Arhiva vijesti 2020.

VIJESTI 2016 GODINA * VIJESTI 2017 GODINA * VIJESTI 2018 GODINA * VIJESTI 2019 GODINA

Arhiva vijesti 2020. godina

Pomognite istraživačima u traženju tragova risa

25.11.2020.

IZVOR Hrvatski planinarski savez

Tijekom zime je sezona parenja risova pa oni prevaljuju značajno veće udaljenosti, intenzivnije označavaju teritorij, a snježni pokrivač nam bitno povećava mogućnost pronalaženja njihovih tragova. Samog risa ne vidimo često – rijetki sretnici se mogu pohvaliti da su ga sreli u prirodi, ali ako naučimo prepoznavati znakove koji ris ostavlja u prirodi onda po njima možemo pratiti prisutnost ove vrste.

Ris svijet oko sebe doživljava najviše kroz osjetila vida i sluha. Kako bi izvukao maksimum iz tih osjetila, često se kreće uzvisinama koje mu uz preglednost pružaju i zaklon. Grebeni u brdskim područjima ili ceste koje njima prolaze su vrlo dobra mjesta za potražiti trag risa tijekom zime. Risji trag u snijegu lako je prepoznatljiv, jako nalikuje na trag mačke – okrugao je, promjera 5-8 cm, a u pravilu se u tragu ne vide otisci kandži koje su uvučene dok ris hoda.

Populacija risa u Hrvatskoj je ugrožena zbog parenja u srodstvu, stoga su istraživačima dragocjeni svi podaci o toj vrsti. Trenutno u Hrvatskoj pomoću fotozamki razlikuju i prate 50-ak odraslih životinja. No da bi znali i kakva je genska raznolikost te populacije, jako su bitni uzorci iz kojih se može izolirati DNA, a ti uzorci najlakše se prikupljaju prateći tragove risa u snijegu.

Istraživači pozivaju planinare koji nađu tragove risa, da im to jave. Možete kontaktirati istraživače projekta LifeLynx putem e-maila [email protected] ili facebook stranice Life Lynx. Na ovoj adresi dostupne su detaljne upute za prepoznavanje tragova risa u prirodi i za prikupljanje uzoraka.

Ovdje također možete preuzeti Lynx walk vodič:
Lynx Walk vodič (PDF)
Lynx Walk vodič - verzija za mobilne telefon (PDF)

Upute za prepoznavanje tragova risa u prirodi i za prikupljanje uzoraka (PDF)

Lynx Walk vodič (PDF)

Alpinističko sklonište kod Blagaja

22.11.2020.

Krajem 2020. godine izrađeno je prvo sklonište u prirodi za penjače u BiH u okviru nekog penjališta. Radi se o sektoru Rebro kod Blagaja, najmlađem penjalištu u Bosni i Hercegovinu, koje je doživjelo najveću ekspanziju u zadnjih par godina. Ovo drveno sklonište, sagrađeno zbog nedostatka prirodnog sklonšta na lokaciji, nalazi se na 310 m nadmorske visine, 20 minuta hoda markiranom planinskom stazom od parkinga u podnožju kulturno-povijesnog spomenika tvrđave Herceg Stjepana. Sklonište je prilagođeno za spavanje do 6 osoba (dva mjesta u potkovlju i 4 padajuća kreveta u glavnom dijelu) te za boravak, predavanje i druženje više penjača. Popularno je nazvano Ca'binera - od riječi carabiner. U realizaciji izgradnje su sudjelovali članovi ASPK "Neretva" iz Mostara, penjačkog kluba "Blagaj Climbing" i Eko centar Blagaj.

Ideja je potekla od Zorane Ugljen iz Zadra (arhitektice i penjačice) i njenog supruga Vedrana, penjača i trenera koji vodi ASPK Neretva iz Mostara. Ovo je prvi u nizu od planirana četiri Ca'binera na četiri penjališta u Hercegovini, i ujedno prvo sklonište u prirodi za penjače u BiH u okviru nekog penjališta. Zorana je također i autorica projekta, a zanimljivo je da je još kao dijete je sudjelovala u gradnji pastirskih kamenih kuća s krovom od granja na Velebitu.

