|
|
SREDIŠNJI POJAS > SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > GRUPA BIOČ - MAGLIĆ - VOLUJAK > Maglić
Države: Crna Gora, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Maglić (crnogorski), odn. Veliki Maglić, 2388 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.2763, 18.7357
Države: Crna Gora, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Maglić (crnogorski), odn. Veliki Maglić, 2388 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.2763, 18.7357
|
|
UvodMAGLIĆ (ćir. Маглић) je planina u graničnom području Bosne i Hercegovine i Crne Gore, na sjevernom dijelu planinskog masiva Maglić-Volujak-Bioč, između rijeke Sutjeske, Drine, Pive i Vrbnice.
Maglić je omeđen rijekom Sutjeskom na zapadu (koja ga odvaja od Zelengore), planinom Volujak na jugozapadu (na suprotnoj strani valova Suhe), rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku te planinom Bioč i Trnovačkim Duritorom na jugoistoku. Planinu sačinjavanju četiri visoravni: Sniježnica na sjeverozapadu, Vučevo (s vrhom Crni vrh, 1593 m) na sjeveroistoku, Ulobić na jugoistoku i Prijevor na jugozapadu. Najviši vrh planine Maglić visok 2388 m naziva se još Maglić, crnogorski, kako bi ga se razlikovalo od poznatijeg, al nešto nižeg Maglića, bosanskog - koji je s 2386 metar najviši vrh Bosne i Hercegovine. Vršni greben Maglića nalazi se na razvodnici Suškog potoka i Perućice, pritoka Sutjeske, i Mratinjske rijeke, pritoke Pive. Ostali viši vrhovi su: Klekov Maglić (2356 m), Mali Maglić (2309 m), Crvene Piljage (1943 m), Planinica (1876 m) i Rujevac (1835 m). Planina Maglić građena je od permskih naslaga na kojima leže werfenski slojevi, a iznad ovih trijaski vapnenci i dolomiti. Vrhovi i planinski grebeni sastoje se od jurskih vapnenaca; mjestimice ima dijabaza i melafira. Vrela se javljaju u podgorju, na dodiru werfenskih naslaga vapnenaca. Najpoznatiji izor je Carev Do, koji nikad ne presušuje, a nalazi se između Maglića i Bioča. Maglić obiluje tragovima pleistocenske glacijacije (morene i morenski bedemi, ledenjačke doline i cirkovi). Na sastavu Maglića, Volujka i Bioča nalaze se cirk Urdeni dolovi, te uvala s Trnovačkim jezerom (1517 m). Do 1600 m n.v. Maglić je obrastao bukovom i crnogoričnom šumom, a iznad te visine protežu se planinski pašnjaci. Zapadni dio planine nalazi se unutar granica nacionalnog parka "Sutjeska". Zapadnim podnožjem planine, dolinom Sutjeske prolazi cesta Foča - Gacko. Na Magliću su vođene teške borbe za Pete neprijateljske ofanzive, u proljeće 1943. godine. Kako je vrh Maglića vrlo često prekriven maglom, smatra se da je zbog tog njezina obilježja planina dobila ime. Vrh se nekada zvao Gromovnik. ENGLISH SUMMARY: Maglić- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine Maglić
Oglašavajte ovdje:
|
Naslovna fotorafija
Pogled na vršni greben Maglića s Prijevora 
Greben Magića (u pozadini), gledan iz Smrekovca, podno Bioča
|
JESTE LI ZNALI?
Iako ćete sličnu fotografiju moći vidjeti u mnogim turističkim brošurama i izdanjima koja govore o prirodnim ljepotama Bosne i Hercegovine, sve što vidite na ovoj fotografiji Trnovačkog jezera i okolnih visova, snimljenoj s južnog podnožja Maglića, zapravo se nalazi na državnom teritoriju Crne Gore - osim jedva vidljivog krajnjeg grebena (Volujak-Vlasulja) na horizontu, desno! 
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Narodna baština
Tradicionalne aktivnosti
Stočarstvo
|
IZ STARIH ČASOPISA Lokalna stočarska kretanja na području Maglića Iz dolina rijeke Sutjeske (sela Ćurevo, Sabići, Mrkalje) stočari u toku zime »izmeću« ovcama sijena u staji, a u rano proljeće, početkom marta, izlaze sa stokom na Hadžića Ravan (oko 1400 m), planinski pašnjak, koji se nalazi u sklopu Maglića (2386 m). Tamo se ovcama »meće« sijeno pokošeno prethodnog ljeta na planinskim čairima. Tu se ovce u martu mjesecu i pojagnje. Povratak sa planine slijedi početkom zime, tj. u decembru. Ima stočara koji ostaju sa stokom u planini i preko zime. IZVOR ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF) IZ STARIH ČASOPISA Udaljena stočarska kretanja Rudinjana Kretanja Rudinjana ograničena su na istočni dio hercegovačko bosanskih planina, na Maglić, Volujak i Tovarnicu, kuda stočari dolaze uglavnom iz bilećke okolice. Njihov izdig traje nekoliko dana, a organizacioni oblici kretanja slični su humnjačkim. IZVOR ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF) |
Priče iz planine
|
Magični prizori i VIDIKOVCI u Nacionalnom parku SUTJESKA | PUTOVANJE BEZ GRANICA S03 EP03
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 22.12.2021. Opis. Magični prizori i VIDIKOVCI u Nacionalnom parku SUTJESKA U KATUNU se pije eliksir zdravlja | PUTOVANJE BEZ GRANICA S03 EP03 Balkan Trip predstavlja potpuno nov osvrt na sve što bi moglo da interesuje jednog turistu u potrazi za idealnim mestom za odmor ili avanturu u regionu. Balkan Trip je najveći izvor informacija iz sveta regionalnog turizma Balkana, pokrivajući vesti i objave od tek otkrivenih etno odmarališta i porodičnih domaćinstava, pa do luksuznih spa centara i elitnih hotela sa renomeom. Ovo je kanal namenjem svetskim putnicima, planinarima, avanturistima, gurmanima i svim ljubiteljima prirode i ugostiteljstva. Ovo je prvi pravi turistički kanal zbog koga ćete zavoleti vazduh, ljude i prizore Balkana i poželeti da spakujete kofere za putovanje! #BalkanTrip #PutovanjeBezGranica ❣ Naše emisije možete pratiti na: ❥ MTS Kanal ➝ 134 ❥ HD ➝ 740 ❥ Supernova Kanal ➝ 30 ❥ Zapratite nas i drugim društvenim mrežama: Facebook fan page: http://bit.ly/BalkanTripFB Instagram: http://bit.ly/BalkanTripIG TikTok: http://bit.ly/BalkanTripTikTok Pintrest: http://bit.ly/BalkanTripPinterest |
Tijekom planinarenja u Bosni i Hercegovini 19.4.2025. poginuo je američki kapetan Reed Patrick Russell, strastveni planinar i alpinist čiji je cilj bio osvojiti najviši vrh u svakoj zemlji. Popeo se na više od 400 vrhova diljem svijeta, pa je čak dao izraditi i identifikacijske pločice na kojima je kao njegova religija navedena "planine". Umro je planinareći na Magliću, najvišoj planini u Bosni i Hercegovini. Bio je sa suprugom, liječnicom u 173. zračnodesantnoj brigadi, kada se poskliznuo na ledu i pao u duboku provaliju.
