TRNOVSKI GOZD
Područje: Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske
Grupa: Grupa Trnovskog gozda
Država: Slovenija
Najviši vrh: Mali Golak (1495 m)
Koordinate najvišeg vrha: 45,9785, 13,8644
Grupa: Grupa Trnovskog gozda
Država: Slovenija
Najviši vrh: Mali Golak (1495 m)
Koordinate najvišeg vrha: 45,9785, 13,8644
O planini ...
|
|
UvodTrnovski gozd je krška visoravan (slov., planota), koja čini najveći dio istoimene planinske grupe (Grupa Trnovskog gozda), koja predstavlja krajnji sjeverozapadni rub Dinarskog gorja i čine ju još Nanos, visoravan Javornik i Hrušica. Na Trnovski gozd naslanja se Idrijsko hribovje, prijelazno dinarsko-alpsko područje. Planina se pruža dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok. Njezin reljef ima izražena krška obilježja, bez površinskih vodotoka, raščlanjen zatvorenim krškim depresijama, brdima i planinama, jamama, bezdanima (ponorima) i manjim krškim pojavavama: škrapama, žljebovima, kamenicama i dr.. Površinskih tokova nema Najviši vrh planine je Mali Golak (1495 m). Planina je šumovita i uglavnom pokrivena mješovitom dinarskom šumom bukve i jele (Abieti-fagetum dinaricum).
Među krškim pojavama posebno se ističu špilje s vječnim ledom i snijegom. Na istočnom dijelu u Paradani, nalazi se ledena špilja (slov. Velika ledena jama v Paradani), duboka 385 i dugačka 1550 metara. Nekoć su led iz nje odvozili čak u Egipat. Svjetski je postala poznata zbog klasičnom prirodnoznanstvenog opisa (locus classicus) inverzne vegetacije na toj lokaciji. Na visoravni se nalazi i jama Bela Griža, za koju procjenjuju kako bi mogla biti duboka i 900 metara. ENGLISH SUMMARY:The Trnovo Forest Plateau (Slovene: Trnovski gozd) is a karstic plateau that constitutes the extreme northwest end of the Dinaric Alps. The Trnovo Forest Plateau has a karstic character, without surface watercourses and broken up by closed valleys, outcroppings, hills, caves, shafts, and smaller karstic features: solution pans, rills, karrens, and other features. Significant karst features include ice caves. The vegetation inversion at Big Paradana Ice Cave (Slovene: Velika ledena jama v Paradani) in the eastern part of the plateau, measuring 385 meters (1,263 ft) by 1,550 meters (5,090 ft), is a locus classicus and in the past ice was harvested from it and exported via Gorizia and Trieste to Egypt.The Trnovo Forest Plateau has three nature reserves:Big Paradana Ice Cave
Pogled na Trnovski gozd iz Vipavskog križa
Autor: Jacquesverlaeken; Wikipedija |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 BOOKING Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS PLANINE
Klima
Klima Trnovskog gozda određena je nadmorskom visinom i položajem. Trnovski gozd se nalazi na području kontinentalne klime. Prosječna godišnja količina padaina iznosi 1881 mm. Razlika u količini oborina po mjesecima relativno je mala. Višak se javlja u studenom/mnovembru (293 mm), a manja količina u veljači/februaru i ožujku/martu (135 mm). Većina zimskih oborina je u obliku snijega, osobito u višim područjima. Tipičan vremenski fenomen je vjetar bura koja puše od visoravni prema moru, a njezini udari često dosežu i preko 100 km/h. Bura na ovom području nanosi velike štete jer ruši stabla i diže krovove kuća.
Zaštita prirode
Na Trnovskom gozdu postoje tri prirodna rezervata:
- Paradana s prirodnim spomenikom Velika ledena špilja
- Golaki sa Smrekovom dragom (Golaki s Smrekovo drago)
- Smrečje u Trnovskom gozdu (Smrečje v Trnovskem gozdu).
