|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) > ZLATARSKO-PEŠTERSKA GRUPA > Moravac
Država: Crna Gora, Srbija
Najviši vrh: Borovi vrt, 1631 m (kota upisana na topografskoj karti, iako prema izohipsama najviši dio toga grebena ide preko 1640 m)
Koordinate najvišeg vrha: 42.9698, 20.0508
Država: Crna Gora, Srbija
Najviši vrh: Borovi vrt, 1631 m (kota upisana na topografskoj karti, iako prema izohipsama najviši dio toga grebena ide preko 1640 m)
Koordinate najvišeg vrha: 42.9698, 20.0508
|
|
UvodBihorska planina Moravac (ćiril. Моравац) obuhvaća granični pojas između Bihora, Korita i Pešteri. Ima obilježja visoravni, s koje se diže više grebena viših od 1500 m, i koja je raščlanjena dubokim riječnim kanjonima, pritokama Lima, osobito prema jugu i jugozapadu. Grebeni Moravca pružaju se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, paraleno s istočnijom Krstačom. Na sjeverozapadu je planina Žilindar. Prema sjeveroistoku Moravac se postupno spušta na Peštersku visoravan. Između blagih valovitih grebena ima više zaravni i polja (ujedno i mjesta za ispašu, "planina" u stočarskom smislu): Lađevac, Gutavice, Krivalića polje, Kožarevo polje, Kruščička planina, Čiste livade i dr. Prema jednoj od tih većih zaravni, Bihorci češto ovo planinsko područje, osim Moravac, nazivaju i Lađevac.
Na Moravcu se nalazi nekoliko uzvišenja; Pločnik-Mrtvica, s vrhovima: Borovi vrt, 1631 m (1631 m je kota upisana na topografskoj karti, iako prema izohipsama najviši dio toga grebena ide preko 1640 m) Ječmeno brdo, 1620 m Dugi laz, 1611 m Krnja jela, 1545 m Bandera, s vrhovima: Bandera / Begluk, 1587 m Vučkovo brdo, 1564 m Kota 1549 m Bumbulovac Kruščička planina Šučki vrh, 1584 m Ograđenik, 1531 m Moravski krš Mustafin krš, 1578 m Moravski krš, 1568 m Kruščica, 1535 m Karadžino brdo, 1502 m Niz paralelnih grebena na sjeveroistoku Moravca Zdravac, 1576 m Samari, 1519 m Ozren, 1518 m Kuljarski vrh, 1492 m 
|
U SURADNJI SA:
 Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain 
Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. |
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Moravac, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
Dobrodole
|
Naselje Dobrodole nalazi se nad dolinom rijeke Popče. Prostrana uvala koja se po dnu sastoji od vodonepropusnih stijena, pokrivena je livadama i njivama. Livade su po dnu "Polja", koje je močvarno, a njive na krajevima u podnožju vapnenačkih padina.vNa sredini je jako vrelo. S njega i Ključ-česme opskrbljuje se cijelo selo.
Dobrodole je staro naselje. Spominje se kao čiflik 1585. godine. U njemu ima tragova starijeg stanovnišva. Pri Miraj brdu jedno mjesto nazivaju Petkula, gde se vide ostaci starih građevina. Topografski nazivi na području sela su: Andrijine strane, Stanina voda, Nikolin do, Pantelijin potok, Golove strane. Crkvina i oko nje groblje ukazuju da je u ovom selu ranije živelo srpsko pravoslavno stanovništvo. Od njega su ostali poislamljene obitelji: Ligonje (1 kuća), Goljo (1 kuća) i Klice (1 kuća). Golje su ranije živeli u zaselku Vrsajke. Sredinom 19. stoljeća su se u Dobrodole počeli naseljavati stanovnici iz bihorske župe, i to: Šabotići (30 kuća; iz Tucanja) i Ličine (10 kuća; iz Radmanaca). U sastavu Dobrodola je i zaselak Vrsajke, koje su bile čiflik Kajabegovića iz Bijelog Polja. I ovdje su kajem 19. stoljeć naseljeni Šabotići. IZVOR LUTOVAC, Milisav V.: Bihor i Korita. Beograd, 1967. LađevacPristupi Lađevcu su preko Bora i Pločnika, i duži, preko Vrševa i Ciglena. Na Lađevcu se 2.8. održava tradicionalni sabor-vašar. Istoga dana je i vašar na planini Turijak.