|
OKO TJENTIŠTA
Tjentište
|
Tjentište je kotlinsko proširenje rijeke Sutjeske, smješteno između dva suženja: Prosječnice i Ćurevske klisure. Dugo je tri, a široko oko jednog kilometra. Nalazi se na 540 metara nadmorske visine. Dio je Nacionalnog parka Sutjeska.
Naselje Tjentište nalazi se u općini Foči, na obalama rijeke Sutjeske, uz magistralnu cestu M-20 između Foče i Gackog, kod rječica Perućice, Suškog potoka, u blizini rezervata Perućice. Na Tjentištu se nalazi spomenik i kosturnica palih partizanskih boraca u bitci na Sutjesci koji su dio kompleksa Dolina heroja. Dolinu heroja je za vrijeme bivše Jugoslavije godišnje posjećivalo gotovo milijun ljudi. 
U Tjentištu
|
Perućica, najveće stanište djetlića u Evropi, i mjesto gdje se jede vrhunska divokozina
Autor: N1 BiH Datum objave: 13.10.2022. Opis. Ovo je priča o jednoj od rijetkih prašuma u ovom dijelu svijeta, najevećem staništu djetlića u Evropi, priča o prašumi Perućica, ali i svemu onome što je okružuje, istoriji, borbi, ali i uživanju. Obilazak Nacionalnog Parka Sutjeska počeli smo u Dolini Heroja, muzeju i Spomen kući nastradalim u bici na Sutjesci. Nastavili smo obilaskom nekih od najljepših vidikovaca Perućice sa kojih se vidi najviši vrh Bosne i Hercegovine, a završili isprobavajući specijalitete sa ovih područja-divokozinu, kajmak, sok od zove. Pratite nas: Facebook N1 Bosna i Hercegovina / n1bih Facebook N1 BiH magazin / n1bihmagazin Twitter @N1infoSA / n1infosa Instagram n1bih / n1bih TiTok n1bih https://www.tiktok.com/@n1bih?lang=en... |
Od Tjentišta uz Sutjesku do Perućice i Suhe
U kanjonu rijeke Sutjeske
|
|
PERUĆICA
Drina < Sutjeska < Perućica (D)
Drina < Sutjeska < Perućica (D)
Pogled s grebena Prijevora niz uvalu Perućice
|
Desni pritok Sutjeske, Perućica prima izvore na Crvenim Prljagama na oko 1600 m n.v. sa sjeverozapadnih obronaka Maglića (2386 m) sa sjevera Pogledala (1804 m) i s juga Makaza (1645 m) - čiji grebeni tvore prostranu planinsku uvalu. Na svojoj dužini od oko 6,5 km prolazi kroz veličanstvene predjele prašume, a na svom srednjem toku, zvanom Skakavci, na oko 3 km od ušća radi vodopad Skakavac visine oko 70 m, a od visoravni Sniježnice prima potočić Kondžil, koji pada sa znatne visine u Perućicu. Ovo područje je bogato vodom, kako vodotocima i jezerima, tako i mnogobrojnim izvorima i vrelima. Uzvodno od vodopada Skakavca, u Perućicu utječe njezin lijevi pritok Prijevorski potok.