PRIRODA
|
Ostanki divjine v Trnovskem gozdu
Autor: Edo Kozorog Izvorni opis videa: Z "Visokimi in črnimi gozdovi" v Trnovskem gozdu so začeli gozdarji intenzivneje načrtno gospodariti po letu 1770. Do danes se je kljub temu načrtno ohranilo okoli 20 % površine Trnovskega gozda v obliki divjine (gozdni rezervati in varovalni gozdovi in ekocelice), ki predstavljajo mirne cone za prostoživeče divje živali. To je lahko tudi prostor pravljičnih bitij in legend..... |
Životinjski svijet
|
Trop "Trnovski gozd" / Wolf pack "Trnovo
Autor: Matej Kovačič Datum objavljivanja: 13.12.2015. Opis: Više o vukovima u Sloveniji na: http://www.volkovi.si/ |
PO VRŠNOM PODRUČJU
Banjška planota (visoravan Banjščica)
Visoravan Banjščica (slov. Banjška planota) je visoravan smještena između Čepovanske doline (slov. Čepovanskim dol), doline donje Soče i donjeg toka rijeke Idrijce. Ime je dobila po selu Banjšice, koje se nalazi otprilike u sredini platoa. Teren je uglavnom okršen, tako da uglavnom nema površinskh vodotokova. Na nekim mjestima suhe doline vidljiv su trag nekadašnje površinske vode. Mali potoci teku samo tamo gdje je tlo građeno od fliša. Visoravan je najniža na zapadu, gdje nadmorska visina varira od 620 do 670 m, središnji dio se nalazi na visinama od 700 do 800 m, a na istoku se visina uzdiže od 900 do 1050 m. Na visoravni su brojne krške špilje i ponori. kod Kanalskog Vrha nalazi se 334 m dubok ponora Jazbena.
Zbog velike nadmorske visine visoravan Banjščica nije povoljna za ratarstvo. Na istočnom dijelu nedostaje plodne zemlje, a nešto je više ima za zapadnoj strani, gdje ima flišnih tla, i povoljniji su uvjeti za stočarstvo. Na visoravni prevladavaju manja naselja, zaseoci (Bate, Breg, Dragovica, Kal nad Kanalom, Kanalski Vrh, Levpa, Lokovec, Grgar, Grgarske Ravne), i izolirana seljačka gospodarstva (kmetije). Visoravan je oduvijek bila dobro naseljena, posebno njezin južni dio, do mjesta gdje ju presjeca potok Avšček. Područje oko naselja Grgar spominje se u starim spisima i prije 14. stoljeća, a sjeverni dio visoravni oko 1500. godine. Među starijim naseljima narasla su manja. Tipičan primjer je Lokovec, veće naselje na istočnom dijelu visoravni, koje danas objedinjuje više od 40 zaselaka.
Zbog velike nadmorske visine visoravan Banjščica nije povoljna za ratarstvo. Na istočnom dijelu nedostaje plodne zemlje, a nešto je više ima za zapadnoj strani, gdje ima flišnih tla, i povoljniji su uvjeti za stočarstvo. Na visoravni prevladavaju manja naselja, zaseoci (Bate, Breg, Dragovica, Kal nad Kanalom, Kanalski Vrh, Levpa, Lokovec, Grgar, Grgarske Ravne), i izolirana seljačka gospodarstva (kmetije). Visoravan je oduvijek bila dobro naseljena, posebno njezin južni dio, do mjesta gdje ju presjeca potok Avšček. Područje oko naselja Grgar spominje se u starim spisima i prije 14. stoljeća, a sjeverni dio visoravni oko 1500. godine. Među starijim naseljima narasla su manja. Tipičan primjer je Lokovec, veće naselje na istočnom dijelu visoravni, koje danas objedinjuje više od 40 zaselaka.
