|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE LIKE > VELEBIT, masiv > Velebit - sjeverni > Kuterevsko pobrđe
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Marković-Rudine, 1105 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.7882, 15.2884
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Marković-Rudine, 1105 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.7882, 15.2884
O planini
|
|
UvodNa temelju više pokazatelja, među kojima su i vertikalna raščlanjenost i geološka građa, širi prostor sjevernog Velebita može se raščlaniti na tri morfostrukturne jedinice (Faivre, 1992.): Sjeverni Velebit, Senjsko bilo i Melničko – Kuterevsko pobrđe.
Melničko-Kuterevsko pobrđe je mikroregionalna morfološka cjelina čiju jugozapadnu granicu čini kontakt s rasjednim eksparmanom Senjskog bila od Vratnika do Kutereva, a JI granicu čini područje Marković-Rudina pa sve do Rupčića. Prema SI granica je reljefno obilježena sukcesijom zavala, udolina i uvala, dakle, od već spomenutih Rupčića na JI preko Otočca-Kompolja-Rapina dola, a završava nešto SZ-nije od Prokika, gdje Melničko-Kuterevsko pobrđe kontaktira s Veljunskim hrptom. (Faivre, 1992.) ENGLISH SUMMARY: Kuterevo Hills |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  BOOKING Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području Kuterevskog pobrđa Oglašavajte ovdje:
|
Položaj Kuterevskog pobrđa
Osnova karte: Elastic Terrain Map, 2021.
Osnova karte: Elastic Terrain Map, 2021.
Po planini i po kraju
GORSKE KOSE IZMEĐU
KRASNOG, LIPOVOG I GACKOG POLJA
Kuterevsko pobrđe, detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000
|
Nakon što na svome jugoistočnom kraju središnji greben Senjskog bila doseže do Krasanskog i Kuterevskog polja, par gorskih kosa lagano mijenja smjer iz SZ-JI (smjer glavnog grebena) u smjer Z-I i nastavlja se protezati dalje prema istoku do Janča kose - prijelaznog prostora prema Ličkom sredogorju - a nešto sjevernije i masivu Male Kapele. Sustav manjih međugorskih zavala Krasnog i Lipovog polja odvajaju ove kose (koje su ujedno dio veće ografske jedinice Senjskog bila) od visokoplaninskog područja sjevernog Velebita.
Tih par gorskih kosa omeđeno je Krasanskim poljem, Lipovim poljem (u Kosinjskoj dolini), Janča kosom i Gackim poljem. Tu su Kuterevska kosa (867 m), Crni vrh (1077 m), Marković-rudine (1105 m) i par manjih. 
Karta Gackog polja i okolnih prostora
Izvor: Enciklopedija Jugoslavije, svezak 3, Zagreb, 1958. 
Kuterevo i Kuterevska kosa, u pozadini
|
Zanimljivosti
Velebit je najširi (više od 30 km) upravo na prostoru između Gackog polja i mora (30 km), odn. gorske kose s vrhom Marković rudine (1105 m) i mora. LJEPOTA KOSINJSKE DOLINE
Datum objave: 23.1.2011. Autor: lubenovac555 Opis: Dolina koja je lijepa, a dobila je ime po mjestu koje se nalazi u istoimenoj dolini, a koja se opet zove po kosinju (E). 
Naslovna fotografija
Jedan od simbola, koji dominira nad Kosinjem, planinski je vrh Kalić (969 m) s kojeg se pružaju odlični pogledi na Zavižan, Krasno, dijelove Perušića u Kosinju i veliki dio Kosinjske doline. |
Kuterevo
Pogled na Kuterevo
Crkva Majke Božje Karmelske
Crkva Majke Božje Karmelske u Kuterevu
|
Crkva Majke Božje Karmelske u Kuterevu
|
Utočište za medvjede
Scena iz Kutereva (2020. godina)
Kuterevo
|
Kuterevo
Zanimljivosti
Cijelo je selo prihvatilo rad Utočišta, odobrava ga i pomaže. U selu se ne koristi pirotehnika za slavlja iz razloga što to jako uznemirava medvjede. Kuterevka (dangubica) je vrsta tamburice raširene po Lici i Kordunu. Naziv je dobila po mjestu Kuterevu gdje se izrađuje. Kuterevka je jedan od najpoznatijih simbola Like, jer se svirala po prelima i čijanjima i naravno za vrijeme čuvanja stoke. Vrlo je jednostavna pa je i namijenjena pučkom glazbenom stvaralaštvu. Danas Kuterevka ima manju važnost, ali mnogi lički KUD-ovi osobito KUD "Dangubice" Kuterevo oživljaju ovaj lički instrument. Nekad je puno više majstora izrađivalo Kuterevku, a danas se svelo na nekolicinu od kojih je najpoznatiji Pave Šporčić.
