---

PRIMORSKI POJAS > PLANINE DALMACIJE > SREDIŠNJI DALMATINSKI PLANINSKI NIZ > Promina
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Čavnovka odn. Velika Promina, 1147 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.924230, 16.170409   

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

O planini

UVOD

---

Promina je manja gora sjeverne Dalmacije, izmedju Knina na sjeveru i Drniša na jugoistoku. Na zapadu je omeđena kanjonom rijeke Krke, na jugu kanjonom Čikole i na istoku Petrovim poljem. Greben Promine ima eliptični oblik sjever-jug, glavni vrh Čavnovka (naziva se i Velika Promina) je visok 1148 m prema Hrvatskom statističkom zavodu; Wikipedija, (može se pronaći i podatak o 1147 m, prema Hrvatskom planinarskom savezu), a jugoistočno je Čavinica 1109 m, na sjeverozapadu Orlovac 1023 m i ini susjedni vrhovi ispod 1000 m. Naziv Promine je antičkog iskona od ilirskog plemena i rimskog grada Promona, koji je prvotno bio glavni grad Liburnije. Vrh Čavnovka ime je dobio po staroj Čavinoj kapeli koja je davno stajala na vrhu. Na starijim kartama upisan je i kao Čavinica.

Promina dominira okolnim nižim krajolikom, pa se s nje pruža lijepi pogled južnije na Miljevačku zaravan i na Krku i Čikolu, a s vrha se vidi i Jadransko more s otocima, od kojeg je udaljena 30 km. Pod vrhom se nalazi planinarski dom. Na grebenu rastu nasadi borova (dijelom izgorjeli) i šikare crnograba, uz dosta izvora i rudnog bogatstva na istočnoj padini: ugljen, gips, itd. Do vrha vodi nekoliko pješačkih staza i makadamska šumska cesta. Glavni vrh je ograđen oko bivše vojarne čije ruševne zgrade još stoje, te dva telekomunikacijska odašiljača koja danas funkcioniraju. Trigonometrijski stup s oznakom vrha nalazi se u ograđenom prostoru, uz telekomunikacijske antene. Kretanje uz vanjsku stranu ograde zabranjeno je zbog opasnosti od eventualno zaostalih mina. U gorskoj flori Promine je dosad poznato 530 raznih biljnih vrsta.

IZVORI
Brda dalmatinske Zagore. Wikinfo
Hrvatski vrhovi, Promina- vrh Čavnovka, Hrvatski planinarski savez

Naslovna fotografija
Pogled na Prominu iz smjera Drniša

Pogled na Drniš s Promine

Prilazi vrhu Čavnovka

Lišnjak – pl. kuća Promina – Čavnovka 2 h 
(Drniš –) Siverić – pl. kuća Promina – Čavnovka 2.30 h 
Najjednostavniji je uspon na Prominu uspon iz osamljenog sela Lišnjaka na prominskoj cesti. Iz središta Drniša treba poći prema Oklaju 1,5 km do mjesta gdje se desno odvaja asfaltna cesta 4 km u selo Lišnjak. Skretanje je označeno malim planinarskim putokazom. Cesta se od Lišnjaka nastavlja dalje u zavojima 5 km do planinarske kuće, ali je u razmjerno lošem stanju (nije asfaltirana). Markacija se uspinje do planinarske kuće Promina nekoliko puta krateći cestu. Cesta je nakon odvojka prema planinarskoj kući slabija, a završava 4 km dalje, kod repetitora na vrhu Čavnovki. Tijekom Domovinskog rata vršni dio Promine bio je zahvaćen ratnim djelovanjima pa se zbog toga za planinarenje od planinarskog doma do vrha preporučuje isključivo hodanje cestom koja je potpuno sigurna za kretanje.
IZVOR: HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ

Promina: Drniš -- vrh Čavnovka -- Siverić
Autor: Dinarides Trails

​Paragliding - Promina 2013 (Drniš, Croatia)
Autor: johnnyex2000 (Objavljeno: 1.8.2013.)
Paragliding near Drniš, Croatia. Late afternoon cliff soaring. Take-off: Promina (1045 m).

Promina
Pogled na Prominu (na horizontu lijevo) od Šarenih jezera u kninskom Kosovom polju.

PRIRODA

---

Lovac na bilje S02E06 Promina
Autor: Preživljavanje Hrvatska Datum objave: 8.1.2024.
Opis. Preživljavanje u divljini Smjernice za lakše snalaženje u prirodi

Južne padine Promine
Promina se prema jugu širi do kanjona Čikole i tri istaknutija  brijega: Kalun (473 m; u središtu fotografije) i desno od njega Plandište (420 m) i Brakusov umac, pod kojime se nalazi  naselje Trbounje gdje je nekada radio rudnik boksita Kalun.  Sjeverna pregrađa Drniša (lijevo) približila su se Kalunu.

