VIŠNJEVICA
Područje: Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske
Grupa: Velika Kapela
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Velika Višnjevica (1367 m)
Koordinate najvišeg vrha: 45.31948, 14.91778
Grupa: Velika Kapela
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Velika Višnjevica (1367 m)
Koordinate najvišeg vrha: 45.31948, 14.91778
O planini ...
|
|
UvodPlanina Velika Višnjevica (1367 m) nalazi se nadomak Mrkoplja i Ravne Gore u masivu Velike Kapele. To je manje poznata i manje posjećena goranska planina.
ENGLISH SUMMARY: VišnjevicaVelika Višnjevica Mountain (1367 m) is located near the mountain settlements of Mrkoplje and Ravna Gora in the Velika Kapela Massif. It is a lesser known and less visited mountain. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Višnjevice
Oglašavajte ovdje:
|
Po planini, i po kraju ...
Detalj stare topografske karte
Izvorno mjerilo 1:100.000, sekcija Delnice |
Planinarsko društvo "Višnjevica" iz Ravne Gore dobilo je ime po planini Velika Višnjevica (1367 m) koja se nalazi nadomak Ravne Gore. Planinarsko društvo (tada pod nazivom "Bjelolasica") osnovano je 18.6.1933. godine.
Osim planinarske aktivnosti, u veljači 1934. godine pokrenut je i rad skijaške sekcije te održan ski-tečaj. 1935. godine član Društva (Branimir Marković) izradio je zemljopisni prikaz bliže i dalje okolice područja na kojem je Društvo djelovalo, a obavljene su i mnoge markacije planinarskih putova te organizirani brojni planinarski izleti. No, već 1937. godine počela se osjećati kriza u radu Društva. Osjećao se pad aktivnosti, a pred početak II. svjetskog rata Društvo prestaje sa svojim radom. Također, prestaje rad i ski-sekcije. Rad Planinarskog društva "Bjelolasica" - Ravna Gora obnovljen je 18.4.1950. sa 86 članova. Izuzetnim angažmanom članova Društva pristupilo se izgradnji skijaške skakaonice za skokove do 25 metara podno Suhog vrha u Ravnoj Gori, koja je završena 1952. godine. Društvo prestaje s radom 1955. godine. 1979. godine započele su pripreme za ponovno pokretanje njegovog rada. Planinarsko društvo, sada pod nazivom "Višnjevica" - Ravna Gora započelo je s radom 1980. godine. Svojim angažmanom članovi su pridonijeli izgradnji nekoliko planinarskih objekata. 1983. godine otvoren je Planinarski dom "Lokanda" blizu vrha Višnjevice, oko 8 km južno od Ravne Gore, na nadmorskoj visini od 973 m. Dom je preuređen iz stare zapuštene šumarske kuće koja se nalazi na malom proplanku usred guste šume. 1985. godine izgrađen je vidikovac na Javorovoj kosi visok 13,5 metara. Sa vidikovca, koji je izgrađen od čelika, vidi se čitav kraj, Alpe, Triglav i Zagrebačka gora. Planinari su također, izgradili i drugu planinarsku kuću na Javorovoj kosi, nedaleko Vidikovca, koja je otvorena 1989. godine. 2002. godine izgrađeno je sklonište i drvarnica. |
Stari Laz
Stari Laz se nalazi u Gorskom kotaru, na području općine Ravna Gora. Smješten je 4 km jugozapadno od Ravne Gore u uzdužnoj dolini između Ravne Gore i Mrkoplja. Okružen je s više bregova, ogranaka Velike Kapele koji su obrasli bukovom i jelovom šumom.
STANOVNIŠTVO
Prema popisu iz 2001. godine, Stari Laz ima 251 stanovnika u 94 domaćinstava. Od ukupnog broja stanovnika, 48% je muškaraca (120), a 52% žena (131).
Svi stanovnici su rimokatoličke vjere, ali različitih narječja. U središnjem dijelu Staroga Laza, kojeg su naselili Primorci, govori se "ča", na granici s općinom Mrkopalj govori se "što", a u djelu koji graniči s Ravnom Gorom govori se "kaj". Pripada poštanskom uredu 51314 Ravna Gora.