Visoravan Trnovskog gozda
Geodetska točka na Mrzovcu
Autor: Bojan Marušič ; Wikipedija |
Mrzovec (1410 m)
Mrzovec je najistaknutiji vrh u srcu Trnovske visoravni. Svojim položajem pruža prekrasan pogled, ali ne pogled sa samoga vrha zaklonjen visokim drvećem. Na vrhu je izgrađen kameni toranj (trigonometrijska točka), visok pet metara. Kako se s vrha ne pruža pogled, to je moguće ostvariti s ivica vršnog platoa, nam jestima gdje je visoka vegetacija djelomično razbijena. Pogled se pruža na cijeli Trnovski gozd, posebice sela Lokve i Nijemce, prema jadranskoj obali, na sjeveru na Julijske Alpe, prema zapadu na Sabotin i plato Banjščice, te prema istoku na središnju Sloveniju. PROČITAJ: Mrzovec, na Hribi.net Turški klanec - Mrzovec 1 h 30 min, laki obilježen put Mala Lazna - Mrzovec (po cesti) 2 h 30 min laka neoznačna staza Lokve (Poncala) - Mrzovec 2 h lak označen put Krnica (Trnovski gozd) - Mrzovec (Po cesti) 2 h 30 min lak neznačen put |
Dolina Trebuščice
|
Trebuščica, odn. Trebušnica
|
Poldanovec 1299 m iz Matanovš v Gorenji Trebuši
Autor: Milan Rejec; Wikipedija |
Črnovrška planota (Črnovrška visoravan)
|
Črnovrška visoravan nalazi se na istočnom dijelu Trnovskog gozda i zahvaća južni dio općine Idrija. Prema sjeveru ona se strmo spušta u sutjesku rijeke Idrijce, na zapadu se naslanja na padine Trnovskog gozda, na jugu je organičena lukom vrhova područja Javornika u Trnovskom gozdu, a na istoku se blago spušta prema Hotenjskom ravniku.
Črnovršku visoravan čini više krških polja (Črnovrško, Zadloško, Predgriško, Koševniško, i polje na području Idrijskog Loga) i uvala, te mjestimično, šumom obrasli brdski grebeni. Črnovrško područje pod Javornikom, s zbog položaja znade nazivati i "predgrađem Trnovskog gozda". U crkvenom i svjetovnom pogledu od srednjeg vijeka do 19. stoljeća pripadalo je Vipavi. Na izrazito krškom području, ne nedostaje krških reljefnih oblika, poput vodotoka-ponornica, ponora i vrtača-depresija, na kojima se nalaze livade, travnjaci (košenice) i pašnjaci, zaseoci i domaćinstva. Šume i prostore visoravni obilježava bogatstvo ljekovitog bilja, šumskog voća, divljači i brojnih ptica. 
Razglednica Črnog Vrha poslana 1930. godine
|
Uskotračna željeznica "Feldban"
Iz Logatca u Trnovski gozd i Dolenju Trebušu vodila je uskotračna željeznica, koja je u Prvom svjetskom ratu služila za opskrbu austrougarskih vojnika na Soškoj fronti. Njezini su ostaci i danas vidljivi. S ovom uskotračnom vojnom željeznicom, širine 600-700 mm, povezali su Soški front sa željezničkom stanicom u mjestu Logatec, gdje su se nalazila skladišta hrane, oružja, streljiva i drugih materijala za potrebe vojske. Glavna željeznička pruga vodila je od Logatca do Godoviča, gdje se trasa razdvojila; jedna je pruga vodila u Idriju, a kasnije 1917. u Trebušu, dok je druga grana prolazila kroz naselja Predgriže, Črni Vrh, Zadloga, uzdizala se na Malu Goru i završavala u Pancali iznad Lokva. Dionica od Logatca do Trnovskog gozda bila je duga 53 kilometra, a odvojak do Dolenje Trebuše 39 kilometara. Vlakovi su uglavnom opskrbljivali austrougarske vojnike koje su Talijani u 6. ofenzivi potisnuli na visoravan Banjščice i Trnovski gozd. PROČITAJ VIŠE TROBIČ, Milan: Črnovrški Feldban. RTV Slovenije. 26.3.2017. ZORN, Karin: Vojaška železnica - "feldban" - od Logatca do soške fronte. RTV Slovenije - Radio Koper. 13.8.2014. 
Detalj trase pruge
Izvor: radioprvi.rtvslo.si |
Črni Vrh nad Idrijo |
WIKIPEDIJA: Črni Vrh
|
|
Črni Vrh (Črni vrh nad Idrijo) je naselje u općini Idrija, najveće naselje na Črnovrškoj visoravni. To je razvedno naselje s mjesnom jezgrom na rubu krškog polja, pod obroncima Špik (1068 m). Mala peč i Velika peč, uz regionalnu cestu Godovič - Col - Ajdovščina.
