|
|
SREDIŠNJI POJAS > KRŠKE VISORAVNI SLOVENIJE I HRVATSKE > VELIKA KAPELA > Bijela kosa - Mirkovica
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Bijela kosa, 1289 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.3242, 15.0209
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Bijela kosa, 1289 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.3242, 15.0209
O planini
|
|
UvodBijela kosa, Mirkovica i susjedne vezane gorske kose nalaze se u najsjevernijem dijelu velikokapelskog gorskog sklopa. Prema sjeveru su visoravan kod Ravne gore i sušičko polje kod Stare Sušice. Prema sjeveroistoku je prirodna granica ovoga prostora rijeka Dobra. Na istoku se nalazi Klek s vezanim gorskim kosama (Klek, Gomirska kosa, Lubarda i dr.). Na jugu, niz šumovitih uvala i poljskih proširenja (kod Potoka Musulinskog i Jasenačkog polja) koja se pružaju od Bjelskog prema Jasenku, odvaja ga od nastavka Kapele prema jugoistoku (tzv. Gluha Kapela). Na jugozapadu je planina Bjelolasica, a prema zapadu se nalaze gorske kose grupirane oko Višnjevice.
ENGLISH SUMMARY: Bijela kosa - Mirkovica
- 
Pogled s grebena Bijele kose u smjeru Vrbovskog iza koga se izdiže Lovnik. Podno Bijele kose vide se dva najbliža vrha; lijevi je Oštri vrh (1157 m), a desni je Kota 991 (991 m) na sjeverozapadnom kraju Crne kose.
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Bijele kose i Mirkovice By clicking on the Booking.com logo, you can directly find accommodation in the vicinity of Bijela kosa and Mirkovica Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Reljef i geologija
Klima
Gorske kose pod snijegom
Pogled prema Mirkovici s jugoistočnih obronaka Bjelolasice 
Pogled s Velikog Drgomlja na Mirkovicu
|
Vode
Kamačnik
|
PRIRODA
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Kuće naselja Jablan
|
Po planini i po kraju
SJEVERNIM PODNOŽJEM
Vrbovsko
Pogled s grebena Bijele kose na grad Vrbovsko i brdo Lovnik (u pozadini)
Crkva svetog Ivana Nepomuka. Kao prvobitna župna crkva bila je izgrađena 1755. g. Zbog trošnosti je porušena 1887.g., a gradnja nove započela je 1893. g. Ista je dovršena u jesen iduće godine no i ona je zbog slabog građevinskog stanja porušena 1901. g. Odmah nakon rušenja započela je gradnja nove današnje crkve, dovršene i posvećene 1904. g.
Crkva je velika građevina s križnim tlocrtom, poligonalnim svetištem i zvonikom prigrađenim uz sjeverni zid crkve. Izgrađena je u pretežno neogotičkim oblicima te su sva vanjska pročelja bogato raščlanjena lezenama i otvorima. Glavni oltar, oltari u sporednim lađama i reljefne slike Presvetog Srca Isusova i Prečistog Srca Marijina nabavljeni su iz austrijskih drvorezbarskih radionica .Vrijedne crkvene umjetnine Ferdinanda Stuflessera nastale su u drvorezbarskoj radionici u Tirolu, a orgulje iz 1906. u radionici "Jan Tuček" (Češka). Svod je oslikao češki slikar Franjo Martini (1929.). 2005. g.u župnoj crkvi postavljena je i blagoslovljena slika sv. Ivanke (Gianna) Beretta Molla, zaštitnice trudnica, majki i djece te promicatelja kulture. Projektant crkve je Herman Bollé. IZVOR Visitvrbovsko.com 
Crkva svetog Ivana Nepomuka u Vrbovskom
|
Vrbovsko
Vrbovsko
Pogled na Vrbovsko
|
|
Kanjon Između stijenja sutjeske Kamačnika u erozijskim udubinama su se formirala korita s vodom izražene zelenkastomodre boje. |
Kamačnik
|
Položaj. Cijeli tok Kamačnika, desnog pritoka rijeke Dobre, nalazi se na području grada Vrbovskog. Dužina vodenog toka Kamačnika, od izvora (405,4 m n.v.) do ušća u rijeku Dobru (370 m n.v.), iznosi 3,2 km. Ušće mu je južno od Vrbovskog, nedaleko željezničke stanice.