POVIJEST
U prošlosti je Stari Laz bio tek mali puteljak zvan "Laz" kojim su prolazili Turci plijeneći i uništavajući sve pred sobom. Carica Marija Terezija dozvolila je naseljavanje mjesta, a prvi stanovnici nazvali su ga "Starim Lazom". Nakon Starog Laza naselila su se trgovišta Mrkopalj i Ravna Gora.
Mjesto leži u uzdužnoj dolini između Ravne Gore i Mrkoplja okružen s više brjegova. Ti brjegovi su ogranci Velike Kapele, obrasli bukovom i jelovom šumom. Stanovnici su srednje veličine, krepki, raznobojne kose i očiju. Svi su rimokatoličke vjere, ali im narječje nije isto. Primorci koji su naselili središnji dio sela zadržali su svoj „ča", graničari s Mrkopljem govore „što", a oni do Ravne Gore (Kranjci) govore „kaj".
Izgradnja Karolinske ceste, čij je gradnja započela 1726., a dovršena 1732. godine, stanovnicima Staroga Laza i okolnih mjesta, osim prijevoza volovima i konjima, donijela je novi način zarade: u kovačnicama, kolarnicama i gostionicama. Stari Laz pripadao je Vojnoj krajini od koje se odvaja 1765. god. zbog borbe protiv hajdučije. Hajduci su ozbiljno ugrožavali sigurnost putnika i robe na Karolinskoj cesti. Naročito su napadali u gustoj šumi između Starog Laza i Mrkoplja. Stari Laz je 1772. god. imao samo 6 kmetskih domaćinstava, a petnaest godina kasnije broji čak 45 domaćinstava. Krajem 18. st. Mrkopalj i Stari Laz nemaju niti jednog obrtnika, trgovca, radnika ili nekog evidentiranog majstora. Glavne djelatnosti bile su stočarstvo i ratarstvo. Lazarci su uzgajali volove, krave, ovce i telad, a što se ratarstva tiče uzgajali su žitarice, naročito ječam, pšenicu i zob. Godine 1843. Stari Laz ima 1028 stanovnika. Stanovnici Starog Laza kao i drugi stanovnici Gorskog kotara traže poslove u Rijeci, Karlovcu, te inozemstvu.
Obrazovanje u Starom Lazu datira iz 1875. godine. 1895. godine sagrađena je školska zgrada u kojoj se nastava održava i danas, ali kao područna škola OŠ "Dr. Branimir Marković" u Ravnoj Gori. U školskoj godini 2010. / 2011. pohađa ju troje učenika 1.- 4. razreda. Prema zakonu iz 14.10.1894. – Školsku zgradu trebalo je izgraditi u sredini školskog područja na samom i manje prometnom mjestu. Morala je biti izgrađena od solidnog materijala, jednokatna – u prizemlju stan učitelju, a na katu učiteljska soba. Ako bi broj učenika porastao preko 80 valjalo se pobrinuti za nadogradnju nove učionice. U gradnji škole Općina je trebala osigurati dio građevnog materijala i dobrovoljni rad. Tako stanovnici Starog Laza 1895. god. dobivaju prvu školsku zgradu. Škola radi i danas. Škola je stara 112 godina, a školstvo u Starom Lazu 20. je godina starije.
Godine 1952. god. osnovano je DVD, a na osnivačkoj skupštini učlanjeno je 43 članova. Složni i vrijedni Lazarci 1954. god. podižu Dom kulture na inicijativu lazarskih vatrogasaca. Dom kulture 1961. god. otvara svoja vrata. DVD Stari Laz je i danas aktivan. Danas broji 65 članova što je na 188 stanovnika, koliko ih danas živi na Starom Lazu, jako pohvalno.
ZNAMENITOSTI
Kapela svetog Stjepana u Starom Lazu
Izgradili su ju stanovnici Staroga Laza 1912. godine. Kapela pripada župi Mrkopalj.
IZVORI
WIKIPEDIJA: Stari Laz
Miško Štimac: – Povijest Starog Laza i škole. Buillten Board Club br. 9
TZ Ravna Gora
STANOVNIŠTVO
Prema popisu iz 2001. godine, Stari Laz ima 251 stanovnika u 94 domaćinstava. Od ukupnog broja stanovnika, 48% je muškaraca (120), a 52% žena (131).
