|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > GRUPA CINCARA > Cincar (masiv)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Cincar, 2006 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.90222, 17.06278
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Cincar, 2006 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.90222, 17.06278
Uvod
|
|
Cincar se nalazi u jugozapadnoj Bosni. Leži na prostranoj visoravni između četiri krška polja: na jugozapadu je Livanjsko polje, na istoku Šujičko polje, na zapadu Glamočko polje i na sjeveroistoku Kupreško polje.
Planinski vrh Cincar je najzapadniji dinarski vrh viši od 2000 metara. Druge planine slične ili veće visine nalaze se tek u središnjem ili jugoistočnom dijelu Dinarskog gorja, a od tih su Cincaru razmjerno najbliži u BiH su Čvrsnica (2228 m), Vranica (2112 m) i Vran-planina (2074 m). Najviši vrhunac planine Cincar (2006 m) je razmjerno pravilan, čunjasto-piramidalni vrh koji se uzdiže na jugoistoku uz Glamočko polje, a dalje istočnije su drugi pripadni vrhovi do najistočnijeg Malovana (1826 m) prema Šujičkom i Kupreškom polju. ENGLISH SUMMARY: Cincar and Krug-mountainCincar mountain is located in southwestern Bosnia. It lies on a vast plateau between four karstic fields: Livanjsko polje in the southwest, Šujičko polje in the east, Glamočko polje in the west and Kupreško polje in the northeast. The Cincar mountain peak is the westernmost Dinaric peak higher than 2000 meters. Other mountains of similar or higher altitude are located only in the central or southeastern parts of the Dinaric Alps, and of these Čvrsnica (2228 m), Vranica (2112 m) and Vran-planina (2074 m). The highest peak of the Cincar mountain (2006 m) is a relatively regular, conical-pyramidal peak that rises in the southeastern part of the mountain close to Glamoč polje. |
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Cincara
Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Reljef
Posebitost Cincara je da vrhovi na tome masivu nisu na jedinstvenom grebenu, već se dižu raspršeni s prostrane krške visoravni visine 1200 - 1500 m. Vjerojatno su iz toga razloga vrhove sjeverozapadno od najvišeg grebena (Kujača, Slovinj, Hrbljina) nekako s vremenom počeli nazivati zasebnim planinama. Istovremeno se, oni grebene i vrhovi prema Kupreškom i Šujičkom polju (prema istoku, sjeveroistoku i sjeveru), još uvijek smatraju dijelom planine Cincar. Tu je više od pet vrhova viših od 1700 m, među kojima su: Kurozeb (1704 m), Kozjak (1710 m), Osin (1720 m), Mali i Veliki Malovan (1828 m) i dr. Mnogi znaju zasebnim planinama nazivati grebene Malovana, Kurljaja i Jarma zbog njihove izdvojenosti, visine i iz razloga što dominiraju panoramom s Kupreškog polja.
Dijelu te prostrane visoravni, koji se nalazi na sjeverozapadnoj strani najvišeg grebena planine ime je Cincar (plato Cincar), i to je plitka depresija između 1400 i 1480 metara nadmorske visine. Južnija takva visoravan pod Cincarom se naziva Krug-planina, a druga slična sjevernije je Hrbljina (Hrbine, planina Hrbljina) koja se dalje nastavlja do više pošumljene planine Vitorog.
Krug-planina krška je visoravan, pokivena vrtačama i drugim krškim oblicima, koja se nalazi južno od najvišeg grebena Cincara i sjeverno od Livanjskog polja i Livna, na nižoj južnojugozapadnoj strani masiva Cincara.
Dijelu te prostrane visoravni, koji se nalazi na sjeverozapadnoj strani najvišeg grebena planine ime je Cincar (plato Cincar), i to je plitka depresija između 1400 i 1480 metara nadmorske visine. Južnija takva visoravan pod Cincarom se naziva Krug-planina, a druga slična sjevernije je Hrbljina (Hrbine, planina Hrbljina) koja se dalje nastavlja do više pošumljene planine Vitorog.
Krug-planina krška je visoravan, pokivena vrtačama i drugim krškim oblicima, koja se nalazi južno od najvišeg grebena Cincara i sjeverno od Livanjskog polja i Livna, na nižoj južnojugozapadnoj strani masiva Cincara.
Padina Cincara nad zapadnim obodom Šujičkog polja
Krajnje desno na horizontu je vrh Malovan
Krajnje desno na horizontu je vrh Malovan
Sjeveroistočni visovi cincarskog masiva nad Kupreškim poljem
Vide se (s lijeva nadesno): mali dio padine Malovana - vrh Tikvica iznad Čajuše (1550 m; vide se skijaške staze) - Jaram (1658 m) - Kurljaj (1579 m).
Vide se (s lijeva nadesno): mali dio padine Malovana - vrh Tikvica iznad Čajuše (1550 m; vide se skijaške staze) - Jaram (1658 m) - Kurljaj (1579 m).
Pogled s najvišeg vrha planine Raduše prema Kupreškom polju te planini Cincar i ostalim sjevernim planinama cincarskog masiva (Malovan, Jaram, Kurljaj). Krajnje desno na horizontu nazire se Vitorog.
Geologija
Cincar je izgrađen većinom od mezozojskih karbonata, tj. uglavnom od vapnenca i dolomita s paleozojskom podlogom. Zbog svoje visine je jače od okolnih planina bio izložen pleistocenskim oledbama, pa zato na sjevernim, najvišim padinama Cincara ima jasnih tragova diluvijskih ledenjaka kao cirkovi, morene i dr. Ispod jugozapadnih padina Cincera pruža se prostrana 1150 - 1350 metara visoka krška površ Krug pokrivena ponikvama i drugim krškim oblicima.