Zaštita. Kanjon Kamačnika zaštićen je 2002. godine kao zaštićeni krajolik. Zaštićeni krajolik se prostire na 83,53 hektara zaštićenog područja, na nadmorskoj visini od 370-600 metara. Opis toka. Od ušća rijeke gdje je ulaz u Park i gdje je izgrađen ugostiteljski objekt, uzvodno - u smjeru juga, počinje pješačka staza koja prati tok Kamačnika, vodi rubom stijena ili uz strme padine, i brojnim mostovima sagrađenim iznad rječice, vodi kroz šumu bukve, jele i smreke prema izvoru Kamačnika. Najatraktivniji dio staze za posjetitelje je kanjonski dio Kamačnika dužine oko 1 kilometar. Na toj se dionici kanjon prelazi uređenim pješačkim putem opremljenim drvenim galerijama i mostićima. Sutjeska Kamačnika ovdje je duboko usječena u karbonatne stijene i ovdje suženi vodotok obilježava niz brzica, vrtložnih lonaca i korita te manjih slapišta koji oblikuju krivudav splet stijenama zasjenjenih prolaza. Nakon prolaska kroz kanjon, gdje Kamačnik ima odlike živahne planinske rječice s brzacima, posjetitelj ulazi u dio toka između izvora i kanjona, koji je mirniji, uz rječicu su se stvorii manji šljunčani nanosi, a bočne padine blažeg su nagiba. Uzrok tome su razlike u geološkoj strukturi podloge. Razno. Preko kanjona prolazi auto-cesta A6 (Zagreb-Rijeka). Kroz kanjon Kamačnika proteže se poučna glazbena staza – Panova staza. |
Kamačnik River in Croatia, Gorski kotar
Autor: Explore Croatia Datum objave: 2.12.2018. Opis. The Kamačnik River is small, mountainous river in Gorski kotar. Thanks to the good trail and footbridges, it is a perfect half day trip on the way to the sea. Follow me on Instagram: / goran_safarek and Facebook / safarekfilms |
Detaljniji opis staze od ušća do izvora Kamačnika
|
Ušće. Kamačnik se ulijeva u Dobru manjim slapom jer je na ulazu u kanjon pregrađen jazom. Ovdje se nalaze parkiralište za posjetitelje i ugostiteljski objekt. Na zapadnoj strani završnog dijela toka (a početnog za posjetitelje koji kreću od ušća) Kamačnika uzdiže se debelo uslojena vapnenačka stijena, a početni dio kanjona i čitava okolica obrasli su bujnom šumom. Nekoliko smreka zasađeno je uz pristupni put kojim se dolazi do razvalina zidina velike pilane.
Ušće Kamačnika u rijeku Dobru, uz koje se nalazi ugostiteljski objekt
Ušće Kamaćnika u Dobru - dodir uvijek ponešto zamućene vode Dobre i bistre planinske vode Kamačnika
|
Kamačnik
Detalj stare topografske kartre izvornog mjerila 1:25.000 
Ušće Kamačnika u rijeku Dobru
Pod stijenama na suprotnoj, sjevernoj strani Dobre prolazi pruga Zagreb-Rijeka. 
Rijeka Dobra nizvodno od ušća Kamačnika
Rijeka Dobra uzvodno od ušća Kamačnika
|
Ostaci nekadašnje pilane
|
|
|
Ubrzo staza dolazi do prvoga stjenovitog suženja s drvenim mostićem kojime se prelazi na suprotnu obalu. Izmjenjujući se s brzacima, vrtložnim loncima i manjim slapištima, između karbonatnih stijenja su se u erozijskim udubinama formirala korita s vodom izražene zelenkastomodre boje. Ovo je najatraktivniji dio kanjona. Dug je oko 1 kilometar. Staza je provedena kroz sutjesku uz pomoć mnogih drvenih galerija i mostova.
Korito i stijene kanjona mjestimice su gusto obrasle tamnim mahovinama, papratima i drugim hidrofilnim biljkama. Brojne stare bukve izvaljene leže i trunu uz stazu i tako stvaraju podlogu za život brojnom životinjskom svijetu i gljivama vezanim uz istrunulo drvo. Na stijenama nadnesenim nad korito Kamačnika mjestimično rastu tamne zimzelene krošnje tisa (Taxus baccata). Lokalnu floru čine mnoge vrste bilja. Na stijenama su primjerice alpska ruža (Rosa pendulina), širokolisna čestoslavica (Veronica urticifolia), pješčarska gušarka (Cardaminopsis arenosa), a na zasjenjenim mjestima česta je šumska urodica (Homogyne sylvestris). Bukove šume u dolini Kamačnika rastu na vlažnijim staništima i pripadaju tipu gorske bukove šume (Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae) u kojoj rastu biskupska kapica (Epimedium alpinum) i zaštićena mekana veprina (Ruscus hypoglossum), te rijedak zaštićeni lovorasti likovac (Daphne laureola).
