|
|
SREDIŠNJI POJAS > Središnje bosansko-hercegovačke planine
Država: Bosna i Hercegovina, Crna Gora
Najviši vrh: Veliki Vitao, masiv Bioča, Crna Gora (2397 m)
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Bosna i Hercegovina, Crna Gora
Najviši vrh: Veliki Vitao, masiv Bioča, Crna Gora (2397 m)
Koordinate najvišeg vrha:
Središnje bosansko-hercegovačke planine
Države: Bosna i Hercegovina, Crna Gora
Najviši vrh: Veliki Vitao, masiv Bioča, Crna Gora (2397 m)
|
Opis planinskog područjaNa ovome planinskom području nalaze se najviše planine Bosne i neke od najviših planina Hercegovine (s izuzetkom područja Prenja i Čvrsnice u visokoj Hercegovini). Padine (obično južne) ovih planina, sjeverno od gornjeg i srednjeg toka rijeke Neretve, najsjevernije su područje visoke Hercegovine. No, ove planine i masivi također su prijelazna zona, s obzirom kako njihove suprotne (obično sjeverne padine) već pripadaju bosanskom području. Iz toga razloga, a u nedostatku tradicionalnog naziva, uvjetno se mogu imenovati središnjim bosanskohercegovačkim planinama, odnosno, središnjim bosanskohercegovačkim područjem.
Planine se najvećim dijelom nalaze na području države Bosne i Hercegovine, a samo se vrlo mali dio planina i vrhova (ali zato i najviši - Bioč) na krajnjem jugoistoku ovoga planinskog područja, nalazi na području države Crne Gore. Na ovome području nalaze se četiri velike planinske grupe, od kojih su njih tri - grupa Bjelašnice, Zelengore i Bioč-Maglić-Volujak - prema njihovu geološkom porijeklu - nastavak vapnenačko-dolomitnih masivnih hrbata (Prenj, Velež, Crvanj), u jugoistočnom pravcu pružanja, preko doline rijeke Neretve te dalje na istok i jugoistok prema dijelu planina istočne Bosne (Jahorina) te površima i brdima Crne Gore (Durmitor i dr.). Površi oko ovih planina, usječene u vapnencima i dolomitima, imaju krška-erozijska obilježja. Istovremeno, planinska grupa (masiv) Vranice, koja predstavlja geografski centar BiH, ima drugačiju građu i sastav stijena (petrografsku građu) te zbog toga ima i drugačija reljefna obilježja. Za razliku od većine visokih bosanskohercegovačkih i dinarskih planina, koje imaju oštre vrhove te strme i raščlanjene strane (padine), vrhovi planinske grupe Vranice su zaobljeni i imaju oblik prostranih bila, a padine su blaže nagnute, doline su razvijenije, kao i mreža vodenih tokova. Na njoj su utvrđene najstarije geološke naslage koje potječu iz starijeg paleozoika. Ovu planinsku masu (Vranica - Zec pl. - Bitovnja) obično nazivaju "rudnim gorjem", odnosno prostorom "bosanskog škriljavog (škriljastog) gorja". Ovdje se na specifičnom sedimentno-metamorfnom supstratu rasprostiru gorski masivi i hrbati (grebeni i bila): Vranica, Kruščica, Zec, Bitovnja, Komar, Radovan i dr. Specifična geološka građa i tektonski sklop ovdje su doprinjeli pojavi rudnih ležišta i mineralnih izvora. |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
Planine, grebeni i vrhovi
|
Naslovna fotografija
Katun Gradina na Bjelašnici Rakitnica ugrožena ljepotica - Dokumentarni film
Datum objave: 21.8.2015. Objavio: Ptice Forum Opis videa: Rijeka Rakitnica izvire iz nekoliko obronaka Bjelašnice, blizu sela Rakitnice (na oko 1500 metara n.v., 35 kilometra udaljeno od Sarajeva) i ulijeva se u Neretvu na planinskoj tromeđi Bjelašnica-Visočica-Prenj (na oko 300 m n.v.), nedaleko od Boračkog jezera. Rijeka i selo su dobili ime po vrbi rakiti kojom je gornji tok obrastao. Ova tipična planinska rijeka se duboko usjekla između planine Bjelašnice s desne strane i Visočice s lijeve strane, tvoreći niz atrakivnih kanjona, brzaka, slapova, vodopada i mirnih bazena. Radi svoje jedinstvene ljepote i nepristupačnosti Rakitnica je veliki izazov za planirare, alpiniste, ribiče kao i mnoge ljubitelje čistih prirodnih ambijenata. Svojim tokom od 30 kilometara ne protječe kroz naseljena mjesta a voda je pitka od izvora do ušća. U njoj se nalaze potočna i mekousna pastrmka (endem), i to u velikim količinama. Najpovoljniji dio toka za ribolov je od cestovnog mosta kod sela Tušila do pješačkog mosta na stazi za Boboviciu. Najatraktivniji dio toka ove rijeke se nalazi između mosta na prometnici Lukomir-Bobovica do Lučice (Bajrina koliba). To je tok rijeke od 4-5 kilometara s padom od oko 300 metara i brojnim slapovima i vodopadima. U vrijeme nižeg vodostaja moguće je pješačkom stazom proći od mosta kod sela Tušila do ušća u Neretvu (poželjno je koristiti manje gumene čamce). Tijekom velikih padalina i topljenja snijega, u tijesnim kanjonima razina Rakitnice se podigne i za 20 metara. U vrijeme proljetnih kiša su naročito atraktivni vodopadi koji se obaraju sa visokih stijena na obroncima Visočice.. Ovoj izazovnoj rijeci je moguć pristup sa nekoliko strana: • Moguće je kolima doći dobrim putem preko Babinog dola na Bjelašnici putem za Goražde, s kojega se skrene prema planinarskoj kući ”Željo” i spustiti se do sela Šabići i dalje do mosta na Rakitnici kod sela Tušila. • Nešto slabijim putem, moguće je iz Babinog dola s puta za Opservatorij skrenuti i doći u selo Lukomir automobilom, a odatle pješačkom stazom za 3 do 4 sata hoda stići na Rakitnicu kod Lučice. • Iz Konjica je automobilom moguće doći do sela Blaca, a odatle pješačkom stazom za 1 sat hoda prići do vrlo interesantnog dijela toka Rakitnice iznad Džehenema i Oštre. Sličan prilaz je moguć i iz sela Dubočani. • Lijep i atraktivan prilaz ovoj planinskoj rijeci je moguć u toku ljeta automobilom iz Glavatičeva preko obronaka Visočice do planinskog potoka Rijeka. Ovim plitkim potokom može se prići do Rakitnice za pola sata hoda. | |||||||||||||||||||||