Klima
|
Cincar je klimatski granično gorje koje razdvaja na jugu primorska gorja jugozapadne Bosne s toplijim polusredozemnim podnebljem (submediteranskim) oko njihovih podnožja, nasuprot sjevernijim kopnenim, kišno-hladnijim gorjima u zaleđu Cincara. Zbog veće visine, hladni vrh Cincara često nosi snježnu kapu kroz pola godine, od jeseni pa sve do proljeća.
|
Vrhovi Cincara nad Kupreškim poljem: Malovan, Jaram i Kurljaj.
|
PRIRODA
Južne i jugozapadne strane su bez više drvenaste vegetacije, obrasle planinskim pašnjacima, a sjeverne gustom, uglavnom crnogoričnom šumom.
Visoravni i planinske padine iznad Livanjskog i Glamočkog polja na nadmorskim visinama iznad 1100 m, pa do oko 1300 m, prekrivene su travnatim površinama koje su do posljednje rata u BiH (1992.-1995.) služile za ispašu velikog broja ovaca. Od oko 1250 m naviše za Krug planinu su karakteristične siromašne planinske livade koje su na stjenovitoj i krškoj vapnenačkoj podlozi ispresijecane oštrim grebenima i dubokim dolinama. Većina dolina je obrasla johom (Alnus sp.) i niskim šibljem.
Iznad 1350 m nadmorske visine, zapadne i sjeverne padine Cincara (gorska visoravan oko Cincara i Malovana) prekrivene su starim mješovitim šumama (Abieti-Fagetum ampl.) jele (Abies alba) i bukve (Fagus sylvatica), koje se na padinama koje okružuju plato Cincara miješaju sa sastojinama smreke (Picea abies), posebno u klancima i ponikvama.
Iznad toga na grebenima i nižim vrhovima do nekih 1600 m su uglavnom subalpske listopadne šume od klekaste bukve, pa još više do 1900 m prevladava grmasta crnogorična klekovina bora krivulja (Pinus mugo). Iznad toga je već krajnja gornja granica rasta drveća, pa do najviših vrhunaca Cincara prirodno postoje samo prvobitne travne rudine (Seslerietalia).
Visoravni i planinske padine iznad Livanjskog i Glamočkog polja na nadmorskim visinama iznad 1100 m, pa do oko 1300 m, prekrivene su travnatim površinama koje su do posljednje rata u BiH (1992.-1995.) služile za ispašu velikog broja ovaca. Od oko 1250 m naviše za Krug planinu su karakteristične siromašne planinske livade koje su na stjenovitoj i krškoj vapnenačkoj podlozi ispresijecane oštrim grebenima i dubokim dolinama. Većina dolina je obrasla johom (Alnus sp.) i niskim šibljem.
Iznad 1350 m nadmorske visine, zapadne i sjeverne padine Cincara (gorska visoravan oko Cincara i Malovana) prekrivene su starim mješovitim šumama (Abieti-Fagetum ampl.) jele (Abies alba) i bukve (Fagus sylvatica), koje se na padinama koje okružuju plato Cincara miješaju sa sastojinama smreke (Picea abies), posebno u klancima i ponikvama.
Iznad toga na grebenima i nižim vrhovima do nekih 1600 m su uglavnom subalpske listopadne šume od klekaste bukve, pa još više do 1900 m prevladava grmasta crnogorična klekovina bora krivulja (Pinus mugo). Iznad toga je već krajnja gornja granica rasta drveća, pa do najviših vrhunaca Cincara prirodno postoje samo prvobitne travne rudine (Seslerietalia).
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Narodna baština
Materijalna baština
|
Narodna nošnja
PROČITAJ VIŠE Kud "Kamešnica", Livno - Livanjska narodna nošnja
|
Livanjka sam nošnja me odaje - KUD Kamešnica Podhum Livno
Datum objave: 9.11.2009. Autor: Svekar voda - Miši Opis: KUD kamešnica u emisiji Turizam plus - Federalna Televizja, Livanjski bećarac, Livanjska narodna nošnja, Narodna nošnja hrvata livanjskoga kraja, Boko blato |
Ilustracije narodnih nošnji u Bosni i Hercegovini preuzete su iz jedinstvene zbirke crteža, iz knjige Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini, autorice Zorislave Čulić, nastale u izdanju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1963. godine. Ova knjiga je bila prva takve vrste, tiskana je u samo 1.000 primjeraka i u njoj je predstavljen samo jedan dio velikog bogatstva narodnih nošnji Bosne i Hercegovine, koje je Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine tijekom svojih dotadašnjih 75 godina djelovanja sakupio i sačuvao. U knjizi se pored crteža nalaze i krojevi osnovnih vrsta bosanskohercegovačkih nošnji.
Narodna nošnja iz Livanjskog polja, hrvatska, djevojka i momak, kraj 19. st.
