---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > ČVRSNIČKA GRUPA > Čabulja > Brda (kod Širokog Brijega)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 
Koordinate najvišeg vrha: 

VRŠNI DIO

---

OŠTRA KOSA

NADMORSKA VISINA 1209 m (Open topoMap, 1207 m)

VARDA

NADMORSKA VISINA 1113 m

Varda je jedan od planinskih vrhova planine Čabulje. Vrh Varde nalazi se na području naselja Donji Crnač i njegova nadmorska visina je 1113 m. Uz sam vrh Varde vodio je trgovački put sjeverno prema Tomislavgradu, a južno prema Dubrovniku. Uz put su bile i krčme, a jedna je bila i pri samom vrhu Varde. Iza Varde su nalazišta boksita na području Izbičnog i Crnačkog Gozda (Stazi - podno Bandurice). Jugoistočno od vrha Varde nalazi se tzv. vladina čatrnja, koju su koristili svi mještani za napajanje stoke, a i za pranje rublja. Uz čatrnju vodi put prema Misiradi.
IZVOR  Varda (Čabulja). Wikipedija (hr)

Izbično

Izbično je naseljeno mjesto koje administrativno pripada gradu Širokom Brijegu. Udaljeno je oko 10 km od središta grada - u smjeru sjeverozapada. Nalazi se na otprilike 600 metara nadmorske visine, iako visina varira u zaselcima. Na istočnoj strani nalazi se Izbičko Polje, a iznad njega brdo Varda. U blizini je i izbičko Jezero, koje je u zimskim danima ispunjeno vodom, dok ljeti presuši. Na zapadu, nalazi se kanjon Brine, kroz koji protječe rijeka Ugrovača. Klima u Izbičnu je umjereno-topla; ljeta su poprilično topla dok su zime hladne i najčešće popraćene snijegom.

Katolička župa Sv. Josipa radnika pored Izbična obuhvaća još Donju i Gornju Britvicu, te zaselak Solde iznad Izbičkog polja, koje pripada mjestu Donjem Crnču. Ostali zaseoci u Izbičnu su Crnjci, Hrkaći, Pavkovići i Tribošić. Župa Izbično je smještena na sjeverozapadnom dijelu općine Široki Brijeg. Sa svoje južne strane ona graniči sa selom Dobrkovići a kanjon Brine dijeli je od sela Ljubotići te sa zapadne strane Crnih Lokava, dok joj je istočni susjed župa Crnač. Još 1867. se Izbično spominje kao naselje, no župa se osniva tek 1917. godine. Njen prvi župnik bio je fra Jozo Bencun. Od tada Izbično izrasta u jedno od najznačajnijih naselja općine Široki Brijeg, s više od 400 stanovnika u župi. 

Svake godine, 16.8. slavi se Izbičijada, na Izbičkom polju, na kojoj se okupljaju ljudi koji su rođeni u Izbičnu, kao i ostali gosti. Rastući iz godine u godinu, privlači više tisuća posjetitelja. U Izbičnu djeluje i lokalno kulturno-umjetničko društvo Brda, osnovano 2007. godine. U mjestu se svake godine obilježava obljetnica mučeništva dviju Dragica Pavković iz Izbična.

IZVOR  Izbično. Wikipedija (hr)

HKUD Brda - Izbično. Lijepom našom - Široki Brijeg
Datum objave: 12.12.2015. Postavio: mentalist
Opis: Pjesme i plesovi Zapadne Hercegovine. Lijepom našom, Široki Brijeg.

Donja Britvica

Selo Donja Britvica, smješteno u podnožju brda Gradine, administrativno pripada gradu Širokom Brijegu. Prvi dokumenti o Donjoj Britvici, ali i ostalim krajevima oko Širokog Brijega su iz 1867. godine.

Nalazi se u sklopu župe Izbično. Od donjobritvičkih spomenika i građevina, najpoznatija je crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, koja je dovršena, točnije blagoslovljena, 8.9.2007. godine. na blagdan Male Gospe, zaštitnice ove crkve i samoga mjesta. Gradnja crkve je započeta 2000. godine sa župnikom fra Dragom Čolakom, i otegla se do 2006. kada je rad na njoj nastavio novi župnik, fra Franjo Mabić. Tada je prikupljeno dovoljno sredstava kako bi se nastavilo s radom i crkva bila dovršena te otvorena naredne godine - blagoslovio ju je tada biskup dr. Ratko Perić.

Također, jedan od objekata u Donjoj Britvici je spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, koje su živjele ili su podrjetlom iz Donje Britvice i okolnih mjesta; te dva stoljetna križa. 

IZVOR Donja Britvica. Facebook

Crne točke i smeće kao spas

Uz cestu od Širokog Brijega do Donje Britvice (stanje 2016. godine), na području zvanom Ivanj draga, nalazi se više divljih deponija smeća.
Na toj cesti postoji par oštrih okuka, a na jednoj od njih su u siječnju 2007. godine otkazale kočnice autobusa lokalnog prijevoznika. Službena verzija kazivala je da je vozaču pozlilo. Autobus je izletio iz oštrog zavoja i krenuo prema provaliji dubokoj oko 600-tinjak metara. U posljednjem se trenutku zaustavo, a prednja polovica autobista ostala je visjeti nad ponorom. U tome je trenutku u autobusu bilo tridesetak osoba, mahom osnovnoškolske i srednjoškolske djece iz Izbična i Donje Britvice. Od sigurne smrti putnike je spasila sretna okolnost - hrpa bačenog smeća uz rub ceste na koju je autobus nasjeo.

