Grupa Trnovskog gozda
Država: Slovenija
Najviši vrh: Mali Golak, Trnovski gozd (1495 m)
|
Opis grupePlaninski blok, odn. grupa planina Trnovskog gozda okupljena je oko krške visoravni (slov. kraška planota) koja je ujedno i krajnji sjeverozapadni dio Dinarskog gorja. Površine je oko 120 km2. Granice ove planinske grupe su kanjon rijeKe Soče (na zapadu), plato Krasa i Vipavska dolina s rijekom Vipavom na jugozapadu, rijeka Pivka na istoku te rijeka Idrijca na sjeveru.
Sjeverni dio visoravni se miješa s predalpskim prostorom (Idrijsko hribovje), koji ima i alpske i dinarske karakteristike. Prosječna visina najvišeg planinskog područja je između 600-900 i 1495 metara, a dvije trećine površine Trnovskog gozda nalazi se između 500 i 1000 metara nadmorske visine. Najviši vrh je Mali Golak (1495 m). Iako vrhovi ove grupe nisu visoki, cijelo područje ima izraziti planinski karakter, a gledajući ga iz daljine, posebno njegovu jadransku stranu, ima izgled planine vrlo strmih padina, ali s ravnim visinskim (vršnim) dijelovima. Trnovski gozd obuhvaća planine Trnovski gozd, Nanos i Hrušica. Preciznijom raščlambom mogu se u ovome planinskom bloku prepoznati slijedeće reljefne cjeline:
Visinski dio Trnovskog gozda tipični je krški, prekriven gustim šumama, bez površinskih voda i gotovo nenaseljen. Reljef je raščlanjen zatvorenim krškim depresijama, brdima i planinama, jamama, bezdanima (ponorima) i manjim krškim pojavavama: škrapama, žljebovima, kamenicama i dr. Od krških pojava posebno se izdvajaju veće jame s vječnim ledom i snijegom. Na istočnom dijelu grupe, nalazi se od davnina poznata Velika ledena jama v Paradani te jama Bela Griža, za koju procjenjuju kako bi mogla biti duboka i 900 metara. U Trnovskom gozdu nalaze se tri prirodna rezervata:
Područje Trnovskog gozda, Nanosa i Hrušice bogato je gustim šumama, s mjestimičnim proplancima. 80% cijelog područja pokriveno je šumama kojima se gospodari. [1] Na visoravni Banjščice, Gori i u dolini Trebušice mješaju se obrađena zemljišta sa šumom. |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
|
Nanos
Pogled na Nanos iz okolice Razdrtog. Grebena Nanosa najjužniji je dio grupe Trnovskog gozda. |
ZEMLJOPIS
Reljef
Vijenci, planine i vrhovi
|
Najviši vrhovi skupine Mali Golak (1495 m) KOORDINATE 45.9785, 13.8675 Najviši od vrhova Golaka je zapravo Mali Golak [2]. Ime je dobio zato jer je imao najmanju planinsku masu. Na kartama je došlo do pogreške i umjesto Maloga Golaka na njima stoji Veliki Golak. S vrha je liep pogled na cijelu Sloveniju, od Juijskih Alpa, Karavanki, Kamniških (Savinjskih Alpa), Primorska, Istra i dinarski prostor Slovenije. Na vrhu se nalazi upisna knjiga i žig. Srednji Golak (1480 m) KOORDINATE 45.9749, 13.8729 Srednji Golak se smjestio između Velikog i Malog Golaka, iznad Predmeje. Vrh je obrastao klekovinom bora (slovenski, rušje), a pogled s njega pruža se vidik od mora preko platoa Trnovskog gozda i prema središnjoj Soveniji. Pogled ograničava nekoliko rijetkih stabala. | ||||||||||||
Reljefni oblici
|
Speleološki objekti
Od krških pojava na visoravni Trnovskog gozda značajan je broj špilja i jama. U nekim se jamama zadržava hladan zrak i vječni snijeg i led, te su ih nazvali ledenicama. Na istočnom dijelu grupe, nalazi se od davnina poznata Velika ledena jama v Paradani. Značajna je i jama Bela Griža, za koju procjenjuju kako bi mogla biti duboka i 900 metara. Tektonski lomovi doveli su do pojave brojnih ponora u Trnovskom gozdu. Već do 2004. godine na ovome su području registrirali više od 160 speleoloških objekata. Pretpostavlja se kako bi ih moglo biti još jednom toliko - što neistraženih, što neregistriranih. Dubinski potencijal Trnovskog gozda iznosi mjestimično i više od 1000 metara. Špilje i jame na Trnovskom gozdu su istraživali još u 19. stoljeću, ponajviše tragajući za ledom. U vrijeme Prvog svjetskog rata zapadni je dio područja istraživao Pavel Kunaver. Ova su se istraživanja radila uz potporu vojske, jer im je namjera bila pronaći vodu i jame prikladne za boravak. Nakon rata, talijanski speleolozi su, uz pomoć lokalnih ljudi, istražili oko 25 objekata. Iza Drugog svjetskog rata ovdje su istraživali spelelozi iz Instituta za istraživanje krasa (slov., Inštitut za raziskovanje krasa) te iz Logateca, Ljubljane, Tolmina i Idrije. IZVORI Članak Trnovski gozd in jame, Jamarsko društvo Danilo Remškar, Ajdovščina WIKIPEDIJA, Velika ledena jama v Paradani Odlok o razglasitvi kulturnih in zgodovinskih spomenikov ter naravnih znamenitosti na območju občine Nova Gorica, Uradno glasilo občine Nova Gorica (Občina Nova Gorica), 20. avgusta 1985. |
Speleološki objekti na Trnovskom gozdu
Izvor: Jamarsko društvo Danilo Remškar, Ajdovščina, službena stranica |
Geologija
|
Na sjevernoj strani ovu planinsku grupu jasno određuje idrijski tektonski rasjed (prijelom) dinarskog smjera. Na južnoj strani uočava se tektonsko navlačenje mezozojskih vapnenaca na mlađi eocenski fliš. Na površini ima tragova pleistocenske glacijacije, koja je za sobom ostavila manje cirkove i morene.