Izvor: Zorislava Čulić, Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1963. |
Nošnja iz Livanjskog Polja, srpska, početak 20. st.
|
Narodna nošnja iz okolice Glamoča
|
Narodna nošnja iz Duvanjskog polja
Izvor: Zorislava Čulić, Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1963. |
Nematerijalna baština
|
Folklorno stvaralaštvo
GANGA
Ganga je hrvatska tradicionalna narodna pjesma. Oblik je višeglasnog napjeva u hrvatskom folkloru. Pjeva se u Imotskoj krajini, zapadnoj Hercegovini, te u Duvanjskom i Livanjskom kraju. Tekst gange pisan je u desetercu, najkarakterističnijem stihu hrvatskih narodnih pjesama. Ganga je proglašena zaštićenom kulturnom baštinom od strane hrvatskog Ministarstva kulture, te je tako postala dijelom hrvatskoga zaštićenoga kulturnog naslijeđa. Postoje srodni oblici pjevanja: rera, ojkavica (ojkalica) odnosno orcanje. Ganga - izvori: Narodni.net - Livanjska i duvanjska ganga Wikipedija - Ganga Ganga.hr |
Ganga i kolo uz gangu KUD Kamešnica Buško Blato
Datum objave: 10.11.2009. Autor: Svekar voda - Miši Opis: Ganga muška i ženska, Ganaga Livno, Livanjska narodna nošnja, Narodna nošnja hrvata livanjskoga kraja. |
|
KOLO - Vrtikolo - KUD Kamešnica - Livno
Datum objave: 9.11.2009. Autor: Svekar voda - Miši Opis: Kolo Vrtikolo, Livanjsko kolo, Livanjska narodna nošnja, Narodna nošnja hrvata livanjskoga kraja |
Duvanjska ganga i bećarac
Datum objave: 19.5.2013. Autor: Svekar voda - Miši Opis: Povodom Međunarodnoga dana muzeja, u Duhovnom centru Karmel sv. Ilije na Buškom jezeru, organiziran je program pod nazivom "I za prošlost i za budućnost". Uz folklornu skupinu s Buškog jezera (Livno), nastupila je ženska folklorna skupina iz Tomislavgrada. |
Ganga i bećearc - Buško Blato
Datum objave: 7.5.2012. Autor: Svekar voda - Miši Opis: Ganga i bećarac pivaju članovi KUD-a Bukovica i KUD-a Sarajlije iz Tomislavgrada Ovaj video isječak nalazi se u etnološkoj monografiji o tradicijskoj odjeći, pjesmama i plesovima Hrvata u Bosni i Hercegovini u 21. stoljeću autora Zvonka Martića i Vidoslava Bagura pod naslovom "Vila bana zvala priko Vrana." |
Tradicijska gastronomija
|
Livanjski sir
Ovaj cijenjeni sir počeo se proizvoditi u 19. stoljeću u okolici Livna po uzoru na tehnologiju proizvodnje francuskog sira grojera na obiteljskim gospodarstvima. Prvotno se proizvodio isključivo iz ovčjeg, a danas uglavnom iz mješavine ovčjeg (60-70%) i kravljeg (30-40%) mlijeka, ili samo kravljeg mlijeka. Zrije prosječno 60 - 66 dana u kontroliranim uvjetima. Miris sira je izrazit i svojstven krškim sirevima. Okus je pun i ugodan, a kod starijih sireva pomalo pikantan. Najveći proizvođač sira je "Mljekara Livno" s godišnjom proizvodnjom od preko 700 t (2005). Povijest Mjesto nastanka Livanjskog sira je područje sjeverozapadne Hercegovine, odnosno široko područje Livanjskog polja, odakle se njegova proizvodnja proširila i na područja Glamoča i Tomislavgrada. Pojava ovog sira ima svoje povijesne korijene. Velesile su 1878. g. na svom kongresu u Berlinu, a na prijedlog Engleske, ovlastile Austro-Ugarsku da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu, te da u njoj preuzme i uspostavi novu upravu. Austro-Ugarska iz vlastitog interesa nastoji što brže razriješiti naslijeđeno teško stanje nakon turske vladavine. U tom smislu poduzima niz upravnih, socijalnih, političkih, prosvjetnih i vjerskih mjera, te gospodarskih i prometnih pothvata, kojima je cilj unaprijediti opće stanje ovih zemalja i uspješno ih integrirati u gospodarski i društveni život monarhije. Kako je Bosna i Hercegovina u to doba bila uglavnom agrarna zemlja, odmah se počelo s programima razvoja poljoprivrede, posebice stočarstva. Tako pored Ilidže, Modriče i Gacka, i u Livnu je 1886. g. osnovana Zemaljska poljoprivredna stanica. U okviru unapređenja općeg stanja poljoprivrede, ova stanica imala je i gospodarsku ulogu. U njezinom je sastavu bila i sirana, u kojoj se prerađivalo uglavnom ovčje mlijeko proizvedeno u okolnim selima i na planinskim dobru na Kruzima ispod Cincara. Prvi poznati sirari, koje je Austrija poslala u Livno, bili su: Čeh Karlo Oksner, Felix Lacombe i Rikard Berger. No najsnažniji procvat livanjska sirana doživljava dolaskom francuskog sirara Cypriana Jailleta, koji je četvrt stoljeća (1900.