Na prostoru planinske uvale kojom teče Perućica, nalazi se prašuma Perućica jedna od posljednjih očuvanih prašuma u Europi. Nalazi se u okviru Nacionalnog parka Sutjeska. Još davne 1938. godine, šumari taksatori prilikom izrade uređajnog elaborata na planini Maglić, pronalaze u porječju rječice Perićice, u uvali između Maglića, Volujka i Sniježnice, prekrasne sastojine bukve, jele i smreke čija je drvna masa prelazila 1.000 m³ po hektaru, a visina pojedinih stabala dostizala preko 50 m. Šumske sastojine Perućice nisu imale premca u Dinaridima, ne samo po drvnoj masi i visini, već i po sastavu, izgledu i ljepoti. Sve je to bio razlog da u vrijeme FNR Jugoslavije, Vlada NR Bosne i Hercegovine BiH 1952. izdvoji područje Perućice s površinom od 1.234 ha iz redovnog šumarskog gospodarenja, kao "šumarski objekt potreban znanstvenim istraživanjima i nastavi", a 1954. godine, to područje, uvećano za još 200 ha, stavlja se pod zaštitu države kao prirodni rezervat, rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine. Očuvanje i zaštita Perućice u izvornom stanju s bogatim multifunkcionalnim biodiverzitetom, jedna je od glavnih zadaća Nacionalnog parka Sutjeska. U rezervatu je sve prepušteno prirodi. Rađanje, život, umiranje i ponovno rađanje, taj vječiti životni ciklus rađanje-život-umiranje biljaka i životinja, ovdje se odvija bez intervencije čovjeka. Na ostacima prirodno umrlih stabala buja novi život. Perućica predstavlja prirodni laboratorij s velikim značajem za mnoge znanstvene discipline, za podučavanje, kao i za jednostavno uživanje u čistoj i nedirnutoj prirodi. Vegetacija Perućice (fitocenoze i biljne zajednice, eko-sustavi) i fauna su vrlo raznovrstne i bogate. Perućica je zbog svoj južnog položaja u Europi (submediteransko-mediteransko područje), bila za vrijeme ledenog doba vrlo značajan refugijalni prostor koji je omogućio da se mnoge termofilne vrste europskog sjevera i njenog središta sačuvaju na ovom području. Ledeno doba je zahvatilo područje Perućice pa su njeni vršni dijelovi bili prekriveni ledenjacima, o čemu svjedoče ostaci glacijalnih razdoblja (ledenjački cirkovi i korita, morene raznovrsnog karaktera, glacijalni obluci, i dr.). Niži dijelovi Perućice ostali su bar djelimično, bez ledenjačkog pokrivača, što je omogućilo razvijanje refugijalne flore i vegetacije (Crni grab i njegove zajednice). U okviru ovog strogog prirodnog rezervata, zaštićena su, pored šumskih sastojina bukve, jele i smreke, još i sastojine subalpske bukve, čiste ili s planinskim javorom; subalpske smreke, te vegetacija bora krivulja, ili tzv. klekovina bora i planinska travnjačka vegetacija. U Perućici, kao i u drugi dijelovima parka, nalazi se zaista, pravo bogatstvo i raznovrsnost biljnog svijeta, te niz endemskih i rijetkih vrsta. O bogatstvu biljnog svijeta Perućice može da posvijedoči i to da je registrirano preko 170 vrsta drveća i grmlja i preko 1.000 vrsta zeljastog bilja. Istraživanja zastupljenosti vrsta mahovina i lišajeva tek su započela. U njoj se nalazi veliki broj stabala starih oko 300 godina, a smatra se da je sama prašuma stara oko 20.000 godina. Ovdje se mogu pronaći stabla visoka preko 50 metara, a trenutno najviše izmjereno visoko je 57,4 metra. Prema tvrdnjama znanstvenika sa Sveučilišta Yale, Perućica nudi jedinstvenu studiju o ulozi prašuma u globalnom ciklusu ugljika, što je čini savršenom prirodnom laboratorijom. S obzirom da je šuma vrlo gusta, u nekim dijelovima čak i neprohodna, te zaštićena, posjet je dozvoljen samo uz najavu i pratnju vodiča iz Nacionalnog parka Sutjeska. IZVOR Perućica. Wikipedija (bs) 
Vodopad Skakavac
Autor fotografije: Svjetlopis, Vladimir Tadić - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=92924463 |
Vidikovac na Dragoš sedlu
S obzirom na zaštićenost i težu pristupačnost rezervatu, uobičajeno mjesto odakle posjetitelji Nacionalnog parka "Sutjeska" mogu iz daljine promatrati prašumu Perućicu i vodopad Skakavac je Vidikovac na Dragoš sedlu. Nacionalni park Sutjeska, Bosna i Hercegovina
Datum objave: 26.9.2017. Autor: Ptice Forum Opis: Nacionalni park Sutjeska • Prašuma Perućica • Vodopad Skakavac • Bosna i Hercegovina Spuštanje užetom niz vodopad Skakavac | PRAŠUMA Perućica | Izazovi avanturu
Datum objave: 19.9.2021. Autor: Izazovi Avanturu Opis: Ova epizoda je nastavak prethodne. Sa Trnovačkog jezera krenuli smo ka prašumi Perućica, koja je biser Nacionalnog parka Sutjeska. Tu smo došli do vodopada Skakavac koji je visok 76 metara. Sav normalan svet bi uživao u pogledu na vodopad, a mi smo rešili da sebi zakomplikujemo život tako što smo se puštali užadima uz sam vodopad. Kontakt email: [email protected] NP Sutjeska - prašuma Perućica, vodopad Skakavac VODENE STAZE Balkan Trip TV
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 19.3.2024. Opis. Balkan Trip predstavlja potpuno nov osvrt na sve što bi moglo da interesuje jednog turistu u potrazi za idealnim mestom za odmor ili avanturu u regionu. Balkan Trip je najveći izvor informacija iz sveta regionalnog turizma Balkana, pokrivajući vesti i objave od tek otkrivenih etno odmarališta i porodičnih domaćinstava, pa do luksuznih spa centara i elitnih hotela sa renomeom. Ovo je kanal namenjem svetskim putnicima, planinarima, avanturistima, gurmanima i svim ljubiteljima prirode i ugostiteljstva. Ovo je prvi pravi turistički kanal zbog koga ćete zavoleti vazduh, ljude i prizore Balkana i poželeti da spakujete kofere za putovanje! Zapratite nas i drugim društvenim mrežama: ➱ Facebook fan page: http://bit.ly/BalkanTripFB ➱ Instagram: http://bit.ly/BalkanTripIG ➱ TikTok: http://bit.ly/BalkanTripTikTok ➱ Pintrest: http://bit.ly/BalkanTripPinterest |