|
Montenegro | Wild Beauty | Popča River | 4K
Datum objave: 9.8.2020. Autor: Adnan Ceman Opis: Popča River in the northern part of Montenegro. August 2020 |
|
Katuni na planini Moravac
IZVOR Vasilije Mujo Spasojević: Crnogorski katuni Katuni na Krnjoj Jeli i Mrtvici Ovo su katuni na koje izdižu mještani sela Goduša sa područja opštine Bijelo Polje, i to: Trubljani, Mušovići, Mustajbegovići i Rebronje. Radi se o katunima koji se izdvadaju po dobroj paši i ostalim uslovima za katunski način života. Ima dosta vode i šume u Mrtvici. Livade su na sve strane. Prostranstvo ispaše im omogućava da mogu držati i veliki broj stoke. Udaljenost katuna od sela je oko 3 do 4 sata pješačkog hoda, naravno tjerajući stoku ispred sebe. Udaljenost katuna jednih od drugih je dosta razbacana. Treba reći i to da je ovdje poznati predio Lađevca koji predstavlja nepregledno prostranstvo, a posebno poslije kosidbe livada. Izdizanje na ove katune je oko 1. maja, a zdizanje u kasnu jesen. Katuni na Gutavicama Gutavice je planina koja, po mnogim sagovornicima predstavlja (jednu od najljepših i najpitomijih planina na ovom području. Ovdje izdižu mještani iz Goduše (Bijelo Polje): Durovići i Rebronje i Bošnjaci iz Azane. Ovi katuni su svi u privatnom vlasništvu i na njima ima dosta livada koje se kose. Voda je na sve strane. Pasište je ogromno i doseže do pešterskih pašnjaka. Skoro da nema domaćinstva koje nije imalo po sto i više ovaca i po dvadesetoro i više govedi. Jednom riječju pravo bogatstvo što je priroda dala. Izdig je oko 1. maja, a povraćaj skoro do snijega. Udaljenost sela od katuna je između 4 i 5 sati hoda, zajedno sa stokom. Često puta stoka sa ovih katuna ide u Suvodolsku planinu na Pešteru u Srbiju. Katuni na Moravcu Moravac je velika planina na kojoj su katuni mještana Dobrodola Šabotići i iz nekih bijelopoljskih sela. Udaljenost od sela do katuna je dosta velika. Sa stokom se ne može stići prije 5 do 6 sati pješačenja. Ovdje je paša izvrsna, kako ljudi kažu „samo takva može biti”. Ima dosta vode iz izvora, a tu su i livade i šuma, koja je dosta slaba, ali za ogrijev i domaće potrebe može zadovoljiti. Izlazak na katune je oko Đurđevdana, a povratak oko Mitrovdana. Karakteristično je da su ovdje ogromne livade koje se redovno kose i poslije čega se pušta stoka da pase. Kralje je planina odmah do planine Moravac. Obiluje brojnim izvorima, dobrim livadama i šumom, a pašnjaci u Mustafinom dolu, Moravskim i Radičkim kršima su ogromno prostranstvo bogato dobrom travom. Na Kralje izdižu sa stokom mještani sela Azane – Bošnjaci i Durovići iz Goduše. Potrebno im je da sa stokom stignu na katun oko 3 do 4 sata hoda. Katuni se nalaze tamo gdje su i livade pojedinaca i isti su udaljeni jedni od drugih od 100 do 500 metara, ali to ne znači da se ne sastaju svakodnevno. I ovdje je izdig oko Đurđevdana, a povratak oko Mitrovdana. Katuni na Kruščici-Lazovskim Stranama Katuni na Kruščici i Lazovskim stranama (ovo je jedna cjelina) pripadaju seljanima bjelopoljske Župe koji izdižu od davnina na ove prostore. Iako je udaljenost od katuna oko šest i malo više sati pješačkog hoda, nije prepreka da se ovdje izgone veliki buljuci ovaca i krda govedi. Obiluje se velikim izvorištima žive vode, velikim livadama i šumom, a pašnjaci su takoreći nepregledni i koji se vežu za Koritske vrhove koji zadiru u Peštersku visoravan. Izdig na ove katune je oko 1. maja, a zdizanje je u kasnu jesen. Ima katuna koji se nalaze skoro jedni do drugih, a ima ih koji su udaljeni i do jedan kilometar. Katuni na Konjskoj Rijeci Konjska rijeka je planina koja se graniči sa Moravcem, Gradinom i