Svi stanovnici su rimokatoličke vjere, ali različitih narječja. U središnjem dijelu Staroga Laza, kojeg su naselili Primorci, govori se "ča", na granici s općinom Mrkopalj govori se "što", a u djelu koji graniči s Ravnom Gorom govori se "kaj". Pripada poštanskom uredu 51314 Ravna Gora.
POVIJEST
U prošlosti je Stari Laz bio tek mali puteljak zvan "Laz" kojim su prolazili Turci plijeneći i uništavajući sve pred sobom. Carica Marija Terezija dozvolila je naseljavanje mjesta, a prvi stanovnici nazvali su ga "Starim Lazom". Nakon Starog Laza naselila su se trgovišta Mrkopalj i Ravna Gora.
Mjesto leži u uzdužnoj dolini između Ravne Gore i Mrkoplja okružen s više brjegova. Ti brjegovi su ogranci Velike Kapele, obrasli bukovom i jelovom šumom. Stanovnici su srednje veličine, krepki, raznobojne kose i očiju. Svi su rimokatoličke vjere, ali im narječje nije isto. Primorci koji su naselili središnji dio sela zadržali su svoj „ča", graničari s Mrkopljem govore „što", a oni do Ravne Gore (Kranjci) govore „kaj".
Izgradnja Karolinske ceste, čij je gradnja započela 1726., a dovršena 1732. godine, stanovnicima Staroga Laza i okolnih mjesta, osim prijevoza volovima i konjima, donijela je novi način zarade: u kovačnicama, kolarnicama i gostionicama. Stari Laz pripadao je Vojnoj krajini od koje se odvaja 1765. god. zbog borbe protiv hajdučije. Hajduci su ozbiljno ugrožavali sigurnost putnika i robe na Karolinskoj cesti. Naročito su napadali u gustoj šumi između Starog Laza i Mrkoplja. Stari Laz je 1772. god. imao samo 6 kmetskih domaćinstava, a petnaest godina kasnije broji čak 45 domaćinstava. Krajem 18. st. Mrkopalj i Stari Laz nemaju niti jednog obrtnika, trgovca, radnika ili nekog evidentiranog majstora. Glavne djelatnosti bile su stočarstvo i ratarstvo. Lazarci su uzgajali volove, krave, ovce i telad, a što se ratarstva tiče uzgajali su žitarice, naročito ječam, pšenicu i zob. Godine 1843. Stari Laz ima 1028 stanovnika. Stanovnici Starog Laza kao i drugi stanovnici Gorskog kotara traže poslove u Rijeci, Karlovcu, te inozemstvu.
Obrazovanje u Starom Lazu datira iz 1875. godine. 1895. godine sagrađena je školska zgrada u kojoj se nastava održava i danas, ali kao područna škola OŠ "Dr. Branimir Marković" u Ravnoj Gori. U školskoj godini 2010. / 2011. pohađa ju troje učenika 1.- 4. razreda. Prema zakonu iz 14.10.1894. – Školsku zgradu trebalo je izgraditi u sredini školskog područja na samom i manje prometnom mjestu. Morala je biti izgrađena od solidnog materijala, jednokatna – u prizemlju stan učitelju, a na katu učiteljska soba. Ako bi broj učenika porastao preko 80 valjalo se pobrinuti za nadogradnju nove učionice. U gradnji škole Općina je trebala osigurati dio građevnog materijala i dobrovoljni rad. Tako stanovnici Starog Laza 1895. god. dobivaju prvu školsku zgradu. Škola radi i danas. Škola je stara 112 godina, a školstvo u Starom Lazu 20. je godina starije.
Godine 1952. god. osnovano je DVD, a na osnivačkoj skupštini učlanjeno je 43 članova. Složni i vrijedni Lazarci 1954. god. podižu Dom kulture na inicijativu lazarskih vatrogasaca. Dom kulture 1961. god. otvara svoja vrata. DVD Stari Laz je i danas aktivan. Danas broji 65 članova što je na 188 stanovnika, koliko ih danas živi na Starom Lazu, jako pohvalno.
