|
|
SREDIŠNJI POJAS > KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE > GRUPA TRNOVSKOG GOZDA > Trnovski gozd
Država: Slovenija
Najviši vrh: Mali Golak (1495 m)
Koordinate najvišeg vrha: 45,9785, 13,8644
Država: Slovenija
Najviši vrh: Mali Golak (1495 m)
Koordinate najvišeg vrha: 45,9785, 13,8644
O planini
|
|
UvodTrnovski gozd (tal. Selva di Ternova) je krška visoravan (slov. planota), koja čini najveći dio istoimene planinske grupe (Grupa Trnovskog gozda), koja predstavlja krajnji sjeverozapadni rub Dinarskog gorja i čine ju još Nanos, visoravan Javornik i Hrušica. U smjer sjevera, na Trnovski gozd naslanja se Idrijsko hribovje, prijelazno dinarsko-alpsko područje. Planina se pruža dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok. Njezin reljef ima izražena krška obilježja, bez površinskih vodotoka, raščlanjen zatvorenim krškim depresijama, brdima i planinama, jamama, bezdanima (ponorima) i manjim krškim pojavavama: škrapama, žljebovima, kamenicama i dr. Površinskih tokova nema. Najviši vrh planine je Mali Golak (1495 m). Planina je šumovita i uglavnom pokrivena mješovitom dinarskom šumom bukve i jele (Abieti-fagetum dinaricum).
Među krškim pojavama posebno se ističu špilje s vječnim ledom i snijegom. Na istočnom dijelu u Paradani, nalazi se ledena špilja (slov. Velika ledena jama v Paradani), duboka 385 i dugačka 1550 metara. Nekoć su led iz nje odvozili čak u Egipat. Svjetski je postala poznata zbog klasičnog prirodnoznanstvenog opisa inverzne vegetacije (locus classicus) na toj lokaciji. Na visoravni se nalazi i jama Bela Griža, za koju procjenjuju kako bi mogla biti duboka i 900 metara. ENGLISH SUMMARY:The Trnovo Forest Plateau (Slovene: Trnovski gozd) is a karstic plateau that constitutes the extreme northwest end of the Dinaric Alps. The Trnovo Forest Plateau has a karstic character, without surface watercourses and broken up by closed valleys, outcroppings, hills, caves, shafts, and smaller karstic features: solution pans, rills, karrens, and other features. Significant karst features include ice caves. The vegetation inversion at Big Paradana Ice Cave (Slovene: Velika ledena jama v Paradani) in the eastern part of the plateau, measuring 385 meters (1,263 ft) by 1,550 meters (5,090 ft), is a locus classicus and in the past ice was harvested from it and exported via Gorizia and Trieste to Egypt.The Trnovo Forest Plateau has three nature reserves:
Pogled na Trnovski gozd iz Vipavskog križa
Autor: Jacquesverlaeken; Wikipedija ImeTrnovski gozd znači Trnovska šuma, ime koje je ova planinska vsoravan dobila prema šumovitim prostorima na području sela Trnovo.
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Reljef
Reljef Idrijskog hribovja
Izvor: Elastic Terrain maps, 2025.
Izvor: Elastic Terrain maps, 2025.
Klima
Klima Trnovskog gozda određena je nadmorskom visinom i položajem. Trnovski gozd se nalazi na području kontinentalne klime. Prosječna godišnja količina padaina iznosi 1881 mm. Razlika u količini oborina po mjesecima relativno je mala. Višak se javlja u studenom/novembru (293 mm), a manja količina u veljači/februaru i ožujku/martu (135 mm). Većina zimskih oborina je u obliku snijega, osobito u višim područjima. Tipičan vremenski fenomen je vjetar bura koja puše od visoravni prema moru, a njezini udari često dosežu i preko 100 km/h. Bura na ovom području nanosi velike štete jer ruši stabla i diže krovove kuća.
Zaštita prirode
Na Trnovskom gozdu postoje tri prirodna rezervata:
- Paradana s prirodnim spomenikom Velika ledena špilja
- Golaki sa Smrekovom dragom (Golaki s Smrekovo drago)
- Smrečje u Trnovskom gozdu (Smrečje v Trnovskem gozdu).
PRIRODA
|
Ostanki divjine v Trnovskem gozdu
Autor: Edo Kozorog Izvorni opis videa: Z "Visokimi in črnimi gozdovi" v Trnovskem gozdu so začeli gozdarji intenzivneje načrtno gospodariti po letu 1770. Do danes se je kljub temu načrtno ohranilo okoli 20 % površine Trnovskega gozda v obliki divjine (gozdni rezervati in varovalni gozdovi in ekocelice), ki predstavljajo mirne cone za prostoživeče divje živali. To je lahko tudi prostor pravljičnih bitij in legend..... |
Životinjski svijet
|
Trop "Trnovski gozd" / Wolf pack "Trnovo
Autor: Matej Kovačič Datum objavljivanja: 13.12.2015. Opis: Više o vukovima u Sloveniji na: http://www.volkovi.si/ |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Priče iz planine
|
Pavel Kunaver
19.12.1889., Ljubljana, † 19.4.1988., Ljubljana Bio je slovenski pedagog, pedagoški savjetnik, jedan od pionira slovenskog alpinizma, skijanja, speleologije, predratni vođa slovenskih izviđača, poslijeratni suosnivač izviđača, popularizator astronomije, zagovornik zaštite prirode, slikar amater. i znanstveno-popularni pisac. Pavel Kunaver je u Sloveniji bio jedan od prvih boraca za zaštitu prirodne baštine. Od 1917. do 1918. boravio je u neposrednom zaleđu soške bojišnice kao član vojne skupine koja je istraživala špilje, najprije u Doberdobskom krasu, ali uglavnom u Trnovskom gozdu i Banjskoj visoravni (Banjška planota). Zajedno s Ivanom Michlerom istražio je i dokumentirao više od 100 krških špilja. Kao poznavatelj krša, nakon Prvog svjetskog rata upozoravao je generala Maistera na opasnost od nepravednog razgraničenja te je na njegovu inicijativu sudjelovao u komisiji za razgraničenje na jednom od dionica granice na području Krasa. PROČITAJ VIŠE Pavel Kunaver (19.12.1889, Ljubljana, † 19.4.1988, Ljubljana) životopis na Wikipediji |
Portret Pavla Kunavera, najvjerojatnije snimljen u Kamniškoj Bistrici u kasno proljeće ili rano ljeto 1914. Portret i podatke o autoru dao je Jurij Kunaver, Pavlov sin.