Na visoravni koja okružuje naselje ima nanešenog dolomitnog stjenskog materijala, te više ponora i vrtača. Črni Vrh je jedino zbijeno naselje na ovoj visoravni i važno je križanje potova prema Colu, Godoviču, Idrijskom logu, Lomu i Zadlogu. Mjesto je okruženo tamnim šumama bukve i smreke, po čemu je vjerojatno i dobilo ime. U blizini naselja nalazi se manje skijalište "Bor". Zbog širine pruge (50 m) pogodno je za učenje skijanja i školska natjecanja. U blizini skijališta provedene su staze za skijaško trčanje, te sanjkalište. Dužina staze: 400m; visinska razlika: 90m; jedna vučnica (sidro). Naselje Črni Vrh je dostupno iz dva smjera: iz smjera Ljubljane u Godoviču se odaja cesta, kojom ima do Crnog Vrha još 7 km, a iz Primorske se dolazi preko 18 k udaljene Ajdovščine i prijevoja Vrh gore (860 m) 
Pogled s Velike Peči na naselje Črni vrh
Autor: Bmiqz, Wikipedija |
Župna crkva sv. Jošta
Glavni kulturno-povijesni spomenik na Črnom vrhu je župna crkva sv. Josta (slov. Župnijska cerkev sv. Jošta) s dugom i burnom poviješću. Isprva je sagrađena u gotičkom stil, kasnije prezidana u baroknom, nadograđena u 19. stoljeću, spaljena 1944., a posljednjih je desetljeća obnovljena. U ratu, godine 1944 je Črni Vrh bio devastiran, nekoliko je kuća je spaljeno, a nije bila pošteđen niti crkva. Njezin je strop bio porušen, a crkvena oprema. Crkva je obnovljena, proširena i ponovno opremljena u desetljeću nakon Drugog svjetskog rata. U prezbiteriju se nalazi veliki barokni oltar sv. Jošta s kraja 17. stoljeća, a noviji kip sveca je s kraja 19. stoljeća. Na groblju u blizini crkve nalazi se kapela Sv. Križa, sagrađena krajem 19. stoljeća u neogotičkom stilu. Spomenik Frančišeku Lameu
Kulturna institucija Slovenska matica, čiji je potpredsjednik bio Frančišek Lampe i Leonova družba iz Ljubljane, su Lampeu 10 godina nakon smrti 21.8.1910. podigli spomenik (piramidu) u Črnom vrhu, identičan spomeniku Mateju Cigaletu iz obližnjeg sela Lome. Istovremeno je bila otkrivena i spomen-ploča na Lampeovoj rodnoj kući u selu Zadlog. Danas je spomen-ploča Lampeu sastavni dio spomen-obilježja u Zadlogu, na mjestu gdje je stajala njegova rodna kuća. Po Lampetu se danas zove mješani pjevački zbor u Črnom Vrhu. |
Zadlog
|
Zadlog je raštrkano naselje na Črnovrškoj visoravni, koje se sastoji od zaseoka Plestenjak, Bukovška Ravan, Huda Kot, Mačji kot, Na Sredi, Podtisov vrh, Kot i Podkrog. Zadlog je popularno mjesto za ljubitelje aktivnosti na otvorenom, u toplim godišnji dobima koturaljkanje, biciklizam, trčanje, šetanje i dr., a zimi skijaškog trčanja. Na krškim poljima nalaze se livade i pašnjaci, a u pozadini se uzdižu vrhovi ruba Trnovskog gozda. Najviši iznad naselja je 1128 metara visok Špičasti vrh, do kojega je uređena pješačko-planinarska staza, odakle se pruža odličan pogled. Nešto više od dva kilometra udaljen od naselja nalazi se Kalarjev ledenik (jama snježnica). Po području Zadloga obilježena je i biciklistička ruta, koja prolazi uz prirodne i kulturne znamenitosti kraja: lanena jama (koristila se za obradu lana), Ivanjškova lipa, Ivanjškova lokev (hrv. Ivanjškova lokva), Tomincova kuća sa sunčanim satom (slov. Tomincova hiša s sončno uro), spomen-ploča posvećena dr. Frančišku Lampetu.