|
OVDE vlada PRIRODA, a čovek je GOST | PRAŠUMA Perućica | Vodene staze | Balkan Trip TV
Autor: BalkanTrip TV Datum objave: 2.10.2024. Opis.Veličanstvena PRAŠUMA PERUĆICA i sve što ona krije u novoj epizodi serijala VODENE STAZE - ep. s03 ep05 Posetite naš novi kanal Balkan na Dlanu https://bit.ly/BalkanNaDlanu gde možete naći zanimljive klipove iz naših emisija. Zapratite nas i drugim društvenim mrežama: Facebook fan page: http://bit.ly/BalkanTripFB Instagram: http://bit.ly/BalkanTripIG TikTok: http://bit.ly/BalkanTripTikTok Sajt: https://balkantrip.tv/ |
Prašuma Perućica - Primeval forest Perućica
Autor: Outdoor Adventures by D&R Datum objave: 29.5.2024. Opis. Perucica je prirodni rezervat pod najvišim stepenom zaštite, nalazi se u nacionalnom parku Sutjeska na teritoriji općine Foča u Bosni i Hercegovini. Smatra se jednom od najbolje očuvanih prašuma Evrope. Prostire se na 1434 ha. U srcu prašume se nalazi vodopad potoka Perućica-Skakavac visine 73m. Perućica vojim biodiverzitetom zapanjuje naučnu zajednicu. Ulasci su dozvoljeni isključivo uz najavu,odobrenje i pratnju vodiča nacionalnog parka Sutjeska. Ljudska ruka nikada nije imala utjecaj na ciklus rađanje-život-umiranje biljaka i životinja u ovoj prašumi. U njoj se nalazi veliki broj stabala starih oko 300 godina, a smatra se da je sama prašuma stara oko 20.000 godina. Ovdje se mogu pronaći stabla visoka preko 50 metara, a trenutno najviše izmjereno visoko je 57,4 metra. Do sad registrovano je preko 170 vrsta drveća i grmlja, te preko 1000 vrsta zeljastog bilja, od kojih su brojni endemi. Nalazi se između Maglića, Volujka i rijeke Sutjeske. Njom samo priroda vlada. Čovjek je isključivo gost! Zastićena je još od 1952. godine. Aktivnost podržana kroz projekat: AID 012003 - NaturBosniaHerzegovina: Zaštićena područja i održivi razvoj, finansiran od strane Italijanske agencije za razvojnu saradnju (Agenzia Italiana per la Cooperazione allo Sviluppo – AICS) i implementiran od strane Comitato Internazionale per lo Sviluppo dei Popoli (CISP). --------------------------------------------- Perucica is a nature reserve under the highest level of protection, located in the Sutjeska National Park on the territory of the municipality of Foča in Bosnia and Herzegovina. It is considered one of the best preserved primeval forewt in Europe. It covers 1434 ha. In the heart of the primeval forest there is a waterfall Skakavac with a height of 73m. Perucica amazes the scientific community with its biodiversity. Entrances are allowed only with the announcement, approval and accompaniment of the Sutjeska National Park guide. The human hand has never had an impact on the birth-life-death cycle of plants and animals in this primeval forest. It contains a large number of trees that are around 300 years old, and the rainforest itself is thought to be around 20,000 years old. Here you can find trees over 50 meters high, and currently the highest measured height is 57.4 meters. So far, over 170 species of trees and shrubs, and over 1000 species of herbaceous plants, many of which are endemic, have been registered. It is located between Maglić, Volujko and the river Sutjeska. Only nature rules her. Man is exclusively a guest! It has been protected since 1952. Supported through the project: AID 012003 - NaturBosniaHerzegovina: Protected Areas and Sustainable Development, financed by the Italian Agency for Development Cooperation (Agenzia Italiana per la Cooperazione allo Sviluppo – AICS) and implemented by the Comitato Internazionale per lo Sviluppo dei Popoli (CISP). |
PRAŠUMA PERUĆICA
Autor: VB Produkcija Datum objave: 15.3.2019. Opis. Perućica je jedna od rijetkih prašuma u Europi. Nalazi se blizu granice Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U sklopu je Nacionalnog parka Sutjeska u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina. Prepuna je prekrasnih netaknutih prrodnih prizora, a jedan od njih je i Skakavac, vodopad koji se nalazi u srcu prašume visok preko 70 metara. Posjeta je dozvoljena samo uz najavu i pratnju vodiča iz Nacionalnog parka Sutjeska. Emisija je posvecena nasem pokojnom prijateelju i vodiču Komlenu Radovicu. / vbprodukcija Subscribe: https://www.youtube.com/subscription_... Label and copyright: VB Produkcija |
OD TJENTIŠTA DO PRIJEVORA
Od Tjentišta do Dragoš sedla
|
Jedan dan na planini - epizoda 7: Maglić
Datum objave: 7.11.2021. Autor: Brazzo_81 Opis: Posljednja reportaža sa posljednje destinacije u sklopu projekta „Jedan dan na planini“, i naravno, na kraju sam posjetio najviši vrh Bosne i Hercegovine! Uz pomoć prijatelja Nihada Ćosića, Amera Kajtaza i Faruka Mašnića osvojen je i Maglić! Ovaj projekt se realizirao u sklopu Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP - Independent media empowerment program), a kojeg u BiH implementiraju Centar za promociju civilnog društva (CPCD) i Otvorena mreža. |
Borovno
Borovno je planinska livada nad Tjentištem, na obroncima planine Vučevo. Borovno je u Drugom svjetskom ratu bilo poprište bitke dana 5.6.1943., o čemu svjedoči spomenik koji je ovdje podignut. Uz livadu prolazi šumska cesta koja povezuje Tjentište s Dragoš-sedlom.