Avtor: Bogumil Brinšek – https://www.dzrjl.si/publikacije/vikipedija/; licenca: Javna domena; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=99706114 |
Feldban
|
Feldban - vojaška ozkotirna železnica
Autor: Geopark Idrija Datum objave: 18.2.2021. Opis. Neverjetna zgodba o FELDBANU, vojaški ozkotirni železnici, ki se je pričela v času 1. svetovne vojne. V avgustu leta 1916 je italijanska vojska potisnila avstro-ogrsko vojsko na levi breg Soče in s tem prekinila njeno oskrbovanje po bohinjski železniški progi. Avstro-ogrska vojska je za oskrbo svojih enot na soškem bojišču pospešila gradnjo novih ozkotirnih železnic – feldbanov. Ena izmed njih je potekala tudi po idrijskem območju ... |
FELDBAN
Autor: Idrijsko-Cerkljanska razvojna agencija Datum objave: 19.8.2020. Opis. Pohodniška pot po Feldbanu Projekt Dediščina vojnega obdobja 20. stoletja je sofinanciran iz Evropskega sklada za razvoj podeželja: Evropa investira v podeželje. Za vsebino je odgovorna Idrijsko–Cerkljanska razvojna agencija d.o.o. Idrija. Organ upravljanja pristojen za izvajanje Programa za razvoj podeželja RS za obdobje 2014-2020 je Ministrstvo za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano. |
SADRŽAJ
1. BANJŠČICA (Banjška planota)
1.1. Zapadno podnožje - Posočje
1.2. Vršno područje (visoravan)
1.3. Čepovanski dol
2. TRNOVSKI GOZD
2.1. Greben Čaven
2.2 Greben Glolaki
2.3. Greben Govci
3. JAVORNIK
4.1. Črnovrška i Zadloška planota
4. IDRIJSKO HRIBOVJE
4.1. Trebuša
4.2. Vojskarska planota
4.3. Šebreljska planota
4.4. Dolina Idrijce
5. VIPAVSKA DOLINA
1. BANJŠČICA (Banjška planota)
1.1. Zapadno podnožje - Posočje
1.2. Vršno područje (visoravan)
1.3. Čepovanski dol
2. TRNOVSKI GOZD
2.1. Greben Čaven
2.2 Greben Glolaki
2.3. Greben Govci
3. JAVORNIK
4.1. Črnovrška i Zadloška planota
4. IDRIJSKO HRIBOVJE
4.1. Trebuša
4.2. Vojskarska planota
4.3. Šebreljska planota
4.4. Dolina Idrijce
5. VIPAVSKA DOLINA
1. BANJŠČICA
Banjška planota (visoravan Banjščica)
Visoravan Banjščica (slov. Banjška planota) je smještena između Čepovanske doline (slov. Čepovanski dol), doline donje Soče i donjeg toka rijeke Idrijce. Ime je dobila po selu Banjšice, koje se nalazi otprilike u sredini platoa. Teren je uglavnom okršen, tako da uglavnom nema površinskh vodotokova. Na nekim mjestima suhe doline vidljivi su tragovi nekadašnje površinske vode. Mali potoci teku samo tamo gdje je tlo građeno od fliša. Visoravan je najniža na zapadu, gdje nadmorska visina varira od 620 do 670 m, središnji dio se nalazi na visinama od 700 do 800 m, a na istoku se visina uzdiže od 900 do 1050 m. Na visoravni su brojne krške špilje i ponori. kod Kanalskog Vrha nalazi se 334 m dubok ponor Jazben.
Zbog velike nadmorske visine visoravan Banjščica nije povoljna za ratarstvo. Na istočnom dijelu nedostaje plodne zemlje, a nešto je više ima za zapadnoj strani, gdje ima flišnih tla, i povoljniji su uvjeti za stočarstvo. Na visoravni prevladavaju manja naselja, zaseoci (Bate, Breg, Dragovica, Kal nad Kanalom, Kanalski Vrh, Levpa, Lokovec, Grgar, Grgarske Ravne), i izolirana seljačka gospodarstva (kmetije). Visoravan je oduvijek bila dobro naseljena, posebno njezin južni dio, do mjesta gdje ju presjeca potok Avšček. Područje oko naselja Grgar spominje se u starim spisima i prije 14. stoljeća, a sjeverni dio visoravni oko 1500. godine. Među starijim naseljima narasla su manja. Tipičan primjer je Lokovec, veće naselje na istočnom dijelu visoravni, koje danas objedinjuje više od 40 zaselaka.
Zbog velike nadmorske visine visoravan Banjščica nije povoljna za ratarstvo. Na istočnom dijelu nedostaje plodne zemlje, a nešto je više ima za zapadnoj strani, gdje ima flišnih tla, i povoljniji su uvjeti za stočarstvo. Na visoravni prevladavaju manja naselja, zaseoci (Bate, Breg, Dragovica, Kal nad Kanalom, Kanalski Vrh, Levpa, Lokovec, Grgar, Grgarske Ravne), i izolirana seljačka gospodarstva (kmetije). Visoravan je oduvijek bila dobro naseljena, posebno njezin južni dio, do mjesta gdje ju presjeca potok Avšček. Područje oko naselja Grgar spominje se u starim spisima i prije 14. stoljeća, a sjeverni dio visoravni oko 1500. godine. Među starijim naseljima narasla su manja. Tipičan primjer je Lokovec, veće naselje na istočnom dijelu visoravni, koje danas objedinjuje više od 40 zaselaka.
1.1. Zapadno podnožje - Posočje
|
Vodni krog - Most na Soči
Autor: Soške elektrarne Nova Gorica Datum objave: 18.1.2024. Opis. V dokumentarni oddaji Vodni krog je sodelovala tudi družba SENG. Slovenski vodni krog: Most na Soči. U Mostu na Soči, rijeka Soča, smaragdna ljepotica, predahne na svom putu od Trente do mora. Tamo se nalazi umjetno akumulacijsko jezero po kojem je grad danas najpoznatiji. Jezero okružuje Most na Soči od 1938. godine, kada je voda pregrađena za hidroelektranu Doblar, što je uvelike promijenilo izgled grada. Zanimljivi su arheološki nalazi iz brončanog i željeznog doba, kao i iz vremena Rimskog Carstva. Prije nešto više od stoljeća, na dvije terase na lijevoj obali rijeke Idrijce otkriveni su brojni grobovi iz željeznog doba. Spomenici iz Prvog svjetskog rata, međutim, podsjećaju nas na krvave godine Soške fronte, kada je Soča "tekla crveno". Oko jezera možete prošetati kulturno-povijesnom stazom "Preko mosta za mudrost", koju su mještani uredili prije nekoliko godina. |
1.2. Vršno područje (visoravan)
1.3. Čepovanski dol
|
Poznaš Banjško planoto? Čas je, da jo odkriješ!
Autor: Into the Nature Datum objave: 6.4.2025. Opis. Banjško planoto sem imel na seznamu želja že vse od kar sem prvič prebral dnevnik mojega pradeda Filipa, v katerem opisuje svoje dneve vojskovanja na Soški fronti, kjer je lep del časa preživel na tej čudoviti kraški planoti. In ker more vsak izlet "dozoreti" in zanj priti pravi čas, sem "počakal" na simpatično vabilo domačinov iz Kanalskega Loma – Robin Teo in Darja sta mi namreč poslala vabilo, na krožno turo, ki pohodnika popelje po slikoviti Banjški planoti. Pridružila se jima je še Robin Teova sesta Lejla Ema. V goste pa smo prišli Ema, starša, prijatelj Gregor in moja malenkost. Naše zbirno mesto je bila turistična kmetija na Širokem, sam pa sem pohod začel pri železniškoi postaji na Mostu na Soči. Sprehodili smo se po krožni poti Lom je moj dom, ki je polna zanimivih kulturnih in naravnih znamenitosti ter ponuja res čudovite razglede. Med drugim smo se povzpeli tudi na Veliki vrh, ki je s svojimi 1071 metri najvišji vrh Banjške planote. Pot ponuja čudovite razglede - že med hojo smo uživali v pogledih na Južne Bohinjske oziroma Tolminske gore, pa na Krnsko in Kaninsko pogorje, praktično celotno turo pa nas je spremljal tudi enkraten pogled na Matajur. Na vru Velikega vrha pa se nam je odprl še pogled proti severu in vzhodu, na Šentviško planoto, Porezen, Kojco, pa tudi na Vojskarsko in Trnovsko planoto. Kljub temu da je tura dolga približno 12 km (če bi štartal in končal na železniški postaji Most na Soči, bi jih bilo okoli 22), je primerna tudi za družine. Na tematski poti se nahaja veliko zanimivih točk, ki pripovedujejo zgodbo o življenju na planoti, njenem kulturnem izročilu in naravnih posebnostih. Dan smo preživeli v odlični družbi, uživali v lepi naravi, prijetnem klepetu in spoznali nove kotičke naše prelepe Slovenije. Če iščeš sproščen in razgleden družinski pohod z bogato zgodovinsko in naravno vrednostjo, je ta tura odlična izbira! 💥Karakteristike poti:💥 ⚡️Izhodišče: Turistična kmetija Široko (46.1318, 13.759) ⚡️Čas kroga: cca 4 ure ⚡️Višinski metri: cca 600 m ⚡️Višina izhodišča: cca 750 m ⚡️Višina Velikega vrha: 1071 m ⚡️Zahtevnost poti: lahka označena pot ⚡️GPX: na voljo na platformi Buy me a coffee: https://buymeacoffee.com/vnaravo 💥 Za nakup športnih izdelkov blagovne znamke Vnaravo (majčke, pohodniške hlače, trakove in kape) vas vabim na spletno stran ⚡️www.vnaravo.si⚡️, kjer boste našli vso aktualno ponudbo! Hvaležen vam bom za vsak nakup! V kolikor me želiš podpreti pri ustvarjanju in objavljanju izletov v naši lepi Sloveniji, lahko to storiš na platformi buy me a coffee in prek paypal računa: ⚡️https://www.buymeacoffee.com/vnaravo ⚡️https://paypal.me/vnaravo |
2. TRNOVSKI GOZD
Visoravan Trnovskog gozda
2.1. Čaven
|
Čaven je greben iznad Vipavske doline. Nalazi se na južnom rubu Trnovskog gozda. Njegov najviši vrh je Veliki Modrasovec (1535 m), a najživopisniji je Kucelj (1237 m). Put do Čavena vodi iz Predmeje, Stomaža i Lokavca. S vrha se pruža pogled na Vipavsku dolinu i Jadransko more.
