DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Risnjak

Facebook instagram youtube email

SREDIŠNJI POJAS >​ KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE > SNEŽNIČKO-GORSKOKOTARSKA VISORAVAN > Risnjak
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Veliki Risnjak, 1528 m
​Koordinate najvišeg vrha: 45.4315, 14.6214

RISNJAK I RISNJAČKA SKUPINA

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Položaj

Risnjak je krška planina i nacionalni park u zapadnoj Hrvatskoj, u Gorskom Kotaru iznad Rijeke u Primorsko-goranskoj županiji. 
Središnji dio Risnjačkog masiva prostire se zapadno od mjesta Cmi Lug kod Delnica do ceste Gornje Jelenje-Lazac-Gcrovo, a sa južne strane od mjesta Mrzle Vodice do livade Šeginc na sjeveru, a smješten je na nadmorskoj visini od najniže kote 679 m u predjelu Leske do najviše kote 1.528 m na vrhu Velikog Risnjaka.

Gorski masiv Risnjaka sastoji se od više vapnenačkih vrhova i spada u najljepše hrvatske planine s očuvanom florom i faunom, a bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta vidljivo je na svakom koraku. 

Risnjak ima planinsko-subalpsku klimu s obiljem padalina i najuži je planinski prag između Panonije i Mediterana, širine tridesetak kilometara. 

Na sjeveru pod Risnjakom izvire rijeka Kupa, jedna od najčišćih većih rijeka u Republici Hrvatskoj. 

Masiv Risnjaka je klimatska, vegetacijska i dialektalna razdjelnica zapadne Hrvatske, pa zato na primorskom jugozapadu od njega uglavnom žive čakavci, a u zaleđu na sjeveroistoku su većinom kajkavci.



Ime planine - etimologija

Ime je dobio po životinji Ris (Lynx) koja je obitavala u šumama Risnjaka. Prema drugom tumačenju ime dolazi od riječi risje, koja je ime za vrstu trave koja raste na ovom području.

​
​Vrhovi


Najvažniji vrhunci u gorskoj skupini Risnjaka jesu: 

▲ Veliki Risnjak (1528 m), 
▲ Sjeverni Mali Risnjak (1434 m) 
▲ Južni Mali Risnjak (1448 m).

Uvećaj kartu

ENGLISH SUMMARY: Risnjak

Risnjak is a mountain in the Risnjak National Park, in Gorski Kotar region in Croatia. The name of the massif probably comes from ris, the Croatian word for lynx. Another interpretation suggests that it comes from the local word risje, which is a name for a type of grass.

The vegetation is very diverse. Thirty different plant communities have been recorded, of which the most common are beech and fir forests (Fagetum illyricum abietotosum) which go up to 1240 m and then are replaced by sub-alpine beeches (Fagetum croaticum subalpinum). The highest vegetation is a belt of mountain pine (Pinetum mughi croaticum). The fauna is also diverse, but has been less well researched. There are particularly many species of birds and mammals, including several types of chamois, while since 1974 the area has once again been re-inhabited by the ris (lynx).

The highest peak of Risnjak mountain is "Risnjak" or Veliki Risnjak at 1528 m (the latter name means "Large Risnjak"), and it is also the highest peak in the Risnjak National Park, and the second in Gorski kotar next to Bjelolasica. On its southern slope is located the mountain lodge called Šloserov dom, built by Josip Schlosser. The peak can be reached only on foot, from Crni Lug (3 h) or from an unpaved road beginning in Gornje Jelenje (1 h).

The highest peaks of local Risnjak mountain groups are: Veliki Risnjak (1528 m), Snježnik (1506 m), Sjeverni Mali Risnjak (1434 m) and Južni Mali Risnjak (1448 m).

WIKIPEDIJA
Picture
Pogled s vrha Risnjak
Autor: Highonsteep, Wikipedija
CRNI LUG Risnjak
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
  • Pješačka tura od Velikog Risnjaka do Snježnika
  • Izvor rijeke Kupe
  • Program promatranja divljači
  • Poučna staza Leska
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Risnjaka
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture
Bogatstvo šuma
Risnjačke šume dio su gotovo neprekinutog dinarskog šumskog kompleksa koji se nalazi u Sloveniji, Hrvatskoj i nastavlja prema zapadnoj Bosni.

ZEMLJOPIS


Geologija

Picture
Prostorni plan NP Risnjak
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Pregledna geološka karta (jpg)

Klima

Vode

PRIRODA


Biljni svijet

U Nacionalnom parku "Risnjak" utvrđeno je 30 biljnih zajednica, od čega 10 šumskih (asocijacija i subasocijacija).

Najveći dio površina Parka (njih 2/3) obrastao je mješanom šumom bukve i jele (Fagetum illyricum abietetosum). Ova šuma zauzima visinski pojas od podnožja do 1200 metara. Pojedinačno su još zastupljeni smreka (Picea axcelsa), gorski javor (Acer pseudoplatanus) i brijest (Ulmus gabra). Ovisno o reljefnim, mikroklimatskim i pedološkim promjenama javljaju se i razni facijesi (dominantnost jedne vrste u pojedinim sastojinama asocijacije ili subasocijacije - koja daje izgled sastojini) ove šume, posebno u nižim biljnim etažama: na plitkim dolomitnim podlogama facijes kukurijeka bozičnjaka (Helleborus macranthus), na stjenovitim površinama facijes milave (Calamagrostis varia i Calamagrostis arundinacea) itd.

Iznad 1200 m jele je sve manje, a ostaje bukva, ali znatno manjih dimenzija jer su uvjeti sve oštriji. To je pojas "pretplaninske bukve" (Fagetum croaticum subalpinum). Prostranstvom to je druga šumska zajednica u parku (526 ha). Pri vrhu planine ove su bukve tek skromno grmlje. Uz grmoliku bukvu u vršnoj zoni Risnjaka raste i bor krivulj (Pinus mugho), takoder samo kao grm. Prema njemu i biljna zajednica nosi naziv Pinetum mughi croaticum. Ona zaprema 75 ha.

Osim tih visinski raščlanjenih šumskih zajednica u području šume bukve i jele postoji jos nekoliko azonalnih, poput otoka razbacanih zajednica, a uvjetovane su ekološkim razlikama pojedinih staništa (reljef, ekspozicija, tlo). Među njima najveću površinu (345 ha) zauzima šuma jele s milavom (Calamagrosteto-Abietetum). Zajednica jele s rebračom (Blechno-Abietetum) obuhvaća mnogo manju površinu (82 ha). U ponikvama višega planinskog pojasa nalazimo pretplaninsku šumu smreke (Piceetum croaticum subalpinum). Smreka bolje podnosi hladnoću od jele, a ponikve su zatvorene depresije s temperaturnim obratima (niže temperature i veća zasjenjenost). Ukupna je površina ovih šuma 92 ha. Najmanju površinu među risnjačkim šumskim zajednicama pokriva gorska šuma smreke (Piceetum croaticum montanum) - 34 ha. To su također šume vlažnih i hladnih staništa, ali na kiseloj podlozi. Osim smreke ovdje ima i nesto jele, te gorskog javora i bukve, a za sloj grmlja karakteristične su borovnica (Vaccinium mirtyllus) i brusnica (Vaccinium vitis idaea).

Među ostale biljke risnjačkih vrhova ubrajaju se runolist (Leontopodium alpinum), orhideja crni vranjak (Nigritella nigra), planinski stolisnik (Achillea clavenae), alpska pavitina (Clematis alpina), dvocvjetna ljubica (Viola biflora), grozdasta kamenika (Saxifraga aizoon), obična pasvica (Soldanella alpina), drijas (Dryas octopetala), alpski ranjenik (Anthiyllis alpestris), alpska šumarica (Anemone alpina), bijeli zvjezdan (Aster bellidiastrum), alpska sunčanica (Helianthemum alpestre), skopolijeva gusarka (Arabis scopoliana), plješevički karanfil (Dianthus monanthos), dvobojna planinska pilica (Saussurea discolor), planinčica (Trollius europaeus) i ljubičasti jaglac (Primula longiflora). U cvatu se posebno ističu zvjezdasti ljiljan (Lilium bulbiferum), njegov srodnik zlatan (Lilium martagon), alpski kotrljan (Eryngium alpinum) i grm s rumenim cvjetovima - dlakavi pjenišnik (Rhododendron hirsutum; dlakavi sleč).


IZVOR  Biološki odsjek PMF-a u Zagrebu (HTML)
Picture
Raspored šumskih zajednica na Risnjaku s obzirom na vertikalnu raščlanjenost
IZVOR: I. Horvat, Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1949.
Picture
Prostorni plan NP Risnjak
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Dosadašnja gospodarska namjena šuma (jpg)
Picture
Prostorni plan NP Risnjak
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Karta biljnih zajednica (jpg)
Leska
Naselje Leska, koju čini par tradicionalnih kuća i vikendica nalazi se unutar granica NP Risnjak. Godine 1991. naselje je bilo bez stanovnika, a 2011. je u njemu bilo prijavljeno njih 3.

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Naselja

Picture
Prostorni plan NP Risnjak
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Prikaz teritorijalne podjele (jpg)

Povijesni pregled

19. stoljeće
Do početka 19. stoljeća Risnjak je bio slabo poznat vrh jer su šume oko njega bile neprohodne, a pristup nemoguć. Tek kada su sagrađene ceste, kojima su iz njegovih šuma počežliizvažati drva na Rijeku, postao je pristupačniji.

1825. Risnjak posjećuje dr. Josip Sadler, pristav peštanskog muzeja, kojega je u Hrvatsku poslao ugarski palatin (Caarski dvorjanik), kako bi proučio Primorje.

1877. Od Hrvata prvi na Risnjaku boravi Ljudevit Farkaš Vukotinović (1813.-1893.  hrvatski književnik, političar, državni činovnik, znanstvenik i gospodarstvenik; bio je istaknuti istraživač na području prirodoslovlja; pisao o geološkim odnosima u Lici,  Samoboru, Zagrebu i Moslavačkoj gori; autor je prve hrvatske geološke karte), a poslije njega dolaze i drugi botaničari.

1879. Planinsko društvo organizira prvi izlet na Risnjak, a pohodili su ga: dr. Schlosser, Vukotinović, Torbar, prof. Dvofuk, preparater Wormastiny, crnoluški župnik Strižić, mjernik Fink i šumarski vježbenik Šeringar, a tijekom boravka pridružio im se, došavši iz Bakra, i Dragutin Hirc. Planinari su noćili u Smrekovcu planinari noćili, a drugi dan uzpeli se na tjeme Risnjaka, kamo je pristiglo još jedno društvo iz udaljenog Čabra preko Tršća i Gerova i planinskog seoca Lazac.

1949. Botaničar Ivo Horvat prvi je put predložio da se područje oko Risnjaka zaštiti.

1953. Uži dio Risnjaka proglašen je nacionalnim parkom 1953. godine kao posljedica sustavnih istraživanja i kartiranja vegetacije dijela Gorskog kotara i Primorja. Površina Nacionalnog parka „Risnjak“ je tada iznosila 3600 ha, ali je već 1956. godine smanjena na 3014 ha (Malnar 1994).