Spomenik 3. kragujevačkom bataljonu 1. proleterske brigade na Borovnu iznad Tjentišta
KOORDINATE 43.353222, 18.702167
KOORDINATE 43.353222, 18.702167
|
Na Borovnu se nalazi spomen-skulptura koja obilježava Kragujevački bataljun 1. proleterske partizanske brigade, točnije 3. jedinicu bataljuna, kao i njegovu Fočansku omladinsku satniju. Nakon što su ih okružile snage Osovine, upravo su se na mjestu ovog spomenika na livadi Borovno podno visoravni Vučevo 5.6.1943. tijekom Bitke na Sutjesci te jedinice (kako bi uspostavili povoljnije uvjete za proboj) sukobile s njemačkom 118. Jäger (lovačkom) divizijom. Partizanske jedinice su na kraju uspješno potisnule njemačku diviziju, što je u konačnici postavilo temelje za Titov dramatičan proboj s planine Vučevo i sjeverno od Sutjeske 9.6., četiri dana nakon ove bitke.
Na ovom mjestu je, zajedno s još 18 boraca, poginuo poznati 23-godišnji partizanski borac Šerif Lojo, lokalni partizan rođen u Foči, iz Fočanske omladinske satnije. Lojo je pokopan na ovom mjestu, a betonski spomenik također služi u spomen na njega i ostale vojnike koji su pali s njim. Lojo je sudjelovao u više oslobodilačkih bitaka, istaknuvši se svojom službom partizanskom pokretu. Šerif Lojo i bitka kod Borovna postali su popularni u jugoslavenskoj povijesnoj narodnoj tradiciji u vezi s Bitkom na Sutjesci. Godine 1951. Lojo je posthumno proglašen jugoslavenskim narodnim herojem zbog svoje predanosti u bitci kod Borovna i drugih sličnih ratnih napora i djela. Ovo malo spomen-područje smješteno je u sredini livade. Središnji element ovog spomenika je betonska skulptura visoka oko 3 m, koju je izradio Miodrag Živković, a otkrivena je 4.7.1989. Obilježava Kragujevački bataljun, kao i samog partizanskog borca Šerifa Loju. Ovo kutno skulpturalno djelo karakterizira spoj nekoliko oštrih piramidalnih oblika koji su usmjereni prema nebu u više smjerova. Uz skulpturu nalazi se mala trostrana metalna piramida, visoka manje od pola metra, koja na jednoj od svoje tri strane ima natpis s izbočenim slovima, koji kaže: Na ovom mjestu, 5.6.1943., probijajući krug neprijatelja Sutjeske, Kragujevački bataljun 1. proleterske brigade izvojevao je značajnu pobjedu protiv dijela njemačke 118. Jäger divizije. U toj borbi poginulo je 19 proletera iz Fočanske omladinske satnije i 3. kragujevačkog bataljuna. Sadašnji spomenik u Borovnu naslijednik je ranijeg spomenika koji je izgrađen u godinama neposredno nakon Drugog svjetskog rata. IZVOR Spomenik Data Base i dr. IZ RATNIH SJEĆANJA
IZVOR Facebook grupa Bitka Na Sutjesci. 31.7.2024. · Dana 5.6.1943. u zoru počeo je napad Prve proleterske. Nijemci su se utvrdili na brdu Borovno koje je dominiralo desnom, i na brdu Košur koje je dominiralo lijevom obalom Sutjeske iznad Tjentišta. U napuštenom seocu Popov Most dalje nizvodno bila je artiljerija i štab 118. lovačke divizije. Na Borovnu se utvrdio Drugi bataljon 734. lovačkog puka. Na Borovno je napadao Treći kragujevački bataljon Prve proleterske. Skoro godinu i po ranije, Tito je postrojenom bataljonu u Foči predao borbenu zastavu, onu crvenu sa izvezenim srpom i čekićem, i rekao: "Predajem vam ovu zastavu pod kojom su se borili pariški Komunari. Pod njom se danas bore mnogi narodi za slobodu. Neka ona donese slobodu porobljenim selima i gradovima prema kojima idete." "Neprijatelj je napadao na desno krilo divizije od zore do 21.30 ogorčenim i sve žešćim jurišima", kaže njemački izvještaj od 6.6. u 00.50. Borovno je pregaženo, a prema citiranom izvještaju Nijemci su imali gubitke od 80-90 mrtvih i 40 ranjenih. I na strani proletera gubici su bili teški. Sutradan su borci dobili uobičajeno sljedovanje, svakom po komad sirovog konjskog mesa, i Treći bataljon Prve proleterske nastavio je dalje, preko Sutjeske. Marševi su bili teški, a odmori kratki. Prilikom jednog zastoja pored bataljona koji se odmarao prošao je štab divizije: Koča i Fića sa kuririma. »Kako ide, Mićo, može li se?