-1926.) u njoj djelovao i bio ugledni građanin Livna. U Livnu se proizvodio i vrlo kvalitetan sir Roquefort, koji je zrio u špilji u Dumanu iznad vrela rijeke Bistrice i bio vrlo cijenjen, te je 1896. g. na izložbi u Budimpešti dobio «Grossenmilleniums Medalle» (Zdanovski, 1967.). Kasnije se odustalo od njegove proizvodnje, tako da se od 1905. g. uglavnom proizvodi Livanjski sir, tzv. «Vollkäse», koji je bio osobito tražen na tržištu Monarhije. Pokušalo se i sa proizvodnjom sira Liptauera, Cammemberta, Gervera i Trapista. Zadržala se samo proizvodnja Trapista, koji se proizvodio na planinskoj stanici na Kruzima (Manđeralo, 1996.). Prvotni se Livanjski sir proizvodio od ovčjeg mlijeka po recepturi švicarskog sira Gruyèra, odnosno Greyerzera, samo u manjim kolutovima. Receptura ovog sira proširila se iz sirane, a i iz tadašnje poljoprivredne škole - u kojoj je C. Jaillet bio učitelj - i među okolno stanovništvo, koje je počelo proizvoditi sličan sir posebice dobro prodavan u bližoj Dalmaciji. Naravno da je kod seljačkog Livanjskog sira dolazilo, a to je slučaj i danas, do variranja kakvoće, sastava, oblika i veličine. Zbog sve većih zahtjeva tržišta za ovim sirom, postupno se počeo proizvoditi i od kravljeg mlijeka. Danas se u pogonskim uvjetima Livanjski sir proizvodi uglavnom od kravljeg mlijeka. U domaćinstvima se sir još uvijek proizvodi od sirovog ovčjeg mlijeka, mješavine s kravljim mlijekom, i od sirovog kravljeg mlijeka. Ovo potonje posljedica je smanjene proizvodnje ovčjeg mlijeka, odnosno stanja u današnjem ovčarstvu koje je nekada, u doba nastanka Livanjskog sira, bilo dominantna stočarska grana u ovom kraju. Organoleptička svojstva Livanjski sir pripada skupini tvrdih sireva koji se može konzumirati u narezanom, odnosno u naribanom stanju (posebice zreliji). Livanjski bi se sir sažeto mogao opisati kao tvrdi sir, glatke žućkaste kore na kojoj je moguće naići na neravnine od sirne marame, žućkaste ili žute boje tijesta s pravilno raspoređenim sirnim okašcima srednje veličine, čiji je miris karakterističan za ovčje tvrde sireve, a okus pun ili puniji, specifičan za ovčje sireve i dobro izražen. Odstupanja, odnosno variranja dimenzija i mase sira uočljiva su kod sireva koji se proizvode u domaćinstvima. Tehnologija Tehnologija se Livanjskog sira tijekom stoljetnog razdoblja mijenjala, odnosno prilagođavala, prvenstveno tehničkim mogućnostima i novostima. Dok je u domaćinstvima još zadržan tradicionalni način proizvodnje sira, u sirani su uvedena određena suvremena rješenja kojima je bila svrha poboljšati i ujednačiti kakvoću sira, odnosno povećati i racionalizirati kapacitete i olakšati rad. Tako se Livanjski sir iz livanjske sirane danas proizvodi isključivo od pasteriziranog i baktofugiranog kravljeg mlijeka uz upotrebu liofilizirane mljekarske kulture. Ranije se u industrijskoj proizvodnji koristila sirutkina kultura. Sir u domaćinstvima, naprotiv, još uvijek se proizvodi od sirovog mlijeka, bez dodatka kultura. IZVOR Livanjski sir. Wikipedija (hr) |
“U Livnu sam probao najukusniji sir koji danas postoji. LITERATURA O LIVANJSKOM SIRU
KIRIN, Slavko, MARIJAN, Željko, MIHALJEVIĆ, Darinko: Livanjski sir. Stručni rad. Mljekarstvo, 53 (4) 281-291. Zagreb, 2003. (PDF) BAKOVIĆ, D.: Kemijski sastav i hranjiva vrijednost dalmatinskih ovčjih sireva. Mljekarstvo, 13 (1), 3-5. Zagreb, 1963. (PDF) DOZET, N., STANIŠIĆ, M., SUMENIĆ, S.: Izučavanje kvaliteta autohtonog livanjskog sira. Mljekarstvo, 24 (8). Zagreb, 1974, (PDF) DOZET, N., STANIŠIĆ, M., BIJELJAC, S., PEROVIĆ, M.: Randman proizvodnje sireva u tipu travničkog i livanjskog sira. Zbornik Biotehniške fakultete. Ljubljana, 1983. DOZET, N., STANIŠIĆ, M., BIJELJAC, S.: Kvalitet i energetska vrijednost autohtohih mliječnih proizvoda. IRI-Zbornik radova. Mostar, 1987. DOZET, N., ADŽIĆ, N., STANIŠIĆ, M., ŽIVIĆ, N.: Autohtoni mlječni proizvodi. Poljoprivredni institut - Podgorica, SILMIR - Beograd, 1996. FILJAK, D., DOZET, N.: O proizvodnji Livanjskog sira. Mljekarstvo, 3(4), 73-78. Zagreb, 1953. FILJAK, D., BAKOVIĆ, D.: Livanjski sir. Memorijalni simpozijum posvećen akademiku prof. dr. Nikoli Zdanovskom na temu Aktuelni problemi razvitka poljoprivrede brdsko-planinskog područja, Separat 1. Jajce, 1974. FRANJIĆ, B.: Ispitivanje kvaliteta i tehnloških svojstava livanjskog sira. Magistarski rad. Poljoprivredni fakultet. Sarajevo, 1983. KRIŠTO, A.: Kvaliteta mlijeka za proizvodnju sira u mljekari Livno. Diplomski rad. Poljoprivredni fakultet Sarajevo., 1998. KUTLE, M.: Proizvodnja Livanjskog sira. Agronomski fakultet, Diplomski rad. Zagreb, 1996. LURA: Laboratorijska izvješća. Bjelovar, 2002. MANĐERALO, S.: Kutija za čuvanje vremena. 116-118, Svjetlo riječi. Livno, 1996. UDRUGA proizvođača autohtonog livanjskog sira "Cincar": Livanjski izvorni sir - Zaštićena oznaka izvornosti - Specifikacija proizvoda. Livno, 2019. (PDF) OSTALI IZVORI Naida Hubanić: Percepcija livanjskog sira iz tradicionalne i industrijske potrošnje, Sarajevo, 2010. Kako se pripravlja livanjski sir? Mljekara Livno - livanjski sir Livanjski sir Puđa |
Turizam
Buško jezero je pogodno za prakticiranje vodenih sportova: jedrenja, plivanja, kajakaštva, veslanja, vožnje knuima, ronjenja, parasailinga, vodenog skijanja te ribolovni sport.