Gornja Britvica

Povijest naziva Britvica (po narodnoj predaji)
​
U Gornjoj Britvici tada zvanoj Liskov Dol neki aga zvani Šero dolazio je po porez na svoje aginstvo. Dolazeci tako u par navrata kupeći porez nalazio je kuču Solda punu djece bez roditelja - nekim slučajem roditelji bi bili odsutni (najam ili drugi rad). Aga bi se tu uvrijedio što ne bi mogao pokupiti porez te je djeci psovao majku i sve njihovo, pa bi rekao djeci da prenesu roditeljima da je ljut što ih nije nasao kod kuće i samim tim nije pokupio porez. Sljedeći put kad je došao majka je bila kući i dočekala Agu te mu poručila neka on psuje svoju kobilu, a da se okane njene djece i obitelji. Aga se tako naljuti i odvede majku do nekih jama gdje je ju sasjekao i bacio u škripe kod mjesta Serine staje. Nakon nekog vremena Aga je sazvao ljude na sastanak u Donjoj Britvici (danas) tj. Medni Dol (nekad), kod Kunjića kuće. Naime tu se nalazio bunar gdje se dolazilo po vodu i to je bio centar sela. Na taj sastanak je došao i udovac Soldo, tada zvan Perković,koji je bio omanji čovjek ali dosta jak. Ugledavši Agu odmah je nasrnuo na njega te mu je prijetio da će ga ubiti jer mu je on ubio ženu. Aga je bio krupan čovjek te je Soldu s lakoćom zgrabio i počeo ga daviti. Soldo je tada iz torbe izvukao britvu kojom je je Agu rasporio. Priča se da je taj Soldo s djecom odselio u Donju Vast (Rama), a odatle u Lepenicu kod Kiseljaka, gdje su se bavili kovackim zanatom. Nakon tog događaja Medni Dol i Liskov Dol su nazvani Britvicom.
Početkom 20-og stoljeća Britvica je podjeljena na Gornju Britvicu i Donju Britvicu. Gornja Britvica je bila ljetno boraviste,a  Donja zimsko.
Potomci obitelji Solda koja je odselila u Kiseljak danas zive u selu Potkraj i obiteljski nadimak im je Soldo, a prezivaju se Perković.

IZVOR  Gornja Britvica. Facebook

​Gornja Britvica 1970​
Datum objave: 21.10.2011. Autor: Brda
Opis: Isječak iz dokumentarnog filma "Lištica 1970." s nekoliko kadrova snimljenih na području Gornje Britvice - Liskovac, u danima kada se razvlačila žica za priključak el. energije.

Crnač

Crnač je mjesto u sastavu grada Širokog Brijega, koji se rasprostire sjeverno od grada i vrela rijeke Lištice. Sa zapada Crnač graniči s Dobrkovićima, Izbičnom i Rakitnom (Gornjom Sutinom), sa sjevera s Drežnicom, s istoka s Bogodolom i Gradcom, te s juga sa Širokim Brijegom (Oklajima i Ciganskim Brdom). Crnač je zajedništvo Donjeg i Gornjeg Crnča, u kojem obitava 750 osoba u dvije župe. Crnačka župa je Presveto Srce Isusovo, a zaselak Solde pripadaju župi sv. Josipa radnika u Izbičnu. 

Teren je stepenasto-brežuljkast, i kreće se od Razdolja i Poda (500 metara) preko Površaka (824 metra), Šudurove Glavice (864 metra), Ovanaca (1062 metra), Varde (1113 metara), Cvituše (1122 metra), Bandurice (1269 metara) Pometa (1404 metra), do Gole Kose (1469 metara), a obrastao je s jasenom, hrastom, grabom i drugom niskom šumom, kao što je tilovina (zanovijet). Na sjeveru u Gvozdu je stoljetna bukva, koja se obnavlja s jelom i borom. Klima je miješana, kontinentalno-mediteranska.
U Crnču ima dosta nezagrađena terena, koji je u vlasništvu države. Teren je prošaran ledinama. Žuljevitim rukama više naraštaja kršu su otete njive, te brojne vrtače.

Crnač je bogat kamenom vapnencom i mramorom - koji se ponekad vadio i odvozio, te drvetom stoljetne bukve. Pored tog prirodnog bogatstva, tu je i ruda boksit, koja se počela vaditi 1935. godine. U Drugom svjetskom ratu nadzor nad rudnicima imali su Nijemci, koji su pod šifrom vodili podatke o istraživanjima. Iza rata jedno vrijeme rudnici nisu radili, kao što je to i od 1991. godine. Osim iz Šudurove Glavice boksit se vadio još u Njivama, Prženušama, u Stazi, te iza Varde.

Prvi put se ime Crnač spominje 1468. godine u turskom popisu (tefteru) poreznih obveznika, a 1477. godine upisan je u has (vlasništvo) hercegovačkog sandžakbega i bio je razdijeljen u timare (posjede).

Donji Crnač

PROČITAJ VIŠE  Donji Crnač. Wikipedija (hr)

Gornji Crnač

NADMORSKA VISINA 764 m

Gornji Crnač je naseljeno mjesto koje administrativno pripada gradu.
Gornji Crnač zajedno s Donjim Crnčom, bez zaseoka Solde, smještenog iznad Izbičkog polja, pripada rimokatoličkoj župi "Presvetog srca Isusova".
Godine 1991. u njemu su živjela 473 stanovnika (od toga 467 Hrvata i 6 ostalih), a 2013. godine 183 stanovnika (svi Hrvati).

Izvori i literatura

---

Crnač. Internet stranice o Donjem i Gornjem Crnču
Tradicijsko glazbeno-folklorno bogatstvo Crnča. Crnač - Internet stranice o Donjem i Gornjem Crnču