1997. Početkom 1997. godine u Park su uključeni masiv Snježnika na zapadu i izvor rijeke Kupe, s njezinim gornjim tokom, na sjeveroistoku pa je površina povećana na 6400 ha.

2018. Područje kojim upravlja Nacionalni park Risnjak veće je za gotovo jednu četvrtinu, jer je njemu priključena dvadesetak kilometara udaljena lokacije Bijelih i Samarskih stijena koje se nalaze na području Općine Mrkopalj.

Priče iz planine




Poštansko izdanje: Nacionalni park Risnjak
Hrvatska pošta izdala je 22.4.2004. poštansku marku, prigodnu omotnicu prvoga dana (FDC) i prigodni album -  blok s temom Nacionalnog parka Risnjak.
Motivi na poštanskom bloku su: Mali i Veliki Risnjak sa Šloserovim planinarskim domom, ris, te autohtono bilje: alpski kotrljan (Eryngium alpinum L.), zlatan ljiljan (Lilium martagon L.), bradata zečina (Centaurea uniflora turra subsp. nervoza), žuta stirištara (Gentiana lutea L.subsp.symphyandra murb.).
Picture
Tehnički podaci o poštanskom izdanju​
​Vrijednost:10,00 kn; Dizajn: Danijel Popović, dizajner iz Zagreba; Veličina: blok 98 x 74 (marka 48,28 x 24,14) mm; Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: kutijasto, 14; Tisak: višebojni ofset; Tiskara: Zrinski d.d., Čakovec; Datum izdanja: 22.4.2004.; Naklada: 50.000
Uz izdanje tematske poštanske marke objavljeno je i pojašnjenje:

Osobitim zalaganjem prof. dr. Ivana Horvata, proglašen je nacionalnim parkom 1953. godine, a danas površina zaštićenog područja parka iznosi 6400 hektara. Šumski fond je osobito dobro sačuvan i pokazuje veliko bogatstvo i raznovrsnost biljnih vrsta i njihovih brojnih biljnih zajednica.
Tek 15 kilometara u zračnoj crti sjeverozapadno od grada Rijeke nalazi se gorski masiv Risnjaka – najljepši i najzanimljiviji dio Gorskog kotara. On predstavlja granično područje, ali i sponu između Alpa na zapadu i Dinarida na istoku. To su svojevrsna "Hrvatska vrata". Premda apsolutna visina Risnjaka nije osobito velika /1528 m/, promatran s obližnjeg mora, pruža veoma impresivan utisak. Osobitim zalaganjem prof. dr. Ivana Horvata, proglašen je Nacionalnim parkom 1953. godine, a danas površina zaštićenog područja parka iznosi 6400 hektara. Osim vršnog stjenovitog područja Velikog Risnjaka, Malog Risnjaka te Snježnika s Guslicom, posebno vrijedni i za posjetitelja zanimljivi dijelovi su još duboka Viljska ponikva, područje Smrekovca i Lasca, Bijele stijene i V. Bukovac, tiha dolina Leske te veličanstven izvor i kanjonski tijek rijeke Kupe. Najveći dio zaštićenih površina Parka odnosi se na nepregledne gorskokotarske crnogorične i bjelogorične šume, a samo manji dio otpada na stjenovite vršne dijelove, bez osobito izraženih točila te planinske rudine. Zahvaljujući primjerenom šumskom gospodarenju u prošlosti, šumski fond je osobito dobro sačuvan i pokazuje veliko bogatstvo i raznovrsnost biljnih vrsta i njihovih mnogobrojnih biljnih zajednica. Područje Nacionalnog parka već je preko sto godina predmetom raznovrsnih znanstvenih istraživanja, najviše hrvatskih znanstvenika, pa se može kazati da prema stupnju istraženosti žive i nežive prirode pripada među najbolje istražene dijelove Hrvatske. S jedne strane blizina mora, a s druge planinsko zaleđe, uvjetovali su na ovom području oštro sukobljavanje maritimnih i kontinentalnih utjecaja podneblja, što na živi svijet parka ima značajan utjecaj. U prevladavajućem planinskom podneblju česti su sudari zračnih struja, a s prosječnom količinom od oko 3600 mm padalina godišnje, područje Nacionalnog parka ubraja se među najvlažnije u cijeloj Hrvatskoj. Geološku građu Risnjaka u višim dijelovima grade otporne vapnenačke i dolomitne stijene jurske starosti, dok u nižim dijelovima ima i silikatnih stijena. Radi takve građe u najvećem dijelu parka reljef je tipičan kraški s velikim spektrom oblika kraške karstifikacije. Ovakvi ekološki čimbenici utjecali su u prošlosti, a utječu i danas, na pojavu i održavanje izuzetno bogatog i raznorodnog biljnog pokrivača u kojem je dosad istraženo oko 30 biljnih zajednica, od čega desetak šumskih, s mnogo vrsta koje su nekad zauzimale znatno veće površine /relikti/, ili onih koje imaju malo područje raširenosti /endemi/. Upravo to je bio glavni razlog proglašenja ovog dijela Hrvatske Nacionalnim parkom. I daleka geološka prošlost kao i diluvijalne oledbe ovdje su ostavili na biljnom pokrivaču svoj pečat. Kroz ova "vrata" kretale su se mnoge biljne vrste od zapada prema istoku i obrnuto. Neke istočne, ilirske biljne vrste, kao što je veliki kolotoč, imaju na području Risnjaka svoju zapadnu granicu raširenosti, a rijetka vrsta dlakavi pjenišnik, prelijepi ukras Risnjaka, u ovom području i na sjeverozapadnim Dinaridima ima svoju istočnu granicu raširenosti. Idući od podnožja prema najvišim predjelima, na relativno malom prostoru Risnjaka, poput skoro pravilnih katova u visinskom rasporedu smjenjuju se čitave serije biljnih zajednica. Svakako najznačajnija biljna zajednica na čitavom području parka je šuma bukve i jele, a na najvišim dijelovima, pored floristički veoma bogatih zajednica planinskih rudina, lijepo je razvijena klekovina bora kojom završava pojas šumske vegetacije. Posebno je zanimljiva i vegetacija do 200 metara dubokih ponikvi u kojima se radi temperaturnih inverzija i jakih mrazišta održava osobita vegetacija i flora. Životinjski svijet Risnjaka je također bogat i raznolik. Posebno se ističe nazočnost visoke divljači koju predvode medvjed, ris, divlja svinja i dr. Drugi dijelovi životinjskog svijeta manje su istraženi. Relativno lak pristup i smještaj u planinarskom domu na Šloserovoj livadi, u planinarskom domu pod Snježnikom ili u smještajnim objektima u Crnom Lugu, mnogobrojne šetnice privlačnim dijelovima doline Leske te Horvatovom i drugim planinskim stazama, uspon na najviše dijelove Risnjaka i Snježnika s velikim travnjačkim površinama i pravom riznicom planinske flore te jedinstven izlet iz Razloga koritom Krašićevice do izvora rijeke Kupe – boravak u NP Risnjak učinit će nam veoma sadržajnim, a utiske lijepim i nezaboravnim.
Picture
Marka Risnjaka iz 2004. godine se nalazi i u prigodnom albumu Hrvatskih pošta Nacionalni parkovi i parkovi prirode na poštanskim markama Republike Hrvatske.

IZ STARIH ČASOPISA
Po peti put na Velikom Risnjaku
Autor: Dragutin Hirc

​Hirc, D. 1898: Po peti put na Velikom Risnjaku. Hrvatski planinar, 3 (1.8.1898.), str. 46-48

Po četvrti puta bio sam na Risnjaku 21. lipnja, a peti puta 2. srpnja t. g. sa prof. dr. Heinz om i sveučilištnim gradjanima Bogdanom Penjićem i Ervinom Rosslerom.

Iz Zagreba smo pošli željeznicom u 10 sati prije podne u Delnice, kamo smo prispjeli u 3 i posjeli u naručena kola i krenuli prekrasnim alpinskim krajem crnogorice u Lokve (730 m.) a odavle Srednjim jarkom u Mrzlu vodicu 859 m.). Od ovdje do Crnoga luga zapali smo u kraj, kakovih je malo u domovini, a neprestance se vozili šumom crnogorice, koju tu stvara mrka smreka. Iz Crnoga luga krenusmo u Malo selo, gdje smo prenoćili.

U 6 sati pođjosmo na put, a vodio nas je Dragutin Crnković, kneževski lugar iz Biele vodice kod Crnoga luga, čovjek mudar i obziran, a kao vodič izkusan i pouzdan. Takav vodić vriedi to više, jer obilazi Risnjak i njegove krajeve već punih 20 godina, a na Velikom Risnjaku, kako se osvjedočiti, pozna svaku stazu, svaki priečac, dà svaku pećinu i liticu, a kraj toga dobro je upućen i u sve druge prilike, koje zanimaju planinara. Množili se tako pouzdani vodiči na probit hrvatskoga planinarstva i po drugim krajevima domovine !

Krenuli smo, kao i 21. lipnja, na Rebro, pa onda onim nezaboravnim Rohačem preko Velikoga i Maloga Bukovca u Smrekovac, kamo smo stigli u 9 sati. Na kraju Rohača, u šumskom kraju Kaličaku, pridružili nam se Josip L  uens, šumarski pristav i Deren čin ml., oba iz Biele vodice, što nas je veoma razveselilo, jer, što imaš uza sebe više dobrih znanaca prirode, to bolje. Ovo zasvjedočio i ovaj put, jer nas je g Loquenz upozorio na jednu osobitu tvoreninu, kraj koje smo 21. lipnja prošli bili. To je bezdan na Velikom Bukovcu u koji je bačen kamen padao sedam sekunda, pak smo se uz put namjerili i na 33 cm. debelo stablo, božikovine (Ilex Aguifolium) i sabrali razno bilje. Najljepši ures bijaše šumama lier Lilium Martagon.

U Smrekovcu smo odmorili, založili i čašom se vina okrepili, a onda krenuli pod Mali Risnjak, odkuda počesmo uzlaziti pravim putem na Veliki, sabirući prekrasno cvieće, jer je uz bjelolist (Edelweiss) procvao i onaj divotni Rhododendron hirsutum i mnoga druga alpinka.

Na vrhu bijaše liepo, tiho i mirno, a kako je u noći pala kiša, očistio se zrak, pa se osobito jasno i daleko vidjelo sinje naše more sa svojim otocima i otočićima.

Na jednom se počeli gomilati oblaci, tmasti, težki oblaci i kaplja mi kiše pala na ruku. Ovo bijaše uzrokom, da smo se počeli vraćati i u jedan sat i po bijasmo opet u Smrekovcu pred planinskom kolibom.