Na jezeru nalaze se i dvije pješčane plaže, duhovni centar ”Karmel sv. Ilije”. U blizini je smješten ranč i Konjički klub ”Quarter”.
Na jezeru nalaze se i dvije pješčane plaže, duhovni centar ”Karmel sv. Ilije”. U blizini je smješten ranč i Konjički klub ”Quarter”.
PRIČE IZ PLANINE
Veliki Cincar (2006 m)
Autor fotografije: N. Ferlan; objavljena u časopisu Hrvatski planinar, 1937. broj 3 |
LIVANJSKI KONJI | drugo najveće slobodno krdo na svijetu | ljepote hercegovačkog kraja
Datum objave: 29.5.2022. Autor: Jurica Galić Juka Opis. Livanjski divlji konji žive na visoravni Krugu, na predjelu od Korićina do Borove glave. Oni nisu izvorno divlji konji, nego su potomci domaćih konja koji su služili u poljodjelstvu. Livno je, uz Mongoliju i Island, jedino mjesto na svijetu gdje se može vidjeti toliko divljih konja na slobodi. Smatra se da ovo livanjsko krdo broji preko 900 jedinki. |
|
Slike zavičaja
dokumentarni film HRT Prirodni i zemljopisni položaj unaprijed su na svoj način dobrim djelom odredili identitet Livna, livanjskog kraja, Livnjaka i svih onih koji su na bilo koji način povezani s Livnom. U ovoj emisiji se ponajprije predstavlja livanjska po mnogo čemu jedinstvena i najvećim dijelom netaknuta priroda, burna i ne sasvim poznata prošlost te nadaleko poznato i priznato radišno i svojem kraju odano stanovništvo s osebujnim kulturnim, gospodarstvenim i duhovnim naslijeđem. |
Svačiji i Ničiji
dokumentarni film HRT Na zaravni Kruzi, pod planinama Golijom i Cincarom, već desetljećima luta krdo poludivljih ili polupitomih konja – kako vam drago. Neprijatelji su im medvjed i vuk, sušna ljeta i oštre gorske zime, dakako i sam čovjek. Brojnost krda nije lako ustanoviti jer se često razbiju u manje skupine, po prilici ih je oko dvije stotine jedinki. Snimatelj: Mirko Vojanić: Redatelj: Dominik Zen; HRT 2009. |
Jedan dan na planini - Epizoda 2: Cincar
Datum objave: 5.6.2021. Autor: Brazzo_81 Opis: 29. maja 2021. godine četveročlana ekipa izvršila je drugi od planiranih sedam uspona na bosanskohercegovačke planine. Ovaj put destinacija je bila planina Cincar u neposrednoj blizini grada Livna. Projekt “Jedan dan na planini” realizira se u sklopu Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP - Independent media empowerment program), a kojeg u BiH implementiraju Centar za promociju civilnog društva (CPCD) i Otvorena mreža. Moj projektni prijedlog podrazumijeva osvajanje sedam planinskih vrhova širom Bosne i Hercegovine u sedmomjesečnom periodu, a koje će biti popraćene sa foto i video reportažama. |
Cincar, karta
Zimski motiv s Kupreškog polja. U pozadini vrhovi Cincar planine: Malovan, Jaram i Kurljaj.
Livanjsko polje, Livno, visoravan Krug i Cincar - gledani s vrha Kamešnice
|
Naslovna fotografija
Greben Cincara iznad visoravni Kruga Planina Cincar - visaoravan Krug - livanjski divlji konji | 2020
Datum objave: 26.4.2020. Autor: Podgradina Livno Opis: Uspon preko Kruga (obitavalište livanjskih divljih konja) na planinu Cincar i njezin najviši vrh (Cincar) koji se nalazi na 2006 m.n.v. Platoi iznad Livna su stanište nekoliko krda divljih konja, potomaka konja koji su u ratnim metežima odbjegli ili pušteni od stanovnika ovog područja koji su se nalazili u bijegu.
Dani Cincara 2018 - Uspon na Cincar (2006 mnv)
Datum objave: 24.9.2018. Autor: Podgradina Livno Opis: Cincar je planina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sjeveroistočno od Livna. Nalazi se izmeđe Kupreškog i Glamočkog polja na granici glamočke i livanjske općine. Najviši vrh je Cincar na 2.006 metara nadmorske visine. Ispod jugozapadnih padina Cincara pruža se prostrana 1.150 - 1.350 metara visoka krška visoravan Krug pokrivena vrtačama i drugim krškim oblicima. Navedena visoravan je dom livanjskih divljih konja. Do vrha Cincara su uređene planinarske staze i planinarski dom na visoravni Krug (1562 m), do kojega iz Livna i Glamoča stiže i makadamska cesta. Dalje od tog doma do najvišeg vrha su označene planinarske staze koje dijelom vode uz označena minska polja i bunkere iz nedavnog rata pa je gibanje izvan tih staza rizično - posebno na područjima Kruga i Cincara uz rub Glamočkog polja!