|
|
|
|
|
Nakon prolaska kroz kanjon, gdje Kamačnik ima odlike živahne planinske rječice s brzacima, posjetitelj ulazi u dio toka između izvora i kanjona, koji je mirniji. Uz rječicu su se stvorii manji šljunčani nanosi, a bočne padine blažeg su nagiba. Uzrok tome su razlike u geološkoj strukturi podloge. U ovome dijelu staza prolazi i ispod vijadukta auto-ceste A6, kojime je premošćena dolina Kamačnika.
|
|
Most (vijadukt) Kamačnik, koji premošćuje kanjon rječice Kamačnik, nalazi se između čvorova Vrbovsko i Ravna Gora na autocesti A6 u Gorskom kotaru. Dug je 240 metara. Most je projektirao Zlatko Šavor. Sastoji se od dvije paralelne strukture, obje dovršene 2003. godine od strane konstruktora.
Most se proteže preko 60 metara dubokog kanjona mosta potoka Kamačnik koji je zakonom zaštićen kao zaštićeni krajobraz. To sprječava bilo kakvu izgradnju na liticama kanjona i zauzvrat je zahtijevalo asimetričnu strukturu u rasponu od približno 125 metara. Na ovoj lokaciji trasa autoceste slijedi horizontalnu krivinu stoga je poprečni nagib palube malo povećan. Ona je konstantna i iznosi 4,2%, dok je kota mosta konstantna i iznosi 5,7%, spuštajući se prema Vrbovskom. Most je sandučasta gredna konstrukcija koja podupire palubu preko tri raspona. Rasponi mosta prema jugu su 71,18 m + 127,1 m + 23,9 m. Njegovi stupovi visoki su 29 metara i 6,46 metara. Rasponi mosta prema sjeveru su 69,86 m + 127,74 m + 23,45 m. Njegovi stupovi visoki su 23,17 metara i 7,5 metara. Svi stupovi imaju kutijasti presjek, 7,5 m (okomito na os mosta) i 4,5 m do 3,5 m (paralelno s osi mosta). Paralelne konstrukcije mosta izgrađene su istovremeno. IZVOR Kamačnik Bridge. Wikipedija (en) 
|
|
Nasuprot tome, na prisojnim kamenitijim stranama doline nalazi se na zastupnike termofilne šume s crnim grabom (Ostrya carpinifolia), crnim jasenom (Fraxinus ornus), mukinjom (Sorbus aria) i brekinjom (Sorbus torminalis). Na jednoj dolomitnoj stijeni razrasla se i crnjuša (Erica herbacea).
U gornjem dijelu doline, s lijeve strane, dolomitnu padinu vlaže mali bočni izvori, a močvarno tlo obrasta trava beskoljenka (Molinia sp.) uz neke rijetke vrste šaševa. Ekološki je posebno vrijedan dio gdje bočni bujični potoci podno zaselka Japići s lijeve strane utječu u Kamačnik. Oni tvore prošireni dio doline obrastao dijelovima obalnih šikara vrbe (Salix sp. div.) i šumaraka crne johe (Alnus glutinosa). U gornjem dijelu doline, u pobočnim jarcima, izviru iz polupećina mali izvori; područje je to izvorišne zone Kamačnika. Oko sat hoda od ulaska u kanjon stiže se do neobičnoga kotlastog predjela okruženog polukrugom strmih padina i obraslog bukovom šumom i brojnim papratima. Tu je vrelo Kamačnika, tipično uzlazno krško izvorište, u kojem voda izbija iz oka nepoznate dubine. Nakon izviranja voda se mirno razlijeva i polagano teče kroz čitav gornji dio doline. Izvorski je dio zanimljiv i zbog endemske podzemne faune koju u njemu tek treba otkriti. Dosad su prilikom nekoliko istraživanja uočeni endemski podzemni račići Monolistra sp. i Niphargus sp. zbog čega je izvor Kamačnika uvršten i u ekološku mrežu Natura 2000.