Po planini i po kraju

Pogled na Siverić
​Naselje Siverić smješteno je u sjeverozapadnom dijelu Petrova polja, 2 km sjeveroistočno od grada Drniša i u podnožju planine Promine.

DRNIŠKIM KRAJEM

---

Pogled na kanjon Čikole, grad Drniš i planinu Prominu, u pozadini

Croatia Infiltation - Promina
Datum objave: 8.10.2015. Autor: Croatia Infiltration
Opis: An abandoned radio relay center on the mountain of Promina, near the city of Knin. Over 50 radio relay centers [RRcV] were built during the existence of JNA (People's army of Yugoslavia); the grid of RRcV's covered the whole territory of the former Yugoslavian state, and were used to "bounce" radio signals from one part of the country to the other. ​

​Klapa šumpreš - Promina - ojkavica
Datum objave: 29.12.2017. Autor: Dubravko Duvančić
Opis: Klapa šumpreš - Promina - ojkavica

Općina Promina
Ime je dobila po liburnskom gradu Promoni, a obuhvaća područje od gotovo 140 kilometara kvadratnih i omeđena je s jedne strane planinom Prominom, a s druge rijekom Krkom i Miljevačkom visoravni. Promina ima sjedište u Oklaju, a čine je jedanaest naselja uglavnom na rubovima kraških polja, među kojima je i Čitluk u kojem se nalazi sjedište župe. Svojom poviješću i tradicijom spada u jedan od najatraktivnijih krajeva Hrvatske s velikim perspektivama za budućnost u pogledu razvoja turizma, proizvodnje hrane, energetike, logistike i industrije.

Drniš - Vrelo života / Drniš - Spring of Life
Datum objave: 18.10.2016. Autor: Turistička zajednica Grada Drniša
Opis: Datum objavljivanja: 2. lip 2016. Turistički promotivni film Drniša i drniškog kraja Producent: Turistička zajednica Grada Drniša Proizvodnja: Producentska udruga Josip Bepo Karaman, 2016. Autori: Davor Šarić, Igor Knežević​

​GRADINA DRNIŠ & najzapadniji minaret Osmanskog Carstva [+Ivan Meštrović]
Datum objave: 11.7.2020. Autor: Jurica Galić Juka
Opis: U ovom dokumentarcu se bavimo povijesnim temama, primarno utvrdi Gradina i najzapadnijem sačuvanom minaretu iz Osmanskog Carstva. Također obrađujemo teme o životu slavnog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića u njegovim rodnim Otavicama i rijeci Čikoli

​Nečven grad - Općina Promina
Datum objave: 28.3.2020. Autor: Kroatien für Auswanderer
Opis: Nečven grad ili Nečven kula, hrvatska srednjovjekovna utvrda smještena na zapadnoj strani Promine, na rubu strmih litica na lijevoj strani rijeke Krke. Nasuprot njoj, na desnoj obali Krke nalazi se tvrđava Trošenj, grad Šubića. Od 14. stoljeća gospodari Nečvena su članovi hrvatske velikaške obitelji Nelipić.
Nečven je, prema legendi, dobio ime po lijepoj Nečven djevojci koja je odbijala prošnje bribirskih knezova i na kraju se otrovala kako bi izbjegla takvoj sudbini. Priča, vjerojatno simbolizira neprijateljstvo knezova Šubića i Nelipića koji su imali utvrđenja jedno nasuprot drugome.
Istraživanja provedena početkom 20. stoljeća u podgrađu otkrila su postojanje temelja sakralnoga objekta, za kojega se vjeruje da je to bila crkva posvećena Duhu Svetomu.

Razvođe

TAJNA NAPUŠTENOG RUDNIKA POD PROMINOM
Autor: Putevima Divljine Datum objave: 7.3.2024. 
Opis. Dobrodošli u zemljinu utrobu,prošetali smo napuštenim rudnikom boksita koji se nalazi podno planine Promine u selu Razvođe.Rudnik je kopan 80ih godina prošloga stoljeća i u njemu se kopao najkvalitetniji boksit koji se izvozio u tadašnji SSSR.

KANJONOM RIJEKE KRKE

---

SKRIVENE LJEPOTE SLAPA MANOJLOVAC-TARZANOVO GNIJEZDO
Datum objave: 23.7.2022. Autor: Putevima Divljine
Opis. ​Evo nas opet u avanturi,ovoga puta smo na rijeci Krki i odlučili smo uć u"utrobu" Manojlovačkog slapa i otkrit vam sve skrivene ljepote.Ovaj ljepotan se sastoji od niza sedrenih barijera visine 59,6m,a najveća barijera visoka mu je 32,2m.Sva pisma,jezici i riječi svijeta nemogu opisat ovu ljepotu,zato uđi i uživaj na našem youtube kanalu "Putevima Divljine" i naravno pretplati se,lajkaj i podjeli dragim ljudi. Here we are again on an adventure. This time we are on the Krka river and we decided to enter the "womb" of Manojlovački waterfall and reveal all its hidden beauties to you. This beauty consists of a series of travertine barriers 59.6 m high, and the largest barrier is 32,2m. All the letters, languages and words in the world cannot describe this beauty, so co and enjoy our YouTube channel "Putevima divljine" and, of course subscribe, like and share with dear people.