Na stranici Metapedia navedeno je slijedeće (ali bez navođenja izvora): Ovo visoko gorje je do sredine 20. stoljeća javno i službeno većinom bilo imenovano kao Cincer, ili pučki u domaćim ikavskim govorima još i kao Ćinćer. Medjutim, približno nakon 2. svj. rata je taj izvorni naziv izmjenjen i kao službeni naziv se koristio oblik "Cincar". Hr.metapedija - Cincer gorje
|
KRUG - PLANINA
|
Krug (ili Krug-planina, Kruzi) je krška visoravan u Bosni i Hercegovini. Nalazi se sjeverno od Livna i Livanjskog polja na jugozapadnoj strani Cincara. Prostire se između 1150 i 1350 metara nadmorske visine, a najdominantniji vrh nalazi se na 1562 metra. Visoravan je prekrivena brojnim vrtačama i drugim krškim reljefnim oblicima, kao što su ponori i špilje.
Na Kruzima obitavaju divlji konji koji su potomci pitomih konja koje su vlasnici napustili dolaskom mehanizacije u poljoprivredu. Svojstvene biocenoze za Krug-planinu od oko 1250 m pa naviše su siromašne planinske livade. Nalaze se na stjenovitoj i krškoj vapnenačkoj podlozi. Presijecaju ih oštri grebeni i duboke doline. Zbog dosta zemljišne vlage i niskog šiblja među kojim prevladava vrba, većina dolina obrasla je johom. IZVOR Krug-planina. Wikipedija 
Pogled s grebena Cincara na visoravan Krug
Pogled na Glamočko polje s truba visoravni Krug
|
Livanjski divlji konji Livanjski divlji konji su konji koji žive na visoravni Krug, na predjelu od Koričina do Borove glave. Ovo nisu izvorni divlji konji, nego su potomci domaćih konja koji su služili u poljodjelstvu. Nakon što ih je u toj ulozi potisla mehanizacija prije pedeset godina, ostavljeni su življeti divlje, jer više nije bilo potrebe za njima. Budući da skoro pola stoljeća nije postojala organizirana ljudska skrb za njih od strane države, dnevno prelaze desetke kilometara da bi se nahranili i napojili. Unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima, brojnim zvijerima iz obližnjih šuma, preživjeli su zahvaljujući bogatim pašnjacima. O ovim konjima se trudi skrbiti planinarsko ekološko društvo Borova Glava te općina Livno. Procjene iz travnja/aprila 2011. govorile su o 196 konja. Prema podacima iz 2013. godine bilo je 286 konja i 48 ždrijebadi. Prema podacima iz srpnja/jula 2015. godine bilo je 418 konja od toga 65 ždrijebadi. Od 2013. livanjski divlji konji zaštićeni su zakonom. Livanjski divlji konji, Cincar - intro - flycambs.com Snimanje iz zraka
Datum objave: 22.9.2015. Autor: Senad Blazevic Opis: Snimke iz zraka by FlyCam Blažević Senad www.flycambs.com www.facebook.com/FlyCamBS Divlji konji Borova Glava Livno
Datum objave: 14.10.2015. Autor: Alojz Mlakic PROČITAJ VIŠE
GAGIĆ, Boris: Livanjski divlji konji i zakonom zaštićeni. Aljazeera.net, 11.8.2013. |
|
Divlji konji s Kruga
Datum objave: 3.2.2014. Autor: Frano Duvnjak Opis: Divlji konji s Kruga Facebook: https://www.facebook.com/divljikonji |
Wildlife BiH | Divlji konji | Bosnian Wild Horses | REPORTAŽA
Datum objave: 11.5.2014. Objavio: Bram Stoker |
Divlji konji na Kruzima iz zraka - Video by foto Kelava
Datum objave: 11.7.2014. Autor: Tomislav Kelava |
PLANINA CINCAR
Cincar
Pogled iz Kupreškog polja na vrh Cincara (bijela kupa, posljednja u nizu). Desno ispred Cincara je vrh Osječenica.