Vodotok Kamačnika vrijedan je zaštite i zbog sačuvane faune dna čiste gorske rječice i ihtiofaune, jer je važno utočište potočne pastrve (Salmo trutta m. fario), vrste koja se približava kategoriji ugroženosti. Od beskralješnjaka se uz vodotok može pratiti let kukaca obalčara (Plecoptera) i tulara (Trichoptera) čije ličinke žive u čistoj vodi Kamačnika. U kanjonu se mogu opaziti pjegavi daždevnjaci (Salamandra salamandra), a ponekad na obale gornjeg dijela doline doleti siva čaplja. Poseban je doživljaj posjeta Kamačniku za vrijeme visokih voda. Vodno bogatstvo Kamačnika znatno se razlikuje tijekom godine, ali izvorište i vodotok Kamačnik daju jedan od najznačajnijih vodnih doprinosa rijeci Dobri, osobito tijekom kišnih razdoblja kad su jako bogati vodom. Kao tipična krška tekućica, Kamačnik se odlikuje mjestimičnim poniranjem dijela vode u koritu kanjonskog toka. IZVOR (Prirodoslovni dio opisa) Kamačnik (Zaštićena područja Primorsko-goranske županije). Javna ustanova Priroda (Pristupljeno 11.12.2023.) 
|
|
Vrelo (izvor) Kamačnika
|
|
Jablan
Pogled s Bijele kose prema naselju Jablan
Ispred naselja je planinska uvala Razdolje, omeđena s jugozapadne (lijeve na fotografiji) strane Tisovom kosom i desno s Kozarcem. 
|
|
Stara Sušica
NADMORSKA VISINA 730 - 769 BROJ STANOVNIKA 262 (2011.)
|
Stara Sušica se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji, u Gorskom kotaru, na području Općine Ravna Gora. Smještena je 5 km istočno od Ravne Gore. Okružena je brdima, šumama i livadama. Pripada poštanskom uredu 51314 Ravna Gora.
Stanovništvo. Prema popisu iz 2001. godine, Stara Sušica ima 292 stanovnika u 113 domaćinstava, 2011. bilo je 262 stanovnika. |
IZVOR Stara Sušica. Wikipedija (hr)a
|
|
Povijesni pregled. U prošlosti je Stara Sušica, kao i Ravna Gora, u nekoliko navrata jako stradala od Turaka. Najteže je bilo poslije Krbavske bitke kada su stanovnici poubijani, odvedeni u roblje ili su pobjegli preko Kupe u Sloveniju. Crkvica sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici je opljačkana i spaljena, ali stari frankopanski grad koji su Frankopani u srednjem vijeku imali u Staroj Sušici, nije zauzet.
Početkom 17. stoljeća u Staru Sušicu i Ravnu Goru počinju se vraćati starosjedioci, koji su pobjegli pred Turcima, ili njihova djeca. Njihovo naseljavanje pomogli su knezovi Zrinski. Nekada je Sušica bila plemićki posjed, i u jednom trenutku imala je najviše stanovnika u današnjoj općini. Sušičani nisu živjeli od zemlje i poljoprivrede. Bili su stolari, kolari, staklari ili radnici u pilani. U Staroj Sušici postojala je staklana, a uzvodno od nje, uz potok, bila je i pilana (ali u različito vrijeme, na kraju 19. i početku 20. stoljeća), koja je i dvorac i imanje, uključujući tvornicu pokućstva opskrbljivala električnom energijom. Gospodarstvo. Ljudi se bave poljoprivredom, a u novije doba i uzgojem krumpira, aronije,borovnica i slično. Iza frankopanskog dvorca nalazi se Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj. Izgradnjom Centra za divlje zvijeri očekuje se i rast turizma. Obrazovanje. Zgrada škole sagrađena je 1884. godine i u njoj se odvija nastava u područnoj školi koju pohađa svega nekoliko učenika 1. – 4. razreda (u školskoj godini 2010./2011. pohađalo ju je troje učenika). Po završetku 4. razreda učenici putuju u matičnu školu, OŠ "Dr. Branimir Marković", u Ravnu Goru. |
ZNAMENITOSTI
|
Dvorac Stara Sušica. Dvorac u Staroj Sušici, smješten na rubu crnogorične šume, na 742 m n.v., izgradili su Frankopani. Hrvatski knezovi Frankopani, a kasnije i Zrinski čine sve kako bi zaštitili goranske krajeve od Turaka no turske čete usprkos tome provaljuju u predjele Gorskog Kotara u tri navrata (1525., 1578. i 1585 g.). Sela Stara Sušica i Ravna Gora stradavaju 22.7.1786. godine. Crkvica Sv. Antuna nasuprot dvorca biva opljačkana i spaljena no stari Frankopanski grad nije zauzet. Prvi je to podatak o postojanju frankopanskog grada i podanika u Sušici.
