|
|
SREDIŠNJI DINARSKI POJAS > POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > VISITORSKA GRUPA > Greben
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Velji vrh, 2196 m
Koordinate: 42.5999, 19.8348
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Velji vrh, 2196 m
Koordinate: 42.5999, 19.8348
|
|
UvodPlanina Greben nalazi se između dolina rijeka Grnčar i Ljuča na jugu, planina Visitor i Zeletin na istoku i sjeveroistoku, te Lipovice na zapadu. Najviši vrh Grebena je Velji vrh (2196 m n.v.). Ovu planinu često svrstavaju u planinski masiv Zeletina. U blizini vrha nalaze se Malo i Veliko jezero. Najlakši pristup njenom najvišem vrhu je s južne strane, iz smjera Gusinja. Planine Lipovica i Greben na granici su Gusinjskog kraja na jugu te andrijevičke općine i Vasojevića na sjeveru.
Na planini Greben nalazi se špilja, nazvana Vražija rupa, koju su ispitivali speleolozi, no ni poslije 6 sati hodanja nisu došli do njezina kraja. ENGLISH SUMMARY: Greben- 
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain 
Oglašavajte ovdje:
|
|
Katuni na planini Greben Katuni na Grebenu i Kunju I na planinama Grebenu i Kunju su izvanredni uslovi za katune. Prije svega ima dosta izvorske vode, pa čak i jedno jezerce na rebenu. Paša je izuzeno dobra i prostrana. Ima i šume. Kunj je nešto malo niži od grebena. Na svakom koraku su borovnjaci. Ovdje izgone ovce, koze i goveda mještani Grnčara, Toškići na Kunj, a na Greben: Dedići, Derviševići (Gacovići) i Gošovići. Udaljenost sela od katuna je od jedan do dva sata pješačkog hoda sa stokom. Izdig je nekada bio od 1. juna pa se ostajalo do sredine septembra. Sada na ovim katunima ima samo po jedna ili dvije kolibe, a ranije ih je bilo mnogo više i sve su bile relativno grupisane. Katuni na Zabodištu Planina Zabodište je dosta lijep predio na kome nije bilo mnogo katuna. Tu je izdizala samo porodica Derviševića (Gocovića), iz Grnčara, a nešto niže iz Višnjice Curanovići. Nažalost ovdje već duže vrijeme niko ne izdiže. Inače, prostor je bogat izvorskom vodom, dobrim pašnjacima i šumom. Ima i livada i borovnjaka. Dobro uspijeva i kontinentalno voće. Udaljenost ovih katuna je bila oko 90 minuta pješke sa stokom. Izdig je bio oko Đurđevdana, a ostajalo se ponekad i do Božića. Kolibe su bile grupisane. U Donjim katunima ima i jedna kuća od tvrdog materijala koja je podignuta možda i u XIX vijeku. Ovo je primjer koji govori da je ovdje prvo bilo stalno naselje koje je vremenom postalo katun. Katuni na Čardaku Planina Čardak se takođe računa kao jedna od boljih za stočarenje. Ima dosta pogodnosti među kojima je i dosta izvora i dobre paše. Okolo je šuma. Na ove katune izdižu mještani sela Dosuđe i Zagrađe: Jovovići, Vučeljići, Radončići, Nikočevići i Caričići. Katuni nijesu mnogo udaljeni od sela. Do njih se može sa stokom izaći za jedan sat hoda. Izdig je oko 1. juna i tamo se ostaje do 15. septembra, a neko i malo duže ostane. Duljev Katun (Duljov Katun) Ovaj katun se nalazl između Čardaka i Zeletina. Pogodan je za držanje stoke, jer ima mnoge prednosti u odnosu na neke druge katune. Na svakom koraku su izvori i dobra paša. Ima i šume. Ovdje izdižu iz Dosuđa, Zagrađe i Martinovića: Jovovići, Caričići, Popovići, Dragovići, Sekulovići, Ćulafići (iz Dosuđe) i Vučeljići. Njima je udaljenost katuna od sela oko dva do tri sata pješačkog hoda. Izdig je oko 10. juna, a povraćaj oko Male Gospojine. Domaći ljudi su ga zvali Duljov katun. Kolibe su dosta zbijene, odnosno kolibe bratstvenika su zbijenije od ostalih. Vrijedno je napomenuti da na ovom prostoru ima jedna koliba Popovića koja je napravljena u jednoj, rekli bismo pećini, odnosno ispod jedne stijene i samo je podignut zid sa jedne strane i tu se živi u vrijeme ljetnjeg izdiga. IZVOR Vasilije Mujo Spasojević, Crnogorski katuni. Zagreb, 2006. |
ZELETIN (GREBEN) Uspon na Velji vrh - planinarenje
Datum objave: 14.8.2014. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Dana 08. avgusta 2014. godine, planinarska ekipa iz Užica je izvršila uspon na Velji vrh (2196 m), vrh planine Greben u masivu Zeletina. Uspon je bio iz pravca Grnčara, preko sela Zagrađe, ispod vrhova Mala i Velika Jerina, zatim preko strmog dola zvanog Ljuk Perin, Plane, Solila i pored katuna u Čardaku i Malog jezera. |
Dosuđe
|
Zagrađe
|
|
JERINA (MALA I VELIKA JERINA)
VRHOVI Mala Jerina, 1275 m; Velika Jerina, 1320 m
|
Izduženi niži greben Jerina nalazi na jugoistočnim obroncima planine Greben, gdje se izdiže s ruba platoa sela Zagrađa – zaravnjene terase stisnute između planina Greben i Visitor. Tradicionalno, domaći ljudi cijeli taj dio planine Greben, uključujući i njezin najviši vrh (Čardak), nazivaju Čardak – ovdje u smislu planinskog prostora na kome se boravi ili izdiže sa stokom. Na Jerini se izdvajaju dva vrha Mala Jerina, 1275 m i Velika Jerina, 1320 m. Vrh Velika Jerina odličan je vidikovac, a posebno je atraktivan u vrijeme zalaska sunca.