Pogled na Čaven s Podrte gore
Autor: TadejM; Wikipedija 
Čaven sa Škola
Autor: Stan Dalone; Uploaded by sporti, CC BY-SA 2.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=27817337 |
POT PO ROBU, 14 km od Cola do Predmeje, a se tam nisem ustavil! |Hike above Vipava Valley
Autor: matej travels Datum objave: 2.5.2024. Opis. Pot po robu, Col - Otliško okno - Predmeja, verjetno poznate. 14 kilometrov razgledov nad Vipavsko dolino. Gre po robu Gore, južnih obronkom Trnovskega gozda. Ampak sam se tokrat hodil naprej, še po robu Čavenske planote. Vzpel sem se do koče na Čavnu, na Kucelj ... Poglejte v videu, do kam sem prišel, koliko kilometrov sem naredil. Naj se v komentarju javi, kdo bi šel na tole turo! Pa hvala za lajk. Če se še niste, se naročite na moj kanal, da bo ta video videlo še več ljudi. This was like a training for some thru hike. I walked above Vipava Valley, the whole edge of Trnovski gozd. Ask if you need more information about this hike. Give a like if you like the video and please subscribe and help grow my channel. And don`t miss more amazing hiking videos from Slovenia and abroad. Filmed and edited by Matej Podgoršek (April 2024). Od Predmeje do Škabrijela in nazaj – dolga krožna tura s presenečenji!
Autor: Into the Nature Datum objave: 18.5.2025. Opis. Pred nekaj dnevi sem se odpravil na zahtevnejšo turo, ki sem jo tudi posnel. Začel sem na Predmeji nad Ajdovščino, natančneje pod predori na cesti proti naselju. Od tam sem krenil proti Škabrijelu – gori, ki je bila v času 1. svetovne vojne ena najbolj obstreljevanih točk na celotni Soški fronti. Za pot sem izbral Srednjo Čavensko pot. Spotoma sem obiskal Vitovljsko cerkev, nato pa prečil pobočje Čavenske planote vse do Loke, kjer sem začel vzpon na Svetega Danijela. Z vrha sem se spustil na Vratca in opravil še zadnji vzpon na Škabrijel. Tura je bila daljša in precej bolj naporna, kot sem sprva ocenil pri načrtovanju na Komootu. Za povratek sem se najprej spustil do vasice Pri Peči, nato pa začel z vzponom proti priljubljenemu vzletišču za padalce – Lijaku. Od tam sem nadaljeval proti naravnemu oknu Skozno ter skoraj ves čas sledil grebenskemu robu. Preden sem dosegel Sekulak, me je pot vodila nekoliko navzdol, nato pa me je čakal še strm vzpon proti eni od dveh najvišjih točk ture – Velikemu Robu, visokemu 1237 metrov. Tudi povratek se je nekoliko zavlekel, zato me je že začela loviti noč. Pohitel sem proti Kuclju, mojemu zadnjemu vrhu dneva. Tam sem z nog pobral kakšnih 30 klopov, nato pa še nekaj časa užival v čudovitem sončnem zahodu in čarobnih razgledih. Proti izhodišču sem nadaljeval mimo koče na Mali gori, potem pa sledil markirani poti ob robu grebena nazaj na Srednjo Čavensko pot. Ta me je v skoraj popolni temi pripeljala nazaj do avta. Karakteristike poti: Izhodišče: Kamnolom pod tuneli (45.9376, 13.8692) Čas kroga: cca 17 ur Višinski metri: cca 2500 m Višina izhodišča: 800 m Višina Kuclja in Velikega Roba: 1237 m Zahtevnost poti: lahka označena pot GPX: na voljo na platformi https://buymeacoffee.com/vnarav Za nakup športnih izdelkov blagovne znamke Vnaravo (majčke, pohodniške hlače, trakove in kape) vas vabim na spletno stran www.vnaravo.si , kjer boste našli vso aktualno ponudbo! Hvaležen vam bom za vsak nakup! V kolikor me želiš podpreti pri ustvarjanju in objavljanju izletov v naši lepi Sloveniji, lahko to storiš na platformi buy me a coffee in prek paypal računa: https://www.buymeacoffee.com/vnaravo https://paypal.me/vnaravo |
Geodetska točka na Mrzovcu
Autor: Bojan Marušič ; Wikipedija |
Mrzovec (1410 m)
Mrzovec je najistaknutiji vrh u srcu Trnovske visoravni. Svojim položajem pruža prekrasan pogled, ali ne pogled sa samoga vrha zaklonjen visokim drvećem. Na vrhu je izgrađen kameni toranj (trigonometrijska točka), visok pet metara. Kako se s vrha ne pruža pogled, to je moguće ostvariti s ivica vršnog platoa, nam jestima gdje je visoka vegetacija djelomično razbijena. Pogled se pruža na cijeli Trnovski gozd, posebice sela Lokve i Nijemce, prema jadranskoj obali, na sjeveru na Julijske Alpe, prema zapadu na Sabotin i plato Banjščice, te prema istoku na središnju Sloveniju. PROČITAJ VIŠE Mrzovec, na Hribi.net Turški klanec - Mrzovec 1 h 30 min, laki obilježen put Mala Lazna - Mrzovec (po cesti) 2 h 30 min laka neoznačna staza Lokve (Poncala) - Mrzovec 2 h lak označen put Krnica (Trnovski gozd) - Mrzovec (Po cesti) 2 h 30 min lak neobiježen put |
2.2. Golaki
Prostorni pogled na greben Golaka
Pogled iz smjera juga prema sjeveru Izvor: GoogleEarth, 2020. 