U 19. stoljeću kupio ga je grof Laval Nugent, a 1890. godine kupili su ga riječki trgovci Feliks i Josip Neuberger. Najprije je izgrađeno samo zdanje, zgrada na "dvi vade", a kula i toranj su nadograđeni na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Tek je tada dvorac zadobio konačni oblik. Dvorac je restauriran u romantičnom duhu svoga vremena. Dvorac je u vlasništvu grada Rijeke a njime upravlja Dom Mladih. Dvorac Stara Sušica pruža usluge dječjeg odmarališta te u njemu borave djeca i mladi iz čitave Hrvatske na različitim programima škole u prirodi, kampovima, zimovanjima i ljetovanjima. U nekadašnjim gospodarskim zgradama danas je Institut za oplemenjivanje bilja Sveučilišta u Zagrebu. Dio dvorca služi i kao planinarski dom. Centar za velike zvijeri. U kompleksu starosušičkog dvorca radi Centar za velike zvijeri koji predstavlja goransko bogatstvo – medvjeda, vuka i risa. Do njih je i Centar za brdsko-planinsku poljoprivredu i ruralni razvoj koji nudi usluge prerade voća. Tu se nalazi i kapelica. Most. Osim dvorca, znamenit je i obližnji most po kome se u vrijeme gradnje Karolinške ceste mjesto u 18. stoljeću zvalo Most Sušica (Ponte Sušica). 
Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici. Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici sagrađena je 1874. godine, nakon što su Turci 1568. godine spalili tadašnju crkvu. Kapela se nalazi nasuprot dvorca. Jednostavna je građevina višestranog svetišta, a iznad ulazne fasade ima zvonik. Svečana ceremoniia i sveta misa u crkvi održava se 13.6. povodom blagdana sv.Antuna Padovanskog.
|
Dvorac Stara Sušica
Starosušičko jezero. Jezerom upravljaju Hrvatske vode. Na lokaciji jezera postoje dva poprilično velika propusta. Jezero je prilično zamuljeno (stanje 2023. godine), jer su godinama pritoci s okolnih brežuljaka tekli prema jezeru i nanijeli znatne količine mulja. Oko Starosušičkog jezera (oko 300-tinjak metara od starosušičkog dvorca) je 2023. godine dovršena šetnica. Nazvana Frankopanskom šetnicom, duga je nešto više od 500 metara, a na nju se ulazi nedaleko od poznatog starosušičkog dvorca. Jz šetnicu su postavljene table koje pojašnjavaju dijelove lokalne povijesti (dvorac, Karolinsku cestu, tvornicu stakla i dr.). Predstavnici Goranske kiparske radionice, postavili su uz šetnicu jednu od svojih skulptura (skulptura "What A Wonderful World" akademskog kipara Denisa Kraškovića). 
Jezerce u Staroj Sušici
Autor: Maria Sieglinda von Nudeldorf - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=71234533 |
Kapela svetog Antuna Padovanskog i dvorac u Staroj Sušici
Kapela svetog Antuna Padovanskog u Staroj Sušici
|
Portal crkve
|
UGLJEŠ I TURMIN
Pogled s obronka Javorove kose (ravnogorski zaselak Vrh) na Uglješ i Debelu kosu (u pozadini)
|
DEBELA KOSA
Pogled s piramide na Javorovom vrhu
U pozadini Debela kosa (1174 m) i Uglješ (desno; 1028 m) 
Pogled na Debelu kosu s vršnog grebena Bijele kose
Desno od Debele kose naziu se dijelovi naselja Jablan. 