[ NACIONALNI PARK KRKA ] - Skrivene ljepote kanjona rijeke Krke " Tjesnac među gredama "
Datum objave: 2.7.2022. Autor: Putevima Divljine
Opis. Nalazimo se u selu Brištane nedaleko od grada Drniša u Nacionalnom parku Krka, auto ostavljamo na kraju sela i krećemo u otkrivanje nepoznatih i nepristupačnih ljepota kanjona nacionalnog parka. Šetajući kozjim putem pored oštrih smreka spuštamo se do "Šuplje špilje" koja je ujedno stanište i zaklon kozama koje tim područjem lutaju od domovinskog rata, tako da ih slobodno možemo nazvat divljim kozama. Od šuplje špilje kamenim klisurama spuštamo se skroz do kapelice koja se nalazi uz samu rijeku Krku(čisto zbog doživljaja spusta napomenimo da se materijal za izradu kapelice dovozio brodom). Nakon kratke stanke i uživanja u pogledu penjemo se istim klisurama do vrha kanjona i šetamo do kamene litice sa koje imamo čaroban pogled na riječni otok Visovac. Uz priču krećemo put auta i tad u naš vidokrug ulazi 300metarski sipar, dovoljan je bio samo jedan međusobni pogled koji je značio samo jedno IDEMO. Opijeni adrenalinom bez zastavljanja trčimo niz sipar (i provjeravamo izdržljivost naše obuće🤣🥴), na kraju sipara se nalazi uvalica u kojoj odmaramo i natapamo u Krki već izmorene noge. A put od uvale do vrha kanjona bolje da ne opisivamo,sami ga zamislite 😊.

JAZINKA - PEĆINA KOJA JE KROZ RATOVE SPAŠAVALA ŽIVOTE
Autor: Putevima Divljine Datum objave: 28.10.2023.
Opis. Vodimo vas u jedno od najljepših sela općine Promina točnije selo Nečven,a još preciznije na istoimenu utvrdu po kojem je selo dobilo ime Nečven grad ili Nečven kula, to je Hrvatska srednjovjekovna utvrda smještena na zapadnoj strani Promine, na rubu strmih litica na lijevoj strani rijeke Krke. Nasuprot njoj, na desnoj obali Krke nalazi se tvrđava Trošenj, grad Šubića. Od 14. stoljeća gospodari Nečvena su članovi hrvatske velikaške obitelji Nelipić. Nečven je prema legendi, dobio ime po lijepoj Nečven djevojci koja je odbijala prošnje bribirskih knezova i na kraju se otrovala kako bi izbjegla takvoj sudbini. Priča, vjerojatno simbolizira neprijateljstvo knezova Šubića i Nelipića koji su imali utvrđenja jedno nasuprot drugome. A glavno središte našeg predstavljanja u ovom videu su špilja Jazinka u kojem su pronašli spas mnogi mještani iz Nečven sela od upada razbojnika i koljača četnika,nikad osuđenog zločinca za svoja nedjela pravoslavnog popa Momčila Đujića koji počinio strašna zlodjela u tom selu sa svojom Kosovskom četničkom brigadom! Nakon posjeta špilji spuštamo se niz gustu grabovu šumu na Bibin buk koji dobiva naziv najvjerojatnije po zaseoku Bibići u selu Nečven gdje završava naš izlet sa skokom u krašku lipoticu Krku s neopisivim prizorom ispod dviju srednjovjekovnih utvrda.

Čuline

Gradina Šušelj

Gradina Šušelj koja se nalazi neposredno iznad lokaliteta crkve Gospe Čatrnjske- morala je imati veliki značaj u predrimskom vremenu.
Njen prostrani pitomi plato koji danas sluzi kao oranica omogućavao je život većem broju stanovnika.
Gradina je dominirala širokim prostorom unaokolo i najpogodniji je strateški položaj na cijeloj prominskoj visoravni. Ipak, na gradini se ne nalazi antičkih ostataka, sto bi moglo značiti da nije nastavila živjeti za vrijeme rimske dominacije.
Susjedna gradina u zaselku Čuline koja naizgled daje mnogo manje mogucnosti, bogata je nalazima krhotina rimskih posuda i sasvim sigurno nije prekidala kontinuitet života nakon rimskih osvajanja.
Strateški značaj gradine Šušelj počeo se ponovo koristiti tek u srednjem vijeku, kada je ovdje egzistirao castrum Hotiblich, poznat iz povijesnih izvora.

