacije Javorik u sideritno-limonitnom članu, (donji do srednji karbon), i u olistolitnom članu, kao nepravilna metasomatska sideritna i ankeritna tijela i blokovi (gornji karbon ; GRUBIĆ i dr., 2001).

BUČAR, Zdravko: Pregled jamarskih raziskav na planini Grmeč = Pregled speleoloških istraţivanja na planini Grmeč. Dolenjski kras, 3, 1992. str. 52-57. (PDF)
DŽAFERAGIĆ, A.: Geomorfološka obilježja sliva rijeke Sanice. Diplomski rad. Odsjek za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo, 2016.
JURIĆ, M.: Osnovna geološka karta 1:100 00 / Tumač za list Prijedor. Beograd, 1977.
LAJOVIC, A.; MALEČKAR, F.: Jama Hrustovača pri Sanskem Mostu - predlog turistične ureditve = Pećina Hrustovača kod Sanskog Mosta – prijedlog turističkog uređenja. Naše jame, 25, 1983. str. 41- 44.
MERDANIĆ, Dženefa: Epigrafski izvori za administrativno-pravno uređenje rudarskog distrikta u sjeverozapadnoj Bosni u III stoljeću. Diplomski rad. Mentor: doc. dr. Amra Šačić Beća. Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet ,Odsjek za historiju, Katedra za arheologiju. Sarajevo, 2018. (PDF)
Projekat zaštite izvorišta vode za piće Sanica, općine Bosanski Petrovac i Ključ. Rudarski institut, Tuzla, 2005.
STRMIĆ PALINKAŠ, Sabina: Organic and inorganic geochemistry of Ljubija mineral deposits, NW Bosnia. Magistarski rad. Prirodoslovno-matematički fakultet. Zagreb 2004.

• Sažetak: The Ljubija mineral deposits are within Sana-Una river Palaeozoic terrain, Inner Dinarides. Mineralization is represented by Fe carbonates, sulfides, barite and fluorite. Fe-mineralization in form of siderite and ankerite replacement in limestones and siderite-sulphide veins placed within dark coloured clastites is represented by 1) Dark massive siderite and ankerite ; 2) Zebra siderite consisted of dark massive and light sparry siderite and 3) Siderite veins with sulfides and quartz. Formation temperatures of dark massive siderite (224°C), zebra siderite (245°C) and vein siderite (168°C) are estimated on basis of stable isotope geothermometry. Stable carbon isotopes and distribution of REEs point to metasomatical origin of dark massive siderite and ankerite and zebra siderite. Siderite veins are related to later phase of mineralization. Sulfur isotope compositions of mineralizing fluid suggest Permian seawater or Permian evaporites as the main sulfur source. The molar composition of the fluids leached from ore and gangue minerals plotted along the "evaporation trend" proved Permian age of Fe-mineralization. Organic geochemistry investigations on barren and mineralized samples suggest that organic matter did not have active role during mineralization events.

TEMIMOVIĆ, Emir: Osnovne reljefne strukture u slivu Sane. Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 2014, 1, str. 83-95. (PDF)

• Sažetak. Primjenom naučne klasifikacije izvršena je diferencijacija osnovnih reljefnih struktura u slivu Sane, podsliva Une. Tako se u istraživanom prostoru u najreprezentativnije morfostrukturne reljefne članove ubrajaju: centralni masivi, polja i zaravni u kršu, predgorske stepenice, pobrđa i aluvioni, koji se dalje dijele na manje reljefne podkategorije. Definisane reljefne strukture su povezane sa konkretnim predionim cjelinama u slivu Sane. Kao posebna reljefna jedinica, izdvojena je kompozitna dolina rijeke Sane. Morfostrukturni tipovi reljefa, njegovi prostorni razmještaji u slivu Sane i korespondencija sa tektonskim cjelinama Bosne i Hercegovine su predmeti istraživanja ovoga rada.

TEMIMOVIĆ, Emir: Rijeka Sana-potamološka studija. Goldprint. Ključ, 2009.

• Opis. Dr.sci. Emir Temimović objavio je publikaciju «Rijeka Sana – potamološka studija» koja je prvi naučni rad ovakve vrste za sliv rijeke Sane. Njegov rad je aktuelan i zbog činjenice da je Vlada Federacije donijela Strateški plan programa i razvoja energetskog sektora, kojeg je usvojio i Parlament Federacije. Iako predviđaju iskorištavanje hidro-energetskih potencijala na rijeci Sani, interesantno je da pri tom nije uzimana u obzir potamološka studija. U knjizi je nabrojano niz razloga zbog kojih nije moguće ostvariti hidroakumulacije i na taj način iskoristiti potencijal rijeke Sane. Dr.sci. Emir Temimović profesor je na PMF Sarajevo, na katedri za fizičku geografiju, a svoj doktorat odbranio je u Zagrebu, upravo na temu gološkog istraživanja sliva rijeke Sane.

VRHOVČIČ, J.; MOJIĆEVIĆ, M.: Osnovna geološka karta 1:100.000, Tumač za list Ključ. Savezni geološki zavod. Beograd, 1983.