U 4 sata krenusmo vesela srca na put istim pravcem kojim dodjosmo do Kaličaka, odkuda vodi sada novi kolnik nizbrdice u Bielu Vodicu. Tu smo se svratili kneževskom nadšumaru, g. V. Moravcu, koji nas sa vrlom si domaćicom gostoljubivo i razdragana srca primi i zdenom podvori pivom za kojom smo u Smrekovcu već prije podne uzdisali. Tu nas je g. nadšumar osobito razveselio, kad nam priobći, da će od Smrekovca pod M. Risnjak graditi novi put i time odstraniti sve potežkoće i zaprjeke. koje sada spriečavaju slobodno i sigurno koračanje, a što je važno, doći će se znatno prije. Dao Bog bio »Moravčev put« sagradjen što prije, na dobrobit Velikoga Risnjaka i njegove okoline.


Iz Biele vodice, a rodoljubive kuće g. Moravca, krenuše planinari oko 4 ure na kolima u Delnice, a odavle u 10 sati željeznicom u Zagreb, kamo su prispjeli drugi dan u jutro.
​
D. H. (Dragutin Hirc)

Risnjak u umjetnosti
Na Risnjaku.

Sa Risnjaka, gdje se pruža
Vidik bajan i zrak čist,
Gdjeno cvate gorska ruža
I bratac joj bjelolist,

Na osvitku zore rane
Hrvatski naš motrim dom,
Divan li je na sve strane,
Sličan raju zemaljskom.

Za Okićkih uprav gora
Sunašce se radja nam,
Te do sinjeg hrli mora,
Da ogrije braću tam :
Neka ljube prag svoj sveti. 

Doma svoga svaku čest,
Brat u brata neka nieti 

Domoljublja čistog sviest.
 
Učku motrim nehotičnu,
I pozdrav joj šaljem svoj,
Te na braću mislim dičnu
Naokolo što su njoj:

Dao Bog i sreća zlata.
Da su jedno s braćom svom.
Nek je cieli rod Hrvata

Samo jedan sretan dom.
 
Eno drevnog tam Triglava,
Kako stražu straži nam,
Gdjeno dična majka Slava
Sveti, tihi ima hram.
Tu je narod s nami jedan,
Narod dičan, čil i blag,
Ljubavi nam bratske vriedan,
Bogu mio, ljudem drag.

 
More naše veličajno
I Velebit kršan k tom,
Sve mi ovo priča tajno
Kako krasan naš je dom.
A ostalo, što ne gledam
U duhu je preda mnom.
Pa u misli to poredam.
Te sam svuda s dušom svom.
 
Tu se Bogu molim smierno,
Da mi domu sreću da,
Da nad njime bdije vierno,
Nek ga sudba mine zla:
Nek nam narod napreduje
U znanju i vrlinam,
Svoje brani, tudje štuje;
A to hoće i Bog sam !
 
Jakov Majnarić.
Na Risnjaku, 15. kolovoza 1892.
Objavljeno u časopisu Hrvatski planinar, 1899. (1.3.1899.) br. 3, str. 39 (PDF)
Šumska cesta iznad Leske koja vodi prema Markovu brlogu
Šumska cesta iznad Leske koja vodi prema Markovu brlogu
Picture
Jakov Majnarić (29.3.1838.-22.1.1916.), goranski prosvjetitelj, učitelj, pisac pjesama, priča i pripovijedaka za djecu i mladež.

Tog je potomka delničke obitelji Marije i Luke Majnariča već otpočetka na životnoj stazi pratila velika ljubav naspram učiteljskog poziva. Več nakon trorazredne pučke škole u Delnicama nastavlja školu u Kočevju i uči njemački jezik, te polazi realku u Zagrebu, a odatle če 1857. kao preparandist, po preporuci profesora, biti upučen na prvo učiteljsko službovanje u Lokve, u bas tada utemeljenu školu. U to se doba posao učitelja u pravilu prve tri godine odrađivao privremeno i tek nakon toga stjecao se naziv pravog učitelja, kod Majnariča je, međutim, već nakon druge godine potvrđen status pravog učitelja.
1866., nakon 10-godišnjeg učiteljevanja u Lokvama, Majnarić je premješten u rodne Delnice gdje preuzima ulogu ravnatelja škole. Slijedi novih 12 uspješnih učiteljskih godina na četverorazrednoj pučkoj školi na Sušaku kamo ga je imenovala Kraljevska zemaljska vlada 1876., a otuda se kao 50-godišnjak povlači u mirovinu, u svoje rodne Delnice. Pretpostavljalo se iz političkih razloga, bilo je to vrijeme Khuena Hédérvaryja, iako se Majnarić, kao iskreni učitelj domoljub, tvrdio je, "neće osvrtati ni lijevo ni desno, naprotiv rado če i veselo vršiti dužnost svoga stališa i samo e na taj način biti ugledan i istinit svjedok vremena..."
Na mlade je djelovao znatno proširenim programom poučavanja i tako ih vezivao za milu im domovinu. Preporučivao im je narodnu povijest, zemljopis, književnost i prirodopis uz želju da steknu zvanje i iz bilinstva tj. botanike. Na taj je način - znanjem - stvarao i jačao uzajamnu domoljubnu vezu svojih đaka i njihove okoline.
Uz rad na školi obnašao je i značajne društvene funkcije: bio je predsjednik i tajnik Učiteljskog društva Gorskog kotara, jedan je od osnivača Učiteljskog društva Hrvatskog primorja u Sušaku, jedno vrijeme i njegov predsjednik, iz toga vremena poznata su brojna njegova osvrtanja na prosvjetno-pedagoški rad i ulogu učitelja u odgoju mladog naraštaja. Bio je strastveni planinar, i kad je premješten iz Lokava u Delnice, svoje je planinarske puteve često povezivao s obilascima nekadašnje škole i učitelja nasljednika u Lokvama.
1864. dobiva priznanje Carskog i kraljevskog namjesničkog viječa, u Delnicama ga iznimno cijeni i poštuje tamošnje opčinstvo. Pohvalno priznanje od Kraljevske zemaljske vlade stiže mu u ruke 1883.
Jakov je bio omiljen i poštovan dječji i omladinski pisac, objavljivao je radove u časopisima Bršljan, Ljiljan, Jorgovan, Hrvatski planinar, Gorski kotar, Anđeo-cuvar, Mladi Istran, Mali dobrotvor, Novi čovjek, Hrvatske novine, Smilje. Zaokupljale su ga različite teme, no u svom je pisanju na žalost - kao dobar odgajatelj i pedagog - ostajao na razini suhoparne i puke didakticnosti te najčešće zanemarivao nužan umjetnički okvir i to je vjerojatno razlog da ga povijest više pamti kao vrhunskog učitelja i prosvjetitelja nego kao književnog stvaraoca. Svoju prvu pjesmu objavio je u omladinskom časopisu “Bršljan” 1874., svjedoci njegov suvremenik i dugogodišnji prijatelj Dragutin Hirc. Napisao je oko 300 pjesama te oko 150 proznih tekstova, 50-tak kraćih ili duljih prijevoda na standardu, dvije pjesme ispjevane na delničkom idiomu objavio je njegov učenik Rudolf Strohal u svojoj knjizi Hrvatskih narodnih pripovijetki dok druge nisu pronađene. 
IZVOR  Matica Hrvatska, Delnice

Po planini i po kraju

Crni Lug

Crni Lug
Crni Lug, crkva sv. Petra i Pava
Pogled kroz risnjačke šume prema naselju Crni Lug, u dolini
Pogled kroz risnjačke šume prema naselju Crni Lug, u dolini

Bijela Vodica


Uprava i glavni ulaz Nacionalnog parka Risnjak
Nacionalni park Risnjak
Parkirališni prostor i jezerce kod ulaza u Nacionalni park
Parkirališni prostor i jezerce kod ulaza u Nacionalni park "Risnjak"
Jezerce uz Upravu Nacionalnog parka Risnjak
Jezerce uz Upravu Nacionalnog parka Risnjak
Zgrada Uprave Nacionalnog parka, s restoranom i par smještajnih jedinica
Zgrada Uprave Nacionalnog parka, s restoranom i par smještajnih jedinica
Do planinarskog doma i vrha Risnjaka vodi 5 markiranih staza iz raznih smjerova:
  1. Bijela Vodica - Veliki Risnjak Horvatovom stazom
  2. Bijela Vodica - Veliki Risnjak stazom preko Markovog brloga
  3. Vilje - Veliki Risnjak
  4. Lazac - Risnjak
  5. Platak - Cajtige - Risnjak

Leska

Dolina Leske smjestila se zapadno od Crnog Luga i Bijele Vodice (upravna zgrada NP Risnjak), a uz jugoistočnu granicu Nacionalnog parka. To je amfiteatralna uvala s livadama okruženima bukovo-jelovim šumama. Njome prolaze glavni putovi prema Velikom Risnjaku.
Prema Dragutinu Hirzu (1905.) ime je dobila po velikoj lijeski (Corylus avellana L.) koja je rasla uz kuće na livadi.

Picture
Karta šumske vegetacije lokaliteta Leska na karti u izvornom mjerilu 1:10.000 (Baneković, 2020.)
Picture
Prikaz karte šumskih zajednica lokaliteta Leska na digitalnom modelu reljefa (Baneković, 2020.)

Poučna staza Leska

Prilikom posjeta NP Risnjak svakako je nezaobilazna i Poučna staza Leska – jedan od prvih objekata takve vrste u Hrvatskoj. Otvorena je 4.6.1993. godine te je od tada doživjela dvije obnove. Lako je dostupna od strane Crnog Luga a započinje na udaljenosti od nekoliko minuta hoda zapadno od Uprave parka. Projektirana je i izvedena tako da je svakom posjetitelju omogućeno da je samostalno prijeđe. Niz od 23 informacijskih tabli, okupljenih na svega 4,2 km dužine staze, prava su prilika za upoznavanje prirodnog i kulturnog nasljeđa ovog nacionalnog parka.

Staza je ime dobila po livadi Leska, koja je pak ime dobila po - leski, što je domaći naziv za lijesku (lješnjak).
Livada nastala čovjekovom aktivnošću (krčenjem šume i ispašom stoke) a danas je ona dom mnogih livadnih vrsta flore koje se ne mogu naći u drugim djelovima parka.