|
MARKOVIĆ RUDINE |
VISINA VRHA: 1105 m
|
|
PRILAZ
Iz pravca Gospića (35 km) ili iz Zagreba do željezničke stanice Ličko Lešće(140 km) OPIS USPONA Opis puta: 200 metara od željezničke postaje Ličko Lešće iz pravca Zagreba automobilom desno na šumski put. Šumski put u dužini 8 km prolazi ispod autoceste i nastavlja do okretišta zvanog Šumske bukvice. Ugodnim markiranim putem dolazi se do kote Mramor (760 m) gdje se nalaze klupe i stol za odmor. Nedaleko je i Kamenica s 1,5 kubika mrzle vode. Dalje se put nastavlja savladavanjem 350 m visinske razlike dosta strmo do samog vrha. Planinarenje od okretišta do vrha traje 1,30 h. Druga varijanta uspona je od Čovića gdje se dođe kod mosta autom i ostavi automobil na parkiralištu. Prelazi se most i ide 50 m desno do obavijesnog panoa s kartom terena i ucrtanom stazom. Dalje se nastavlja hodanje nasuprot puta koji dolazi od kuće Braniteljske udruge za odmor i rekreaciju „Glavičica“. Sa 450 metara staza se penje do prijevoja na Katunskim dragama na 700 m i dalje kroz lijepu borovu i jelovu šumu u sjevernoj padini Plasine. Dalje se prolazi vidikovac Veliki Gašparac (674 m), vidikovac Votićev vršak (751 m) i više zanimljivih lokaliteta sve do ranije opisane okretaljke na Gustim bukvicama. Nastavak puta slijedi kao u prvoj varijanti. S vrha Markoviće Rudine pružaju se prekrasni vidici na Gacku i Kosinjsku dolinu, Švičko jezero i jezero Kruščica, dijelove Ličkog i Krbavskog polja, Senjsko bilo, gotovo cijeli Velebit, Ličko Sredogorje, Ličku Plješivicu, te Veliku i Malu Kapelu. Ovaj put traje oko 4,30 h. Žig KT nalazi se na samom vrhu betoniran uz kamen. Stazu održava HPD Gromovača iz Otočca. Marković Rudine su kontrolna točka KT 11 na transverzali "Lički gorski biseri" (o transverzali više - OTVORI) |
|
KUTEREVSKA KOSA
Kosinjski vrh
Nad sjevernom stranom Lipovog polja nadvio se Kosinjski vrh (1101 m; ranije neispravno nazivan Korenski) s prepoznatljivom stijenom Kalić, s kojega se pruža odličan pogled na Zavižan, Krasno, Ljubovo, Perušić i veliki dio Kosinjske doline.
Kosinjski vrh je najviša točka na šumovitom grebenu iznad Kosinja i Kutereva. Iako sam vrh nije osobito atraktivan, zanimljiv je jer posjetitelju omogućava da stekne nov dojam o kontinentalnoj strani Velebita koja se spušta prema Lici. Na tom ličkom pobočju Velebita je nekoliko raštrkanih planinskih sela koja planinari rado posjećuju pri putovanju na sjeverni Velebit. Najpoznatija među njima su Krasno i Kuterevo. Najviša točka Kuterevske kose, zvana Kosinjski vrh, nalazi se u šumi i nema uređenog prilaza, pa je kontrolna točka HPO zapravo niži vrh (1076 m) između Kalića i Kosinjskog vrha, odakle se pruža pregledan vidik na dio Like.
Šumoviti vršak Kalić (969 m) nalazi na Kuterevskoj kosi, se nešto zapadnije od Kosinjskog vrha. Za razliku od Kosinjskog vrha, prilaz do Kalića nije markiran.
IZVOR Korenski vrh. Hrvatski planinarski savez (2020.)
Kosinjski vrh je najviša točka na šumovitom grebenu iznad Kosinja i Kutereva. Iako sam vrh nije osobito atraktivan, zanimljiv je jer posjetitelju omogućava da stekne nov dojam o kontinentalnoj strani Velebita koja se spušta prema Lici. Na tom ličkom pobočju Velebita je nekoliko raštrkanih planinskih sela koja planinari rado posjećuju pri putovanju na sjeverni Velebit. Najpoznatija među njima su Krasno i Kuterevo. Najviša točka Kuterevske kose, zvana Kosinjski vrh, nalazi se u šumi i nema uređenog prilaza, pa je kontrolna točka HPO zapravo niži vrh (1076 m) između Kalića i Kosinjskog vrha, odakle se pruža pregledan vidik na dio Like.
Šumoviti vršak Kalić (969 m) nalazi na Kuterevskoj kosi, se nešto zapadnije od Kosinjskog vrha. Za razliku od Kosinjskog vrha, prilaz do Kalića nije markiran.
IZVOR Korenski vrh. Hrvatski planinarski savez (2020.)
Praktično
IZVORI I LITERATURA
FAIVRE, Sanja: Analiza gustoće ponikava na sjevernom Velebitu i Senjskom bilu. Izvorni znanstveni članak. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 19 No. 1, 1992. str. 13-24 (PDF)
SMOLČIĆ, Marin: Priča o umjetniku iz Krasnog. Kad Josip uzme "štilovku" drvo oživi i postane – što god poželiš. Novi list, 14.3.3022.
- Sažetak; Prikazana je analiza gustoće ponikava na Sjevernom Velebitu i Senjskom bilu. Zabilježeno je 18.059 ponikava na 947 km2.
SMOLČIĆ, Marin: Priča o umjetniku iz Krasnog. Kad Josip uzme "štilovku" drvo oživi i postane – što god poželiš. Novi list, 14.3.3022.
