|
|
PRIMORSKI POJAS > PLANINE NISKE HERCEGOVINE > Pobrđe Dubravske visoravni
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Šatorova gomila / Gradina, 358 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.1579, 17.8353
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Šatorova gomila / Gradina, 358 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.1579, 17.8353
|
|
UvodDubravska visoravan, odn. Dubravska zaravan, nalazi se na području općina Čapljina, Mostar i Stolac (sjeverozapadni i zapadni dio općine Stolac). U širem smislu zapadna granica Dubrava je rijeka Neretva a južna rijeka Bregava.
U stolačkom dijelu Dubrava se nalaze sela Crnići, Aladinići, Prenj, Hodovo, Pješivac, Trijebanj, Kozice, Borojevići. U čapljinskom dijelu su: Lokve, Domanovići, Stanojevići, Bivolje brdo, Bobanovo Selo, a u mostarskom Pijesci i Gubavica. Sjeveroistočni dio visoravni, oko naselja Hodovo, ponekad nazivaju Hodovska visoravan. Srednja nadmorska visina je oko 230 m n.m. Najniži dijelovi su južne padine prema kanjonu r. Bregave (120 ‐150 m n.m.) i Pješevačko polje (oko 200 m n.m.), a istaknuta uzvišenja su Šatorova gomila / Gradina (358 m), kod mjesta Lokve, Ilijina glava, odn. Ilina glava (323 m), Gradina (338 m), Kresovina (313 m). Cijela visoravan je tektonski ispresijecana rupturama koje zajedno sa prevladavajućom sinklinalnom strukturom imaju generalno pružanje SZ – JI. Južni i krajnji sjeverni dio ove visoravni izgrađuju okršeni vapnenci kredne i eocenske starosti, dok središnji dio izgrađuju većim dijelom gornjeeocenske laporovite naslage – fliš, na više mjesta prekrivene deluvijalnim naslagama od crvenice , sitne drobine i laporovite gline sa humusom. U sklopu terena ove naslage imaju ulogu hidrogeološke značajke bočne barijere. Unutar ovih naslaga su česte serije koje imaju srednje razvijenu pukotinsku poroznost i ograničene kolektorske značajke. Podzemne vode iz ovih serija se lokalno izadanjuju na izvorima manje izdašnosti. Podzemni vodni resursi se u novije vrijeme intenzivno koriste bušenjem bušenih vodozahvata čija se izdašnost kreće od 1 do 5 l/s, uglavnom za individualne poljoprivredne potrebe. Flišne naslage u izmjeni sa blagim reljefom, debljim pedološkim supstratom, mogućnošću bušenja i crpljenja podzemne vode sa prihvatljivih dubina te povoljna klima su osnovne značajke dubrava što ih čini perspektivnim poljoprivrednim krajem još iz davnina. IZVOR GRUPA AUTORA: Prostorni plan općine Stolac za razdoblje od 2013. do 2023. godine – Prednacrt plana. Ecoplan, Mostar. Mostar, 2015. (PDF) ENGLISH SUMMARY: Dubrava Highland
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: -  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
|
Počitelj na Neretvi
U srednjem vijeku je na mjestu Počitelja bilo administrativno-upravno središte župe Dubrava. Kao najzapadnija točka župe, imalo je važan strateški značaj. Njegovo povijesno urbano središte, izgrađeno na strmoj kamenoj litici Dubravske visoravni, iznad lijeve obale Neretve, potječe još od 14. st. i zaštićeno je kao nacionalni spomenik BiH. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Tradicionalne aktivnosti
Stočarstvo
|
IZ STARIH ČLANAKA Stočarska kretanja u Dubravi I (stočarska, op. admin.) kretanja sredozemnog tipa postepeno se ograničavaju na sve uži krug poljoprivrednika, a u mnogim krajevima i sasvim prestaju. Još su pred nekoliko decenija postojala kretanja iz okolice Trebinja (jugoistočna Hercegovina), koja su danas prestala. I poljoprivredno stanovništvo Dubrava i Hrasna (južna Hercegovina) danas ne ide sa stokom u planinu, već se ona daje »na mlijeko« stočarima potplaninskih sela, čije je to glavno zanimanje (ima stočara i u donjoj Hercegovini, koji uzimaju ovce na mlijeko i izgone ih u planine). Stočarstvo ovog tipa zavisi uglavnom od intenzivnosti poljoprivrede, koja je u tim krajevima posljednjih godina znatno napredovala. Agrarno-političke mjere, kao i mjere za opće unapređenje narodne privrede, također djeluju u smislu suzbijanja ove vrste kretanja. Stimulacija intenzivnih kultura (duhan, vinova loza, pamuk i dr.), zabrana držanja koza, uvađanje zelenog gnojenja i mineralnih gnojiva, selekcija stoke na visoku produktivnost, — sve će te mjere djelovati na stočarska kretanja ovoga tipa u smislu njihovog opadanja do granica koje određuju klimatske, vegetacijske i opčekulturne prilike. Pošumljavanje krša, izgradnja voodpskrbnih objekata i podizanje industrije, na koju će se orijentisati znatan dio stanovništva, samo će potpomoći taj proces i dovesti ga prirodnom kraju. IZVOR ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF) |
Dubravska visoravan
|
Dubravska visoravan je krška visoravan, prostor omeđen kanjonom rijeke Neretve sa zapada, rijekama Bunom i Bunicom sa sjevera, planinom Sniježnicom s istoka, te kanjonom Bregave s juga. Administrativno je podijeljena između općina Mostar, Stolac i Čapljina.