|
Zanimljivosti
Na Begovcu (odn. Begovači), mjestu gdje se Cincar počinje izdizati s visroavni Kruga vide se ruševine. Na tome je mjestu austrougarska vlast svojedobno sagradila dobro za uzgoj ovaca i proizvodnju ovčjeg sira. MTB Cincar planina - Cincar 2006 mnv (30.09.2018)
Datum objave: 30.9.2018. Autor: Planine BiH Opis: Uspon na najviši vrh planine Cincar - Cincar 2006 mnv. |
Osječenica (Cincar)
Pogled iz Mrđanovaca u Kupreškom polju na greben Osječenice na Cincaru
|
Pogled s Cincara na greben Osječenice
|
Malovan
Donji Malovan
|
Uspon na Malovan (1826 mnv) | 2019
Datum objave: 23.3.2019. Autor: Podgradina Livno Opis: Uspon na planinu Malovan (vrh Veliki Malovan,1826 mnv) koja se nalazi u Općini Kupres. Datum uspona: 23.03.2019. god. O imenu planine
Naziv planine Malovan (1828 m), ispod koje se u općini Kupres nalaze istoimena naselja Donji i Gornji Malovan, sastoji se od balkanskog turcizma arapskog podrijetla mal sa značenjem "imetak, roba, blago, stoka" i hipokorističkog dometka –ovan, koji se dodaje na jednosložne osnove kao što su primjerice: Mil + ovan, Rad + ovan, Njeg + ovan i slično. U govoru dinarskih stočara riječ se mal često koristi: živi mal = domaće životinje uopće, krupni mal = goveda i konji, sitni mal = ovce i koze. Dakle, i planina i naselje Malovan ustvari su prostori za uzgoj stoke. Istovjetan odnos planina-selo postoji i u Lici; nedaleko od Gračaca ispod planine Malovan nalazi se naselje Malovan s istoimenom željezničkom postajom na pruzi Split-Zagreb. IZVOR ŠARAC, Ivica: ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Oronimi (12) – Malovan. Prema izvoru: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006. mandinoselo.com, 13.1.2017. |
Jaram
Jaram, iz Kupreškog polja
|
|
Kurljaj
|
Pogled prema vrhovima Cincara od ceste Šipovo-Kupres, u Kupreškom polju
|
AKTIVNOSTI
|
MTB: Krug po Cincaru + izvor Duman
Datum objave: 25.10.2021. Autor: Sarafanje OPis: Vožnja bajkovima po Krug planini (Kruzi) i Cincaru. Vožnju startamo iz Livna prema zapadu magistralnom cestom do sela Potočani. Tu se odvajamo sa glavne ceste i nastavljamo makadamom do Kruškog polja. Nakon kraćeg uspona, otvara nam se pogled na Kruško polje i u daljini planinu i vrh Cincar. Prolazimo pored Borove Glave, kroz selo Borje, gdje je srećom bio zavezan kangal, te smo prošli bez problema. Dalje iz polja ulazimo u šumu i vozimo kroz nju sve do Crne Rijeke, gdje nam se ukazuje vrh Cincar. Uspud prolazimo kroz Marketinov dolac, Brijuša, Veliku i Malu Drežnicu. Nakon 4 sata vožnje, dolazimo do raskrsnice na Ravninama, gdje se odvajamo dalje prema Planarskom domu Kruzi. U biti smo kružili oko vrha Cincar. Nakon kraćeg uspona se otvara fenomenalan pogled na Glamočko polje, gdje pravimo kratku pauzu. U nastavku vožnje dolazimo do Kružkog polja i odvajamo se prema Livnu. Ovdje smo očekivali da ćemo sresti divlje konje, ali ih na žalost nije bilo. (bili su na brdu prekoputa, ali ko nam se nije dalo voziti do njih). Kako se bližimo Livnu, tako se otvara pogled na Livanjsko polje, Buško jezero, Kamešnicu i Tušnicu. Pri spustu u Livno smo posjetili i vrelo rijeke Bistrice, Duman. Da bi došao do izvora morao sam ugaziti u ledenu vodu (ne sjećam se da sam ulazio u hladniju vodu), ali je vrijedilo. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/604... GPX trek: https://drive.google.com/file/d/1kcTS... |
IZVORI I LITERATURA
KITONIĆ, D.; KOCH, K.; SACKL, T.P.: Bilješke o fauni ptica planine Krug i platoa Cincar u okolini Livna. Ornitološko društvo "Naše ptice". Sarajevo, 2008. (PDF)
ŠUTA, Nedim; DEGIRMENDŽIĆ, Bakir; NUKIĆ, Benjamin; MUJANOVIĆ, Sabir; LELO, Suvad: Brojnost lokalne populacije konja, Equus caballus Linnaeus, 1758 (Mammalia: Perissodactyla), na lokalitetu Borova glava, planina Cincar. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine. 11. str. 61-67. Sarajevo, 2015. (PDF)
ČEKO, Ivo: Otvorenje planinarske kuće "Kruzi" na Cincaru. Hrvatski planinar, 2008., broj 9, str. 436. (PDF)
DEMIROVIĆ, Mustafa: Nova transferzala sa znakom "E". Naše planine, 1978., br. 3-4, str. 82. (PDF)
GIROMETTA, Umberto: Ekskurzija H.P.D. "Mosor" na Cincar-planinu (2006 m). Hrvatski planinar, 1927. , br. 9-10, str. 142. (PDF)
GIROMETTA, Umberto: Mosoraši na Dinari i na bosanskim planinama. Hrvatski planinar, 1930., br. 12, str. 375. (PDF)
GIROMETTA, Umberto: Kroz planine zapadne Bosne. Hrvatski planinar, 1937., br. 2, str. 51. (PDF)
GIROMETTA, Umberto: Kroz planine zapadne Bosne (Nastavak 1). Hrvatski planinar, 1937., br. 3, str. 81. (PDF)
GRIMANI, Ante: Kamešnica - Cincar. Naše planine, 1952., br. 9-10, str. 284. (PDF)
