Promina
Područje: Planine Dalmacije
Grupa: Središnji dalmatinski planinski niz
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Čavnovka odn. Velika Promina (1147 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.924230, 16.170409
Grupa: Središnji dalmatinski planinski niz
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Čavnovka odn. Velika Promina (1147 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.924230, 16.170409
UVOD
|
Promina je manja gora sjeverne Dalmacije, izmedju Knina na sjeveru i Drniša na jugoistoku. Na zapadu je omeđena kanjonom rijeke Krke, na jugu kanjonom Čikole i na istoku Petrovim poljem. Greben Promine ima eliptični oblik sjever-jug, glavni vrh Čavnovka (naziva se i Velika Promina) je visok 1148 m prema Hrvatskom statističkom zavodu; Wikipedija, (može se pronaći i podatak o 1147 m, prema Hrvatskom planinarskom savezu), a jugoistočno je Čavinica 1109 m, na sjeverozapadu Orlovac 1023 m i ini susjedni vrhovi ispod 1000 m. Naziv Promine je antičkog iskona od ilirskog plemena i rimskog grada Promona, koji je prvotno bio glavni grad Liburnije. Vrh Čavnovka ime je dobio po staroj Čavinoj kapeli koja je davno stajala na vrhu. Na starijim kartama upisan je i kao Čavinica.
Promina dominira okolnim nižim krajolikom, pa se s nje pruža lijepi pogled južnije na Miljevačku zaravan i na Krku i Čikolu, a s vrha se vidi i Jadransko more s otocima, od kojeg je udaljena 30 km. Pod vrhom se nalazi planinarski dom. Na grebenu rastu nasadi borova (dijelom izgorjeli) i šikare crnograba, uz dosta izvora i rudnog bogatstva na istočnoj padini: ugljen, gips, itd. Do vrha vodi nekoliko pješačkih staza i makadamska šumska cesta. Glavni vrh je ograđen oko bivše vojarne čije ruševne zgrade još stoje, te dva telekomunikacijska odašiljača koja danas funkcioniraju. Trigonometrijski stup s oznakom vrha nalazi se u ograđenom prostoru, uz telekomunikacijske antene. Kretanje uz vanjsku stranu ograde zabranjeno je zbog opasnosti od eventualno zaostalih mina. U gorskoj flori Promine je dosad poznato 530 raznih biljnih vrsta. IZVORI Brda dalmatinske Zagore. Wikinfo Hrvatski vrhovi, Promina- vrh Čavnovka, Hrvatski planinarski savez 
Naslovna fotografija
Pogled na Prominu iz smjera Drniša 
Pogled na Drniš s Promine
|
Prilazi vrhu Čavnovka
Lišnjak – pl. kuća Promina – Čavnovka 2 h (Drniš –) Siverić – pl. kuća Promina – Čavnovka 2.30 h Najjednostavniji je uspon na Prominu uspon iz osamljenog sela Lišnjaka na prominskoj cesti. Iz središta Drniša treba poći prema Oklaju 1,5 km do mjesta gdje se desno odvaja asfaltna cesta 4 km u selo Lišnjak. Skretanje je označeno malim planinarskim putokazom. Cesta se od Lišnjaka nastavlja dalje u zavojima 5 km do planinarske kuće, ali je u razmjerno lošem stanju (nije asfaltirana). Markacija se uspinje do planinarske kuće Promina nekoliko puta krateći cestu. Cesta je nakon odvojka prema planinarskoj kući slabija, a završava 4 km dalje, kod repetitora na vrhu Čavnovki. Tijekom Domovinskog rata vršni dio Promine bio je zahvaćen ratnim djelovanjima pa se zbog toga za planinarenje od planinarskog doma do vrha preporučuje isključivo hodanje cestom koja je potpuno sigurna za kretanje. IZVOR: HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ Promina: Drniš -- vrh Čavnovka -- Siverić
Autor: Dinarides Trails Paragliding - Promina 2013 (Drniš, Croatia)
Autor: johnnyex2000 (Objavljeno: 1.8.2013.) Paragliding near Drniš, Croatia. Late afternoon cliff soaring. Take-off: Promina (1045 m). |
|
Južne padine Promine
Promina se prema jugu širi do kanjona Čikole i tri istaknutija brijega: Kalun (473 m; u središtu fotografije) i desno od njega Plandište (420 m) i Brakusov umac, pod kojime se nalazi naselje Trbounje gdje je nekada radio rudnik boksita Kalun. Sjeverna pregrađa Drniša (lijevo) približila su se Kalunu. |
|
Pogled na Siverić
Naselje Siverić smješteno je u sjeverozapadnom dijelu Petrova polja, 2 km sjeveroistočno od grada Drniša i u podnožju planine Promine. |
Pogled na kanjon Čikole, grad Drniš i planinu Prominu, u pozadini
|
Croatia Infiltation - Promina
Datum objave: 8.10.2015. Autor: Croatia Infiltration Opis: An abandoned radio relay center on the mountain of Promina, near the city of Knin. Over 50 radio relay centers [RRcV] were built during the existence of JNA (People's army of Yugoslavia); the grid of RRcV's covered the whole territory of the former Yugoslavian state, and were used to "bounce" radio signals from one part of the country to the other. |