Vlahom iz rožajske opštine. Ustvari paše na ovoj planini su povezane sa velikim pašnjacima Suvodolske planine, Vlaha i Gradine. Ustvari to je lanac planina koji obiluje prirodnim bogatstvima izvorske vode, ispašama, livadama i šumom. Na ove katune izdižu mještani iz: Bara, Adrovići; iz Savinog Bera, Adžovići, Ličine i Škrijelji; iz Petnice: Kočani, Muratovići; iz Kruščice Agovići, Škrijelji i Ličine; iz Daške Rijeke: Ličine, Adrovići, Škrijelji i Prentići. Udaljenost katuna od sela je oko dva sata pješačkog hoda, podrazumijevajući da se stoka tjera. Iako je dosta bratstava na ovom prostoru, njihova udaljenost jednih od drugih nije velika. Najčešće su grupisani po bratstvima. I ovdje se izdiže sa stokom oko 1. maja i ostaje se do Mitrovdana. Ovi katuni se računaju među boljim na ovim prostorima. |
|
Savin Bor
Savin Bor je odvojen od naselja Bor usjekom (klisurom) potoka Sadrigaća. Smjestio se na blagim stranama brda Komarev laz, iznad klisure rijeke Popče. Manja kosa dijeli ga na dva dijela: Staro Selo i Bare. Njive su oko kuće, a livade ispod sela. Planina Pločnik i Crno vrelo gdje su glavne livade, udaljene su od sela pola sata hoda. Savin Bor obiluje izvorima. Glavne vode su: Donja voda, Glavna-voda i Vrelo. Nazivi glavnih područja sela su: Ratkovice, Jasiče, Cvetkovo brdo, Sadište, Ikino brdo.
U naselju žive bratstva: Prentići (12 kuća; Bošnjaci, porijeklom Kuči, ima ih i u okolici Rožaja) i Čolovići (15 kuća; došli iz bihorskog sela Godočelja).
IZVOR LUTOVAC, Milisav V.: Bihor i Korita. Beograd, 1967.
U naselju žive bratstva: Prentići (12 kuća; Bošnjaci, porijeklom Kuči, ima ih i u okolici Rožaja) i Čolovići (15 kuća; došli iz bihorskog sela Godočelja).
IZVOR LUTOVAC, Milisav V.: Bihor i Korita. Beograd, 1967.
Bor
Selo Bor smjestilo se u prostranoj uvali između planinskih strana Pločnika i Komarevca (Komarev laz), s jedne, i Smiljevine, s druge strane. Mala uzdužna kosa Savino brdo dijeli selo u dva dijela. Bor se odlikuje bogatstvom u livadama i ispašama. U blizini su mu planine Moravac i Konjska rijeka odakle zimi dovlače sijeno na saonice. Prisojne strane su povoljne i za strna žita ("prava" žita: pšenica, ječam, raž, ovas).
Kao i Dobrodole, i Bor je ranije bio naseljen srpsko-pravoslavnim stanovništvom. Krajevi u selu nose nazive: Staro Selo, Zlokućani, Mirove vode, Jovanov do, Radetina vrtača. Na sredini sela između Mehovića i Adrovića jedno mjesto zovu "Krs". Tu je staro srpsko groblje gdje se sada o zavetinama skupljaju novi srpski naseljenici. Kažu da su ovdje ranije živeli neki Grboši, Šarovi i neki Vasojevići koji su se iselili u okolicu Peći.
Današnji stanovnici Bora su obitelji: Mehovići (12 kuća), Adrovići (12 kuća; došli su iz Vrbice prije 180 godina -> Lutovac 1967. godine zapisuje: "prije 130 godina") i Bogavci (2 kuće; porijeklom iz Veliđa kod Ivangrada).
IZVOR LUTOVAC, Milisav V.: Bihor i Korita. Beograd, 1967.
Kao i Dobrodole, i Bor je ranije bio naseljen srpsko-pravoslavnim stanovništvom. Krajevi u selu nose nazive: Staro Selo, Zlokućani, Mirove vode, Jovanov do, Radetina vrtača. Na sredini sela između Mehovića i Adrovića jedno mjesto zovu "Krs". Tu je staro srpsko groblje gdje se sada o zavetinama skupljaju novi srpski naseljenici. Kažu da su ovdje ranije živeli neki Grboši, Šarovi i neki Vasojevići koji su se iselili u okolicu Peći.
Današnji stanovnici Bora su obitelji: Mehovići (12 kuća), Adrovići (12 kuća; došli su iz Vrbice prije 180 godina -> Lutovac 1967. godine zapisuje: "prije 130 godina") i Bogavci (2 kuće; porijeklom iz Veliđa kod Ivangrada).
IZVOR LUTOVAC, Milisav V.: Bihor i Korita. Beograd, 1967.