IZVOR  NP RISNJAK
Picture
Tematska karta Poučne staze Leska s označenim karakterističnim flornim zonama za lakše snalaženje posjetitelja (Vrbek i Buzjak 2013)
Picture
Picture
Informativna ploča na poučnoj stazi Leska
Informativna ploča na poučnoj stazi Leska
Stajališta na Poučnoj stazi Leska

1 - Šuma / The forest
2 - Geologija / Geology
3 - Istraživanja / Research
4 - Entomofauna NP Risnjak / Entomofauna in Risnjak NP
5 - Vjetroizvala / Wind clearings
6 - Ponikva / Sink-hole
7 - Ptice NP Risnjak / Birds of Risnjak NP
8 - Ris / Lynx
9 - Gorska livada / Highland meadow
10 - Šuma bukve i jele / Beech and hr forest
11 - Hranilište / Feeding sites
12 - Ponor / Ponor
13 - Kopa / Kopa
14 - Šuma jele s rebračom / Fir forests with ferns
15 - Promatračnica / Observation tower
16 - Smeđi medvjed / Brown beer
17 - Seoska arhitektura / Rural architecture
18 - Izvor / Springs
19 - Živi panj / Living tree stump
20 - Vuk / Wolf
21 - Prirodno podmlađivanje / Natural rejuvenation
22 - Medun
23 - Cret / Bogs
Leska
Leska
Poučna staza Leska - vodič po informativnim točkama

1. Šuma
Šuma je kompleksna životna zajednica u kojoj bitnu značajku predstavlja šumsko drveće. To je i zajednica mnogih vrsta biljaka i životinja, koje neprestano utječu jedne na druge i žive u dinamičnom skladu s uvjetima staništa: reljefom, tlom i klimom.
Poimanje općekorisnih funkcija šuma danas potiskuje gledanje na šume kao na proizvođača drvne mase, što je posljedica shvaćanja zaista neumoljivog pogoršanja životnih uvjeta.
Općekorisne funkcije šuma predstavljaju pozitivne utjecaje na klimu, zrak, vodu i tlo. Šumski ekosustavi su gotovo jedini čuvari prirodnog nasljeđa, a nenadoknadiva je i uloga šume u oplemenjivanju pejzaža, kao i sredine za rekreaciju.
Šume predstavljaju temeljni fenomen zaštite u NP Risnjak. One prekrivaju 92 % površine Parka. U visinskom pojasu od doline rijeke Kupe pa do vrhova Risnjaka i Snježnika razvijeno je 14 šumskih zajednica - asocijacija.

Picture
NP “Risnjak”, vertikalni raspored vegetacije
LEGENDA 1. Vegetacija planinskih pašnjaka (Caricetum firmae croaticum); 2. Zajednica bora krivulja (Pinetum mughi croaticum); 3. Zajednica subalpskih šuma bukve (Fagetum croaticum subalpinum); 4. Zajednica bukovo-jelovih šuma (Fagetum croaticum abietetosum); 5. Gorska šuma smreke (Piceetum croaticum montanum).
2. Geologija
Kompletni teritorij Gorskog kotara, pa tako i NP Risnjak smješten je na krškom području.
Jedan od bitnih elemenata za postanak i oblikovanje prostora krša (krasa) je upravo geološka podloga.
Na području NP Risnjak može se vidjeti i upoznati s jedne strane vapnence i dolomite kao predstavnike vodopropusnih sedimentnih stijena, a s druge strane glinene škriljavce, pješčenjake i kvarcne konglomerate kao vodonepropusne naslage.
3. Istraživanja
Risnjak je dugi niz godina predmet zanimanja znanstvenika raznih struka, u prvom redu botaničara. a zatim i šumara, meteorologa, geologa, zoologa i dr.
Prvi pisani dokument koji se odnosi na znanstveni posjet masivu Risnjaka datira još iz 1868. godine, a odnosi se na posjet iz 1825. pristava peštanskog muzeja, botaničara dr. Josipa Sadlera vrhu Risnjaka. Sadlerove njegove bilješke je koristio A. Neilreich te 1868. godine, pišući pregled hrvatske flore.
Sveobuhvatna, višegodišnja istraživanja koja je proveo prof. Ivo Horvat sa svojim suradnicima urodila su spoznajom da je na ovom prostoru potrebno utemeljiti nacionalni park, što je 15.9.1953. godine i ostvareno.

4. Entomofauna NP Risnjak
5. Vjetroizvala
6. Ponikva
Ponikve (eng. sink-hole), vrtače ili dolci ulegnuća su ljevkastog oblika na površini krškog terena. Vezane su na tektonski razlomljene vapnenačko-dolomitne terene, pa se najčešćejavljaju u grupama i nizovima.
Nastanak ponikvi vezan je uz korozivno, a djelomice i mehaničko djelovanje vode. Dubina ponikvi i njihova veličina varira od desetak pa do stotinu i više metara, ovisno o debljini vapnenačkih naslaga, te o tektonskoj razlmljenosti terena.
Dna vrtača u šumama Gorskog kotara uglavnom su prekrivena debljim slojem humskog tla, bogatog hranjivima i zbog toga pogodnog za usijevanje šumskih ekosustava.
U ponikvama vršnog dijela Risnjaka zanimljiva je pojava temperaturne i vegetacijske inverzije što je zorno prikazano i na logotipu NP Risnjak

Picture
Vegetacija u Viljskoj ponikvi pod Risnjakom (1184 m)
LEGENDA: 1. Zajednica subalpskih šuma bukve (Fagetum croaticum subalpinum); 2. Zajednica bora krivulja (Pinetum mughi croaticum); 3. Šikara velelisne vrbe (Salicetum grandifoliae); 4. Planinski travnjaci busike (Deschampsietum sub-alpinum)
IZVOR Ivo Horvat: Vegetacija ponikava - Prilog biljnoj geografiji krša, Geografski glasnik, god. 1952-53. Br. 14-15
7. Ptice NP Risnjak
Napodručju Nacionalnog parka Rlsnjak i u njegovoj užoj okolici do sada je zabilježeno 114 vrsta ptica, od kojih se u Parku gnijezdi 78 vrsta ptica. a većinom su to gnjezdarice šumskih staništa.
Dugogodišnja istraživanja ornitofaune Nacionalnog parka ukazuju na stabilnost zajednice ptica što ukazuje da se u šumskim ekosustavima nisu dogodile promjene koje bi hitno utjecale na kvalitativnu strukturu zajednice ptica.
Jedna trećina gnjezdarica (26 vrsta) nalazi se na Crvenoj listi popisa ptica Hrvatske: jedna vrsta tetrijeb gluhan(Tetrao urogallus) ima status ugrožene vrste (EN), dvije vrste - sivi sokol (Falco peregrinus) i mali ćuk (Glaucidium passerinum) status rizične viste (VU). Osam vrsta ima status niskorizične vrste (NT), a 13 vrsta ima status najmanje zabrinjavajuće vrste (LC) u Hrvatskoj.

Picture
Troprsti djetlić (Picoides tridactylus),
8. Ris
Tijekom zimskih mjeseci, kada je snijeg dubok i dugotrajan, a izvori hrane znatno smanjeni, hranilišta za jelene sadrže bitne zalihe hrane.
Stoga se na hranilištima polaže sijeno, a kukuruz i zob sipaju u mala korita. Sijeno je pohranjeno u gornjem dijelu hranidbene strukture, a potonje također pruža prikladan zaklon puhovima i vjevericama: često ih ovdje traži njihov glavni prirodni neprijatelj, kuna zlatica.
Uz hranilišta se obično podižu i solišta.

9. Gorska livada
10. Šuma bukve i jele
11. Hranilište
Populacija risa koja danas živi u Hrvatskoj nastala je 1973. godine naseljavanjem šest jedinki iz Slovačke u Sloveniju. Potomci naseljenih životinjs proširili su se sve do Hrvatske, gdje risa nije bilo sedamdesetak godina. Naime, izvorna populacija na našim prostorimaistrijebljena je početkom 20. stoljeća. Životinje iz izvorem kao i iz ove današnje populacije pripadaju vrsti euroazijski ris (Lynx lynx), najvećoj od četiri svjetske vrste risa. Odrasle jedinke imaju 15 do 30 kg, teritorijalne su životinje, žive samotno te se s drugim pripadnicima vrste druže jedino u doba parenja. Ris je visokospecijalizirani predator, a glavna su mu hrana parnoprstaši, kao što su srba, jelen i divokoza. Ova velika zvijer vrlo rijetko napada domaće životinje i nikada nije opasna za čovjeka. Suprotno, ljudske aktivnosti najčešći su uzrok smrtnosti risa: krivolov, nedostatak plijena, cijepanje staništa, a možda i genetska srodnost posljednjih su godina doveli do pada u brojnosti populacije.
12. Ponor
Ponor je specifična morfološka i hidrološka pojava na krškim terenima. Vezana uz tektonske iili pukotinske linije u vapnenačkim naslagama, odnosno na kontaktima vodopropusnih i vodonepropusnih naslaga.
Svi stalni ili povremeni vodeni tokovi koji poniru, nakon kraćeg ili duljeg podzemnog toka ponovno se javljaju na površini. To je obično na nekoj nižoj nadmorskoj visini u obliku stalnog ili povremenog izvora.

13. Kopa
Kopa je naziv za stan način proizvodnje ugljena i potaše iz drva.
Drveni ugljen je tvrdi ostatak koji ostaje kad se drvo izloži djelovanju topline uz ograničen pristup zraka, dok je potaša fini sitni materijal - pepeo, koji ostaje nakon što je proces dobivanja drvenog ugljena gotov.
Drveni ugljen koristio se uglavnom u procesu dobivanja raznih metala, dok se potaša koristila u procesu izrade stakla. U blizini kope izgradila bi se nastamba, obično prekrivena korom crnogorice, koja je služila za cjelodnevni boravak ljudi koji su proizvodili ugljen.
Picture
Složena kopa (po Denzu)
Picture
Zapaljena kopa (po Denzu)
Picture
Kopa u gorenju (po Denzu)
14. Šuma jele s rebračom
Šuma jele s rebračom je jedna od najznačajnijih šumskih zajednica ovih predjela. U Nacionalnom parku Risnjak jela ima izuzetan prirodnoznanstveni značaj dok na području Gorskog kotara osim prirodnoznanstvenog ima i vrlo velik šumsko-gospodarski značaj.
Na području Nacionalnog parka Risnjak jela se proteže na dubljim kiselim tlima sa silikatnom podlogomU florističkom sastavu prevladava jela, koja tvori gotovo čiste sastojine. Uz jelu često je učešće bukve i jarebike, te rjeđe smreke.
Na prostoru parka javlja se uglavnom u dvije subasocijacije: u prvoj prevladava okruglolisna broćika (Galium rotundifolium), dok je za drugu značajno visoko učešće bukve (Fagus sylvatica) .Glavna diferentna vrsta prizemnog raslinja je rebrača (Blechnum spicant).