VIŠE O LANENOJ JAMI (NA SLOVENSKOM)
Ohranjajmo dediščino – obnovljena lanena jama. Idrijsko-cerkljanska razvojna agencija |
Jama sniježnica Kalarjev ledenik
Autorica: Mojca Gorjup Kavčič, Wikipedija |
Frančišek Lampe Slovenski filozof, teolog, pisac urednik (Zadlog, 23.2.1859.-Ljubljana, 24.9.1900.) Osnivač je revije Dom in svet. Godine 1889. Napisao je prvi slovenski psihološki priručnik Dušeslovje. Zaslužan je za velik broj filozofskih termina u slovenskom jeziku. WIKIPEDIJA: Frančišek Lampe |
Javornik
|
Između središnjeg dijela Trnovskog gozda i Hrušice, južno od Črnog Vrha, nalazi se šumovito planinsko područje Javornik, gdje je na vrhu Javornik (1241 m) izgrađena razgledna piramida s vidicima od Istre na jugu, do Triglava na sjeveru. Na Javorniku se također nalazi planinarski dom Pirnatova koča na Javorniku i zvjezdarnica astronomski observatorij, otvorena za posjetitelje. Astronomsko društvo Javornik, koje njom upravlja, najveće je i najstarije astronomsko društvo u Sloveniji.
|
Zvjezdarnica na Javorniku
Astronomski observatorij na Javorniku Astronomski observatorij na Javorniku je solidno opremljen za amaterska promatranja na pojedinim područjima, a osposobljen je i za složenija promatranja. U knjižnici čuvaju 6 zvjezdanih atlasa i 2 kvalitetna atlasa Mjeseca, vse formularje za opazovanje in vrisovanje meteorjev, več priročnikov za opazovanje šibkih objektov, planetov in Lune in več računalniških programov: računalniški zvezdni atlasi, programi za krmiljenje CCD kamere, za krmiljenje teleskopa, za obdelavo slik, podatkov meteorjev, datoteke zvezd, asteroidov, galaksij. Na observatoriju sta 2 računalnika povezana v mrežo. Opazovalec lahko dobi na observatoriju vse podatke o želenem objektu, prav tako lahko podatke deloma ali v celoti obdela. Na observatoriju so 4 objekti: bivalna hiša, Valjasta kupola, Mala kupola in veliki venec, ki je v bistvu Velika kupola v gradnji. V bivalni stavbi je prostora za 12 ljudi, vendar je idealno število obiskovalcev od 4 do 6. Adresa: Javornik 3a, 5274 Črni Vrh nad Idrijo Web stranica: www.adj.si Koordinate:45.89463000, 14.065135956 |
Lome
|
Lome je raspršeno naselje u općini Idrija, smješteno u brdima jugoistočno od Črnog Vrha. Uključuje zaselke: Cigale, Dolnje Lome, Gornje Lome, Grižar, Na Griču, Na Ravni, Oblak, Podjesen, i Zakrog. U Gornjim Lomama nalazi se skijaški centar "Javornik" i Biciklistički park Javornik
Znameniti ljudi koji su rođeni ili živjeli u Lomama su:
MTB Park Javornik
Na voljo je 8 urejenih prog, primernih za prav vse vrste gorskih kolesarjev, nudijo možnost izposoje koles, servis koles, dogajajo se različni dogodki in tekmovanja tekom sezone. Skijaški centar Javornik
The ski slope Javornik is located only half an hour from the town bustle of Ajdovščina on the hillsides of Javornik (1242 m altitude) and the forest Trnovski gozd. With the purpose of preserving and continuing the skiing tradition in the area of Črni Vrh we began with the realisation of the idea of building a ski slope in the presented location in 1995. The ski slope has in these years been constantly upgraded and equipped thus shaping its current image. The priorities of the ski slope are a favourable geographical position (near major towns), climatic conditions (altitude and duration of snow cover) and the configuration of the ski fields (suitable for beginners and the most demanding skiers). A beautiful view is opened from the Trieste Bay in the southwest through the Julian Alps with the highest Mountain in Slovenia Triglav and the Karavanke mountains in the north, the Kamnik Alps in the northeast and the forest of the region Notranjska with the mountain Snežnik in the southeast. Contact Ski resort Javornik Žičnice Javornik d.o.o. Lome 28a, SI-5274 Črni Vrh Homepage http://www.ski-javornik.si/ |
Matej Cigale, slovenski pravnik, jezikoslovec in urednik, * 2. september 1819, Lome, † 20. april 1889, Dunaj.
