---

<< PLANINE DINARSKOG GORJA

< SREDIŠNJI POJAS

Središnje bosansko-hercegovačke planine

Države: Bosna i Hercegovina, Crna Gora

Najviši vrh:  Veliki Vitao, masiv Bioča, Crna Gora (2397 m)

B. SREDIŠNJI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE 01. Grupa Trnovskog gozda 02. Snežničko – gorskokotarska visoravan 03. Notranjski plato 04. Velika Kapela PLANINE LIKE 05. Masiv Velebita 06.a Mala Kapela 06.b Ličko sredogorje 07. Masiv Ličke Plješivice (Plješvice) PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA 08. Masiv Dinare 09. Šatorsko-golijski niz 10. Grupa Cincara 11. Klekovačko-grmečka grupa 12. Planinski niz Raduše PLANINE VISOKE HERCEGOVINE 13. Područje Čvrsnice 14. Masiv Prenja 15. Velež i hercegovačke Rudine 16. Planinski niz Crvanj-Lebršnik SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE 17. Grupa Zelengore 18. Grupa Bioč-Maglić-Volujak 19. Grupa Vranice 20. Bjelašnička grupa POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE 21. Planinski niz Golija-Vojnik 22. Grupa Prekornice 23. Durmitorsko područje 24. Masiv Sinjajevine 25. Moračke planine i Maganik 26. Grupa Ljubišnje 27. Masiv Bjelasice 28. Grupa Komova 29. Grupa Visitora 30. Kučke planine (Žijovo) 31. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna)

Opis planinskog područja

Na ovome planinskom području nalaze se najviše planine Bosne i neke od najviših planina Hercegovine (s izuzetkom područja Prenja i Čvrsnice u visokoj Hercegovini). Padine (obično južne) ovih planina, sjeverno od gornjeg i srednjeg toka rijeke Neretve, najsjevernije su područje visoke Hercegovine. No, ove planine i masivi također su prijelazna zona, s obzirom kako njihove suprotne (obično sjeverne padine) već pripadaju bosanskom području. Iz toga razloga, a u nedostatku tradicionalnog naziva, uvjetno se mogu imenovati središnjim bosanskohercegovačkim planinama, odnosno, središnjim bosanskohercegovačkim područjem.

Planine se najvećim dijelom nalaze na području države Bosne i Hercegovine, a samo se vrlo mali dio planina i vrhova (ali zato i najviši - Bioč) na krajnjem jugoistoku ovoga planinskog područja, nalazi na području države Crne Gore.

Na ovome području izražene su četiri velike planinske podgrupe, od kojih su njih tri - grupa Bjelašnice, Zelengore i Maglić-Volujak-Bioč - prema njihovu geološkom porijeklu, nastavak vapnenačko-dolomitnih masivnih hrbata (Prenj, Velež, Crvanj), u jugoistočnom pravcu pružanja, preko doline rijeke Neretve te dalje na istok i jugoistok prema dijelu planina istočne Bosne (Jahorina) te površima i brdima Crne Gore  (Durmitor i dr.). Površi oko ovih planina, usječene u vapnencima i dolomitima, imaju krška-erozijska obilježja.

Istovremeno, planinska grupa (masiva) Vranice, koja predstavlja geografski centar BiH, ima drugačiju građu i sastav stijena (petrografsku građu) te zbog toga ima i drugačija reljefna obilježja. Za razliku od većine visokih bosanskohercegovačkih i dinarskih planina, koje imaju oštre vrhove te strme i raščlanjene strane (padine), vrhovi planinske grupe Vranice su zaobljeni i imaju oblik prostranih bila, a padine  su blaže nagnute, doline su razvijenije, kao i mreža vodenih tokova.

Na njoj su utvrđene najstarije geološke naslage koje potječu iz starijeg paleozoika. Ovu planinsku masu (Vranica - Zec pl. - Bitovnja) obično nazivaju "rudnim gorjem", odnosno prostorom "bosanskog škriljavog (škriljastog) gorja". Ovdje se na specifičnom sedimentno-metamorfnom supstratu rasprostiru gorski masivi i hrbati (grebeni i bila): Vranica, Kruščica, Zec, Bitovnja, Komar, Radovan i dr. Specifična geološka građa i tektonski sklop ovdje su doprinjeli pojavi rudnih ležišta i mineralnih izvora.

SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE 17. Grupa Zelengore 18. Grupa Bioč-Maglić-Volujak 19. Grupa Vranice 20. Bjelašnička grupa