Prostorni pogled na greben Golaka
Pogled iz smjera sjevera prema jugu. Dolje u prednjem plnu je Vojskarka planota; desno greben Govci; u pozadini Vipavska dolina. Izvor: GoogleEarth, 2020. |
Mali Golak (1495 m)
KOORDINATE 45.9785, 13.8675 Najviši od vrhova Golaka je zapravo Mali Golak [2]. Ime je dobio zato jer je imao najmanju planinsku masu. Na kartama je došlo do pogreške i umjesto Maloga Golaka na njima stoji Veliki Golak. S vrha je liep pogled na cijelu Sloveniju, od Juijskih Alpa, Karavanki, Kamniških (Savinjskih Alpa), Primorska, Istra i dinarski prostor Slovenije. Na vrhu se nalazi upisna knjiga i žig. Srednji Golak (1480 m) KOORDINATE 45.9749, 13.8729 Srednji Golak se smjestio između Velikog i Malog Golaka, iznad Predmeje. Vrh je obrastao klekovinom bora (slovenski, rušje), a pogled s njega pruža se vidik od mora preko platoa Trnovskog gozda i prema središnjoj Soveniji. Pogled ograničava nekoliko rijetkih stabala. GOLAKI, drugi poskus. Na krožni turi sem osvojil VSE TRI. |Best hikes in Slovenia|
Autor: matej travels Datum objave: 1.2.2025. Opis. Pridi z mano na Golake. Na krožni turi (12 km, 620 višincev) sem osvojil vse tri: s Predmeje najprej na Veliki Golak (1.480 m), nato naprej po grebenu na Srednji Golak (1.480 m) in še na najvišji Mali Golak (1.495 m). Pravijo, da je dobil Mali Golak tako ime, ker je imel nekoč najmanjšo planino. Danes so vrhovi vseh zaraščeni. Sestopil sem mimo Iztokove koče pod Golaki, ki je odprta ob koncih tedna. Krasen zimski dan je bil, sicer z malo snega, a z vrhunskimi razgledi od morja do Alp. Lepa tura, a ne? V komentar zapišete še kakšno dobro idejo na Trnovskem gozdu. Če ne želite zamuditi mojih naslednjih pohodniških in popotniških avantur, se naročite na kanal in stisnite zvonček, da dobite opomnik po elektronski pošti. © Filmed and edited by Matej Podgoršek (January 2025). Check out photos / matejtravels |
Paradana
|
Velika jama u Paradani (slov. Velika jama v Paradani), nalazi se na istočnom dijelu grupe Trnovskog gozda (lokacija Mala Lazna, Lokve; Trnovo pri Gorici). Poznata je od davnina duboka 650, duga 4.090 m, sa značajnim dvoranama na ulaznom dijelu i nizu ponora dublje u jami. Nekada su iz nje led izvozili čak u Egipat.
Velika ledena jama u Paradani, nacrt iz 1917. god.
Autor: Pavel Kunaver; Izvor: Arhiv IZRK Postojna 
Velika ledena jama u Paradani, tlocrt iz 1917. god.
Autor: Pavel Kunaver; Izvor: Arhiv IZRK Postojna |
Nacrt jame u Paradani
Izvor: Eu-Proteus 
Velika ledena jama u Paradani
slov. Velika ledena jama v Paradani, odn. Velika ledenica v Paradani Izvor: Wikipedia; Autor: Keuk 
Velika ledena jama u Paradani
slov. Velika ledena jama v Paradani, odn. Velika ledenica v Paradani Izvor: Wikipedia; Autor: Keuk |
2.3. Govci
|
Govci je naziv za greben koji se nalazi na sjevernom rubu Trnovske visoravni, između doline Trebuščice (Gorenja Trebuša) i Čepovanskog dola. Oko udoline Mojska dižu se najviši vrhovi ovoga grebena Veliki Bukovec (1445 m), Veliki Češevnik (1349 m) i Poldanovec (1299 m). Prema jugu greben se nastavlja na Golake, a dalje prema sjeveru je i kanjon Idrijce.
|
Veliki Bukovec
|
Veliki Bukovec (1445 m) najviši je vrh grebena Govci. Prekriven je šumom, a na samom vrhu nalazi se granični kamen s talijanskim nazivom vrha "M.Bucovizza 1448".
|
Poldanovec
Vrh Poldanovec se nalazi na grebenu Govci na sjevernom rubu Trnovske visoravni. Pod njegovom jugozapadnom padinom nalazi se udolina Mojske drage. S vrha je odličan pogled prema sjeveru. Susjedni vrhovi su: Mojski vrh, Veliki Bukovec i Veliki Češevnik.
Veliki Češevnik
|
Vrh Veliki Češevnik (1349 m) je susjedni vrh Poldanovca. U zapadnom podnožju vrha nalazi se naselje Lokve. Do vrha nema uređenih niti obilježenih staza, a i sam vrh je zarastao (kopriva) i pun polomljenih staza.
|
3. JAVORNIK
|
Između središnjeg dijela Trnovskog gozda i Hrušice, južno od naselja Črni Vrh, nalazi se šumovito planinsko područje Javornik, gdje je na vrhu Javornik (1241 m) izgrađena razgledna piramida s vidicima od Istre na jugu, do Triglava na sjeveru. Na Javorniku se također nalazi planinarski dom Pirnatova koča na Javorniku i zvjezdarnica astronomski observatorij, otvorena za posjetitelje. Astronomsko društvo Javornik, koje njom upravlja, najveće je i najstarije astronomsko društvo u Sloveniji.
|
PROČITAJ VIŠE
GRADIČ OSET, Barbara: Javornik – spregledani »zelenec«. Planinska zveza Slovenije, 16.10.2020. |
Zvjezdarnica na Javorniku (slov. Astronomski observatorij na Javorniku)
Astronomski observatorij na Javorniku je solidno opremljen za amaterska promatranja na pojedinim područjima, a osposobljen je i za složenija promatranja. U knjižnici čuvaju 6 zvjezdanih atlasa i 2 kvalitetna atlasa Mjeseca, sve obrasce za promatranje i crtanje meteora, priručnike za promatranje malih objekata, planeta i Mjeseca i više računalnih programa. elektronički zvjezdani atlasi, programi za upravljanje CCD kamerama, za upravljanje teleskopa, za obradu fotografija, podataka o meteorima, datoteke zvijezda, asteroida i galaksija. Također, promatrač na zvjezdarnici može dobiti sve podatke o željenom objektu, a podatke također može i sam obrađivati. Opservatorij čini 4 objekata: kuća za smještaj, cilindrična kupola, mala kupola i velika kupola u izgradnji. U smještajnom objektu ima prostora za 12 osoba, ali je idealni broj korinika od 4 do 6. PODACI Adresa: Javornik 3a, 5274 Črni Vrh nad Idrijo; Web stranica: www.adj.si; Koordinate:45.89463000, 14.065135956 |
Javornik v prekrasni krožni turi | Podkraj | družinski izleti
Autor: Into the Nature Datum objave: 27.2.2025. Opis. Če iščeš malce drugačno idejo za družinski izlet v hladnejšem delu leta je lahko Javornik zelo, zelo lepa ideja. Mi smo se na priljubljen vrh torkat podali iz vasice Podkraj, kjer je moč začeti z zanimivo in pestro potjo, ki nas do Javornika večinoma pelje po trasi Slovenske planinske poti.. Med potjo se sprehodimo tudi mimo bunkerja iz časa Rapalske meje, brez težav pa se vzpnemo tudi na kakšnega od razgledih vrhov, pod katerimi nas peljejo markacije. Tura je tehnično enostavna in primerna za vso družino. Malce pod vrhom Javornika je tudi prijazna planinska koča, ki bo marsikoga zelo razveselila. Drugi del poti smo po večini opravili po poti, ki nas je peljala oroti Colu, cca 3 km do cilja, pa smo se obrnili v levo iz zapustili markacije, ter po cesti prišli do našega cilja. Karakteristike poti: Izhodišče: Podkraj (45.863, 14.063) Čas kroga: cca 5 ur Višinski metri: cca 550 m Višina izhodišča: 798 m Višina Javornika: 1240 m Zahtevnost poti: enostavna označena pot |
JAVORNIK NAD ČRNIM VRHOM
NADMORSKA VISINA 1241 m
NADMORSKA VISINA 1241 m
3.1. Črnovrška planota
|
Črnovrška visoravan (ponekad se govori također i o Črnovrškoj i Zadloškoj visoravni, slo. Zadloška planota) nalazi se na istočnom dijelu Trnovskog gozda i zahvaća južni dio općine Idrija. Prema sjeveru ona se strmo spušta u sutjesku rijeke Idrijce, na zapadu se naslanja na padine Trnovskog gozda, na jugu je ograničena lukom vrhova područja Javornika u Trnovskom gozdu, a na istoku se blago spušta prema Hotenjskom ravniku.