Klapa šumpreš - Promina - ojkavica
Datum objave: 29.12.2017. Autor: Dubravko Duvančić Opis: Klapa šumpreš - Promina - ojkavica |
Općina Promina
Ime je dobila po liburnskom gradu Promoni, a obuhvaća područje od gotovo 140 kilometara kvadratnih i omeđena je s jedne strane planinom Prominom, a s druge rijekom Krkom i Miljevačkom visoravni. Promina ima sjedište u Oklaju, a čine je jedanaest naselja uglavnom na rubovima kraških polja, među kojima je i Čitluk u kojem se nalazi sjedište župe. Svojom poviješću i tradicijom spada u jedan od najatraktivnijih krajeva Hrvatske s velikim perspektivama za budućnost u pogledu razvoja turizma, proizvodnje hrane, energetike, logistike i industrije. |
|
Drniš - Vrelo života / Drniš - Spring of Life
Datum objave: 18.10.2016. Autor: Turistička zajednica Grada Drniša Opis: Datum objavljivanja: 2. lip 2016. Turistički promotivni film Drniša i drniškog kraja Producent: Turistička zajednica Grada Drniša Proizvodnja: Producentska udruga Josip Bepo Karaman, 2016. Autori: Davor Šarić, Igor Knežević |
GRADINA DRNIŠ & najzapadniji minaret Osmanskog Carstva [+Ivan Meštrović]
Datum objave: 11.7.2020. Autor: Jurica Galić Juka Opis: U ovom dokumentarcu se bavimo povijesnim temama, primarno utvrdi Gradina i najzapadnijem sačuvanom minaretu iz Osmanskog Carstva. Također obrađujemo teme o životu slavnog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića u njegovim rodnim Otavicama i rijeci Čikoli |
Nečven grad - Općina Promina
Datum objave: 28.3.2020. Autor: Kroatien für Auswanderer Opis: Nečven grad ili Nečven kula, hrvatska srednjovjekovna utvrda smještena na zapadnoj strani Promine, na rubu strmih litica na lijevoj strani rijeke Krke. Nasuprot njoj, na desnoj obali Krke nalazi se tvrđava Trošenj, grad Šubića. Od 14. stoljeća gospodari Nečvena su članovi hrvatske velikaške obitelji Nelipić. Nečven je, prema legendi, dobio ime po lijepoj Nečven djevojci koja je odbijala prošnje bribirskih knezova i na kraju se otrovala kako bi izbjegla takvoj sudbini. Priča, vjerojatno simbolizira neprijateljstvo knezova Šubića i Nelipića koji su imali utvrđenja jedno nasuprot drugome. Istraživanja provedena početkom 20. stoljeća u podgrađu otkrila su postojanje temelja sakralnoga objekta, za kojega se vjeruje da je to bila crkva posvećena Duhu Svetomu. |
IZVORI I LITERATURA
RNJAK, Goran: Speleološki objekti na Promini i njenoj užoj okolici. Stručni rad. Subterranea Croatica, Vol. 13 No. 1, 2015. (PDF)
- Sažetak; Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno od Knina u središtu Šibensko-kninske županije. Istraživanja speleoloških objekata na Promini i užoj okolici sustavno započinju s osnivanjem SO Promina iz Drniša. Značajan doprinos istraživanjima daju članovi SO Sv. Mihovil iz Šibenika te SO Mosor iz Splita.Poznavanje speleoloških objekata na samoj planini gotovo je zanemarivo. Do sada je poznato desetak objekata, ali njihove dimenzije ne prelaze 40 m dubine ili duljine, izuzev špilje Liluše koja je duga 57 m i duboka 12 m. Svi poznati objekti su suhi, bez tekuće, stajaće ili vode cijednice. Kroz dulji niz godina na samoj Promini i njenim padinama istraženi su: na istočnim obroncima Pitoma pećina, Šarića jama, Jama u Tepljuhu i jama Markova lipotica, na jugozapadnim obroncima Racina pećina, na sjeveru podno planine, špilja Penđaruša te jame Parnica, Umjetna noga, Likića jama te jama Taraćuša, dok je na sjeveroistoku špilja Jama u Poljanku. Bibića jama i jama na Promini imaju najviše pozicionirane ulaze na cijeloj planini te se nalaze ispod samog vrha. U neposrednoj blizini planinarskog doma i špilje Liluše nalazi se Drinjina jama (Peškov put). Istraživanja i dalje traju te se nadamo pronalasku novih, za sada nepoznatih objekata kako bismo dobili što cjelovitiju sliku cijelog područja. Na nešto širem području s obje strane planine poznato je još nekoliko manjih speleoloških objekata. Na samoj planini te u njenom podnožju postoji nekoliko rudnika od kojih su najznačajniji rudnici boksita i ugljena s velikim podzemnim prostorima. Temeljem do sada poznatih podataka možemo zaključiti da Promina nema perspektivu za razvoj dubokih i dugačkih speleoloških objekata.