« upitao je drug Koča mitraljesca Miću. »Ova perut mi malo smeta, druže komandante. Inače ostalo je u redu«, uslijedio je odgovor. Ta scena najbolje ocrtava raspon užasa i trijumfa, i sposobnost čovjeka da nadiđe samog sebe. To je ta scena kad se Kragujevački bataljon Prve proleterske, posle cjelodnevne ogorčene borbe i trijumfa nad neprijateljem na Borovnu, i zatim poslije cijelonoćnog napornog marša po brdskim strminama, zaustavio na polusatni odmor. Kad su umorni borci popadali, pokušavajući da sažvaću komadiće sirovog konjskog mesa, pazeći da ništa ne viri ispod krošnji što bi moglo privući pažnju uvijek budnim neprijateljskim izviđačima iz zraka. I kad je pored njih naišao štab divizije. I borci, i štab, usput su prolazili pored ranjenih boraca. Direktiva štaba divizije bila je "ranjenike previti, pružiti prvu pomoć, i smjestiti da sačekaju nadležnu sanitetsku jedinicu". Koja nikad neće doći, i za koju su svi sa velikom vjerojatnošćum znali da neće doći. Ali, princip je bio jasan: boriti se mora, a živjeti ne mora. I mora se pobijediti. Ništa ne smije ugroziti brzinu i udarnu moć Divizije. Dakle, to je onaj trenutak zatišja kad komandant prolazi pored boraca koji su popadali po travi, i pita mitraljesca jedno sasvim suvišno pitanje: kako ide, Mićo. U pitanju nema ništa upitno. Sve je jasno i očigledno. Pitanje je samo izraz ljudske pažnje i poštovanja. Jer, svi su oni već dugo zajedno i svi su odavno jedna velika obitelj. |
Izvor fotografije:
https://www.spomenikdatabase.or, autora: Falk Ebert @falkebert
Pristupi livadi Borovno i spomeniku. Do ovog mjesta može se doći na dva načina. Prvo, može se voziti istočnom pristupnom cestom NP Sutjeska otprilike 4,5 km do livade Borovno, a zatim pješačiti zapadno 150 m u sredinu livade kako biste pronašli spomenik. Alternativno, možete pješačiti do spomenika na livadi Borovno 3 km dugom stazom s dna doline, koja ima svoj početak samo nekoliko desetaka metara sjeverno od mosta preko rijeke Sutjeske na Tjentištu, odmah pored trokutastog doma.
|
Od Dragoš sedla do Prijevora
Pogled od Prijevora, preko Perućice, na rub visoravni Sniježnice na kojoj se ističe stjenoviti sklop Pogledalo.
|
Prijevor
|
Objekt promatračnice na Prijevoru
Kasno poslijepodne na Prijevoru
|
Uspon s Prijevora na vrh Maglića
|
Maglić - Prijevor, Maglić,Trnovačko jezero
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 21.10.2022. |
MAGLIC - Kružna tura preko Trnovačkog jezera - Dženad Džino Adventures
Autor: Dženad Džino Adventures Datum objave: 24.10.2024. Opis. Upon na najveci vrh Bosne i Hercegovine, Maglic 2386 mnv. Ulazak u Crnu Goru i dolazak na najbajkovitije jezero u Evropi, Trnovacko jezero.. Kruzna tura, uzivajte,... Kanal je za sve gledaoce BESPLATAN! Ali AKO ŽELITE POMOĆI radu kanala i želite da kanal bude još bolji i raznovrsniji, podržati moja putovanja i ekspedicije, kao i tehnički suport za obradu i snimanje sadržaja, tada možete donirati sredstva preko youtube članstva gdje dobijate posebne pogodnosti kao članovi kanala / @dzenad_dzino_adventures Također i preko Patreon platforme Patreon platforma: https://www.patreon.com/user?u=84175136 Moji kanali na drustvenim mrežama Moj Instagram kanal gdje objavljujem fotografije sa planinarskih tura / dzenad_dzin. . Moja facebook stranica za fotografiju / dzenaddzinophotography Pridružite se tom kanalu da biste dobili pristup pogodnostima: / @dzenad_dzino_adventures |
Maglic - Kružna tura preko Trnovačkog jezera - Dženad Džino Adventures
Autor: Dženad Džino Adventures Datum objave: 24.10.2024. Opis. Upon na najveci vrh Bosne i Hercegovine, Maglic 2386 mnv. Ulazak u Crnu Goru i dolazak na najbajkovitije jezero u Evropi, Trnovacko jezero.. Kruzna tura, uzivajte,... Kanal je za sve gledaoce BESPLATAN! Ali AKO ŽELITE POMOĆI radu kanala i želite da kanal bude još bolji i raznovrsniji, podržati moja putovanja i ekspedicije, kao i tehnički suport za obradu i snimanje sadržaja, tada možete donirati sredstva preko youtube članstva gdje dobijate posebne pogodnosti kao članovi kanala / @dzenad_dzino_adventures Također i preko Patreon platforme Patreon platforma: https://www.patreon.com/user?u=84175136 Moji kanali na drustvenim mrežama Moj Instagram kanal gdje objavljujem fotografije sa planinarskih tura / dzenad_dzin. . Moja facebook stranica za fotografiju / dzenaddzinophotography Pridružite se tom kanalu da biste dobili pristup pogodnostima: / @dzenad_dzino_adventures |
VRŠNIM GREBENOM MAGLIĆA
|
Vršni greben Maglića dugačak je oko kilometar i pol. Na njemu se nalaze vrhovi (od sjeverozapada prema jugoistoku): Maglić, bosanski (2386 m) - Maglić, crnogorski (2388 m) - Klekov Maglić (2356 m) - Mali Maglić (2309 m). Na Magliću (bosanskom) je ranije stajala kamena granična piramida, na nekadašnjoj granici između Crne Gore i Austro-Ugarske, tj. anektirane Bosne i Hercegovine.
Na grebenu Maglića
Na najvišem vrhu BiH sagrađeno je, a 4.7.1973. otkriveno posebno spomen-obilježje Narodnooslobodilačkog rata s Titovim likom i tekstom, pored kojega je postavljen željezni jarbol 4 m visine na kojem se na kugličnim ležajima okretala državna zastava. Do obilježja je 1988. godine osposobljena i pristupna pješačka staza, nazvana Partizanska staza, dugačka 9 kilometara, od Lokve Dernečišta iz podnožja planine, do Titovog lika na vrhu Maglića.