GRUNDLER, Darko: Vile zatočnice: Cincar, Troglav i Kitež planina. Hrvatski planinar, 2000., br. 3, str. 67. (PDF)
HORVAT, Lina: Cincar. Hrvatski planinar, 1941., br. 4, str. 94. (PDF)
LUČIĆ, Pero: Ivo Čeko i njegova Cincar planina. Hrvatski planinar, 2010., br. 5, str. 194. (PDF)
LUČIĆ, Pero: Deset godina PD "Cincar" u Livnu. Vijesti. Hrvatski planinar, 2007., br. 6, str. 239. (PDF)
LUČIĆ-ROKI, Pero: Dosanjan 75-godišnji san Novi dom na Cincaru. Hrvatski planinar, 2005., br. 1, str. 24. (PDF)
LUČIĆ-ROKI, Pero: Nova kuća livanjskih planinara. Hrvatski planinar, 2007., br. 1, str. 37. (PDF)
LJUBOJA, Svetozar: U Livnu osnovano PO "Cincar". Naše planine, 1982., br. 9-10, str. 240. (PDF)
MARTINOVSKI, Damir: Cincar - planina za posebne doživljaje. Hrvatski planinar, 2008., br. 4, str. 145. (PDF)
OTVORENJE planinarskog skloništa pod Cincarom. Hrvatski planinar, 1937., br. 2, str. 13 (PDF)
SEITZ, A.: U zemlji fesova i minareta. Hrvatski planinar, 1932., br. 10, str. 312 (PDF)
ŠEHIĆ, Mehmed: Planine zapadne Bosne. Naše planine, 1971., br. 9-10, str. 182. (PDF)
TOLLAZZI, Bojan: Kad planina hoće - kad planina neće. Naše planine, 1979., br. 9-10, str. 221. (PDF)
ŠUTA, Nedim; DEGIRMENDŽIĆ, Bakir; NUKIĆ, Benjamin; MUJANOVIĆ, Sabir; LELO, Suvad: Brojnost lokalne populacije konja, Equus caballus Linnaeus, 1758 (Mammalia: Perissodactyla), na lokalitetu Borova glava, planina Cincar. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine. 11. str. 61-67. Sarajevo, 2015. (PDF)
- Sažetak: Provedenim istraţivanjem utvrđena je brojnost lokalne populacije podivljalih i odbjeglih konja sa lokaliteta Borova glava (Cincar planina). Broj jedinki prilikom prvog brojanja za vrijeme sezone parenja iznosio je 48 (33 kobile, devet pastuha (uključujući kobilu predvodnicu i pastuha predvodnika) te sedam ţdrijebadi. Drugo brojanje jedinki je obavljeno nakon sezone parenja i graviditeta. Broj jedinki u krdu je iznosio 68, s tim da je broj pastuha sa osam smanjen na svega četiri individue, dok se broj kobila povećao sa 32 na 47 (uključujući kobilu predvodnicu ipastuha predvodnika). Broj ždrijebadi se, također, povećao sa sedam na 17 jedinki u krdu. Nije zabiljeţeno značajnije povećanje broja jedinki.Dobiveni rezultati bi mogli biti od pomoći stručnjacima i naučnicima, ukazujući na problem broja jedinki populacije ovog dragocjenog resursa za našu zemlju. Također, otvaraju put za buduća istraţivanja, što bi, svakako, doprinijelo i očuvanju cjelokupne biološke raznolikosti na globalnom nivou.
ČEKO, Ivo: Otvorenje planinarske kuće "Kruzi" na Cincaru. Hrvatski planinar, 2008., broj 9, str. 436. (PDF)
DEMIROVIĆ, Mustafa: Nova transferzala sa znakom "E". Naše planine, 1978., br. 3-4, str. 82. (PDF)
GIROMETTA, Umberto: Ekskurzija H.P.D. "Mosor" na Cincar-planinu (2006 m). Hrvatski planinar, 1927. , br. 9-10, str. 142. (PDF)
GIROMETTA, Umberto: Mosoraši na Dinari i na bosanskim planinama. Hrvatski planinar, 1930., br. 12, str. 375. (PDF)
GIROMETTA, Umberto: Kroz planine zapadne Bosne. Hrvatski planinar, 1937., br. 2, str. 51. (PDF)
GIROMETTA, Umberto: Kroz planine zapadne Bosne (Nastavak 1). Hrvatski planinar, 1937., br. 3, str. 81. (PDF)
GRIMANI, Ante: Kamešnica - Cincar. Naše planine, 1952., br. 9-10, str. 284. (PDF)
GRUNDLER, Darko: Vile zatočnice: Cincar, Troglav i Kitež planina. Hrvatski planinar, 2000., br. 3, str. 67. (PDF)
HORVAT, Lina: Cincar. Hrvatski planinar, 1941., br. 4, str. 94. (PDF)
LUČIĆ, Pero: Ivo Čeko i njegova Cincar planina. Hrvatski planinar, 2010., br. 5, str. 194. (PDF)
LUČIĆ, Pero: Deset godina PD "Cincar" u Livnu. Vijesti. Hrvatski planinar, 2007., br. 6, str. 239. (PDF)
LUČIĆ-ROKI, Pero: Dosanjan 75-godišnji san Novi dom na Cincaru. Hrvatski planinar, 2005., br. 1, str. 24. (PDF)
LUČIĆ-ROKI, Pero: Nova kuća livanjskih planinara. Hrvatski planinar, 2007., br. 1, str. 37. (PDF)
LJUBOJA, Svetozar: U Livnu osnovano PO "Cincar". Naše planine, 1982., br. 9-10, str. 240. (PDF)
MARTINOVSKI, Damir: Cincar - planina za posebne doživljaje. Hrvatski planinar, 2008., br. 4, str. 145. (PDF)
OTVORENJE planinarskog skloništa pod Cincarom. Hrvatski planinar, 1937., br. 2, str. 13 (PDF)
SEITZ, A.: U zemlji fesova i minareta. Hrvatski planinar, 1932., br. 10, str. 312 (PDF)
ŠEHIĆ, Mehmed: Planine zapadne Bosne. Naše planine, 1971., br. 9-10, str. 182. (PDF)
TOLLAZZI, Bojan: Kad planina hoće - kad planina neće. Naše planine, 1979., br. 9-10, str. 221. (PDF)
|
Prepoznatljiv Malovan
Pogled s obronaka Ljubuše, preko Kosnog polja i Javornog vrha, na prepoznatljivu piramidu vrha Malovana (na horizontu, desno). |