ZNAMENITOSTI
Kapela svetog Stjepana u Starom Lazu
Izgradili su ju stanovnici Staroga Laza 1912. godine. Kapela pripada župi Mrkopalj.
IZVORI
WIKIPEDIJA: Stari Laz
Miško Štimac: – Povijest Starog Laza i škole. Buillten Board Club br. 9
TZ Ravna Gora
Poljička Kosa
Poljička Kosa
|
Poljička Kosa nalazi se između naselja Starog Laza i Mrkoplja, na tromeđi Mrkoplja, Delnica i Ravne gore. Područje je uglavnom obraslo šumom, a na pojedinim dijelovima šumske površine su rjeđe i izmjenjuju se s travnatim proplancima.
|
|
USPON NA VIŠNJEVICU: Planinarski put Lokanda-Velika Višnjevica
Početak staze: planinarska kuća Lokanda Kraj staze: Velika Višnjevica, vrh Plana Vrijeme hoda: 1:30 h Duljina: 2,4 km Visinska razlika: 420 m Opis staze: pl. k."Lokanda" - Malinarov laz - Velika Višnjevica, vrh Plana Oznaka: 801 Stazu održava društvo: PD Višnjevica, Ravna Gora GPX: 08_08_01.gpx Prikaz puta na Interaktivnoj planinarskoj karti Hrvatske IZVOR PODATAKA O STAZI: PLANINARSKI SAVEZ HRVATSKE (Registar planinarskih putova) |
|
Begovo Razdolje |
KOORDINATE: 45.305178, 14.901093; NADMORSKA VISINA: 1078 m; BROJ STANOVNIKA: 48 (2011.); WIKIPEDIJA: Begovo Razdolje
|
|
Begovo Razdolje se nalazi na području općine Mrkopalj, i jedino je naseljeno mjesto u Hrvatskoj iznad tisuću metara (1078 m), a smješteno je na zapadnim obroncima Bjelolasice.
STANOVNIŠTVO Prema popisu iz 2011. godine mjesto ima 48 stanovnika, uglavnom starijih (2001. godine je imalo također 48 stanovnika). Pripada poštanskom uredu 51315 Mrkopalj. POVIJEST Stanovnici Begovog Razdolja zbog položaja i mikroklimatskih uvjeta njihovog mjesta tradicionalno su bili orijentirani k šumarstvu. Početkom 20. stoljeća selo doživljava svoj najznačajniji razvoj. Stanovništvo se uz šumarstvo bavilo prijevozom dobara (drveta i ugljena) na jadransku obalu i lovom na divljač, najčešće kune, lisice i srneću divljač. Odlazak ljudi iz Gorskog kotara u Ameriku početkom dvadesetog stoljeća nije izuzeo ni Begovo Razdolje, kada nekoliko obitelji napušta ovo mjesto u potrazi za novim životnim izazovima. GOSPODARSTVO I TURIZAM Umjesto šumarstvu, lokalno se stanovništvo sve više okreće turizmu i poljoprivredi s naglaskom na stočarstvo, tako da se u Begovom Razdolju danas nalazi najveća farma krava u Primorsko - goranskoj županiji, kojoj je moguć turistički posjet uz upoznavanje sa svim procesima. Već sam zemljopisni položaj mjesta otvara velike predispozicije za razvoj turizma. ZNAMENITOSTI I ZEMLJOPISNA OBILJEŽJA Činjenica da je to najviše naselje u Hrvatskoj s najviše snježnih oborina, potpuno očuvanog prirodnog okoliša, velika je startna osnova za osmišljavanje suvremene turističke ponude. Dobra cestovna povezanost, odlična infrastruktura (struja, vodovod, telefon), te blizina Rijeke i Zagreba, pogotovo nakon završetka autoceste, sljedeće su komparativne prednosti Begovog Razdolja. Zemljopisne prednosti sigurno su najznačajnije i ovom mjestu daju prepoznatljivost, međutim uz njih u Begovom Razdolju očuvano je i graditeljsko naslijeđe u svom izvornom obliku i ostale socio-kulturne značajke, kao što su autohtona narječja i tradicionalne kućne radinosti. U centru sela su