Na brdu Jerina nalazila se, po predaji, tvrđava princeze Jerine. Mjesto gdje je navodno bila tvrđava važna je strateška točka odakle se pruža pogled na cijelu dolinu i naziva se Jerinin prijesto. Sredinom 2022. godine Turistička organizacija Gusinje promovirala je novu rekreativno-turističku turu "Jerina - Vučijom stazom". Staza kreće od centra Gusinja (turistički-info-centar, preko lokacije Kriva vrba (križanje na regionalnom putu gdje se račva cesta u smjeru graničnog prilaza s Albanijom) i kroz selo Dosuđe. Dužina staze iznosi oko 3 km (u jednom smjeru) i moguće ju je proći za oko 2 sata. Staza nije zahtjevna. 
Greben Jerine, prostorni prikaz
Izvor: Google Earth, 2021. Deponija komunalnog otpada na Jerini,
Podno brda Velika Jerina i iznad sela Martinovići formirana je 2012. godine deponija komunalnog otpada, kao privremena, s rokom važenja do 2016. godine. Rok trajanja deponije ipak je pomjeren do daljnjeg. Deponija je formirana dok je Gusinje bilo u zajedničkoj općtini s Plavom. Nakom što je Gusinje postalio samostalna općina, deponija se ostala voditi kao plavska iz razloga njene gradnje, ali da ju koriste i Plav i Gusinje. |
Jerina Iako se u nekim izvorima navodi kako se radi o "ilirskoj kraljici" (spominju ju čak kao "jednu od osam ilirskih kraljica"), Jerina je zapravo Jerina Branković (rođena Irina Kantakuzin), srpska despotica, porijeklom Grkinja iz porodice Kantakuzina, žena despota Đurđa Brankovića, za koga se udala 26.12.1414. Bila je nepopularna u narodnoj predaji i nazvana je Prokleta Jerina. U narodnim pjesmama i predajama Jerina je predstavljena kao opaka žena, zla majka, oštra i nemilosrdna vladarka čak i preljubnica, a njezina je vladavina bila surova. I sada djecu na tim prostorima plaše zločestom Jerinom, Ali, ne zaostaju i pjesme koje to sve negiranju, gdje je Jerina prikazana kao brižna majka, vjerna supruga i vrlo vješta, inteligenta i poštovana vladarica. Tako se za Jerinu vjerojatno može reći da je bila tragičan lik, kome je narodna predaja učinila veliku nepravdu. Kult Proklete Jerine bio toliko prisutan u narodu da su se mnogi srednjovjekovni gradovi i tvrđave, širom današnje Srbije i drugih zemalja u kojima žive ili su živjeli Srbi, nazivali Jerinin grad. Tako npr. ima narodnih naziva i za tvrđave ("Jerinin grad"), koje su postojale čak i daleko prije Jerine. 
Promotivni letak za turu na Jerinu
|
IZVORI I LITERATURA
IBRAHIMAGIĆ, Amil: Selo Zagrađe pored Gusinja napušteno i bez puta. Vijesti.me, 30.5.2011.
STEFANOVIĆ, Slobodan: GREBEN Gusinje – Zagrađe – Čardak – Velji vrh – Čardak (9,5 km). Staze i bogaze
Planina prazna, bogatstvo propada. DAN, 11.8.2016.
STEFANOVIĆ, Slobodan: GREBEN Gusinje – Zagrađe – Čardak – Velji vrh – Čardak (9,5 km). Staze i bogaze
Planina prazna, bogatstvo propada. DAN, 11.8.2016.
- Sažetak; Mještani Zagrađa apeluju na opštinsku i državnu vlast da osposobe put do katuna na Zeletin