Katun Gradina na Bjelašnici

Rakitnica ugrožena ljepotica - Dokumentarni film
Opis videa: Rijeka Rakitnica izvire iz nekoliko obronaka Bjelašnice, blizu sela Rakitnice (na oko 1500 metara n.v., 35 kilometra udaljeno od Sarajeva) i ulijeva se u Neretvu na planinskoj tromeđi Bjelašnica-Visočica-Prenj (na oko 300 m n.v.), nedaleko od Boračkog jezera. Rijeka i selo su dobili ime po vrbi rakiti kojom je gornji tok obrastao.
Ova tipična planinska rijeka se duboko usjekla između planine Bjelašnice s desne strane i Visočice s lijeve strane, tvoreći niz atrakivnih kanjona, brzaka, slapova, vodopada i mirnih bazena.
Radi svoje jedinstvene ljepote i nepristupačnosti Rakitnica je veliki izazov za planirare, alpiniste, ribiče kao i mnoge ljubitelje čistih prirodnih ambijenata. Svojim tokom od 30 kilometara ne protječe kroz naseljena mjesta a voda je pitka od izvora do ušća. U njoj se nalaze potočna i mekousna pastrmka (endem), i to u velikim količinama. Najpovoljniji dio toka za ribolov je od cestovnog mosta kod sela Tušila do pješačkog mosta na stazi za Boboviciu.
Najatraktivniji dio toka ove rijeke se nalazi između mosta na prometnici Lukomir-Bobovica do Lučice (Bajrina koliba). To je tok rijeke od 4-5 kilometara s padom od oko 300 metara i brojnim slapovima i vodopadima.
U vrijeme nižeg vodostaja moguće je pješačkom stazom proći od mosta kod sela Tušila do ušća u Neretvu (poželjno je koristiti manje gumene čamce). Tijekom velikih padalina i topljenja snijega, u tijesnim kanjonima razina Rakitnice se podigne i za 20 metara. U vrijeme proljetnih kiša su naročito atraktivni vodopadi koji se obaraju sa visokih stijena na obroncima Visočice..
Ovoj izazovnoj rijeci je moguć pristup sa nekoliko strana:
• Moguće je kolima doći dobrim putem preko Babinog dola na Bjelašnici putem za Goražde, s kojega se skrene prema planinarskoj kući ”Željo” i spustiti se do sela Šabići i dalje do mosta na Rakitnici kod sela Tušila.
• Nešto slabijim putem, moguće je iz Babinog dola s puta za Opservatorij skrenuti i doći u selo Lukomir automobilom, a odatle pješačkom stazom za 3 do 4 sata hoda stići na Rakitnicu kod Lučice.
• Iz Konjica je automobilom moguće doći do sela Blaca, a odatle pješačkom stazom za 1 sat hoda prići do vrlo interesantnog dijela toka Rakitnice iznad Džehenema i Oštre. Sličan prilaz je moguć i iz sela Dubočani.
• Lijep i atraktivan prilaz ovoj planinskoj rijeci je moguć u toku ljeta automobilom iz Glavatičeva preko obronaka Visočice do planinskog potoka Rijeka. Ovim plitkim potokom može se prići do Rakitnice za pola sata hoda.

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

Vijesti

-

Planinski vijenci, planine, vrhovi

Planinska grupa	Najviši vrh (ime planine)	Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi
Geografsko/zemljopisno područje:
Središnje bosansko-hercegovačke planine
Grupa Vranice	Nadkrstac, 2110 m (Vranica)	Zec-planina (1930 m) Pogorelica (1437 m) Bitovnja (1742 m) Dobruška planina (1826 m) Krušćica (1,673 m) Štit (1780 m) Radovan planina (1464 m) Kalin (1531 m) Komar (1510 m) Radalj planina (1366 m) Vilenica (1234 m) Vranica planina (2115 m) Vitreuša (1911 m) Ormalj (1142 m) Volujak (kod Kreševa) (1210 m) Ivan-planina (1534 m) Bokševica (1315)
Bjelašnička grupa (južne sarajevske planine)	Đokin toranj, 2086 m (Treskavica)	Igman (1504 m) Bjelašnica (2067 m) Visočica (1967 m) Treskavica (2086 m)
Grupa Zelengore (masiv Zelengore)	Lelija, 2032 m (Lelija)	Lelija Velika Lelija (2032 m) Planina Zelengora a) Središnji dio; Bregoč (2015 m; može se pronaći i 2014 m) - Kozje strane (2014 m) - Stog (1821 m) b) Zapadni dio; Kalelija (1975 m) - Orlovac (Drblan) (1956 m) - Todor (1949 m) - Todorac (1900 m) - Dumoš (1879 m) c) Tovarnica; Pleće (1764 m) - Uglješin vrh (1859 m) - Ardov (1723 m) - Siljevica (1722 m) d) Trebova planina; Planik (1796 m) - Velika Košuta (1872 m) - Treskavac (1803 m) Sjeverozapadni ogranci masiva Zelengore Radomišlja (Pliješ, 1606 m) Mrčin planina (1523 m) Ruda planina (Rujska glava 1422m ) Kmur (1508 m) Čagošta planina (Kukonoš, 1274 m) Glog (1352 m) Oštra glava (1395 m) Maluša planina (Oralac, 1485 m)
Grupa Maglić - Bioč - Volujak	Veliki Vitao, 2396 m (Bioč)	Maglić (Crnogorski Maglić, 2388 m) Bosanski Maglić (2386 m) - Crnogorski Maglić (2388 m) Volujak (2337 m) - Vlasulja (2336 m) Bioč (2396 m) Veliki Vitao (2396 m) - Srednji Vitao (2280 m) - Mali Vitao (2220 m) - Bubreg (2339 m) Trnovački Durmitor (2,332 m)

Prethodna STRANICA

SLIJEDEĆA STRANICA

Kontaktiraj administratora stranice

---

Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.

---

Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.