crkva Maje Božije Sniježne i Spomenik borcima skijašima. . TURIZAM U posljednjih nekoliko godina Begovo Razdolje počinje se profilirati kao turistička destinacija. Naselje ima dobre uvjete za razvoj planinskog turizma, te nudi idealne mogućnosti seoskog turizma i aktivnog odmora: vožnja biciklom, planinarenje i alpinizam, pješačenje, lov, skijanje i skijaško trčanje, logorovanje i orijentacijsko trčanje te gljivarenje. U mjestu je moguć turistički smještaj i prehrana u nekoliko objekata: hotelu, pansionu, te privatnom smještaju. U centru sela, na zapadnim obroncima Bjelolasice, nalazi se skijalište, a opslužuje ga vučnica. Dužina skijališta s vučnicom Sidrašica je 450 metara. Uz skijalište nalazi se i sanjkalište za djecu kao i škola skijanja koju vodi Ski klub Mrkopalj. (VIŠE INFORMACIJA) Nedaleko od staze nalazi se hotel Jastreb i pansion Planinski raj, a u mjestu je moguć i boravak u privatnom smještaju, u karakterističnim goranskim kućicama, uz bogate okuse domaće kuhinje. Begovo Razdolje okruženo je planinama i šumskim stazama te je zanimljivo planinarima i šetačima, a idealno je mjesto za visinske pripreme sportaša. Na udaljenosti 7 km od Begova Razdolja nalazi se Bjelolasica najviša planina Gorskog kotara (1534 m n.v., gdje postoji mogućnost kraćeg boravka u planinarskom skloništu Jakoba Mihelčića koje se nalazi na 1460 m. IZVOR: Wikipedija, Begovo Razdolje |
Govor i narječje
Posebnost Begovog Razdolja svakako je njegov govor, tj. narječja koja se još danas upotrebljavaju. Jedan dio sela govori štokavsko ikavsko narječje, dok drugi dio koristi kajkavsko narječje. Razlog tome je vjerojatno podrijetlo obitelji. Naime jedan dio njih vuče svoje podrijetlo iz Istre, kao što su obitelji Vodopić i Gržanić, dok su drugi dio sela naselile obitelji iz kupske doline, a to su obitelji: Grgurić, Mihelčić, Karlović, Klobučar... 
Jakob Mihelčić
(1858.-1932.) U Begovom Razdolju rođen je Jakob Mihelčić, po zanimanju lugar, ali i jedan od prvih hrvatskih planinarskih vodiča čijom zaslugom su otkrivene Samarske i Bijele stijene, kada je tijekom lova prateći medvjeda, u društvu mjesnog lugara Karlovića, otkrio put do Bijelih stijena. Kao lugar radio je u Kraljevskoj šumskoj upravi Mrkopalj. Pošao čuvara šuma i lovišta započeo je 1885. godine. U njegov spomen je Odbor Kapelskog planinarskog puta, dao Jakobovo ime planinarskom skloništu podignutom 1968. godine uz najviši greben Bjelolasice, iznad Vrbovske poljane: Planinarsko sklonište Jakoba Mihelčića. 
Planinarsko sklonište Jakoba Mihelčića na Bjelolasici
|
|
USPON NA VIŠNJEVICU: Planinarski put Begovo Razdolje - Velika Višnjevica
Početak staze: Begovo Razdolje Kraj staze: Blaževa vlaka (x) s PP V- Višnjevica za Bjelolasicu Vrijeme hoda: 2:00 h Duljina: 4,7 km Visinska razlika: 380 m Opis staze: Begovo Razdolje - Višnjevica (livade) - Blaževa vlaka (x) s PP V.Višnjevica za Bjelolasicu Oznaka: 802 Društvo koje održava stazu: PD Višnjevica, Ravna Gora Napomena o stazi: loše markirano GPX: 08_08_02.gpx Prikaz puta na Interaktivnoj planinarskoj karti Hrvatske IZVOR PODATAKA O STAZI: PLANINARSKI SAVEZ HRVATSKE (Registar planinarskih putova) |
|