Življenjepis Cigale, ki je bil eden najvplivnejših slovenskih jezikoslovcev v 19. stoletju, je ljudsko šolo obiskoval na Črnem Vrhu (1830), gimnazijo v Gorici (do 1841), teologijo je študiral v Ljubljani (1841), pravo pa v Gradcu (do 1843) in Dunaju, kjer je leta 1846 študij končal. Do konca leta 1847 je bil sodni praktikant v Gorici (tribunale civico-provinciale), napravil ob novem letu 1848 izpit za sodnika, zapustil državno službo in bil od 1. julija 1848 do srede septembra 1849 v Ljubljani tajnik Slovenskega društva in urednik Slovenije. Leta 1850 se je vrnil na Dunaj, kjer je do smrti delal v uredništvu državnega zakonika in dosegel naslov vladnega svetnika.[1] Delo[uredi | uredi kodo]Leta 1853 je uredil slovenski del Juridisch-politische Terminologie für die slavischen Sprachen Österreichs in pripravil za tisk Mažgon-Krajnčev prevod občega državljanskega zakonika. S temi deli in mnogimi strokovnimi članki v Slovenskem pravniku je postavil temelje slovenski pravni terminologiji in strokovnemu jeziku nasploh. Kot strokovni ocenjevalec je vplival tudi na jezik v šolskih učbenikih. Ves čas se je ukvarjal z vprašanji slovenskega knjižnega jezika. V raznih časopisih (Slovenski glasnik, Novice) je objavljal razprave o pravopisu, sklanjatvi in oblikoslovju. Zaradi dobrega poznavanja slovenščine in terminologije so mu zaupali uredništvo Wolfovega nem.- slov. slovarja. Rokopis, ki so ga pripravljali nad 50 let, je prevzel 1854 in ga dopolnil in dodelal tako, da je Deutch-slovenisches Wörterbuch izšel leta 1860. To je bil prvi večji slovenski tiskani slovar. Kot dopolnilo k slovarju je izdal še Znanstveno terminologijo s posebnim ozirom na srednja učilišča,[2] ki velja za prvi slovenski terminološki slovar.[3] Po njem se imenuje Cigaletova ulica v Ljubljani. 
Plan skijaškog centra Javornik
|
IDRIJSKO HRIBOVJE (IDRIJSKO POBRĐE)
Idrijsko hribovje (hrv. Idrijsko pobrđe) je područje veliko oko 200 km², sa u prosjeku 648 metara visokim planinama u zapadnom dijelu Slovenije, i predstavlja prijelazno područje između alpskog i dinarskog svijeta. Najčešće ga svrstavaju u predalpske krajeve.
Na sjeveru dopire do rijeke Idrijce, sjeverno od koje se nalazi Cerkljansko hribovje, na istoku je njegova granica Rovtarsko hribovje, a na jugu i zapadu graniči s Trnovskim gozdom. Najveći vis na južnom dijelu pobrđa je Planinca s nadmorskom visinom od 1170 m, a na sjeveru Jelenk s nadmorskom visinom od 1107 m.
Na sjeveru dopire do rijeke Idrijce, sjeverno od koje se nalazi Cerkljansko hribovje, na istoku je njegova granica Rovtarsko hribovje, a na jugu i zapadu graniči s Trnovskim gozdom. Najveći vis na južnom dijelu pobrđa je Planinca s nadmorskom visinom od 1170 m, a na sjeveru Jelenk s nadmorskom visinom od 1107 m.
Visoravan Vojskog (Vojskarska planota)
Vojsko je rijetko naseljena krška visoravan u predalpskom Idrijskom hribovju, koja obuhvaća oko 3600 ha i promjera je oko 10 km. Osnovno obilježje visoravni Vojskog je velika nadmorska visina, jer se pojedina domaćinstva nalaze na 1100 m nadmorske visine i među najvišima su u Sloveniji.