IZVOR Promina.blog.hr
​PROČITAJ VIŠE
Tomislav Šeparović: Rimski okov sa Šušelja kod Drniša. Opvscvla archaeologica 25, br. 1 (2001): 65-75. (PDF)

• Opis. U radu se objavljuje rimski okov s figuralnim ukrasom u obliku pantera koji potječe s gradine Šušelj sjeverno od Drniša. Pretpostavlja se da je proizveden u nekoj sjevernoitalskoj ili galskoj radionici, a na Šušelju je vjerojatno korišten u krugu pripadnika romanizirane stare liburnske rodovske aristokracije. Slični primjerci javljaju se na širokom prostoru od Portugala do Bugarske, a često ih je upotrebljavala rimska vojska osobito u vojnim logorima Galije, te uz dunavski limes. Smatra se da su ovakvi okovi krasili jaram vučnih kola kakva su se u carsko doba na područjima pod keltskim utjecajem koristila u sepulkralne svrhe, ali kakva su mogla biti korištena i u raznim svečanim prilikama, vojnim paradama, te za borbu i utrke. Mada upotreba većine ovakvih i sličnih okova sasvim sigurno traje kroz cijelo 1. i 2. stoljeće, šušeljski se primjerak, povezan s boravkom vojnih jedinica u Burnumu, mo‘e s velikom vjerojatnošću datirati u 1. stoljeće.

DREVNI GRAD ŠUŠELJ I MISTERIOZNI GROBOVI
Autor: Putevima Divljine Datum objave: 2.2.2024.
Opis. Dobro došli u drevni grad Delmata najratobornijeg plemena Ilira,grad Šušelj,grad koji je brojio preko 10 000 stanovnika.U ovome Videu smo se samo za vas vratili 2000 godina u prošlost da bi vam otktili taj drevni grad koji nažalost još stoji neistražen.Pored grada nailazimo na velike fosile školjaka koje nam stavljaju upitnik na glavu i u misli nam dovode more pod noge,a za sami kraj dolazimo na Mastirine jedno veliko misteriozno groblje.

IZVORI I LITERATURA

---

ČILAŠ Šimpraga, Ankica: Prominska antroponimija. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb, 2023. - 222 str.
RNJAK, Goran: Speleološki objekti na Promini i njenoj užoj okolici. Stručni rad. Subterranea Croatica, Vol. 13 No. 1, 2015. (PDF)

• ​Sažetak; Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno od Knina u središtu Šibensko-kninske županije. Istraživanja speleoloških objekata na Promini i užoj okolici sustavno započinju s osnivanjem SO Promina iz Drniša. Značajan doprinos istraživanjima daju članovi SO Sv. Mihovil iz Šibenika te SO Mosor iz Splita.Poznavanje speleoloških objekata na samoj planini gotovo je zanemarivo. Do sada je poznato desetak objekata, ali njihove dimenzije ne prelaze 40 m dubine ili duljine, izuzev špilje Liluše koja je duga 57 m i duboka 12 m. Svi poznati objekti su suhi, bez tekuće, stajaće ili vode cijednice. Kroz dulji niz godina na samoj Promini i njenim padinama istraženi su: na istočnim obroncima Pitoma pećina, Šarića jama, Jama u Tepljuhu i jama Markova lipotica, na jugozapadnim obroncima Racina pećina, na sjeveru podno planine, špilja Penđaruša te jame Parnica, Umjetna noga, Likića jama te jama Taraćuša, dok je na sjeveroistoku špilja Jama u Poljanku. Bibića jama i jama na Promini imaju najviše pozicionirane ulaze na cijeloj planini te se nalaze ispod samog vrha. U neposrednoj blizini planinarskog doma i špilje Liluše nalazi se Drinjina jama (Peškov put). Istraživanja i dalje traju te se nadamo pronalasku novih, za sada nepoznatih objekata kako bismo dobili što cjelovitiju sliku cijelog područja. Na nešto širem području s obje strane planine poznato je još nekoliko manjih speleoloških objekata. Na samoj planini te u njenom podnožju postoji nekoliko rudnika od kojih su najznačajniji rudnici boksita i ugljena s velikim podzemnim prostorima. Temeljem do sada poznatih podataka možemo zaključiti da Promina nema perspektivu za razvoj dubokih i dugačkih speleoloških objekata.

Trsteno: Arboretum i stanica Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije
Autor: Ankica Čilaš Šimpraga

Izdavač: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Nakladnički niz: Biblioteka Prinosi hrvatskom jezikoslovlju
Mjesto izdanja: Zagreb
Godina: 2023.
Broj stranica: 222