|
Vode
|
Usprkos tomu što prima znatne količine padalina (gotovo najviše na području Slovenije), godišnje i više od 3000 mm, Trnovski gozd je radi tipičnog krškog terena, bez površinskih tokova
Iznimka na ovom području su značajnije lokve (slov. sing., kal), koje su danas uglavnom napuštene ili ih osvajaju vegetacija i različiti materijali. Znatniji izvori javljaju se u podnožju ove visoravni: Mrzlek, Lijak, Podroteja i Hubelj. |
Predmeja, lokva (kal) za napajanje životinja
Izvor: Občina Ajdovščina, službena stranica |
Izvor Hubelj kod Ajdovščine
Izvir Hubelj pri Ajdovščini Autor: sergiosergas |
PRIRODA
|
Trnovski gozd je, zajedno s Javornikom, Nanosom i Hrušicom jedno od najprostranijih šumskih područja u Sloveniji.
Najznačajniji objekti i područja prirodne baštine na Trnovskom gozdu su: Golaki, bogati biljnim svijetom (submediteranske-planinske i alpske vrste) i životinjskim svijetom (medvjed, vuk, ris, sova). Smrekova draga, največa krška kotlina (potolina) u Trnovskom gozdu s tipičnom temperaturnom inverzijom - mrazištem (slov., mrazišče) i inverznim rasporedom vegetacije. Mala Lazna, mrazište, s botaničkog gledišta vrijedno područje, s inverznom vegetacijom. Smrečje krška kotlina čije je lo pokriveno debelim aluvijalnim nanosima i s vrtačama i izbočinama Velika ledena jama u Paradani, (lokacija Mala Lazna, Lokve; Trnovo pri Gorici), duboka 650 duga 4090 m, sa značajnim dvoranama na ulaznom dijelu i nizu ponora dublje u jami. 
Smrečje (Čaven)
Izvor: Občina Ajdovščina, službena stranica |
Trnovski gozd i njegove ljepote
Autor: Roman Zonta 
Rastejo pri nas - Rastline Trnovskega gozda
(hrv. Rastu kod nas – Biljke Trnovskog gozda) Knjiga o iznimnom biljnom svijetu Trnovskog gozda, koju istražuju više od 500 godina) Autorica: Elvica Velikonja Stučni lektor: Igor Dakskobler Predmeja, 2012. ISBN 978-961-276-530-9 COBISS-ID 263330304 Stranica: 252 strani (28 x 18 cm) Narudžbe: velikonja.elvica@gmail.com |
Zaštita prirode
|
U Trnovskom gozdu nalaze se tri zaštićena prirodna rezervata:
Velika jama v Paradani, nalazi se na istočnom dijelu grupe Trnovskog gozda. Poznata je od davnina duboka 650, duga 4.090 m, sa značajnim dvoranama na ulaznom dijelu i nizu ponora dublje u jami. Nekada su iz nje led izvozili čak u Egipat. Golaki i Smrekova draga, dio su Trnovske visoravni (slov., Trnovska planota) koji je proglašen rezervatom prirode. Trnovski gozd je obrastao dinarskom mješanom bukovo-jelovom šumom (Abieti-fagetum dinaricum). Golaki su najviši masiv Trnovske visoravni, a Smrekova draga značajno mrazište s temperaturnom i vegetacijskom inverzijom. Pri obilasku Golaka preporuča se koristiti označene planinarske putove, a obilazak kroz Smrekovu dragu bez pratnje se ne preporučuje i čak i nije siguran. Ipak, najbolji je pogled na Smrekovu dragu odozgo, s vrha kotline, kuda prolazi šumska cesta. Smrečje je jedno od većih mražišta na Trnovskom gozdu, također zaštićeni spomenik prirode. Iako su šumske površine pogađale prirodne katastrofe, a kasnije i štetočina potkornjak, one su ostavljene da se prirodno razvijaju. Šumski rezervat se nalazi unutar spomenika prirode i prostire se na oko 96 ha, na nadmorskoj visini od 1017 do 1169 m. Obrastao je u Sloveniji rijetkom šumskom sastojinom smreke koja je karakteristična za područja mrazišta. |
Smrekova draga
Izvor: Občina Ajdovščina, službena stranica |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
Ansambel Vrtnica - Na Trnovski planoti
Autor: bKovaci1 |
Po planini i po kraju
Praktično
AKTIVNOSTI
|
Paraglajding: Lijak - Kovk
Autor: SLONVIDEO |
|
IZVORI I LITERATURA
Reference
Literatura
KOZOROG, Edo i dr.: Zaščita in ureditev Trnovskega gozda v vzgojno-izobraževalne namene. DIT gozdarstva Posočja, 1996.