Sklonište je izgrađeno skromnim sredstvima i u njegovoj su izgradnji sudjelovali članovi klubova i simpatizeri, kako u novcu tako i svojim osobnim radom, iznoseći materijal na lokaciju. S obzirom da na lokaciji nema struje ni vode, da je udaljena od glavnog puta, bilo je potrebno osmisliti konstrukciju koju će na terenu lako prenositi i montirati građevinari-amateri, a potencirano je korištenje prirodnih materijala, i onih koji se nalaze na samome terenu - poput kamena za gradnju temelja. Kolibu Ca’biner čini drveni kostur od devet okvira u obliku peterokuta, koji su isječeni u garaži i sastavljeni na terenu kao lego kocke. Kada je takva temeljna konstrukcija podignuta, prionulo se njezinom daščanju i zatvaranju sa svih strana.

ASPK Neretva planira u narednom razdoblju izgraditi istovrsna skloništa za penjače u sklopu većih penjališta na teritoriju Hercegovine. Takva bi skloništa ujedno bila i stanice za prvu pomoć, smještaj za natjecatelje i penjače, prostor za edukaciju i radionice, sklonište za brojnu penjačku opremu te prostor za boravak i noćenje penjača koji opremaju smjerove, pripremaju natjecanja i radionice i koji tom prilikom borave na lokalitetu i po nekoliko dana.

PROČITAJ VIŠE
UGLJEN, Zorana: Sklonište u prirodi za penjače - Ca'binerBiH dobila prvi shelter za penjače. Gradimo Zadar, 14.11.2020.
Ca'binera u Blagaju - prvo sklonište u prirodi za penjače u BiH u okviru penjališta. Bljesak.info, 1011.2020.
Rebro u Blagaju: Urađeno prirodno sklonište za penjače. Lifestyle.ba, 10.11.2020.
Sklonište za penjače na sektoru Rebro - Blagaj. Novi val Info, 10.11.2020.

Penjaštvo u Hercegovini
Na teritoriji Hercegovine postoje četiri važna penjališta – Stolac iznad Mostara, Blagaj, Drežnica i Sjeverna strana Veleža. (2020.)

SPK Blagaj: Drežnica
Datum objave: 27.11.2020. Autor: Blagaj Climbing
Opis: Nedaleko od Mostara, na ušću rijeke Drežnice u Neretvu nalazi se uređen penjački kamp “Vrt Ciklama”. U penjalištu, uklesano na stijeni, na starom pismu bosančici, nalazi se tekst iz srednjeg vijeka, iz doba procvata Bosne i bosanskih kraljeva, a nedaleko se nalazi i lokalitet stećaka Stari križevi koji su proglašeni nacionalnim spomenikom. Smješten nedaleko od saobraćajnice, penjački kamp “Vrt Ciklama” pruža veličanstven pogled na rijeke Neretvu i Drežanjku, koje pružaju osvježenje u vrućim ljetnim danima. Penjalište je bogato sportskim smjerovima, raspona težine 3 – 8, visine od 5 do 40 metara, kao i više-dužincima, tako da može zadovoljiti potrebe svih penjača. U “Vrtu ciklama” se organiziraju neke od najvažnijih penjačkih aktivnosti i dešavanja u Bosni i Hercegovini, i idealno je mjesto za kampovanje. Predio Dreženice u kom se nalazi penjalište je bogat raznovrsnim biljnim i životinjskim svijetom.
Filmed by: Simple Studio - Renato Juričić, Antonio Radić

Novo sklonište na Veleži

20.9.2020.

Članovi PSD "Prenj" iz Mostara, izvjestili su javnost kako je završena izgradnja planinarskog skloništa na lokalitetu Janjči Do (1700 m n.v.) na planini Velež, koji j lužbeno otvoren 20.9.2020.. Istovremeno, Upravni Odbor Planinarskog saveza FBIH donio je odluku da bivak na Veležu nosi naziv "Armin Gazić-MUĆAK".
Sredstva za realizaciju ovog Projekta osiguralo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma te također gospodin Edin Mušić, privredna podzeća iz Mostara i ostali prijatelji mostarskog planinarskog društva.

IZVOR PSD "Prenj", Mostar (tekst i fotografije)

Uređeno penjalište za "free climbing" u Pivi

15.9.2020.

Općina Plužine je, uz podršku delegacije EU u Bosni i Hercegovini, uredila prvo penjalište i instalirala smjerove za slobodno penjanje na prirodnoj stijeni u Plužinama u Crnoj Gori.