Pogled s obronka Javorove kose (ravnogorski zaselak Vrh) Debelu kosu
|
ŠKRBI VRH
Ravna Gora
Pogled na Ravnu Goru s vidikovca na Javorovoj kosi
|
Sanjkalište
Na lokaciji nedaleko od poznatog ravnogorskog pansiona i restorana Bijela ruža, uređuje se sanjkalište, kao dio županijskog projekta izgradnje mreže malih skijališta i sanjkališta koji Primorsko-goranska županija sufinancira kupnjom tzv. baby lifta, odnosno pokretne trake za sanjkaše ili ratraka. Sanjkalište treba biti gotovo do početka zimske sezone 2023./2024. IZVOR Novi list |
PO VRŠNOM PODRUČJU
Pogled od naplatne kućice Vrbovsko na A6 - od lijeva nadesno vrhovi: Smolnik - Crna kosa - Bijela kosa - V. Bukovica - Kozarac
KOZARAC
Šumoviti Kozarac (Veliki Kozarac, 993 m i Mali Kozarac, 910 m), u čijem je istočnom podnožju kanjon Kamačnik, nazire se iza Oštrog vrha (krčevine) koji je u prvom planu.
Iza kozarca naziru se naselja Jablan (lijevo) i Vrbovsko (deno - zaklanjaju ga stabla). |
GOMIRSKA KOSA
|
|
CRNA KOSA
Pogled prema Crnoj kosi iz smjera Kosanovića, sa šumske ceste koja je jedan od mogućih pristupa (od Gomirja) Bijeloj kosi.
Od vidikovca na Bijeloj kosi vidi se izduženi šumoviti "jezik" - krajnji sjeverozapadni dio Crne kose.
U pozadini lijevo je Vrbovsko, iza koga se izdiže Lovnik. |
BIJELA KOSA
|
Bijela kosa jedan je od brojnih vrhova u prostranom šumovitom i nenaseljenom dijelu Velike Kapele između Kleka i Vrbovskog. Prepoznatljiva je izdaleka - npr. sa stare riječke ceste iznad Vrbovskog - po svijetlijem (zimi bijelom) pojasu u šumi, kao greben koji se proteže desno od Mirkovice na kojoj je iz daleka vidljiv odašiljač. Na obronku pod vrhom šuma je bila iskrčena za skijalište, ali ono nikad nije dovršeno. Sam vrh je kamena gromada na kojoj se nalaze metalni žig i tuljac za gumeni žig. Najveću ljepotu cijeloga šireg područja čine šume.
Vidik. Šumska prosjeka na sjevernoj strani omogućuje vidik prema Vrbovskom i Lovniku. Žig. Na vrhu Bijele kose nalaze se tuljac sa žigom Goranskog planinarskog puta i metalni žig vrha. Prilazi. Vrbovsko – Bijela kosa 3.30 h Pl. dom Klek – Bijela kosa 5.30 h Gomirje - Kosanovići - Guvno - Lišćeve kosice - okretište kamiona (11,5 km vozilom) - Bijela kosa (1 h) Jablan - Gluhe drage - Lugarnica (11 km vozilom) - Bijela kosa 2-2.30 h Bijela kosa podosta je udaljena od glavnih prometnica i većih naselja. Glavnu okosnicu za planinarenje u tom dijelu Velike Kapele predstavlja markirani put Klek - Vrbovsko, no valja imati na umu da je vrlo dug i da na njemu nema pogodnih odmorišta. Budući da je izlet iz Vrbovskog kroz kanjon Kamačnik na Bijelu kosu razmjerno težak zbog dugotrajnog neprekidnog uspona, većina planinara se koristi cestom iz Jablana preko Gluhih draga, kojom se može prići na markaciju 1 h pod vrhom (od sela Jablana do lovačke kuće Gluhe drage, skrećući uvijek d. na križanjima, ima 5,5 km asf. i mak. ceste te nakon toga još 5,5 km makadama). Mjesto gdje je smještena lugarnica ima prostora za podizanje šatora, natkrivene klupe i stolove te mjesto za spremanje roštilja. Postoji i voda kišnica iz bunara. Zbog brojnih križanja šumskih cesta i putova u području ispod Bijele kose za uspon se svakako treba opskrbiti dobrim zemljovidom. IZVOR Bijela kosa (Hrvatski vrhovi). Hrvatski planinarski savez (Pristupljeno 10.12.2023.) 