KOZOROG, Edo, BLAŠKO, Boris, ČERNIGOJ, Vojko, ČERMELJ, Jože, BATISTIČ, Martina: Skozi Trnovski gozd. DIT gozdarstva Posočja, Serija Gozdovi v Posočju, 2; Nova Gorica, 1998.
PREM, Marko Prem, VELIKONJA, Irena: Regijski park Trnovski gozd: park za življenje. Društvo krajinskih arhitektov Slovenije, Ljubljana, 1999.
SURINA Boštjan; DAKSKOBLER, Igor: Delimitation of the alliances Caricion firmae (Seslerietalia albicantis) and Seslerion juncifoliae (Seslerietalia juncifoliae) in the southeastern Alps and Dinaric mountains, Plant Biosystems. An International Journal Dealing with all Aspects of Plant Biology, 139:3 (2005), pp 399-410 (INFO/LINK)
ZAVOD ZA GOZDOVE SLOVENIJE - OBMOČNA ENOTA TOLMIN: Zasnova regijskega parka Trnovski gozd - Nanos. Tolmin, 2010. (PDF)
KOZOROG, Edo, BLAŠKO, Boris, ČERNIGOJ, Vojko, ČERMELJ, Jože, BATISTIČ, Martina: Skozi Trnovski gozd. DIT gozdarstva Posočja, Serija Gozdovi v Posočju, 2; Nova Gorica, 1998.
PREM, Marko Prem, VELIKONJA, Irena: Regijski park Trnovski gozd: park za življenje. Društvo krajinskih arhitektov Slovenije, Ljubljana, 1999.
SURINA Boštjan; DAKSKOBLER, Igor: Delimitation of the alliances Caricion firmae (Seslerietalia albicantis) and Seslerion juncifoliae (Seslerietalia juncifoliae) in the southeastern Alps and Dinaric mountains, Plant Biosystems. An International Journal Dealing with all Aspects of Plant Biology, 139:3 (2005), pp 399-410 (INFO/LINK)
- Sažetak. Izvedeno je sintaksonomsko i fitogeografsko razgraničenje vapnenačkih otvorenih šaševih travnjaka u alpskom pojasu Alpa (Caricion firmae) i subalpskih i alpskih busenastih travnjaka na vjetru izloženim staništima (Seslerion juncifoliae) na području jugoistočnih Alpa i Dinarskih planina. Analize temeljene na hijerarhijskoj klasifikaciji, ordinaciji i horologiji jasno su pokazale razliku između sintaksona: sastojine liburnijskog krša (Snežnik – JZ. Slovenija, Risnjak i Snježnik – SZ. Hrvatska), Ličke Plješivice i Velebita pripadaju dinarskoj zajednici Seslerion juncifoliae, dok su sastojine s visoravni Trnovski gozd (Z. Slovenija, najsjeverozapadniji dio Dinarskog gorja), iako donekle prijelazne između dvaju zajednica, te sastojine iz Alpa svrstane u zajednicu Caricion firmae. Zajednica Seslerion juncifoliae Dinarskog gorja nadomješta Caricion firmae s Alpa. (Abstract). A syntaxonomic and phytogeographic delimitation of the calcareous open sedge swards in the alpine belt of the Alps (Caricion firmae) and subalpine and alpine tussock grasslands in wind-exposed habitats (Seslerion juncifoliae) in the area of the south-eastern Alps and of the Dinaric mountains was performed. Analyses based on hierarchical classification, ordination and chorology clearly showed the distinction between the syntaxa: stands from the Liburnian karst (Mt Snežnik – SW. Slovenia, Mts Risnjak and Snježnik – NW. Croatia), Lička Plješivica and the Velebit mountains belong to the Dinaric alliance Seslerion juncifoliae, whereas stands from the Trnovski gozd plateau (W. Slovenia, north-westernmost part of the Dinaric mountains), although somewhat transitional between the two alliances, and stands from the Alps, were classified in the alliance Caricion firmae. The alliance Seslerion juncifoliae of the Dinaric mountains vicariates Caricion firmae of the Alps.
ZAVOD ZA GOZDOVE SLOVENIJE - OBMOČNA ENOTA TOLMIN: Zasnova regijskega parka Trnovski gozd - Nanos. Tolmin, 2010. (PDF)
Korisne poveznice i adrese
Tekst o grupi Trnovski gozd na stranici Summitpost
(na engleskom jeziku) |
Tekst o podgrupi Nanos na stranici Summitpost (na engleskom jeziku)
|