Zbog prosječne visine od oko 1000 m, ima oštru gotovo planinsku klimu, s dugim zimama s obilnim snijegom i kratkim vegetacijskim razdobljem. Nema površinskog otjecanja vode. U ovom klimatski nepovoljnom okruženju ljudi su se naselili kako bi se bavili šumarstvom za potrebe rudnika Idrija. Istodobno su se zbog preživljavanja bavili izradom tkanina od ovčje vune (slov. suknjarstvo) i izradom čavala, jer su prirodni uvjeti za poljoprivredu nepovoljni. Na platou su uglavnom usamljena seoska gospodarstva; dok je jača koncentracija stanovništva odmah ispod crkve.
Na tom se području mogu naći brojni krški fenomeni, kao što su plitki ponori i špilje u dolomitni stijenama, kraći vodotokovi - ponornice, i niže položeni snažni izvori. S vidikovca Hudournik na krajnjem zapadnom dijelu visoravni mogu vidjeti Tolmin, Julijske Alpe s Triglavom, pa čak i talijanski Dolomiti.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata visoravan je bila jakog partizanskog centra zbog prometne izoliranosti. Od 17.9.1944. do 1.5.1945. u blizini naselja radila je partizanska tiskara "Slovenija" (Partizanska tiskarna Slovenija), dok se u obližnjem selu Vojščica nalazi groblje 305 poginulih partizana iz posljednje njemačke ofenzive 1945. godine. Obližnje šume Trnovskog goza pružale su utočište slovenskoj ratnoj partizanskoj bolnici "Pavla" (Slovenska vojna partizanska bolnica Pavla).
Zbog prosječne visine od oko 1000 m, ima oštru gotovo planinsku klimu, s dugim zimama s obilnim snijegom i kratkim vegetacijskim razdobljem. Nema površinskog otjecanja vode. U ovom klimatski nepovoljnom okruženju ljudi su se naselili kako bi se bavili šumarstvom za potrebe rudnika Idrija. Istodobno su se zbog preživljavanja bavili izradom tkanina od ovčje vune (slov. suknjarstvo) i izradom čavala, jer su prirodni uvjeti za poljoprivredu nepovoljni. Na platou su uglavnom usamljena seoska gospodarstva; dok je jača koncentracija stanovništva odmah ispod crkve.
Na tom se području mogu naći brojni krški fenomeni, kao što su plitki ponori i špilje u dolomitni stijenama, kraći vodotokovi - ponornice, i niže položeni snažni izvori. S vidikovca Hudournik na krajnjem zapadnom dijelu visoravni mogu vidjeti Tolmin, Julijske Alpe s Triglavom, pa čak i talijanski Dolomiti.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata visoravan je bila jakog partizanskog centra zbog prometne izoliranosti. Od 17.9.1944. do 1.5.1945. u blizini naselja radila je partizanska tiskara "Slovenija" (Partizanska tiskarna Slovenija), dok se u obližnjem selu Vojščica nalazi groblje 305 poginulih partizana iz posljednje njemačke ofenzive 1945. godine. Obližnje šume Trnovskog goza pružale su utočište slovenskoj ratnoj partizanskoj bolnici "Pavla" (Slovenska vojna partizanska bolnica Pavla).
AKTIVNOSTI
Brdski i rekreativni biciklizam
|
MTB SLO Tour the Trnovski gozd
Autor: Kuki bajker Izvorni opis videa: Solo, tri dni, dve noči. Pecikl, šotor, spalka... 95 km, okrog 2500 višincev, malo kopanja v rekah in mlakuži ter mrzel tuš na Vojskem. Za konec pa, tretji dan, še pol šihta bike parka... isti bajk, druga oprema, drugačne nastavitve. Trasa: Godovič - Divje jezero - Lajšt - Krekovše - Mrzla Rupa - Vojsko - Mrzla Rupa - Poslušanje - Ostri vrh - Mrzli Log - Črni Vrh - Godovič... Bike park Javornik Kolesarjenje Trnovo - Bavčerjevo zavetišče
Autor: Alan online Kolesarjenje Trnovo - Lokve
Autor: Alan online |
BORAVAK U PLANINI
Smještaj