Črnovršku visoravan čini više krških polja (Črnovrško, Zadloško, Predgriško, Koševniško, i polje na području Idrijskog Loga) i uvala, te mjestimično, šumom obrasli brdski grebeni. Črnovrško područje pod Javornikom, se zbog položaja znade nazivati i "predgrađem Trnovskog gozda". U crkvenom i svjetovnom pogledu od srednjeg vijeka do 19. stoljeća pripadalo je Vipavi. Na izrazito krškom području, ne nedostaje krških reljefnih oblika, poput vodotoka-ponornica, ponora i vrtača-depresija, na kojima se nalaze livade, travnjaci (košenice) i pašnjaci, zaseoci i domaćinstva. Šume i prostore visoravni obilježava bogatstvo ljekovitog bilja, šumskog voća, divljači i brojnih ptica. - 
Razglednica Črnog Vrha poslana 1930. godine
|
Crnovrška planota - na prehodu iz dinarskega v alpski svet
BROŠURA |
PEVC
|
|
|
ZANIMLJIVOSTI Uskotračna željeznica "Feldban" Iz Logatca u Trnovski gozd i Dolenju Trebušu vodila je uskotračna željeznica, koja je u Prvom svjetskom ratu služila za opskrbu austrougarskih vojnika na Soškoj fronti. Njezini su ostaci i danas vidljivi. Ovom uskotračnom vojnom željeznicom, širine 600-700 mm, povezali su Soški front sa željezničkom stanicom u mjestu Logatec, gdje su se nalazila skladišta hrane, oružja, streljiva i drugih materijala za potrebe vojske. Glavna željeznička pruga vodila je od Logatca do Godoviča, gdje se trasa razdvojila; jedna je pruga vodila u Idriju, a kasnije 1917. u Trebušu, dok je druga grana prolazila kroz naselja Predgriže, Črni Vrh, Zadloga, uzdizala se na Malu Goru i završavala u Pancali iznad Lokva. Dionica od Logatca do Trnovskog gozda bila je duga 53 kilometra, a odvojak do Dolenje Trebuše 39 kilometara. Vlakovi su uglavnom opskrbljivali austrougarske vojnike koje su Talijani u 6. ofanzivi potisnuli na visoravan Banjščice i Trnovski gozd. PROČITAJ VIŠE TROBIČ, Milan: Črnovrški Feldban. RTV Slovenije. 26.3.2017. ZORN, Karin: Vojaška železnica - "feldban" - od Logatca do soške fronte. RTV Slovenije - Radio Koper. 13.8.2014. |
Detalj trase pruge
uskotračne željeznice "Feldban"
Izvor: radioprvi.rtvslo.si |
Idrijski Log
|
|
Črni Vrh nad Idrijo
WIKIPEDIJA Črni Vrh
WIKIPEDIJA Črni Vrh
|
Črni Vrh (Črni vrh nad Idrijo) je naselje u općini Idrija, najveće naselje na Črnovrškoj visoravni. To je razvedeno naselje s mjesnom jezgrom na rubu krškog polja, pod obroncima Špik (1068 m), Mala peč i Velika peč, uz regionalnu cestu Godovič - Col - Ajdovščina.
Na visoravni koja okružuje naselje ima nanešenog dolomitnog stijenskog materijala, te više ponora i vrtača. Črni Vrh je jedino zbijeno naselje na ovoj visoravni i važno je križanje potova prema Colu, Godoviču, Idrijskom logu, Lomu i Zadlogu. Mjesto je okruženo tamnim šumama bukve i smreke, po čemu je vjerojatno i dobilo ime. U blizini naselja nalazi se manje skijalište "Bor". Zbog širine pruge (50 m) pogodno je za učenje skijanja i školska natjecanja. U blizini skijališta provedene su staze za skijaško trčanje, te sanjkalište. Dužina staze: 400m; visinska razlika: 90 m; jedna vučnica (sidro). Naselje Črni Vrh je dostupno iz više smjerova: iz smjera Ljubljane u Godoviču se odvaja cesta, kojom ima do Crnog Vrha još 7 km, a iz Primorske se dolazi preko 18 km udaljene Ajdovščine i prijevoja Vrh gore (860 m). Iz smjera Idrije moguć je pristup dvama lokalnim i šumskim cestama: dolinom Idrijce (uz Divje jezero) i Idrijske Bele na Zadlošku visoravan, te od Podroteje, preko grebena Ključi i Idrijskog Loga. 
|
Pogled s Velike Peči na naselje Črni vrh
Autor: Bmiqz, Wikipedija 
|
|
Župna crkva sv. Jošta. Glavni kulturno-povijesni spomenik na Črnom vrhu je župna crkva sv. Jošta (slov. Župnijska cerkev sv. Jošta) s dugom i burnom poviješću. Isprva je sagrađena u gotičkom stilu, kasnije prezidana u baroknom, nadograđena u 19. stoljeću, spaljena 1944., a posljednjih je desetljeća obnovljena. U ratu, godine 1944 je Črni Vrh bio devastiran, nekoliko je kuća je spaljeno, a nije bila pošteđen niti crkva. Njezin je strop bio porušen, a crkvena oprema. Crkva je obnovljena, proširena i ponovno opremljena u desetljeću nakon Drugog svjetskog rata. U prezbiteriju se nalazi veliki barokni oltar sv. Jošta s kraja 17. stoljeća, a noviji kip sveca je s kraja 19. stoljeća. Na groblju u blizini crkve nalazi se kapela Sv. Križa, sagrađena krajem 19. stoljeća u neogotičkom stilu.
|
|
|
Spomenik Frančišeku Lampeu. Kulturna institucija Slovenska matica, čiji je potpredsjednik bio Frančišek Lampe i Leonova družba iz Ljubljane, su Lampeu 10 godina nakon smrti 21.8.1910. podigli spomenik (piramidu) u mjesnom parku u središtu Črnog Vrha, identičan spomeniku Mateju Cigaletu iz obližnjeg sela Lome. Istovremeno je bila otkrivena i spomen-ploča na Lampeovoj rodnoj kući u selu Zadlog (->). Danas je spomen-ploča Lampeu sastavni dio spomen-obilježja u Zadlogu, na mjestu gdje je stajala njegova rodna kuća. Po Lampetu se danas zove miješani pjevački zbor u Črnom Vrhu.
|
|
|
Kapela sv. Križa na groblju u Črnom Vrhu.
|
|
Zadlog
|
Zadlog je raštrkano naselje na Črnovrškoj visoravni, koje se sastoji od zaseoka Plestenjak, Bukovška Ravan, Huda Kot, Mačji kot, Na Sredi, Podtisov vrh, Kot i Podkrog. Zadlog je popularno mjesto za ljubitelje aktivnosti na otvorenom, u toplim godišnji dobima koturaljkanje, biciklizam, trčanje, šetanje i dr., a zimi skijaškog trčanja. Na krškim poljima nalaze se livade i pašnjaci, a u pozadini se uzdižu vrhovi ruba Trnovskog gozda. Najviši iznad naselja je 1128 metara visok Špičasti vrh, do kojega je uređena pješačko-planinarska staza, odakle se pruža odličan pogled. Nešto više od dva kilometra udaljen od naselja nalazi se Kalarjev ledenik (jama sniježnica). Po području Zadloga obilježena je i biciklistička ruta, koja prolazi uz prirodne i kulturne znamenitosti kraja: lanena jama (koristila se za obradu lana), Ivanjškova lipa, Ivanjškova lokev (hrv. Ivanjškova lokva), Tomincova kuća sa sunčanim satom (slov. Tomincova hiša s sončno uro), spomen-ploča posvećena dr. Frančišku Lampetu.