Picture
Obična jela (Abies alba)
Original book source: Prof. Dr. Otto Wilhelm Thomé Flora von Deutschland, Österreich und der Schweiz 1885, Gera
Picture
Obična smreka, smrča (Pisea abies)
Franz Eugen Köhler, Köhler's Medizinal-Pflanzen
Picture
Vlasasta rebrača (Blechnum spicant)
Izvor: rebrača. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 14. 1. 2022.
15. Promatračnica
Promatračnica je kućica na stupovima podignuta na mjestu hranjenja ili učestalog prolaza divljih životinja. Natkrivljena je radi zaštite od atmosferilija, a prozorski otvori su izvedeni tako da se može bez uznemiravanja promatrati ponašanje stanovnika šume.
Ispred promatračnice ostavlja se primjerena hrana koja predstavlja omiljenu poslasticu za razne divlje životinje, u prvom redu smeđeg medvjeda (Ursus arctos) i divlje svinje (Sus scrofa)
16. Smeđi medvjed
Smeđi medvjed (Ursus arctos) najveća je životinja koja živi u Hrvatskim šumama, a ujedno je i najveća kopnena zvijer Odrasle ženke prosječno imaju 100 kg, mužjaci 150 do 200 kg, no zabilježene su i životinje mase veće od 300 kg. Medvjedi žive samotno, osim u proljeće u razdoblju parenja. U zimski brlog se povlače od prosinca do ožujka, iako neke jedinke brlože kraće ili nimalo - ovisno o vremenskim uvjetima i raspoloživoj hrani. Ženka tijekom zimskog sna u brlogu koti 1-4 mladunčadi. Mladunčad do druge godine života ostaje uz majku, koja ih uči svim vještinama neophodnim za samostalni život. Ako tijekom tog kritičnog razdoblja ostanu bez majke, mladunci rijetko prežive. Iako su građom tijela pravi mesožderi, medvjedi oko 95% prehrambenih potreba zadovoljavaju biljnom hranom.
Veći dio dana provode u potrazi za hranom, no pri tome su pravi oportunisti pa ih često privlači smeće i druga hrana iz ljudskih izvora. Medvjedi navikli na smeće smatraju se"problematičnima", budući da ponekad u potrazi za hranom prave štete i potencijalno su opasni za ljude. Potražite tragove koji otkrivaju prisutnost medvjeda u šumi: ogrebotine na stablima, izmet, tragove u blatu i snijegu. Poštujte medvjede, ne približavajte im se i ne ostavljajte smeće u njihovom staništu!

Seoska kuća u naselju Leska, primjer tradicijske arhitekture
Seoska kuća u naselju Leska, primjer tradicijske arhitekture
17. Leska, seoska arhitektura

Ova kuća predstavlja tipičan primjer seoskog graditeljstva Gorskog kotara. Kuća je pravokutnog oblika s donjom etažom izvedenom u kamenu lomljenjaku, a gornji dio objekta izveden je u drvu. Dimenzije prozora su male.
Krov je dvostrešan, visok i strm, često na zabatima poluukošen i izbačenih strana zbog zaštite pročelja.
Tipičan i vrlo kvalitetan pokrov krova i bočnih strana je drvena cijepana daščica - šindra.
Karakteristični motiv ovog podneblja je staja koja se nalazi pod istim krovom sa stambenim dijelom, te drveni hodnik - ganak, s nužnikom na kraju hodnika.
Picture
Staza uz izvor u naselju Leska
Staza uz izvor u naselju Leska
18. Izvor

Najveći dio površine Nacionalnog parka Risnjak izgrađuju vapnenci kroz koje oborinska voda kroz bezbrojne pukotine i kanale brzo ponire i nestaje u podzemlju.
Izvore u kršu nalazimo uglavnom na dodiru propusnih i nepropusnih stijena, pa je to i ovdje slučaj. Jedna manja zona gline i lapora našla se u dodiru s risnjačkim vapnencima i prekinula je podzemno otjecanje vode; tako su nastali ovaj izvor i potok.
 ​
Picture
​Klasifikacija krških izvora prema geološkim i tektonskim uvjetima
(A) i (B) silazni izvori; (C) pukotinski izvor; (D) preljevni izvor; (E) uzlazni izvor / Classification of karst springs based on geological and tectonic conditions. (A) and (B) descending spring; (C) fissure spring; (D) overflowig; (E) ascending
Picture
"Živi panj" uz poučnu stazu Leska
19. Živi panj

Korijenski sustav nedaleko rastućih stabala ponekad sraste, što se intenzivira nakon sječe pojedinog stabla, pa se panj prihranjuje asimilatima drugog stabla s kojim je spojen korijenskim sustavom.
Kambij takvog panja nastavi "živjeti" obrastajući vršni rub panja, koji obično iznutra ubrzano trune i prije nego se pretvori u humus pruža neophodan životni prostor mnogim vrstama kukaca.
Ponekad na njemu isklija mlada jela ili smreka, koja nakon potpunog nestanka panja ostane nasađena na vlastitom korijenju u visini nekadašnjeg panja.
​
Picture
Prikaz sraslog sustava korjenja
20. Vuk
Vuk (Canis lupus) je Izrazito teritorijalna životinja koja živi u čoporu složene društvene strukture. Čopor ima jedno leglo godišnje sa 4-7 mladunaca od kojih obično ne prezivi ni polovica. Glavna hrana vuka su parnoprstaši (srna, jelen i divlja svinja) ali i manji sisavci poput zeca i glodavaca. Hrani se stokom koju - ako nije čuvana - lakše ulovi nego divlje životinje.
Vuk je u prošlosti nastanjivao cijelo područje Hrvatske. Zbog nekontroliranog ubijanja krajem 1980-ih godina mu je prijetila opasnost neposrednog izumiranja. Zato je 1995. stavljen pod zakonsku zaštitu. Sadašnja brojnost populacije vuka procjenjuje se na oko 200 jedinki.
Glavni su uzroci današnje ugroženosti vuka u Hrvatskoj nezakonito ubijanje, stradavanje na prometnicama i manjak prirodnog plijena.
21. Prirodno pomlađivanje
PicturePonik
Šumska sastojina prolazi kroz različite faze razvitka: faza mlade šume, optimalna faza, faza starenja, faza raspadanja, te faza podmlađivanja. 
Podmlađivanje je prirodno obnavljanje sastojine, naletom sjemena odozgo ili sa strane s fiziološki zrelih drveća.
Preduvjeti za prirodnu obnovu su svjež, rahli i prozračni gornji sloj tla, obilno rađanje sjemenom, te od vanjskih uvjeta vlaga, toplina i kisik.
U bukovo-jelovim šumama razlikujemo tri faze mladog naraštaja: ponik - jednogodišnje biljke; podmladak - biljke visoke do 1,3 m i mladik-stabalca od 1,3 m visine i do 10 cm prsnog promjera.
Kod jele i smreke o uspjehu pođmlađrvanja može se govoriti tek nakon 3-4 godine. Bukov podmladak ima razvijeniji korijenski sustav, a nadzemni dio brže raste u visinu, te se zbog toga bukva lakše podmlađuje.


Picture
Pomladak (lijevo) i mladik (desno)
22. Medun
Pčelarstvo na jeli vezano je za razvoj zelene jeline uši koja se na jeli razvija ciklički u sedmogodišnjem razdoblju. U prosjeku svake sedme godine zelena jelina uš se izuzetno razvija i značajan je proizvođač medne rose - mane - koju pčele sakupljaju i dalje prerađuju u med MEDUN. Svake godine jela medi na pojedinim lokalitetima koje pčelari nastoje pronaći i doseliti svoje pčele na pašu. Prati se razvoj zelene jeline uši, velike crne jeline uši i lekanija (štitaste uši na jeli i smreki) kao glavnih proizvođača medne rose.
Promatranjem populacije i razvoja ušiju u mogućnosti smo predvidjeti medenje. S dosta sigurnosti može se prognozirati medenje štitaste uši lekanije, dok kod velike zelene uši populacija nije jedini pokazatelj već je veoma važan i sastav biljnog soka jele. Medenje cmogorice traje od sredine petog (Kupska dolina) do kraja sedmog mjeseca na 140б m nadmorske visine kod lekanija, dok je medenje zelene uši lokalnog karaktera od sredine šestog do kraja osmog mjeseca. Svake pete, šeste godine jela medi obilno, dok se svake godine medenje javlja na lokalitetima koje pčelari unaprijed moraju utvrditi.
Da bi se medenje jele gospodarski iskoristilo potrebno je organizirati prognostičku službu koja će pčelare uputiti na područja gdje je najveća mogućnost medenja. Usporedo treba postaviti mjerne stanice prinosa koje će potvrditi vjerodostojnost prognoze i sustav informiranja (Internet) da bi informacije bile točne i pravovremene.

Picture
Dijagram prinosa medenja
Picture
Tresetište zimi
Picture
Širokolisna suhoperka (Eriphorum latifolium)
Picture
Mah tresetar (Sphagnum palustre)
Picture
Mah tresetar (Sphagnum palustre)
Picture
Orhideja močvarna krušaka (Epipactis palustris)
23. Cret

Cret ill tresetište je vlažno stanište, bez stabala, s obiljem mahovine roda Sphagnum u kojem biljke trunu bez kisika i stvaraju nerazgrađeni biljni materijal - treset.

Smatra se da ova staništa pripadaju ostacima ledenog doba jer та njima žive rijetke biljne vrste koje ne nalazimo na drugim Epovima staništa, a to su u prvom redu neke biljke mesožderke, orhideje i sl.

Cretovi mogu biti bazofilni koji su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i tlo je u njima pretežno lužnato - te acidofilni, koji su kiseli i na njima dominira mah tresetar.

Također ih dijelimo na visoke, prijelazne i niske. Visoki se opskrbljuju oborinskom vodom, niski se opskrbljuju podzemnom vodom, a prijelazni cretovi se opskrbljuju i jednom i drugom vodom.
Staza od Bijele Vodice prema vrhu Risnjaka: Horvatova staza
Horvatova staza je Planinarska staza koja od glavnog ulaza u park i upravne zgrade u Bijeloj Vodici vodi do planinarskog doma na Risnjaku. Nakon 3 km šumske ceste staza postaje atraktivan planinarski put prolazeći kroz Bukovac i Smrekovac, slikovite i iskonske predjele nacionalnog parka. Hodajući ovom pomalo divljom i uskom stazom, prolazi se kraj lokaliteta Vučja jama, Klupica i Stara lugarnica. Staza od Smrekovca do planinarskog doma naziva se Moravčeva staza, nazvana po kneževskom nadšumaru iz šumarije Bijela Vodica kraj Crnog Luga, na čiji je poticaj izgrađena u izletničke svrhe davne 1899. godine.      
IZVOR NP RISNJAK
Picture
Informativna ploča na početku Horvatove staze
… 𝑛𝑎 𝑅𝑖𝑠𝑛𝑗𝑎𝑘𝑢 𝑠𝑒 𝑠𝑘𝑢𝑝𝑖𝑜 𝑛𝑎 𝑚𝑎𝑙𝑜𝑚 𝑝𝑟𝑜𝑠𝑡𝑜𝑟𝑢 𝑣𝑒𝑙𝑖𝑘 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑝𝑟𝑖𝑟𝑜𝑑𝑛𝑖ℎ 𝑝𝑜𝑗𝑎𝑣𝑎. 𝑁𝑎 𝑅𝑖𝑠𝑛𝑗𝑎𝑘𝑢 𝑛𝑎𝑙𝑎𝑧𝑖𝑚𝑜 𝑢 𝑛𝑒𝑝𝑜𝑠𝑟𝑒𝑑𝑛𝑜𝑗 𝑏𝑙𝑖𝑧𝑖𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑖𝑟𝑜𝑑𝑛𝑒 𝑝𝑜𝑗𝑎𝑣𝑒 𝑖 𝑘𝑟𝑎𝑠𝑜𝑡𝑒, 𝑘𝑜𝑗𝑒 𝑠𝑢 𝑑𝑟𝑢𝑔𝑑𝑗𝑒 𝑐̌𝑒𝑠𝑡𝑜 𝑛𝑎𝑑𝑎𝑙𝑒𝑘𝑜 𝑟𝑎𝑧𝑎𝑠𝑢𝑡𝑒.
Prof. dr. sc. Ivo Horvat, u obrazloženju prijedloga za proglašenje Risnjaka nacionalnim parkom
Picture
Ivo Horvat