Penjalište "Piva" nalazi se 2 km udaljeno od Plužina, u blizini mosta nad Pivskim jezerom, nad istočnom obalom jezera . Obuhvaća dvije zone, s ukupno 61 smjerom za penjanje. Smjerovi su različitih dužina, pogodni za sve penjače, od početnika do onih iskusnijih, za koje su uređeni posebni smjerovi dužine do čak 80 metara.
Težine smjerova su ocjenjene skalom UIAA (Međunarodna planinarsko-alpinistička federacija) od II do XII.
Penjalište je uređeno u sklopu projekta ”Turizam, Adrenalin i Rafting Avantura (T.A.R.A)” koji provode općine Plužine (CG) i Foča (BiH), u suradnji s Parkom prirode Piva i Turističkom organizacija općine Foča, a finansira EU u Bosni i Hercegovini u okviru Programa prekogranične saradnje CBC BiH-MNE. U okviru projekta planirano je da se u narednom razdoblju formira penjački klub u Plužinama.

DODATNE INFORMACIJE
Park prirode “Piva”
TELEFON: +38240270069
E-MAIL: email: [email protected].

Informacije o penjalištu https://27crags.com/crags/pluzine-penjaliste-piva/cragmap

Novo sklonište na Mosoru

5.9.2020.

5.9.2020. na sjevernoj strani Mosora otvoreno je planinarsko sklonište Ljubljan na 1080 metara nadmorske visine. Vrijednost skloništa je u činjenici da oko 2 sata planinarenja u okolici ovog objekta nema drugog skloništa u koje se planinari mogu skloniti za vrijeme nevremena.

Izradnja skloništa projekt je PD "Ljubljan" iz Dugopolja i Udruge dragovoljaca Domovinskog rata, u koji je potrošeno oko 2000 radnih sati. U realizaciji projekta pomoglo je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Sklonište je jedno u nizu objekata koje je ovo društvo postavilo sa sjeverne strane Mosora, a ovo se nalazi na planinarskoj stazi između Lugarnice i špilje Vranjače.
Objekt ima pitku i svježu vodu. U okolici skloništa je livada. Objektu se može pristupiti stazom i s južne i sa sjeverne strane Mosora, a uspon sa sjeverne strane traje gotovo četiri sata.

Vlada RH usvojila Uredbu o proglašavanju posebnih rezervata „Modro oko i jezero Desne“, „Ušće Neretve“ i „Kuti“

21.8.2020.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 20. kolovoza donijela Uredbu o proglašavanju posebnih ornitoloških rezervata „Modro oko i jezero Desne“, „Ušće Neretve“ i „Kuti“.

Navedenom Uredbom novim područjem zaštite proglašava se jezero Kuti dok se mijenjaju granice Posebnog ihtiološko-ornitološkog rezervata Ušće Neretve uz proširenje na lagunu Parila, a postojeći Značajni krajobraz Modro oko i jezero Desne smanjuje obuhvat i prekategorizira se u posebni rezervat.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić pojasnio je kako su navedena područja predložena za proglašenje kao posebni rezervati mala područja unutar delte s još uvijek očuvanim jedinstvenim i reprezentativnim močvarnim staništima i karakterističnim vrstama od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku te se proglašavanjem posebnih rezervata prate smjernice EU Strategije za bioraznolikost kojom se EU obvezuje do 2030. zaštiti 30 % svog kopna i mora, te 10 % površine zaštićenih kopnenih morskih područja proglasiti kao područja stroge zaštite.

Močvarna područja su od izuzetne važnosti za obnavljanje zaliha podzemnih voda, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena, i možda najvažnije za stanovnike delte Neretve – pročišćavanje voda i kao zaštita od prodora mora. Očekuje se da će primjena i provedba ove kategorije zaštite doprinijeti poboljšanju stanja ptica močvarica u cijelom području delte, kao i ribljih vrsta koje koriste područje ušća Neretve i lagune Parila za novačenje.

Cilj je da se gospodarski prosperitet i razvoj Donje Neretve temelji na održivom korištenju prirodnih dobara uzimajući u obzir očuvanje bioraznolikosti tog prostora.

IZVOR: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Modro oko i planina Rujnica u pozadini

Nove planinarske aplikacije za mobilne telefone

27.7.2020.

Hrvatski planinarski savez pripremio je i pustio u rad dvije praktične planinarske aplikacije za mobilne telefone.