VIŠE O LANENOJ JAMI (NA SLOVENSKOM)
Ohranjajmo dediščino – obnovljena lanena jama. Idrijsko-cerkljanska razvojna agencija |
Jama sniježnica Kalarjev ledenik
Autorica: Mojca Gorjup Kavčič, Wikipedija |
Frančišek Lampe slovenski filozof, teolog, pisac urednik Zadlog, 23.2.1859.-Ljubljana, 24.9.1900. Osnivač je revije Dom in svet. Godine 1889. Napisao je prvi slovenski psihološki priručnik Dušeslovje. Zaslužan je za velik broj filozofskih termina u slovenskom jeziku. IZVOR Frančišek Lampe. Wikipedija |
Lome
|
Lome je raspršeno naselje u općini Idrija, smješteno u brdima jugoistočno od Črnog Vrha. Uključuje zaselke: Cigale, Dolnje Lome, Gornje Lome, Grižar, Na Griču, Na Ravni, Oblak, Podjesen, i Zakrog. U Gornjim Lomama nalazi se skijaški centar "Javornik" i Biciklistički park Javornik.
Znameniti ljudi koji su rođeni ili živjeli u Lomama su:
Biciklistički park "Javornik" (MTB Park Javornik)
Bikepark Javornik nalazi se u selu Lome (21,5 km, 25 min vožnje od Idrije), gdje je donja stanica skijaške sedežnice. Uz lokalnu cestu vode vas putokazi s obilježjem skijališta Javornik. Uživanje u biciklizmu za sve brdske bicikliste, od početnika do onih onih iskusnijih s većim brzinama i skokovim udalj. Ovdje se nalazi 8 uređenih staza pogodnih za sve kategorije brdskih biciklista, nude se mogućnosti iznajmljivanja bicikala, servis bicikala, razna događanja i natjecanja tijekom sezone. INFORMACIJE Kontakt: Bikepark Javornik, Lome 10, 5274 Črni Vrh nad Idrijo Telefon: +386 (0)31 727 140 E-mail: [email protected] wEB: www.bikeparkjavornik.si |
Matej Cigale slovenski pravnik, jezikoslovac i urednik 2.9.1819. Lome, † 20.4.1889. Beč ŽIVOTOPIS Cigale, koji je bio jedan od najutjecajnijih slovenskih jezikoslovaca u 19. stoljeću, pohađao je narodnu školu u Črnom Vrhu (1830.), gimnaziju u Gorici (do 1841.), studirao teologiju u Ljubljani (1841.) i pravo u Grazu (do 1843.) i Beču, gdje je završio studij 1846. Do kraja 1847. bio je dvorski vježbenik u Gorici (tribunale civico-provinciale), položio je ispit za suca u 1848. godini, napustio državnu službu i bio tajnik Slovenskog društva i urednik časopisa Slovenija od 1.7.1848. do sredine rujna 1849. u Ljubljani. 1850. vratio se u Beč, gdje je radio do svoje smrti u redakciji Državnog zakonika i stekao titulu vladinog savjetnika. DJELO 1853. uredio je slovenski dio djela Juridisch-politische Terminologie für die slavischen Sprachen Österreichs i pripremio za tisak Mažgon-Krajnčev prijevod Općeg građanskog zakonika. Ovim radovima i mnogim stručnim člancima u časopisu Slovenski pravnik postavio je temelje slovenske pravne terminologije i strukovnog jezika općenito. Kao profesionalni procjenitelj utjecao je i na jezik u školskim udžbenicima. Uvijek se bavio pitanjima slovenskog standardnog jezika. Objavio je rasprave o pravopisu, deklinaciji i morfologiji u raznim novinama (Slovenski glasnik, Novice). Zbog dobrog poznavanja slovenskog jezika i terminologije povjereno mu je uredništvo Wolfovog njemačko-slovenskog rječnika. Rukopis, koji se pripremao više od 50 godina, preuzeo je 1854. godine, dopunio ga i dovršio tako da je 1860. objavljen Deutch-slovenisches Wörterbuch. To je bio prvi veći slovenski tiskani rječnik. Kao dodatak rječniku objavio je i djeo Znanstvena terminologija s posebnim ozirom na srednja učilišča koje se smatra prvim slovenskim terminološkim rječnikom. Po njemu je nazvana Cigaletova ulica u Ljubljani. |
Smučišče Javornik (Skijalište Javornik)
|
Skijalište Javornik smješteno je samo pola sata od gradske vreve Ajdovščine na obroncima Javornika (1242 m nadmorske visine) i Trnovskog gozda. U svrhu očuvanja i nastavka skijaške tradicije na području Črnog Vrha, godine 1995. započela je realizacija ideje o izgradnji skijališta na ovome mjestu. Skijalište u godinama nakon toga neprestano nadograđivalo i opremalo.
Prednosti skijališta su povoljan zemljopisni položaj, klimatski uvjeti (nadmorska visina i trajanje snježnog pokrivača) i konfiguracija skijaških terena (pogodna za početnike i najzahtjevnije skijaše). S lokacije skijališta se pruža odličan pogled otvara, od Tršćanskog zaljeva na jugozapadu preko Julijskih Alpa s najvišom planinom u Sloveniji Triglavom, planinama Karavankama na sjeveru, Kamniškim Alpama na sjeveroistoku i šumovite regije Notranjske s planinom Snežnik na jugoistoku. INFORMACIJE Smučišče Javornik Žičnice Javornik d.o.o. Lome 28a, SI-5274 Črni Vrh Web: Smučišče Javornik |
Plan skijaškog centra Javornik
|
4. IDRIJSKO HRIBOVJE (IDRIJSKO POBRĐE)
Idrijsko hribovje (hrv. Idrijsko pobrđe) je područje veliko oko 200 km², sa u prosjeku 648 metara visokim planinama u zapadnom dijelu Slovenije, i predstavlja prijelazno područje između alpskog i dinarskog svijeta. Najčešće ga svrstavaju u predalpske krajeve. Štoviše, obično se kao dio Cerkljansko-Idrijskog hribovja smatra dijelom veće slovenske makrocjeline Zahodno predalpsko hribovje (hrv. Zapadno predalpsko pobrđe), zajedno uz Tolminsko, Škofjeloško te Polhograjsko hribovje.
Na sjeveru dopire do rijeke Idrijce, sjeverno od koje se nalazi Cerkljansko hribovje, na istoku je njegova granica Rovtarsko hribovje, a na jugu i zapadu graniči s Trnovskim gozdom. Najveći vis na južnom dijelu pobrđa je Planinca s nadmorskom visinom od 1170 m, a na sjeveru Jelenk s nadmorskom visinom od 1107 m.
Na sjeveru dopire do rijeke Idrijce, sjeverno od koje se nalazi Cerkljansko hribovje, na istoku je njegova granica Rovtarsko hribovje, a na jugu i zapadu graniči s Trnovskim gozdom. Najveći vis na južnom dijelu pobrđa je Planinca s nadmorskom visinom od 1170 m, a na sjeveru Jelenk s nadmorskom visinom od 1107 m.
|
Krajinski park Zgornja Idrijca
Opis. Krajinski park Zgornja Idrijca (hrv. prijev. Krajobrazni park Gornja Idrijca) proglašen je i na odgovarajući način zaštićen od strane Općine Idrija 1992. godine. Površina parka prostire se na 4230 hektara, a 4105 hektara raznolike površine prekrivaju jelovo-bukove šume, uglavnom bogate i njegovane, unatoč pet stoljeća eksploatacije za potrebe rudnika žive. Samo male površine oko domaćinstava nisu prekrivene šumom.
To je geološki i geomorfološki izuzetno raznoliko područje, na kojem se izmjenjuju propusne i nepropusne stijene, a mnoga područja bogata fosilima ispod Hudog polja nalaze se morenski nasipi, koji upućuju na to da je dovde dosezao ledenjak. Prisutan je i krš. Tako nalazimo ponore, vrtače i poznato Divje jezero. Ova mjesta su stanište brojnih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Neka su područja zbog teško pristupačnosti potpuno očuvana u prirodnom stanju (a i strože zaštićena, bilo kao spomenici prirode ili prirodni rezervati). Područje parka. Park obuhvaća velik dio gornjeg porječja rijeke Idrijce, od njenog izvora u Mrzloj Rupi pod Vojskim na sjevernom rubu Trnovskog gozda (vrh Poslušanja, 1346 m), do grada Idrije (325 m) - u dužini od gotovo 30 km. Prostire se na površini od 42,3 km2. U parku živi oko 200 stanovnika u naseljima Čekovnik, Idrijska Bela i Mrzla Rupa. Rijeke Idrijca i Belca pune su dubokih bara (slo. tolmun) i šarenog šljunka, a tik uz njih lijepo očuvane obale s livadama. Vode uvijek ima dovoljno, jer Krekovše, između dolina Idrijce i Belca, bilježe jedan od najviših maksimuma padalina u Sloveniji (3000 mm godišnje). Središnji dio parka nalazi se na ušću rijeka Idrijce u Belcu, 7 km od skretanja s glavne ceste Ljubljana - Idrija. 