Na Dubravskoj visoravni dobro je razvijena poljoprivredna proizvodnja, uzgoj voća i povrća te vinogradarstvo. Vrlo je važna s geopolitičkog i geostrateškog značaja. Zajedno s prostorom Tropolja (Kupreško, Livanjsko i Duvanjsko polje) jedna je od ključnih stupova nadzora nad srednjim Jadranom. Njima prolaze dvije glavne komunikacije od juga ka sjeveru. Prirodno središte je Stolac. WIKIPEDIJA 
|
Povijest
Geostrateška uloga prepoznata je barem već u antici. Tijekom rata u BiH, visoravan se pokazala strateški važnom. Za hrvatske snage iz Hercegovine, rat je započeo već 19.9.1991., kad JNA s 20-ak tisuća vojnika zauzima Dubravsku visoravan. Već sutradan je napala, zatim potpuno razorila, te nastavila napadati ka Slanom i Dubrovniku, dok je drugom granom zauzela zračnu luku u Mostaru, grad Mostar, te se rasporedila na granice općine Mostara, pripremajući teren za pripajanje općine Mostar Republici Srpskoj i odsijecajući Mostar od ostalog dijela zapadne Hercegovine. Hrvatske snage su u sklopu operacije oslobađanja Dubrovnika u proljeće 1992. stavile Dubravsku visoravan pod nadzor HV-a i HVO-a, a dio odlučijućih bitki vodio se i na Dubravskoj visoravni i na Tropolju. Rezultat tih operacija bio je potpuni hrvatski nadzor nad Srednjim Jadranom te obrana prostora BiH. Ovo je područje bilo poprištem i hrvatsko-bošnjačkih sukoba. |
|
Pogled na Žitomisliće, lijevo su obronci Dubravske visoravni, a desno obronci visoravni Brotnjo.
Autor Ma▀▄Ga - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=69299500 |
|
Lokve
|
Ilirska gradina Guvnine - Lokve, Dubravska visoravan
Datum objave: 29.9.2018. Autor: Daors dron by Edin Rahic Opis: Gradina iz perioda kasnog eneolitika i ranog brončanog doba, nalazi se na jednom od tri najdominantnija vrha u mjestu Lokve, kao i na čitavoj Dubravskoj visoravni. Prof. dr. Brunislav Marijanović je radio pokusna iskopavanja 1984 godine, gdje je zaključeno da je gradina bila naselje sa organizovanim stanovništvom, po mojoj procjeni otprilike zajednica od 300 ljudi je mogla nastanjivati lokalitet, pronađeni su ulomci keramike, posude, satirače, žrvnjevi... Gradina je ovalnog oblika na samom vrh, prema dnu je elipticna, tj. primjetne su tri etape gradine, gdje su vidljivi ostaci fortifikacije, na samom vrhu skoro da su nestali pod talogom zemlje, idući sa vrha ka dnu gradine, dolazimo do ravnog dijela (terase) ispod kojeg je ogromni fortifikacijski bedem koji je najvidljiviji na zapadnoj strani gradine. U samom podnožju gradine je bedem vjerovatno iz brončanog perioda, dosta uništen ali su još uvijek vidljivi i prisutni veliki kameni blokovi, od kojih je rađen suhozid, navedeni bedem opasava možda i čitavu gradinu (nisam uspio čitav obići), uglavnom čitavom sjevero-zapadnom, zapadnom te jugo-istočnom stranom su vidljivi ostaci fortifikacije. Jugo-istočno od gradine je lokalitet Šatorova gomila,na kojoj se nalazi ogromni tumul (najviša kota u Dubravama, oko 360 m nadmorske visine), u sakoj gromill se nalazi više grobnica. Južno od gradine je smještena nekropola stećaka sa motivima polumjeseca, štita i mača. Isročnu stranu gradine možemo slobodno reći pored njezinih bedema, brani gradina "Zidak" također impresivna gradina sa ogromnim sada dosta uništenim kamenjem, o svemu ovome ću naravno uraditi snimke. Po mojoj slobodnoj procjeni u Lokvama se nalazi sigurno oko stotinu pa možda i više tumula, iskopanih, uništenih, onih u dobrom stanju, manjih, srednjih, većih. Nekolicina njih je iskopana, barem smo tako zaključili kolega Sanin Mulaomerović i ja, iskopane su najvjerovatnije u ratu, na videu se može primjetiti snimak jedne od iskopanih, kako je savrseno ozidana u krug iznutra. Također glavne trase puteva, kaldrma prema unutrašnjosti iz pravca mora su prolazile ovuda, kontinuitet života je itekako prisutan vijekovima. Srednjovjekovno upravno mjesto župe Dubrave, Počitelj je u neposrednoj blizini, te samim time i kanjon rijeke Neretve(Narone, Narente), te rijeke Bregave. Od Ilirskog grada Daorsona lokalitet je udaljen nekih 10 km zračne linije. Položaj same gradine je impresivan i dominantan nad okolinom, plodno