|
Bijela kosa, Gorski kotar, 1289m - planinarenje [44. VRH iz serijala SVI HRVATSKI VRHOVI] 4K
Autor: Robert Nuli1 Darum objave: 6.3.2021. Opis. Pogledaj posjetu 44. vrhu iz serijala SVI HRVATSKI VRHOVI vrhu Bijela kosa visine 1289m koji se nalazi u Gorskom kotaru. Uvod 0:00 Ruta 1:17 Početak obilaska Bijele kose 4:05 Završni uspon 24:19 Vrh Bijela kosa 41:38 Panorama s vrha Bijela kosa 42:23 Spuštanje 53:00 Lovačka kuća Gluhe Drage 1:09:57 Završetak i komentari obilaska 1:15:05 ( Check my visit to Croatian 44th peak Bijela kosa 4299ft from my Youtube series "All Croatian Peaks". I hike in Croatia as a part of my hiking in Croatia travel vlog. Peak is located in Primorje Gorski Kotar county. ) Vrh se nalazi u regiji 8. Gorski kotar južni dio prema klasifikaciji Hrvatskog Planinarskog Saveza. Početak se nalazi kod mjesta Jablan, Vrbovsko u Primorsko goranskoj županiji. Karakteristike uspona: visina 1289m, uspon 560m, udaljenost 17400m i trajanje 3h 35min. MOJE OCJENE 1. Težina: 54 2. Markacije: 50 3. Pogled: 50 KOMOOT RUTA https://www.komoot.com/tour/321240164... #BijelaKosa #GorskiKotar #HikingInCroatia Ukoliko vam financijske mogućnosti dozvoljavaju podržite moj rad da mogu POSJETIT što više VRHOVA, i SNIMITI što više VIDEA. Možete pomoći preko Youtube članstva, Paypal donacije ili Bitcoin donacije, linkovi su odmah u nastavku. Hvala -- PODRŽITE MOJ RAD, Veliko Hvala -- Youtube Članstvo: [ / @robertnuli ] PayPal: [ https://paypal.me/robertnuli ] Bitcoin: [ 14yyb87SSpzXpLnoXCa9ff6kLY5oEJjUwP ] Goranski Vrhovi - Bijela kosa|| Gorski kotar || Croatia
Autor: Matej Mrvos Datum objave: 24.1.2018. Opis. Snježni uspon na Bijelu kosu. Bijela kosa je planina u blizini Vrbovskog, vrh se nalazi na 1289 metara nad morem. Planovi za Bijelu kosu bili su veliki, u planu je bila izgradnja skijališta zbog dugog zadržavanja snijega kojeg se može naći čak i početkom 6. mjeseca, ideja skijališta nije zaživjela ali je ostala prosjeka po kojoj se može skijati ako ima dovoljno snijega. Auto smo ostavili kod lovačke kuće u Gluhim dragama i prvo smo jedan dio išli po cesti (planinarskoj stazi) a potom smo otišli na prosjeku staze i njome se popeli na vrh, zbog snijega uspon je trajao 2 sata. Uvjeti su bili idealni, podloga zaleđenog snijega po kojem je palo 20ak cm prhkog snijega.. Daleko od galame i svakodnevnice uživanje je zajamčeno... Uživajte.. |
Liščeve kosice
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bijela kosa je prepoznatljiva izdaleka po svijetlijem (zimi bijelom) pojasu u šumi ispod samog vrha. Na toj je padini, pod samim vrhom Bijele kose, bila iskrčena šuma za skijalište, koje nikada nije dovršeno. Sada se s te krčevine bez drveća pruža otvoreni pogled na okolicu, posebno u smjeru sjevera i sjeveroistoka. Na fotografiji se vidi (s lijeva nadesno): naselje Jablan iza koga su Lisina i Oštri vrh, slijedi vrh Kozarac, ispred koga je Oštri vrh - najbliži susjed Bijele kose, opet u pozadini su grad Vrbovsko iza koga je brdo Lovnik; desno je izduženi šumom prekriven greben Crne kose.
|
|
|
|
|
OŠTRI VRH
Vršna glavica Oštrog vrha gledana s krčevine na Bijeloj kosi
|
BUKOVICA (VELIKA I MALA)
Pogled od naplatne kućice Vrbovsko na A6 preko kanojna Kamačnika. U pozadini Oštri vrh (kod Bijele kose) i izduženi Velika i Mala Bukovica
|
MIRKOVICA
Naslovna fotografija
Pogled na Mirkovicu (telekomunikacijski odašijač) i okolne gustom šumom prekrivene planinske kose i uvale - pogled s nekadašnjeg skijališta na jugoistočnim obroncima Bjelolasice 
|
SMOLNIK
Pogled od naplatne kućice Vrbovsko na A6 na Smolinik (lijevi Crnjak, 1113 m i desni Bjeljak 1219 m)
|
STOJBINA
POGLEDALA
RADOŠINA
SUVARA
JASENAČKA KOSA
Jasenačka kosa (obronci lijevo) "zagrađuje" sjeveroistočnu stranu Jasenačkog polja
|
Na pojedinim kartama neispravno je upisan naziv Jasenovačka k.