Ivo Horvat rođen je na 7.10.1897. godine u Čazmi. Studirao je prirodopis i zemljopis na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i doktorirao. Horvata se ubraja među najuglednije prirodoslovce i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka na znanstvenom području suvremene geobotanike i fitocenologije. U Gorskom kotaru provodio kompleksna multidisciplinarna istraživanja vegetacije u koja je uključio brojne suradnike ("Horvatova fitocenološka škola").
Najljepša planinarska staza koja vodi na Risnjak nazvana je Horvatovom, Ivi Horvatu u čast. 
Picture
Ivo Horvat, isječak karte biljnih zajednica Nacionalnog parka Risnjak
Staza od Bijele Vodice prema vrhu Risnjaka: Staza preko Markovog brloga
Staza preko Markovog brloga – druga staza koja vodi od glavnog ulaza u park i upravne zgrade u Bijeloj Vodici do planinarskog doma na Risnjaku. Nadopuna je Horvatovoj stazi u usponu ili silasku s Risnjaka, a slijedi trasu stare šumske ceste izgrađene u drugoj polovici 19. st. te je danas spomenik šumarstva i njegove bogate povijesti. Na stazi se ističu lokaliteti Markov brlog, zatim Janjičarska vrata te na kraju Medvjeđa vrata, od kojih putevi vode u više smjerova.
IZVOR NP RISNJAK
Pogled preko velike livade u Leski prema brdu Bukovac (Veliki Bukovac 1267 m i Mali Bukovac, 1263 m)
Pogled preko velike livade u Leski prema brdu Bukovac (Veliki Bukovac 1267 m i Mali Bukovac, 1263 m)
Područje Leske
Područje Leske
Potok Klada
Potok Klada
Most preko potoka Klade
Most preko potoka Klade
Picture
Picture
Picture
Križanje kod Markovog brloga, ostaci temelja
Križanje kod Markovog brloga, ostaci temelja
Cesta nad Leskom
Cesta nad Leskom
Markov brlog (925 m)

Staza kojom se uspinje prema Velikom Risnjaku kod Markovog brloga siječe šumsku cestu naziva C​esta nad Leskom. Tom cestom vodi i turistička biciklistička staza. Toponim ovog mjesta nosi ime po čovjeku iz Hriba kraj Gerova, a zvao se Marko Turk. Nakon smrti njegove druge žene povukao se u šume Risnjaka gdje je još dugo godina živio pustinjačkim traperskim životom bogatim zanimljivim događajima. Može se isprva pomisliti daje Marko bio šumski radnik koji se bavio izradom dužica ili ugljenarenjem, ili drugim tipičnim poslom svoga vremena, ali on živio na posve drugi način. U šumama podno Risnjaka sagradio je sebi bajtu (kolibu) u kojoj je živio gotovo cijele godine. Živeći tako povezan s prirodom, pripitomio je medvjeda. Brzo se priča o Marku pročula, a ljudi su ovaj lokalitet prozvali Markov brlog.
Tri do četiri puta godišnje, kada bi dolazio kući da opskrbi obitelj lovinom (lovio je puhove i divljač) i šumskim plodovima koje je kroz godinu sakupio, pričao bi svoje doživljaje koji su do danas ostali zabilježeni.
Jedna zanimljiva anegdota veže se upravo za tog medvjeda kojeg je Marko spasio od lugareve puške.
Zapamćena je i priča iz 1930-ih godina stoljeća, kada je zapao velik snijeg pa su krenuli tražiti Marka, a sreli ga kako žuri na krpljama u susret svojima, noseći hranu zabrinut da njih nije zameo snijeg. Marko se pamti kao snalažljiv, osobit, pustinjak s Risnjaka.
Imao je petero djece, a preminuo je 1943. g. u ratnom logoru u Italiji, u 94. godini života.
Zelena ponikva
Kod Zelene ponikve, odvaja se u smjeru sjevera (desno, kada se uspinje) spojna staza prema području Klupice na paralelnoj Horvatovoj stazi. Poviše Zelene ponikve u smjeru Janjičarskih vrata vide se posljedice snažnog ledoloma koji se dogodio početkom 2014. godine - brojna polomljena i stabla iščupana i povaljena na tlo zajedno s korijenjem.
Kameni rubnjaci na šumskoj cesti
Kameni rubnjaci na šumskoj cesti
Ostaci ledoloma uz stazu prema Risnjaku
Ostaci ledoloma uz stazu prema Risnjaku
Uspon jugoistočnim padinama Janjičarskog vrha i izlazak na prijevoj Janjičarska vrata
Uspon jugoistočnim padinama Janjičarskog vrha i izlazak na prijevoj Janjičarska vrata
Najveća elementarna nepogoda u povijesti RH

Prema prvim rezultatima procjena šteta nastalih prilikom katastrofalnog ledoloma u Gorskome kotaru 1.i 2. veljače 2014. ukupna procjena šteta na šumama iznosi 231.180.921 €. Rekapitulacija je to šteta nastalih na državnim i privatnim šumama kojima su pribrojene štete od bujica i poplava nastalih topljenjem leda, te štete na infrastrukturi i sanacija tih šteta. Štete na drvnoj masi iznose po procjeni 161.121.554 €, dok šteta na infrastrukturi iznosi 3.190.537 €. Obnova će biti mukotrpna i dugotrajna procjenjuje se na 66.868.830 €. Procjene su rađene u suradnji sa šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumarskim institutom a riječ je o najvećoj i najskupljoj elementarnoj nepogodi u hrvatskoj povijesti.
IZVOR  Hrvatske šume, službeni podaci
Picture
Janjičarska vrata
Odmorište na Janjičarskim vratima
Odmorište na Janjičarskim vratima
Oko Janjičarskih vrata
Oko Janjičarskih vrata
Oko Janjičarskih vrata
Oko Janjičarskih vrata
Janjičarska vrata su prijevoj (1130 m) ispod Janjičarskog vrha (1314 m). Od prijevoja se u smjeru juga odvaja staza prema Zelinu Crnoluškom, preko područja Škalica i Logora "103" i Logora "Travnik".

JANJIČARSKI VRH

Staza uz padine Janjičarskog vrha
Staza uz padine Janjičarskog vrha
Na južnim padinama Janjičarskog vrha
Na južnim padinama Janjičarskog vrha
U dijelu izvora, posebno u onima starijima, ali i nekim novijima (pr. Smerke, planinarska karta br. 14.) ime vrha je navedeno kao Janičarski vrh. 
Picture
Raspored šumske vegetacije na profilu od Leske prema Janjičarskom vrhu u vezi s reljefom, dubinom tla i geološkom podlogom
LEGENDA: 1. Šuma bukve i jele (Omphalodo-Fagetum), 2. Bukova šuma sa žabljakom (Ranunculo platanifoliae-Fagetum), 3. Šuma jele s milavom (Calamagrostio-Abietetum), 4. Šuma jele s rebračom (Blechno-Abietetum)
IZVOR: Horvat, I.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske s 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Prirodoslovna istraživanja 30, Acta biologica Vol. 2, JAZU, Zagreb, 1962. str. 1–179.
Raskrižje podno Medvjeđih vrata
Karavanski putevi

Putevi u Gorskom kotaru oduvijek su imali životnu važnost za stanovništvo i razvitak gorskog područja. Prvi podaci o postojanju putova datiraju još iz doba Rimljana i vremena ilirskog plemena Japoda.
Jedna od takvih karavanskih prometnica prolazila je Nacionalnim parkom Risnjak i to od Trsata preko Grobnika, Platka, Lasca i Šegine u Gerovo te dalje preko Hriba u Osilnicu. Bile su to šumske prometnice toga vremena i danas su  još mjestimice vidljivi tragovi. Njima su se služili trgovci i pješaci koji su u trgovačkim karavanama (turmama) prenosili robu za vlastite potrebe, a kasnije u doba Zrinskih i Frankopana za prijenos robe do Rijeke u trgovačke svrhe.
Picture
Križanje na stazi od Bijele Vodice prema Risnjaku (preko Markova brloga) od kojega se odvaja neobilježena staza - poveznica s Horvatovom stazom.
Picture
Putokaz na križanju
Picture
Informativna ploča "Karavanski putevi" na križanju
Medvjeđa vrata
Prijevoj Medvjeđa vrata (1288 m) odn. Medveđa vrata, a u starijim izvorima i Medvedova vrata, raskrižje je planinarskih puteva. Od prijevoja do planinarskog doma "Risnjak" ima 30 minuta, do Vilja ima 15 min i Gornjeg Jelena 2,15 h, stazom preko Markova brloga prema Bijeloj i Vodici objektu Uprave NP Risnjak 2 h te Crnom Lugu 2,15 h. Od Medvjeđih vrata spustom bukovom šumom izlazi se u dolinu Suha Rečina (Suha Rječina) i dalje prema Mrzlim Vodicama (2,30 h od M. vrata).

Po gorama i planinama ima prirodnih tvorevina - najčešće se radi o planinskim prijevojima ili usjecima - koje narod naziva vrata. Medvjeđa vrata nazvana su tako, što ovuda prema Risnjaku i primorju prolaze medjedi, čiji se tragovi ovdje često vide. Obilježje ovoga prolaza su dvije razmaknute dolomitne stijene duge 8-10 m, visoke oko 2 m. Prema jugu otvara se pogled u smjeru primorja, a s druge na dejlomično ogoljelo tjeme Južnog Malog Risnjaka.
Odmorište uz Medvjeđa vrata
Odmorište uz Medvjeđa vrata
Pogled s Medvjeđih vrata u smjeru juga
Pogled s Medvjeđih vrata u smjeru juga
Na Medvjeđim vratima
Na Medvjeđim vratima
Picture
Pogled s Medvjeđih vrata u smjeru juga
Picture
Pogled s Medvjeđih vrata u smjeru juga
Odmorište uz Medvjeđa vrata
Odmorište uz Medvjeđa vrata
Medvjeđa vrata
Medvjeđa vrata
Žig Dugine planinarske obilaznice na Medvjeđim vratima
Žig Dugine planinarske obilaznice na Medvjeđim vratima

JUŽNI MALI RISNJAK

Pogled iz smjera juga prema Južnom Malom Risnjaku
Pogled iz smjera juga prema Južnom Malom Risnjaku

VELIKI RISNJAK (1528 m)

Veliki Risnjak najviši je vrh Risnjaka i Nacionalnog parka, a ujedno i drugi najviši u Gorskom kotaru, nakon vrha Bjelolasice, od koje je niži 6 metara. Na vršnoj stijeni je 1952. uklesan natpis u spomen Schlosseru i Vukotinoviću, istraživačima prirode Risnjaka. Na južnim padinama Velikog Risnjaka, na Schlosserovoj livadi (1418 m n.v.), nalazi se planinarski dom "Risnjak", odn. Planinarski dom "dr. Josip Schlosser Klekovski", poznatiji kao Schlosserov dom (Šloserov dom), koji je izgradio hrvatski liječnik, planinar i botaničar Josip Schlosser. Do vrha je moguće stići samo pješice planinarskim putevima, iz mjesta Crni Lug (oko 3h hoda), preko Vilja neasfaltiranim putem iz mjesta Gornje Jelenje (oko 1h  hoda), od Platka preko Cajtiga i od livade Lazac.
Schlosserov dom i vrh Veliki Risnjak
Schlosserov dom i vrh Veliki Risnjak
Picture
Sjeverna strana Risnjaka
Autor: Hostein Colin, Wikipedija
Pristup Velikom Risnjaku iz smjera juga
Pristup Velikom Risnjaku iz smjera juga
Pogled preko Lokvarskog jezera prema Risnjaku
Naslovna fotografija
Pogled preko Lokvarskog jezera prema Risnjaku
Staza duž jugozapadne padine Južnog Malog Risnjaka
Staza duž jugozapadne padine Južnog Malog Risnjaka
Picture
Josip Klasancije Schlosser pl. Klekovski
(1801.-1882.)
Hrvatski liječnik, alpinist i botaničar.