Karta "Krajinskog parka Zgornja Idrijca"
Režim zaštite. Na području spomenika prirode zabranjeni su svi opsežniji zemljani radovi, regulacija vodotoka, izgradnja javnih prometnica, sakupljanje bilja i šumskih plodova u gospodarske svrhe, zagađivanje bukom, lov i sakupljanje životinja osim u okviru ribolova i lovnog gospodarstva, sakupljanje fosila i sl. U rezervatu Bukov vrh nisu dopušteni zahvati, kretanje je dopušteno samo u znanstveno-istraživačke i obrazovne svrhe.
Klima. Kako se park proteže od nešto više od 300 do gotovo 1400 m nadmorske visine, klima je vrlo raznolika. Tako je srednja godišnja temperatura u Idriji 10 °C, a na izvoru Idrijce 5 °C. Oborina je dosta, a i obilne su. S više od 3000 mm, Krekovše je jedno od najkišovitijih mjesta u Sloveniji. Zimi ima i dosta snijega, a često se stvara i susnježica. Vegetacija. Park se sastoji od 97% šume, uglavnom bukve i jele. U dolinama Idrijce i Belce te u kotlinama brojnih pritoka uspijevaju tri vrste jaglaca: endemski kranjski jaglac (slo. kranjski jeglič; Primula carniolica) i reliktna vrsta jaglaca avrikelj (slo.) (lat. Primula auricula), te njihov križanac idrijski jaglac (slo. idrijski jeglič; lat. Primula venusta) koji se nalazi samo u Idrijsko-Cerkljanskom hribovju (pobrđu). Česti su i Clusijeva lincura (slo. Clusijev svišč; lat. Gentiana clusii) i širokolisna veprina (slo. širokolistna lobodika; lat. Ruscus hypoglossum), a kod Divjeg jezera nalazi se alpska mastnica (slo.) (lat. Pinguicula alpina). Na području današnjeg parka botaničari Giovanni Antonio Scopoli, Baltazar Hacquet, Henrik Freyer, Franc Hladnik i drugi prvi su sustavno istraživali floru današnje Slovenije. Životinjski svijet. Područje je stanište ugroženih životinjskih vrsta, npr. tetrijeb gluhan (slo. divji petelin) i mali tetrijeb (slo. ruševec). Ovdje se povremeno ili stalno pojavljuju i medvjedi i risovi. Česti su jelen, srna i divokoza, a u rijeci Idrijci živi potočna pastrva. Botanički vrt. Scopolijev botanički vrt nalazi se na početku staze na izlazu iz grada Idrije. Uređen je 2004. Janez Anton Scopoli (1723.-1788.) bio je prvi liječnik u idrijskom rudniku (1754.-1769.). Otkrio je i opisao nekoliko dosad nepoznatih biljaka i bio pionir prirodoslovnih istraživanja u tadašnjoj Kranjskoj. U vrtu se nalazi više od 100 biljnih vrsta, među kojima su endem Idrijsko tevje, Scopolijev kranjski volčič i druge biljne vrste. 
Klavže na rijeci Idrijci
Avtor: No machine-readable author provided. Žiga assumed (based on copyright claims). – Naveden ni noben strojno berljiv vir. Predpostavljeno je lastno delo (na podlagi izjav o avtorskih pravicah).; licenca: Javna domena; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1043392 Prirodoslovna poučna staza (Naravoslovna učna pot ob Rakah). Uz kanale Rake vodi staza prirode, uz koju možete vidjeti divovska stabla (slo. dervesni orjaki), okuku rijeke kod Zagoda, izvor (studenec), nekoliko pješačkih mostova (slo. brvi) preko rijeke Idrijce te prošetati do Kobile. Vodi vas i do Zagode, Stare mejce, Divjeg jezera, a od brane Kobila dalje kroz živopisnu dolinu Idrijce do naselja Bela.
IZVOR Krajinski park Zgornja Idrijca. Wikipedija (sl) Prirodni rezervati u parku
Spomenici prirode
Spomenici kulture
|
Krajinski Park Zgornja Idrijca
Autor: Visit Idrija Datum objave: 20.12.2013. Opis. V filmu predstavljamo naravne in kulturne znamenitosti Krajinskega parka Zgornja Idrijca. Predstavitveni film je nastal v sodelovanju v Geoparku Idrija med Rudnikom živega srebra Idrija, Občino Idrija ob finančni podpori Evropske unije (LEADER program). Zgodbe iz naših gozdov: Idrijske klavže
Autor: SiDG - Slovenski državni gozdovi Datum objave: 18.6.2020. Opis. Prejšnjič smo vam predstavili Gnezdov žični izvlek na Vojskem, tokrat pa se spuščamo do idrijskih klavž. Te so največje in najmogočnejše na tem območju ali kar "slovenske piramide", kot jih poimenujejo domačini. Veljajo za pomembno tehniško in kulturno dediščino, zato so bile leta 2011 uvrščene na UNESCO seznam svetovne dediščine. Ali veste, kdaj so bile zgrajene in zakaj so jih uporabljali? Sledite nam: Email: [email protected] Spletna stran: http://sidg.si/ Facebook: / slovenskidrzavnigozdovi Instagram: / sidg_slovenski_drzavni_gozdovi Klavže na idrijskem
Autor: RUDNIK ŽIVEGA SREBRA IDRIJA Mercury Mine Datum objave: 16.5.2023. 
Divje jezero
Avtor: No machine-readable author provided. Žiga assumed (based on copyright claims). – Naveden ni noben strojno berljiv vir. Predpostavljeno je lastno delo (na podlagi izjav o avtorskih pravicah).; licenca: Javna domena; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1044684 
Idrijska raka
Avtor: Brane Blokar – lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=145025450 Idrijske klavže (3D digitisation and 3D animation)
Autor: Arctur Datum objave: 11.10.2022. Opis. Idrijske klavže (3D digitalni zajem in 3D animacije) Client/Naročnik: CUDHg Idrija Production/Izvedba: Arctur d.o.o. Our heritage makes us what we are. Our past shapes the perception of our present and on this present, we build the future. The new generations are already living in a new mixed-reality world and it might happen that our roots and cultural heritage will be left out of it. We want to prevent this. We help society transfer cultural heritage in the digital, mixed-reality era. See similar projects / Oglej si podobne projekte • Heritage+ More about Heritage+/ Več o Heritage+: https://https://tourism4-0.org/heritage More about Arctur/Več o Arcturju: https://www.arctur.si |
4.1. Trebuša
|
Dolina Trebuša nalazi se u Idrijskom hribovju, uz sjeverni rub Trnovskog gozda i dijeli Čepovanski dol od Vojskarske visoravni (Vojskarska planota). Iz doline Trebuše se u okolne visoravni uvlače brojni usjeci (slov. grape). Gornjom Trebušom (Gorenja Trebuša) prolazi riječica Trebuščica, odn. Trebušnica.