|
DOLINOM RIJEKE DOBRE
Pod - Brezova poljana
|
|
Brezova Poljana
|
Putokaz za izvor Brajnovaču
|
|
|
Most preko rijeke Dobre koji vodi do zaselka Kovačevići na lijevoj obali
|
Gomirje
|
Crkva sv. Jovana Krstitelja i Manastirski kompleks
|
|
|
Ribnjak
Značaj. Vodotok Ribnjak u Gomirju i njegova neposredna okolica je područje velike ekološke vrijednost koja u sebi spaja elementne močvarne vegetacije, šikare i stablašica, livade i obradivih površina.
Projekt. Grad Vrbovsko u suradnji s Pravoslavnom Eparhijom gomjokarlovačkom namjerava području Ribnjaka urediti Sportsko-rekreacijski centar. Riječ je o projektu kojim bi se edukativnom šetnicom vezalo zaštićeno područje Kamačnika s gomirskom lokacijom Ribnjak, odnosno područjem na kojem rijeka Dobra, neposredno uz najzapadniji pravoslavni manastir Gomirje, tvori tzv. ribnjak, vodenu površinu koja za jačih kiša, pogotovo ujesen, poprima izgled jezera, a bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta tog dijela Gomirja zavrjeđuje svaku pažnju. Pored prirodnih vrijednosti, u projekt je usklopljen i gomirski manastir, povijesno, religijsko i kulturno dobro ovog kraja, Već i sada je Kamačnik s Ribnjakom povezan šumskom cestom, a cilj projekta je urediti vrlo kvalitetnu edukativnu šetnicu te omogućiti pješacima i biciklistima dolazak do Ribnjaka iz smjera Kamačnika. IZVOR Marinko Krmpotić: Realizacija projekta SRC-a Ribnjak Gomirje. Novi list, 30.3.2023. 
Ribnjak, podno manastira Gomirje i uz cestu Vrbovsko - Ogulin
|
Ribnjak kod Gomirja
Aždajina pećina. (broj speleo-objekta: 69-301) Ribnjak, Gomirje. Nalazi se na samom izvorištu rijeke Ribnjak, koja se nedaleko Gomirja ulijeva u Dobru. Za viših voda ima funkciju izvora. Jedina perspektiva je sifon koji je manjih dimenzija. Duljina špilje oko 20 m. Godine 2024. članovi Speleološkog kluba Ursus spelaeus su topografski snimili ovu špilju.
|
Musulini
Kosanovići
|
|
Pogled na Gomirje s padina brda Stražnik (637 m) kod Kosanovića
|
Praktično
BORAVAK
Opasnosti i upozorenja
Susreti s divljim životinjama
Medvjed
|
Na ovome šumovitom području krećete se kroz staništa divljih životinja, što uvijek trebate imati u vidu. Jedna od tih vrsta je i smeđi medvjed. Dinarsko-pindska populacija medvjeda teritorijalno je prostrana i uglavnom stabilna.
Letak koji je objavljen u sklopu projekta „Life Dinalp Bear“, a čiji je cilj pružiti informacije kako se ponašati u slučaju susreta sa smeđim mjedvjedom. Ukoliko želite saznati više o ovom projektu i medvjedima općenito posjetite web stranicu www.dinalpbear.eu. 
|
DODATNI SAVJETI IZVOR TEKSTA Udruga Animalia; Autor tekstova o medvjedu: Ante Radoslović Animalia je nestranačka, neprofitabilna i nevladina udruga građana osnovana radi ostvarivanja ciljeva iz područja zaštite prirode na teritoriju cijele Republike Hrvatske. POVEZNICA NA STRANICU UDRUGE Susreti sa smeđim medjvedom - pravila ponašanja Pravila ponašanja u staništu medvjeda kako bi se izbjegao konflikt s medvjedom Iz situacija kad dolazi do neželjenog susreta s medvjedom možemo izvesti pravila ponašanja koja će spriječiti neželjene susrete s ovom životinjom:
Ukoliko ugledate medvjeda treba voditi računa o sljedećem:
Razlikovanje lažnog od pravog napada Medvjed poduzima, u svojoj namjeri da se odbrani ili dokaže da je gospodar situacije, dvije vrste napada: lažni i pravi.
|