tlo se nalazi ispod gradine, gdje bukvalno može rasti sve što posadite, na samoj gradini je pronađeno više žrvnjeva, kao i mnogo ostataka keramike, te jedna "posuda" (bakrena ili bronzana), to su moji lični nalazi. Sa gradine Guvnine i ostala tri lokaliteta u Lokvama se pruža predivan i simboličan pogled ka jugu na planinu "Žaba" i njezin najviši vrh "Sveti Ilija" ili prevedeno na ilirsko-slavenski, vrh boga Peruna, vrhovnog božanstva kod Ilira, Ilija=Ilij=Troja, dok pogledamo li ka sjeveru, uočavamo planinu "Velež", ili vam "Veles", također ilirsko-slavensko božanstvo, koji je izravni protivnik Perunu, gradina se nalazi na pola puta zračne linije od ova dva vrha. Također u neposrednoj blizini gradine se nalazi mjesto Bare, gdje se već vijekovima obilježava Ilindan ili Aliđun - obilježavaju ga sve vjeroispovjesti na prostoru Dubravske visoravni, postoji narodna izreka "Do podne Alija, od podne Ilija.", sjevero-istočno od gradine je mjesto Trijebanj (na slavenskom žrtvenik), na spomenutom lokalitetu pronađen je žrtvenik rimskom bogu Jupiteru. Mnogo zanimljivosti se nalazi na čitavoj Dubravskoj visoravni kao i na gradinama u Lokvama, u budućim video snimcima ću se potruditi ostatak toga prikazati. Video je malo dug, ali naprosto nije mogao biti kraći, još mnogo toga ima za prikazati. Nadam se da ste uživali i da ćemo na ovaj način koliko toliko probuditi svijest o našim precima Ilirima i njihovoj ostavštini, koju smo zanemarili u potpunosti. Slika gradine, napravljena iz zraka je dijelo: "Kenan Podžo - Long Distance Production". |
Ilirska gradina Zidak - Lokve, Dubravska visoravan
Datum objave: 10.10.2018. Autor: Daors dron by Edin Rahic Opis. Gradina smještena na Dubravskoj visoravni, u mjestu Lokve, radi se o gradini koja je poprilično porušena, dobar dio njezinog kamena je iskorišten za izgradnju suhozida u bližoj prošlosti. Smještena je jugo-istočno od gradine Guvnine, koju sam snimio prije, tako da mislim da su jedna drugu ustvari branile, između njih je ogromna gromila, koja doista dominira nad okolinom i vjerovatno se radi o "kneževskoj gromili", dalje prema istoku nekih 300-400 metara zračne linije se nalazi još jedna gradina "Jasočka", tako da možemo zaključiti da se zaista radi o jednom organiziranom sistemu, koji je služio za odbranu, a možda i neke druge svrhe. Također je dominantna nad okolinom, sa nje također imamo pogled ka planini Velež na sjeveru, te planini Žaba na jugu i njezinom najvišem vrhu "Sveti Ilija", Ilij. Plato unutar gradine je dosta zarastao teško se može površinski primjetiti naselje, ali u svakom slučaju mislim da je čitav dio okolo i unutar same gradine bio gusto naseljen, na što upućuju nalazi koje sam lično pronašao, neke od njih ću spomenuti: veći broj žrvnjeva, brojni ulomci keramike (ukrašene i one bez ukrasa), brončani ili bakreni ostaci u obliku nožića... Okolo gradine se može primjetiti da je bilo prisutno naselje, ispod kojeg ponovo imamo veliku površinu obradive zemlje. Gradina je građena od prirodnog kamena kojeg imamo u izobilju u okolini, njezin sjevero-istočni i istočni dio je zaštićen "prirodno", velikim stijenama i gustom šumom, mislim da se radilo o zaista impresivnom bedemu koji je rađen stepenasto, na više mjesta primjetne podzide, također u dijelovima ispod gradine primjetne velike stijene koje u svakom slučaju nisu prirodno nastale, već rukom naših predaka Ono što mi je zaista zanimljivo je njezin oblik, koji gledajući iz ptičije perspektive kao da ima neki simboličan nepravilno polukružni oblik. Zapadno od gradine se nalazi veliki plato (nektopola) gdje još uvijek odolijevaju vremenu gromile, njih oko pedeset, što uništenih, tako i onih u boljem stanju, velika većina je iskopana tokom rata - u dvije sam pronasao otvorene grobove, sa magično preciznim i prelijepim velikim pločama unutar gromila, također moram spomenuti da je netom poslije rata izgrađeno bespravno spomen obilježje, te samim time veliku vecinu toga su i uništili prilikom izgradnje, što ćemo vidjeti u nekom budućem video prilogu. Slike dronom: Kenan Podžo - Long Distance Production |
IZVORI I LITERATURA
-