Spomen-ploča na vrhu (bosanskog) Maglića
|
2. August 2025. | Maglić, vrh Maglić, Crnogorski Maglić | Trnovačko Jezero
Autor: Avanture u Prirodi Datum objave: 4.8.2025. Opis. Mjesec august započeli smo našom odavnom, velikom željom i ciljem, usponom na najviši vrh BiH, Maglić. Odabrali smo najtežu turu, sa Prijevora, kružno, preko bosanskog i crnogorskog Maglića, te se spustili na Trnovačko jezero, i drugom stranom, kroz šumu, vratili smo se na Prijevor. Tura je zaista predivna, raznolika, sa mnogo nezaboravnih vidika. Preporuka je da se odradi kao dvodnevna tura, za još veće uživanje, ali svakako je izvodivo i u jednom danu. –––––––––––––––––––––––––––––– Maglić je dinarska planina na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore oko 20 km jugozapadno od Foče. Najviši vrh (2.389mnv) se nalazi u Crnoj Gori, dok je na bosanskoj strani planine najviši vrh Maglić sa 2.386 metara nadmorske visine. To je ujedno i najviši vrh Bosne i Hercegovine. Planina je omeđena rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku te planinom Bioč na jugoistoku. Maglić je izgrađen od permskih stijena, mezozojskih krečnjaka, dijabaza i malafira, a vidljivi su i lednički tragovi. Obrastao je bukovom i crnogoričnom šumom. Gornja šumska granica je na oko 1.600 m, a iznad te visine je plato sa pašnjacima i brojnim grebenima i visovima. Najpoznatije visoravni su Vučevo (sa vrhom Crni Vrh), Rujevac, Snježnica, Prijevor i Mratinjska Gora. Na Magliću se nalazi i Perućica, najveća prašuma u Evropi, te veliki cirk Urdeni dolovi sa Trnovačkim jezerom na 1.517 m. Podnožje planine i sve padine su bogate vodom, sa brojnim izvorima od kojih je najizdašniji Carev Do koji nikad ne presušuje.
|
Između Prijevora i Trnovačkog jezera
Oznaka granice Crne Gore i Bosne i Hercegovine uz stazu koja od Prijevora vodi prema Trnovačkom jezeru
|
Trnovačko jezero - Dron.ba za N1
Autor: dron ba Datum objave: 2.7.2022. |
Sjevernim dijelovima Maglića
|
LJUBICIN PRVI USPON NA MAGLIĆ 28.08.2019. PRVI DIO
Autor: Miodrag STANIĆ; Datum objave. 2.9.2019. Izvorni opis: Uspon na Maglić "poštarevom stazom"Ljubica Stanić osmogodišnja djevojčica ,najmladja planinarka iz Istočnog Sarajeva,Republike Srpske i BiH koja je uspješno izašla na vrh Maglić 2386m n/v i sišla istom stazom.Ovaj video pokazuje uspon na vrh,drugi dio je silazak sa vrha. |
Maglić, Nacionalni park Sutjeska Bosna i Hercegovina/Maglic, National park Sutjeska VLOG#002
Datum objave: 31.7.2020. Autor: Peaky Hikers Opis: Naša ekipa je 11.7.2020. godine obavila uspon na najviši bosanskohercegovački vrh. Maglić je dinarska planina na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore, 20-ak km jugozapadno od Foče. Na njoj se nalazi najviši vrh Bosne i Hercegovine sa nadmorskom visinom od 2386 m. Neslužbeno, čast najvišeg vrha planine Maglić pripada BiH Magliću (2386 m), iako je Crnogorski Maglić (2388 m) 2 metra viši. Crnogorski dio Maglićkog masiva ukrašen je nevjerojatnom ljepotom Trnovačkog jezera na 1.517 m n/v, a pristup njemu je moguć jedino iz Bosne i Hercegovine. Na Magliću je i Perućica, najveća prašuma u Evropi koja se nalazi u okviru Nacionalnog parka Sutjeska. Ona je jedna od posljednjih očuvanih prašuma u Evropi. Prepuna je prekrasnih netaknutih prirodnih prizora, a jedan od njih je i Skakavac, vodopad koji se nalazi u srcu prašume visok preko 70 metara kojeg možete vidjeti na početku našeg videa. Planina je omeđena rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku te planinom Bioč na jugoistoku. Planine Bioč, Maglić i Volujak su među planinarima popularno nazvane “BMV“. Obrastao je bukovom i crnogoričnom šumom. Gornja šumska granica je na približno 1.600 m, a iznad te visine je plato s pašnjacima i brojnim grebenima i visovima. Najpoznatije visoravni su Vučevo (s Crnim vrhom), Rujevac, Snježnica, Prijevor i Mratinjska Gora. Podnožje planine i sve padine bogati su vodom, s brojnim izvorima, od kojih je najizdašniji Carev do, koji nikad ne presušuje. Na vrhu je plato sa odličnim pašnjacima. Najprivlačnija tačka Maglića je definitivno njegov glavni greben sa najvišim vrhom. Na njemu se nalazi i Maglićka vrata za koju dosta ljudi nije čulo, a možete je vidjeti pred kraj našeg videa. Smjernice do početka staze i uspona na vrh možete pročitati na sljedećem linku: https://planinarenje.ba/planinarske-t... Vaš, Peaky Hikers team |
VISORAVAN SNIJEŽNICA
Pogled s Prijevora na plato Sniježnice
|
VISORAVAN VUČEVO
|
Vučevo je prostrana planinska visoravan, okružena s tri strane kanjonima rijeka Sutjeske, Drine i Pive, a s četvrte visokim masivom Maglića. Zbog vapnenačke građe, skoro je bezvodna, no ipak bogata šumama, livadama i pašnjacima i vjekovno stjecište stočara u ljetnim mjesecima, kada bi oživjeli katuni, a plodne pašnjake prekrila stada ovaca i krda goveda. Visoravni se može pristupiti iz smjera Tjentišta šumskom cestom preko Dragoš-sedla koja vodi na Dernjačišta, ili uskim i strmim pješačkim stazama iz dolina i kanjona okolnih rijeka. Iz Tjentišta se tako preko Suve gore i Hadžića ravni, izlazi na Ždrijelo ili Koritnik.