Aplikacija eHPS omogućuje jednostavno pretraživanje i pregledavanje podataka o svim hrvatskim planinarskim domovima, kućama i skloništima, svim kontrolnim točkama Hrvatske planinarske obilaznice i o svim dosad otvorenim planinarskim obilaznicama u Hrvatskoj. Svaka planinarska kuća i vrh predstavljeni su atraktivnom fotografijom, među kojima je i velik broj zračnih snimaka, snimljenih bespilotnom letjelicom. Planinare će posebno razveseliti poveznice koje omogućuju prikaz lokaliteta na Interaktivnoj planinarskoj karti Hrvatske.

Druga aplikacija, nazvana infoHPS, omogućuje pretraživanje aktualnih podataka o svim udrugama članicama HPS-a. Osim naziva i OIB-a, za svaku udrugu dani su podaci o službenog elektroničkoj adresi na domeni hps.hr, o terminima i adresi održavanja sastanaka, načinu učlanjivanja i drugi podaci. Na taj način zainteresiranim građanima bit još lakše dostupni podaci o njima najbližim planinarskim društvima i klubovima.

Aplikacije su besplatne, a mogu se preuzeti s web stranice HPS-a ili skeniranjem QR koda. Za pristup aplikacijama potrebna je internetska veza. Autor obiju aplikacija je Darko Grundler.

Pozivamo dužnosnike planinarskih udruga da provjere podatke za svoju udrugu i za planinarske kuće kojima upravljaju. Zapazite li neki netočan podatak, ispravke i ažurne podatke molimo javite na adresu [email protected].

IZVOR TEKSTA: Hrvatski planinarski savez 2020.

Aplikacija eHPS
by Darko Grundler

Planinarski objekti, planinarske obilaznice i kontrolne točke Hrvatske planinarske obilaznice

Aplikacija infoHPS
by Darko Grundler

Udruge članice Hrvatskog planinarskog saveza

Monografija o hrvatskim planinama

17.3.2020.

Nova monografija HRVATSKE PLANINE s više od 600 fotografija na 320 stranica najopsežnija je dosad tiskana knjiga o hrvatskim planinama.
Knjiga se može naručiti od izdavača: https://mozaik-knjiga.hr/proizvod/hrvatske-planine/

O knjizi:
Priručnik HRVATSKE PLANINE na jednome mjestu otkriva najljepše, najznačajnije i najizazovnije planine Lijepe Naše
Hrvatska je srednjoeuropska i mediteranska zemlja, istodobno i planinska i nizinska, primorska i kontinentalna, ljepotom jedinstvena, a brojnošću i raznolikošću prirodnih fenomena jedna od najbogatijih u Europi.
Posebno mjesto na zemljovidu Hrvatske svakako imaju naše planine. Iako se ne ističu visinom svojih vrhova, a ima među njima gora i brda posve beznačajne visine, nije pretjerano reći da malo koja zemlja na svijetu ima tako lijepe i zanimljive planine. Vidici na more, slikovite šume i livade, impresivne stijene, nasljeđe povijesti i mnogo drugih pojava i fenomena mogu se obilaziti godinama i desetljećima a da istraživanje nikada ne postane dosadno ili bude iscrpljeno.
Najviše hrvatske planine pripadaju Dinarskom gorju, tipičnom području dubokoga krša s oštrim krškim oblicima, oskudicom vode, zanimljivom vegetacijom i razmjerno surovom klimom. Protežu se smjerom sjeverozapad-jugoistok u nekoliko usporednih nizova, koji počinju s otočnim planinama. Dinaridi su svojom visinom i duljinom oštar zid prodoru mediteranskih utjecaja u unutrašnjost.
Planine kontinentalne Hrvatske posve su drukčije. Njihov smjer pružanja nije jedinstven, ali se nigdje ne podudara s dinarskim. Mahom su stare geološke građe, blažih strmina, razmjerno niske te bogate vodom i vegetacijom. Imaju brojne vodne tokove koji su kroz stoljeća usjekli duboke doline i tako stvorili šarolik reljef. Uglavnom su pokrivene šumom, a osobito su zanimljiva ona mjesta na kojima se javljaju slikovite stijene, duboki kanjoni i pitome livade.
O autoru:Alan Čaplar istaknuti je hrvatski planinarski publicist i urednik. Rođen je 4. siječnja 1979. u Zagrebu. Maturalni rad napisao je na temu »Prirodne vrijednosti Velebita i njihova zaštita«, a studirajući na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu svoj je interes usmjerio prema geofizici. Profesionalno i volonterski bavio se uređivanjem i grafičkom pripremom raznih publikacija. Od 2005. do 2012. radio je kao izvršni i grafički urednik časopisa Meridijani, a od 2012. do 2019. bio je zaposlen u poduzeću Urednik d.o.o. Od 2019. radi kao glavni tajnik Hrvatskoga planinarskog saveza.
Ostale naslove Alana Čaplara potražite ovdje.
Planirani početak isporuke je oko 17.3.2020.