Prostorni pogled na visoravan Trnovskog gozda
Pogled iz smjera sjevera prema jugu. Na sjevernom rubu visoravni nalazi se greben Govci, koji strmo pada prema dolini Trebuše. Na njegovim strmim padinama jasno se vide brojni usjeci - grape. Desno je Čepovanski dol a na suprotnoj strani visoravni Trnovskog gozda je Vipavska dolina. |
grápa grápe (slovenski) 1. jarak na strmoj padini, obično oblikovan vodenim tokovima 2. manja, uska dolina sa strmim stranama 
Poldanovec 1299 m iz Matanovš v Gorenji Trebuši
Autor: Milan Rejec; Wikipedija |
4.2. Vojskarska planota (Visoravan Vojskog)
Vojsko je rijetko naseljena krška visoravan u Idrijskom hribovju (na dodiru alpskog i dinarkog prostora) koja obuhvaća oko 3600 ha i promjera je oko 10 km. Osnovno obilježje visoravni Vojskog je velika nadmorska visina, jer se pojedina domaćinstva nalaze na 1100 m nadmorske visine i među najvišima su u Sloveniji.
Zbog prosječne visine od oko 1000 m, ima oštru gotovo planinsku klimu, s dugim zimama s obilnim snijegom i kratkim vegetacijskim razdobljem. Nema površinskog otjecanja vode. U ovom klimatski nepovoljnom okruženju ljudi su se naselili kako bi se bavili šumarstvom za potrebe rudnika Idrija. Istodobno su se zbog preživljavanja bavili izradom tkanina od ovčje vune (slov. suknjarstvo) i izradom čavala, jer su prirodni uvjeti za poljoprivredu nepovoljni. Na platou su uglavnom usamljena seoska gospodarstva; dok je jača koncentracija stanovništva odmah ispod crkve.
Na tom se području mogu naći brojni krški fenomeni, kao što su plitki ponori i špilje u dolomitni stijenama, kraći vodotokovi - ponornice, i niže položeni snažni izvori. S vidikovca Hudournik na krajnjem zapadnom dijelu visoravni mogu vidjeti Tolmin, Julijske Alpe s Triglavom, pa čak i talijanski Dolomiti.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata visoravan je bila jaki partizanski centar zbog prometne izoliranosti. Od 17.9.1944. do 1.5.1945. u blizini naselja radila je partizanska tiskara "Slovenija" (Partizanska tiskarna Slovenija), dok se u obližnjem selu Vojščica nalazi groblje 305 poginulih partizana iz posljednje njemačke ofenzive 1945. godine. Obližnje šume Trnovskog gozda pružale su utočište slovenskoj ratnoj partizanskoj bolnici "Pavla" (Slovenska vojna partizanska bolnica Pavla).
Zbog prosječne visine od oko 1000 m, ima oštru gotovo planinsku klimu, s dugim zimama s obilnim snijegom i kratkim vegetacijskim razdobljem. Nema površinskog otjecanja vode. U ovom klimatski nepovoljnom okruženju ljudi su se naselili kako bi se bavili šumarstvom za potrebe rudnika Idrija. Istodobno su se zbog preživljavanja bavili izradom tkanina od ovčje vune (slov. suknjarstvo) i izradom čavala, jer su prirodni uvjeti za poljoprivredu nepovoljni. Na platou su uglavnom usamljena seoska gospodarstva; dok je jača koncentracija stanovništva odmah ispod crkve.
Na tom se području mogu naći brojni krški fenomeni, kao što su plitki ponori i špilje u dolomitni stijenama, kraći vodotokovi - ponornice, i niže položeni snažni izvori. S vidikovca Hudournik na krajnjem zapadnom dijelu visoravni mogu vidjeti Tolmin, Julijske Alpe s Triglavom, pa čak i talijanski Dolomiti.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata visoravan je bila jaki partizanski centar zbog prometne izoliranosti. Od 17.9.1944. do 1.5.1945. u blizini naselja radila je partizanska tiskara "Slovenija" (Partizanska tiskarna Slovenija), dok se u obližnjem selu Vojščica nalazi groblje 305 poginulih partizana iz posljednje njemačke ofenzive 1945. godine. Obližnje šume Trnovskog gozda pružale su utočište slovenskoj ratnoj partizanskoj bolnici "Pavla" (Slovenska vojna partizanska bolnica Pavla).
4.3. Šebreljska planota
Divje babe
|
Jeste li znali da se jedan arheološki nalaz s ruba dinarskog područja smatra mogućim najstarijim pronađenim glazbenim instrumentom u povijesti?
Špilja Divje babe
Znate li da je u špilji Divje babe, na području Idrijskog hribovja (hribovje znači pobrđe), u prijelaznom prostoru dinarskih i predalpskih planina, u srpnju 1995. godine pronađena medvjeđa bedrena kost s rupicama, za koju je utvrđeno da je stara oko 55.000 godina - iz razdoblja kada su u Europi obitavali neandertalci? Kost je slomljena na oba kraja, no ima dvije čiste izrađene rupice. Kanadski muzikolozi koji su proučavali raspored otvora utvrdili su da se iz njega mogu proizvesti tri skladna tona. Jelle Atema, profesorica biologije na sveučilištu u Bostonu, koja svira i flautu, izradila je repliku i zasvirala na njoj. Upravo zbog nekih njenih karakteristika mnogi smatraju kako se ovdje radi o najstarijem poznatom glazbenom instrumentu u povijesti i nazivaju ga "neandertalska flauta". Iako on već u popularnoj javnosti slovi za najstariji instrument, dio muzikologa ipak ne misli tako. Smatraju kako bi u kamenom dobu rupe na fruli bile izrađene dubljenjem a ne bušenjem, kao što je to slučaj na ovoj kosti. Tako smatraju da su rupe mogli izgristi neki mesožderi jakih vilica, poput hijena. Kost se danas čuva u Narodnom muzeju Slovenije u Ljubljani. |
Svirala iz paleolitika koja se čuva u Narodnom muzeju Slovenije u Ljubljani
Autor: dalbera;; Wikipedija |
 Crtež dijatonske fruleAutor: Bob Fink Arheološko nalazište
Divje babe je najstarije poznato arheološko nalazište u Sloveniji. Nalazi se u horizontalnoj špilji dugačkoj 45 i širokoj 15 metara. Arheolozi su na ovome lokalitetu pronašli više od 600 arheoloških nalaza, u najmanje 10 slojeva, koji uključuju 20-ak ognjišta i ostatke kostura špljskog medvjeda, te su istraživali klimatske promjene u vrijeme pleistocena (pleistocensku klimu su karakterizirali česti ledeni ciklusi, i zato ga kolokvijalno zovu “ledeno doba”). Pretpostavljenu flautu datirali su krajem srednjeg pleistocena, u vrijeme dok su Europi obitavali neandertalci, prije oko 55.000 godina. |
KAKO STIĆI
Špilja Divje babe, odn. Arheološki park Divje babe nalazi se u okolici Cerknog, sjeverno od sela Šebrelje, 230 m iznad doline rijeke Idrijce koja se ovdje probija između dvaju pobrđa Idrijskog i Cerkljanskog hribovja. KOORDINATE: 46.112717, 13.915589 |
5 . DOLINA VIPAVE
AKTIVNOSTI
Brdski i rekreativni biciklizam
|
MTB SLO Tour the Trnovski gozd
Autor: Kuki bajker Izvorni opis videa: Solo, tri dni, dve noči. Pecikl, šotor, spalka... 95 km, okrog 2500 višincev, malo kopanja v rekah in mlakuži ter mrzel tuš na Vojskem. Za konec pa, tretji dan, še pol šihta bike parka... isti bajk, druga oprema, drugačne nastavitve. Trasa: Godovič - Divje jezero - Lajšt - Krekovše - Mrzla Rupa - Vojsko - Mrzla Rupa - Poslušanje - Ostri vrh - Mrzli Log - Črni Vrh - Godovič... Bike park Javornik Kolesarjenje Trnovo - Bavčerjevo zavetišče
Autor: Alan online Kolesarjenje Trnovo - Lokve
Autor: Alan online |
BORAVAK U PLANINI
Smještaj
Vremenska situacija / Vremenske prilike
IZVORI I LITERATURA
Korisne poveznice i adrese
Gorenja Trebuša, web-stranica