Zajedno s Ljudevitom Farkašem Vukotinovićem bio je autor knjige Flora croatica (1869.), važnog djela za poznavanje biljaka u Hrvatskoj. Bio je najistaknutiji botaničar i istraživač Risnjaka u 19. stoljeću i napisao je brojne publikacije o Risnjakovoj flori.
Risnjak - Snježnik
Autor: Neno G; Datum objavljivanja: 9.11.2014.
Risnjak i Gorske vile | Vilje
Datum objave: 7.11.2021. Autor: Molany8
Opis: Išli smo na Risnjak po najmanje zahtjevnoj stazi u zimskim uvjetima, iako je ponešto strma ali je široka i teren je više fin šumski, kreće se iz mjesta Vilje kraj velikoga parkirališta i prati ju zanimljive poučne ploče i priča o Goranskim vilama koju možete pri kraju filma pročitati. Povratak od doma po drugoj malo zahtjevnijoj Horvatovoj stazi koja je baš zanimljiva i jedan dio od raskrižja ide po nemarkiranoj prekrasnoj šumskoj širokoj stazi.
IZ PROŠLOSTI
​GOVOR PREDSJEDNIKA G. JOSIPA PASARIĆA
​(dio o najavi izgradnje novih planinarskih kuća)
Iz Zapisnika Glavne skupštine Hrvatskog planinarskog društva
Objavljeno u časopisu Hrvatski planinar, broj 7., 1930. str. 205.

​Planinarska kuća na vrhu Risnjaka (1528 m), na toj najljepšoj planini Gorskog Kotara, koja je od svih planina u tom kraju najviše posjećivana od planinara. Hrvatsko Planinarsko Društvo ishodilo je dva puta dozvolu za gradnju takove kuće pod Risnjakom od vlastelinstva kneza Thurn-Taxisa, i to g. 1914. kraj gospoštijske kolibe u Smrekovcu uz zakup na 10 godina; ali je tada spremanu gradnju omeo svjetski rat; a drugi put god. 1918. na čistini uz Janičarski vrh s pogledom na vrh Risnjaka, uz zakup na 15 odina t. j. do g. 1933. Tada je izvedenje te gradnje odgođeno poglavito radi pomanjkanja građevne glavnice. Osnove za obje gradnje odobrila je godišnja glavna skupština našega društva. Za drugu zgradu bili su podneseni nacrti kotarskomu poglavarstvu u Delnicama, koje je g. 1918. izdalo našem društvu i građevnu dozvolu. U novije vrijeme gradnju te kuće živo zagovara naša podružnica »Velebit« na Sušaku, s kojom se središnjica sporazumjela, da se građevno mjesto prenese na sam vrh Risnjaka. U tu svrhu drži se ove nedjelje (15. o. mj.) očevid radi izbora mjesta na vrhu Risnjaka. Za gradnju te kuće već je na molbu središnjice doznačena potpora od Din 85,000 od Banske uprave Savske Banovine, HPD podružnica »Velebit« iz svojih je sredstava votirala svotu od Din 15.000, HPD podružnica »Risnjak« u Delnicama obećala je prinos od Din 5.000, HPD podružnica »Martinšćak« u Karlovcu u istu je svrhu na posljednjoj glavnoj skupštini namijenila prinos od Din 4.000, što ga je nedavno poslala Matici, dok će središnjica iz ovogodišnjeg proračuna osigurati stalnu svotu u razmjeru s financijalnim stanjem društva pa će se tako po svoj prilici već ove godine početi s pripravnim radnjama za gradnju u budućoj sezoni. Tako će se buduće godine napokon ostvariti davna želja hrvatskih planinara, da na vrhu Risnjaka dobiju prikladnu planinarsku kuću.

VILJSKA STIJENA (VILJSKA STENA)

Pogled na VIljsku stenu sa staze koja ide padinom Južnog Malog Risnjaka
Pogled na VIljsku stenu sa staze koja ide padinom Južnog Malog Risnjaka

Razloge

Izvor Kupe
Picture
Presjek izvora rijeke Kupe

Praktično

IZVORI I LITERATURA


ANTONIĆ, Oleg; KUŠAN, Vladimir; HRAŠOVEC, Boris: Microclimatic and topoclimatic differences between the phytocoenoses in the Viljska ponikva sinkhole, mt. Risnjak, Croatia. Mikroklimatske i topoklimatske razlike između fotocenoze u Viljskoj ponikvi, Risnjak, Hrvatska. Izvorni znanstveni članak. Hrvatski meteorološki časopis , Vol. 32 No. 32, 1997. (PDF)
  • Sažetak. Mikroklimatske razlike (na temelju terenskih mjerenja) i topoklimatske razlike (na temelju digitalnog modela reljefa) izmedu fitocenoza u ponikvi testirane su i interpretirane statistički. Rezultati se slažu s ranijim pretpostavkama o klimatskim razlikama između fitocenoza. Razmatran je odnos mikroklime i topoklime. Količiina insolacije značajno korelira s temperaturom zraka (pozitivno) i s relativnom vlažnošću zraka (negativno), tek nakon ponderiranja s relativnim osvjetljenjem u šumskim fitocenozama. Prva glavna komponenta dnevne dinamike temperature tla na četiri dubine tla ne korelira s drugim varijablama, odražavajući posebnost termičkih procesa u tlu. Razlučen je utjecaj dva važna uzroka termičkih razlika između fitocenoza. Dinamika dnevne temperature zraka prvenstveno je uzrokovana insolacijom, a dinamika noćnih temperatura visinom u ponikvi.
BANEKOVIĆ, Matej: Sinekološko-fitocenološka diferencijacija šumskih zajednica lokaliteta Leska u Nacionalnom parku “Risnjak”. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. Zagreb, 2020. (PDF)
  • Sažetak. Šume su temeljni fenomen Nacionalnog parka “Risnjak”, a njihova struktura, florni sastav i bogatstvo šumskih zajednica bili su glavni razlog proglašenja nacionalnim parkom 1953. godine. Posebice su važni karakteristična vertikalna raščlanjenost šumske vegetacije te prijelazni položaj između sredozemnoga i kontinentalnoga područja s brojnim endemičnim i značajnim biljnim vrstama. Istraživanja šumske vegetacije Nacionalnoga parka “Risnjak” relativno su starijega datuma (Horvat 1950, 1962, Vukelić 1985 i drugi fitocenolozi), a objavljene fitocenološke karte sitnijega mjerila. Budući da su od tada znanost o vegetaciji, tehnologija i metode kartiranja vegetacije znatno napredovale, ukazala se potreba za revizijom dosadašnjih spoznaja uz primjenu novih znanstvenih dostignuća. To je bio glavni poticaj da se ovim istraživanjima prouči šumska vegetacija lokaliteta Leska, osobito uz poučnu stazu postavljenu 1993. godine. Leska je, uz vrh Velikoga Risnjaka (1528 m) i izvor Kupe, najposjećeniji dio Parka. Cilj je ovog rada fitocenološki snimiti, analizirati i definirati šumsku vegetaciju Leske i izraditi kartu šumskih zajednica u mjerilu 1:10.000. Istraživanje je provedeno prema načelima standardne srednjoeuropske škole (Braun-Blanquet 1964) uz primjenu suvremenih statističkih metoda. Fitocenološki je snimljeno 27 ploha, a podaci su statistički analizirani i uspoređeni. Fitocenološki snimci su u analitičkom obliku uneseni u bazu podataka TURBOVEG (Hennekens i Schaminée 2001), a klasterska je analiza provedena u programu PRIMER 6 (Clarke i Gorley 2001) i pritom je korištena UPGMA metoda uz Bray-Curtisov indeks sličnosti. Rezultati statističke analize i interpretacija dosadašnjih istraživanja jasno pokazuju prisutnost dvije šumske zajednice na istraživanom području: Blechno-Abietetum (Horvat 1938) Horvat in Cestar 1967 i OmphalodoFagetum (Tregubov 1957 corr. Puncer 1980) Marinček et al. 1993. Za svaku je asocijaciju određen skup dijagnostičkih vrsta važnih za njihovo prepoznavanje i razgraničenje, a čine ga razlikovne, konstantne i dominantne vrste. Razlikovne vrste asocijacija određene su u programu JUICE 7.0 (Tichý 2002) uz kriterije minimalne frekvencije 50 % i vrijednosti fidelity (ɸ) koeficijenta ≥ 30. Kriterij za određivanje konstantnih vrsta je frekvencija ≥ 80 %, a dominantne imaju pokrovnost ≥ 25 % (stupanj 3 i više) u barem četvrtini snimaka. Navedene šumske zajednice se na istraživanom području razlikuju na visokoj razini u flornom sastavu i stanišnim čimbenicima, što se posebno ističe izdvajanjem 31 razlikovne vrste. To su za jelovu šumu s rebračom Blechnum spicant, Luzula luzuloides, L. pilosa, Vaccinium 48 myrtillus, Dryopteris expansa, Rubus hirtus, Maianthemum bifolium i Lycopodium annotinum, a za bukovo-jelovu šumu s mišjim uhom najvažnije su Mycelis muralis, Mercurialis perennis, Sanicula europaea, Petasites albus, Anemone nemorosa, Daphne laureola, Daphne mezereum, Omphalodes verna i druge vrste sveze Aremonio-Fagion i reda Fagetalia. Analiza sociološke strukture zajednica pokazala je da u šumi bukve i jele ima najviše vrsta iz reda Fagetalia, dok u šumi jele s rebračom prevlast imaju vrste razreda Vaccinio-Piceetea. Udio vrsta prema biološkom obliku ne pokazuje velike razlike među zajednicama. Usporedba Ellenbergovih indikatorskih vrijednosti (EIV) između istraživanih asocijacija pokazala je razlike u temperaturi, kontinentalnosti, vlazi, reakciji tla i hranivima. Za testiranje razlika između grupa korišten je neparametrijski Mann-Whitney U-test koji je pokazao da se zajednica Blechno-Abietetum odlikuje statistički značajno hladnijim, vlažnijim, hranivima siromašnijim i acidofilnijim staništem s većim stupnjem kontinentaliteta. Ove razlike u stanišnim uvjetima odrazile su se i na kvantitativne značajke flornoga sastava pa bukovo-jelova šuma s mišjim uhom ima znatno veći ukupni broj vrsta, kao i prosječni broj vrsta po snimku. Kartiranje šumskih zajednica provedeno je terestričkom metodom, uzimanjem graničnih točaka poligona pomoću GPS uređaja uz pomoć fitocenoloških karata iz prethodnih istraživanja i satelitskih snimaka. Izrađena karta šumskih zajednica lokaliteta Leska, u mjerilu 1:10.000, obuhvatila je 310 ha šumske vegetacije. Zajednica Omphalodo-Fagetum se rasprostire na 275 ha, a zajednica Blechno-Abietetum zauzima površinu od 35 ha.
BOLONIĆ, Z.: Istraživanje ponora Vele Vode kod Crnog Luga. Speleolog, XXVIXXVII, 1980. str. 17-19. (PDF)
BOŽIČEVIĆ, S., IVČIĆ, D., BIONDIĆ, B., VILJEVAC, Ž., SINGER, D.: Hidrogeološke karakteristike risnjačkog područja i problematika zaštite njegovih voda. Zbornik radova 40 god. NP Risnjak, 1994. str. 121-123.
​
BUZJAK, Nenad: Prilog povijesti speleoloških istraživanja šireg prostora gorskog masiva Risnjaka i NP Risnjak od 19. stoljeća do 2005. godine. Stručni rad. Subterranea Croatica , Vol. 14 No. 2, 2016.(PDF)
  • ​Sažetak. Objavljeni podaci o dosadašnjim speleološkim istraživanjima NP "Risnjak" i šireg podrućja risnjačkog masiva vrlo su malobrojni i šturi. Razlozi za to su brojni. Sasvim sigurno su najvažniji vrlo teška dostupnost i prohodnost zbog dugotrajne prometne izoliranosti i oštra klima koja Risnjak čini dodatno nedostupnim i po 6 mjeseci godišnje. To se naročito odnosi na središnje dijelove današnjeg NP "Risnjak". Prve zabilješke o spiljama i jamama Risnjaka potjeću iz 19 stoljeća. Tada na Risnjak počinju dolaziti prirodoslovci koji usput bilježe ulaze, nažalost bez točnijih podataka o lokaciji. Među poznatim istraživačima istiću se Gjuro Pilar i Dragutin Hirc. U 20. stoljeću Risnjak je između dva svjetska rata bio blizu jugoslavensko-talijanske granice pa ga nisu smatrali sigurnim područjem jer i među planinarima povremeno dolazi do međunacionalnih incidenata. Pažnja tadašnjih malobrojnih hrvatskih speleologa bila je usmjerena na lakše dostupne krške dijelove Hrvatske. Krajem 30-ih godina područje Risnjaka posjećuju slovenski speleolozi koji istražuju vrelo Kupe i njegovu okolicu. Nakon 2. svjetskog rata, sredinom 50-ih godina okolicu Crnog Luga istražuje akademik Mirko Malez. Nakon pauze, krajem 60-ih traju istraživanja ponora Vele vode. Nakon toga speleolozi su povremeno istraživali u različitim dijelovima Risnjaka. Sustavna istraživanja su 1995. godine započeli speleolozi Speleološke sekcije Hrvatskog geografskog društva (kasnije Speleološkog društva "Dinaridi"/SDD) iz Zagreba. Nakon osnivanja Speleološkog kluba "Samobor" u koji prelazi i dio članova SDD-a, istraživanja na Risnjaku nastavljaju Samoborci. Do 2005. Godine su organizirali tri speleološke ekspedicije (među njima jednu međunarodnu) i niz istraživanja s ciljem izrade speleološkog katastra gorskog masiva Risnjaka. Njima se povremeno pridružuju članovi drugih speleoloških udruga iz Hrvatske i Slovenije. Ovaj prikaz je uvod u speleološki katastar NP "Risnjak" čija realizacija, nakon dugogodišnjeg zalaganja za njegovim osnivanjem, počinje 2005./2006. godinu.
GRUPA AUTORA: Prostorni plan Nacionalnog parka Risnjak. Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Rijeci. Rijeka, 2011. (PDF)
GRUPA AUTORA: Nacionalni park Risnjak - PLAN UPRAVLJANJA. Crni Lug, 2007.
HIRC, Dragutin: Zur Flora des Risnjak. Znanstveni članak. Österreichische Botanische Zeitschrift. Vol. 30, No. 9 (September 1880), str. 292-297. (PDF)