Planinarska kuća Vila Velebita prestala s radom

1.3.2020.

Nakon 17 godina uspješnog vođenja planinarske kuće Vila Velebita na Baškim Oštarijama PD Željezničar iz Gospića donijelo je odluku da ne prihvati produženje ugovora za upravljanje tim objektom. Tri su osnovna razloga radi kojih gospićki planinari ne žele više voditi tu planinarsku kuću. Prvi je što su »Hrvatske ceste«, koje su vlasnik kuće ponudile ugovor po kojem bi planinari morali mjesečno izdvajati za najamninu od 200 eura. Dobro je poznato da povoljna cijena noćenja za planinare ne može nikako pokriti troškove s obzirom na broj noćenja, režijske troškove, održavanje i najamninu, a objekt može popuniti ionako male kapacitete svega nekoliko mjeseci u godini zbog specifičnih vremenskih uvjeta na Baškim Oštarijama, poglavito zimi.

Prročitaj cijeli tekst na sLužbenoj stranici Hrvatskog planinarskog saveza: OTVORI

Prva monografija o čovječjoj ribici

12.2.2020.

Udruga Hyla predstavila je 27.1.2020. knjigu PROTEUS, prvu monografiju o čovječjoj ribici na hrvatskom i engleskom jeziku. Knjiga je rezultat rada 32 autora, četiri urednika i šest recenzenata.

Na predstavljanju su govorili urednica Katarina Koller Šarić, direktorica Udruge Ivona Burić, recenzent dr. Eduard Kletečki s Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu te Patricija Gambiroža iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Na promociji je speleoronioc Petra Kovač Konrad ukratko ispričala o načinu podvodnog istraživanja čovječje ribice te su prikazana dva filma: "Proteus" i "How deep do you go?".

Monografija PROTEUS najopsežnija je publikacija o čovječjoj ribici, tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku u 1 000 primjeraka. Knjiga iznosi sva saznanja o čovječjoj ribici od sredine 18. stoljeća pa sve do danas. Osim detaljne biologije vrste u knjizi su također predstavljena i najnovija istraživanja na čovječjoj ribici, koja uključuju metode okolišne DNA, ultrazvučnu dijagnostiku, ex situ držanje itd. Neizostavan dio knjige je i poglavlje o dinarskom kršu te o speleološkim, biospeleološkim i speleoronilačkim istraživanjima u Hrvatskoj. Dvjesto pedeset dvije stranice knjige bogate fotografijama i ilustracijama s lakoćom će vas uvući u tajanstveni svijet podzemlja i polako vam razotkrivati njegove tajne.

Novi zemljovid Žumberačkog gorja

5.2.2020.

U suradnji s Turističkom zajednicom grada Jastrebarskog, 25.1.2020. u Jastrebarskom, HGSS stanica Samobor predstavila je turističko - planinarski zemljovid Žumberačkog gorja.
Zemljovid Žumberačkog gorja obuhvaća Žumberak i zapadni dio Samoborskog gorja. Prikazan je na dva kartografska lista koji obuhvaćaju površinu od 649 km2. Na njemu su uz ažurirane topografske podatke prikazani: 180 km planinarskih puteva, planinarski objekti, biciklističkih staze, pješačke i poučne staze, staze na nordijsko hodanje, hodočasnički putevi, prirodne i kulturne znamenitosti.
Tako je izdavanjem zemljovida Samoborskog gorja 2019. godine, obuhvaćeno područje cijelog Parka prirode Žumberak- Samoborsko gorje.
Osim za potrebe Hrvatske gorske službe spašavanja, ovaj zemljovid je namijenjen širokom krugu korisnika: planinarima, biciklistima, izletnicima, rekreativcima, turističkim zajednicama i svima koji se kreću po Žumberačkom gorju.
Projekt izrade zemljovida podržali su: Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje, turističke zajednice Grada Jastrebarskog i Općine Krašić.

IZVOR
Hrvatska gorska služba spašavanja

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Ostale vijesti

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator

Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019

Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!

This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!

DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!

Arhiva vijesti iz 2020. godine