Pogled prema Vučevu iz doline rijeke Drine
|
|
Borbe za Vučevo i dolinu Sutjeske početkom lipnja/juna 1943. Nakon što su odbacili njemačke izvidničke dijelove s platoa Vučeva, 1. i 2. bataljon 2. proleterske brigade nastavili su borbe za proširenje mostobrana za proboj. Tako je 1. bataljon izbio preko Dragoš-sedla u područje između Graba i Suhe, te tu zatvorio ulaz u kanjon Sutjeske, a istodobno 2. bataljon 26. svibnja bezuspješno pokušava prijeći Sutjesku kod Ćureva. Time je njemačka bojna skupina kodno nazvana 'Anaker' razdvojena na dva dijela. Gotovo istodobno na plato Vučeva izbijaju i druga dva bataljona 2. proleterske brigade, a s njima i Majevička brigada. Usiljenim maršem na Vučevo kreću i brigade koje su odustale od pokušaja proboja prema Foči, te im je zapovjeđeno da to pokušaju preko Vučeva. No, njemačko topništvo stalno tuče jedini postojeći prijelaz preko Pive kod Donjeg Kruševa (žičani viseći most), pa je prijelaz preko njega moguć samo noću, a prijelaze kod Mratinja stalno napada njemačko zrakoplovstvo. Sve to i težak, izuzetno teško prohodan planinski teren, brigade GOG prisiljava na vrlo sporo i oprezno kretanje uglavnom noću. Sada pak njemački zapovjednici uviđaju da je Vučevo ključni teren, pa tamo šalju još dva bataljona, no, tamo su veća sada Majevička i 2. proleterska brigada (3. i 4. bataljon), te dolazi do novih borbi za Vučevo. Iznenadnom pojavom i odlučnim napadom 6. istočnobosanske brigade njemačke snage po drugi put odbačene su s platoa Vučeva u kanjon Sutjeske. Ubrzo na Vučevo stiže i 1. proleterska brigada, pa je sada i brojčana nadmoć na Vučevu u korist brigada GOG. Njemački zapovjednici sada uviđaju i potpuno su sigurni da su brigade GOG prenijele svoje težište djelovanje upravo na ovaj smjer. Zato njemački zapovjednici priznaju da su preduhitreni i odmah pristupaju pomnijem i organiziranijem pristupu obrane na lijevoj obali Sutjeske na crti od Košura do Đurđevice. Takvom novom odlukom njemačkog zapovjedništva propao je plan uništenja GOG u međuriječju Pive i Tare. Situacija pak je sada slijedeća: na platou Vučeva sada su već četiri brigade GOG, a 7. krajiška, 4. crnogorska i 10. hercegovačka brigada prešle su Pivu kod Mratinja i sada osiguravaju smjer Pivski Javorak – Mratinje. Istodobno u marševskim kolonama platou Vučeva približavaju se još tri brigade GOG (2. i 3. dalmatinska i 3. krajiška brigada). Dakle, sada s ukupno deset brigada VS GOG preuzeo je inicijativu na tom smjeru. Jedinice 3. i 7. divizije (šest brigada) i dalje osiguravaju ranjenike koji se kreću izuzetno otežano i sporo. Kako bi se pravodobno pripremio proboj iz okruženja VS GOG još jednom preslaže svoje brigade, a plan je slijedeći: Drinska operativna grupa (2. proleterska, 6. istočnobosanska i Majevička brigada) dobile su zadaću djelovanja u dolini Sutjeske, te proširenjem mostobrana stvoriti povoljne uvjete za proboj prema Zelengori. Nadalje, 1. proleterska divizija imala je zadaću braniti ključni teren Vučeva i ni pod kojim uvjetima dozvoliti njemačkim jedinicama da izbiju na isto. Južno od Mratinja je djelovala 2. proleterska divizija koja je 31. svibnja dobila zapovijed da se, ojačana 4. crnogorskom, 7. krajiškom i 10. hercegovačkom brigadom, probije smjerom Stabna – Izgori – Grab zaobilazeći planinske lance Maglića, Volujka i Zelengore. Obrana Pivskog platoa preko kojeg su se izvlačili ranjenici s Centralnom bolnicom pripao je 3. udarnoj i 7. banijskoj diviziji. Sada je, krajem svibnja, sve posloženo za proboj divizija GOG na širokoj bojišnici u skladu s taktičkom situacijom, pa odlučna bitka za dolinu malene rječice Sutjeske, može početi. IZVOR Bitka Na Sutjesci, 1.6.2025. |
Primjerak ulaznice u Nacionalni park "Sutjeska"
|
IZVORI I LITERATURA
|
JOKANOVIĆ, Milan: MAGLIĆ. Enciklopedija Jugoslavije. Svezak 5, str. 595. Zagreb, 1962.
JOKIĆ, Gojko: Nacionalni park Sutjeska, Tjentište. Turistički vodič. Biblioteka Spomenici revolucije. Beograd, 1977. (PDF)
|
|