​MARUŠIĆ, Daria: Stanje i filogenetska analiza populacije lipljena (thymallus thymallus) na području N.P.“Risnjak“. Diplomski rad. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 2018. (PDF) 
RONČEVIĆ, Juraj: Fitocenološke karakteristike šuma bukve i jele ((Omphalodo-Fagetum (Tregubov 1957) Marinček et al. 1993)) u Nacionalnom parku Risnjak. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. Zagreb, 2017. (PDF)
  • Sažetak. U radu su istražene fitocenološke karakteristike šuma bukve i jele (Omphalodo-Fagetum (Tregubov 1957) Marinček et al. 1993) u Nacionalnom parku Risanjak. Istraživanje, analiza i prikaz istraživanih sastojina provedeni su prema načelima ciriško – monpelješke fitocenološke škole (Braun-Blanquet, 1964). Na deset fitocenoloških ploha evidentirali smo 108 biljnih vrsta karakterističnih za dinarske bukovo-jelove šume. Među njima izdvajamo vrste ilirskoga flornoga geoelementa presudne za nonklaturnu i sintaksonomsku klasifikaciju ovih sastojina. To su Aposeris foetida, Aremonia agrimonoides, Calamintha grandiflora, Cardamine enneaphyllos, Cardamine kitaibelii, Cardamine trifolia, Cyclamen purpurascens, Daphne laureola, Euphorbia carniolica, Geranium nodosum, Hacquetia epipactis, Helleborus niger, Homogyne sylvestris, Lamium orvala, Lathraea squamaria, Omphalodes verna, Rhamnus alpinus ssp. fallax, Ruscus hypoglossum. Usporedba istraživanih šuma sa sastojinama iz istočnih i središnjih dijalova hrvatskih dinarida pokazuje da između njih nema značajnije razlike i mogu se svrstati u istu asocijaciju. Usporedba sa šumama bukve i jele panonskoga gorja pokazuje znatne ekološke i florne razlike i opravdava njihovo razdvajanje na razini dvije samostalne asocijacije. Fizionomija, neutjecanost, florni sastav i prisutnost zaštićenih biljnih vrsta u šumama bukve i jele Nacionalnog parka Risnjak ukazuje na njihovu raznoliku i stabilnu vegetacijsku strukturu i iznimnu prirodoznanstvenu vrijednost.
VIDAKOVIĆ, Antonio: Kartiranje šumske vegetacije primjenom različitih metoda na primjeru Nacionalnog parka Risnjak. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. Zagreb, 2019. (PDF)
  • Sažetak. Nacionalni park Risnjak jedan je od najboljih primjera visinske raščlanjenosti šumske vegetacije u Hrvatskoj. Nacionalnim parkom proglašen je 15. rujna 1953. godine, na inicijativu dr. Ive Horvata. Zbog svoje iznimne vegetacijske, klimatske i geomorfološke raznolikosti oduvijek je bio predmet kartografskih i drugih istraživanja. Slijedom toga, u njegovom sjeverozapadnom dijelu provedeno je kartiranje šumskih zajednica različitim metodama. Ovo se istraživanje nadovezuje na istraživanja Horvata (kartiranje od 1945. - 1953.), Vukelića (1985, 2017/2018). Prikazuje moderne metode kartiranja šumske vegetacije pomoću satelitskih snimaka. Kartiranje je provedenu u programskom paketu ArcMap 10.1 metodama nadgledane i nenadgledane klasifikacije. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na sve prednosti kartiranja šumske vegetacije pomoću satelitskih snimaka visoke rezulucije. Usporedbom s prijašnjim istraživanjima pokazalo se da metoda nadgledane klasifikacije uz pouzdan odabir reprezantitivnih poligona kao područja učenja ostvaruje najbolje rezultate.
KRMPOTIĆ, Marinko: Najmanji nacionalni park ove godine slavi sedamdeset godina i ima velike planove. Novi list, 14.1.2023.
  • Opis. Nizom aktivnosti obilježit ćemo u rujnu 70 godina od osnutka, a bio bih jako sretan kada bismo to obilježili uz obnovljene planinarske domove na Risnjaku i Snježniku te novi most na stazi koja vodi prema izvoru Kupe, kaže ravnatelj Nacionalnog parka Mario Antolić
​KRMPOTIĆ, Marinko: "ZAKRPALI" POŽEROVNIKE - Dvojica rendžera dosjetila se kako spasiti riječno korito Kupe na Risnjaku od isušivanja. Novi list, 23.8.2022.
  • Opis. Mario Malnar i Dragan Arih pomoću opuha (lopuha), lijeski i kamenja zatvorili su kraške rupe i spriječili da u dugom sušnom razdoblju na »kritičnom« potezu, od potoka kanjona Sušice pa do lokacije Malni, padne vodostaj
Picture
Zbornik radova : 40 godina Nacionalnog parka "Risnjak" : (1953.-1993.) = Proceedings of papers : 40 years of Risnjak National park : (1953-1993) /
​Prostorni plan NP Risnjak (dokumenti - pdf.)
​Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Risnjak05.07.2005. | htm (46kb)
Tekstualni dio (pdf)16.10.2018. | pdf (7903kb)
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Korištenje i namjena prostora (jpg)05.07.2005. | jpg (1016kb)
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Infrastrukturni sustavi (jpg)05.07.2005. | jpg (1002kb)
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (jpg)05.07.2005. | jpg (1735kb)
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Karta biljnih zajednica (jpg)05.07.2005. | jpg (1645kb)
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Osnovna namjena površina u naselju Razloge05.07.2005. | jpg (924kb)
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Prikaz teritorijalne podjele (jpg)05.07.2005. | jpg (456kb)
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Pregledna geološka karta (jpg)05.07.2005. | jpg (541kb)
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Pedologija (jpg)05.07.2005. | jpg (395kb)
​GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Pokrivenost postojećim dokumentima prostornog uređenja05.07.2005. | jpg (767kb)
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Dosadašnja gospodarska namjena šuma (jpg)05.07.2005. | jpg (340kb)
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Prikaz granice parka05.07.2005. | jpg (1107kb)
GRAFIČKI DIO PLANA KARTOGRAFSKI PRIKAZI - Regionalna situacija (jpg)05.07.2005. | jpg (1525kb)

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact