|
|
  |
|
Uvod
|
|
Manjača je planina u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se na području općina Mrkonjić Grad i Banja Luka. Njen najviši vrh je Velika Manjača (1239 metara).
Planinu odlikuje krški teren s dolomitnim i vapnenačkim stijenama, u kojima se nalazi veliki broj špilja i jama. Ovde se nalazi jedna od najdubljih jama Bosne i Hercegovine, koja dosiže 302 metra dubine. Manjaču obilježava i veliko bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, a okružuju je dvije rijeke: Vrbas (na istoku) i Sana (na zapadu). WIKIPEDIJA 
Krajolik Manjače
Autor fotografije: Лека МГ; Wikipedija |
U SURADNJI SA:
BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području planine Manjače  
Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
|
1941.-1991.
Područje Manjače bilo je za vrijeme Drugog svjetskog rata jako uporište četničkih snaga. Po završetku rata, nove vlasti za kaznu raselile su lokalno stanovništvo i na planini uspostavile veliki vojni kompleks i strelište Jugoslavenske narodne armije. IZVOR Manjača. Wikipedija 1995. godina Manjača je bila krajnja sjeverna točka dosega HV-a i HVO-a u vojnoj operaciji Južni potez. |
Logor na Manjači Na području Manjače nalazila se kasarna Vojske RS, poznata po tome što se u njoj nalazio koncentracijski logor "Manjača tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Logor je osnovan sredinom maja 1992. godine, a u njemu su držani isključivo civili bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Podaci o broju zatvorenika nisu u potpunoti poznati. Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog križa, u kampu je držano 3.737 zatvorenika. Logor je vodila vojna policija bosanskih Srba pod komandom 1. krajiškog korpusa, a komandant logora bio je pukovnik Božidar Popović. IZVOR Iz Presude Haškog tribunala Predmet br.: IT-99-36-T "Brđanin" |
Turizam
Turističko-planinarska karta Manjače
|
Selo Stričići na Manjači idealno za paraglajding
Datum objave: 26.8.2018. Proizvodnja: ATV Opis: Više informacija na http://www.atvbl.com |
PRIČE IZ PLANINE
Špiro Bocarić
Budva, 24.5.1876.- Jadovno, 9.7.1941. Akademski slikar, etnograf, pisac, likovni kritičar, pedagog, numizmatičar, filmski snimatelj i fotograf, povjesničar i muzeolog. Zanimao se i za paleontologiju i minerologiju Radio je portrete bogatih Budvljana i Sarajlija (najpoznatiji portreti u bivšoj Jugoslaviji), potom slike folklornog sadržaja, pejzaže i ikone. Prve pouke iz slikarstva dobio je od starijeg brata Anastasa. Školovao se u Veneciji do 1896. godine, kada se pridružio bratu u Novom Sadu. Skoro tri desetljeća proveo je u Sarajevu (1897. do 1914.) i Banjaluci i tamo postao jedan od značajnijih slikara i muzealista. U Sarajevu je stekao širok krug prijatelja. Tamo se počeo baviti i publicistikom, družeći se s mladim intelektualcima okupljenim oko časopisa Bosanska vila, Otadžbina, Razvitak. Značajno je bilo njegovo poznanstvo s književnikom Petrom Kočićem, zahvaljujući kome je Bocarić zavolio Bosansku krajinu i Zmijanje. Prema pisanju u Otadžbini 1907. godine, Bocarić je posjetio Krajinu radi svojih umjetničkih studija "narodnih nošnji i tipova". Upravo je Kočić podstakao Bocarića da krene u pravcu istraživanja etnografskog materijala Bosanske krajine (Izv. Sandra Kljajić, SRBIJA nacionalna revija). Ohrabrio ga je u ideji da se posveti narodnoj umjetnosti i ljepoti tradicije. Koristio je narodnu tradiciju i prikupljao "te crte i reze, te razne šare s narodnih nošnji, s preslica, tkanica i kolijevki", sa prostora Vrbaske banovine. Prijateljstvo s mladim intelektualcima, borcima za nacionalnu slobodu, a posebno sa Kočićem, svrstat će Špiru Bocarića među politički nepodobne, pa je 1914. protjeran u Banjaluku. Iako se u njoj našao silom prilika, u Banjaluci je Bocarić veoma brzo pronašao svoje mjesto. Nije prošlo mnogo, svrstao se u intelektualce koji su Banjaluku istrgli iz viševjekovne kulturne i prosvjetne učmalosti. Sudionik je na Drugoj jugoslovenskoj umjetničkoj izložbi 1906. u Sofiji, Bocarić dobija ponude zagrebačkih izložbenih salona. Tamo izlaže prvo samostalno, pa s Ivanom Tišovim i Josom Bužanom 1920, a zatim kolektivno i u Salonu "Ulrih" u Vinkovcima aprila-maja 1923. Godine 1925. opet u Salonu "Ulrih" izlaže samostalno i s Milenkom D. Đurićem. Gradsko poglavarstvo Sarajeva povjerava mu izradu portreta vojvode Stepe Stepanovića za Gradsku sarajevsku skupštinu, a Zemaljska vlada angažira ga za uređenje enterijera novosagrađene ljetnje rezidencije dinastije Karađorđevića u Han Pijesku. Bosanska krajina 1929. postaje Vrbaska banovina, upravna jedinica Kraljevine Jugoslavije. Odukom bana Vrbaske banovine Tise Milosavljevića, a po nalogu kralja Aleksandra Karađorđevića, 26.9.1930. u Banjaluci je otvoren Muzej Vrbaske banovine. Za njegovog prvog upravnika postavljen je Špiro Bocarić. Bio je jedan od začetnika filmske produkcije u toj regiji. Ubijen je, bačen u Šaranovu jamu (Jadovno) kod Gospića 19.7.1914. godine od strane ustaša. Bocarić je napisao prvi ilustrirani turistički vodič Bosanske krajine na četiri jezika. Krajišnik je po svom nagonu u duši umjetnik. Traži i nalazi etiku i estetiku u prirodi, narodu i sebi samom. Uvijek je u duhovnom pokretu. Njegova jaka fantazija postaje religija, koja sve savlađuje. Da stigne do carstva, ide za zvijezdom. I u najzabačenijim gudurama i na nepristupačnim visovima, gdje mogu samo da se orlušine jate, nailazi na 'crkvinu' 'kraljev vrh', 'vojvodin grob' - kao da su tu skoro bili carski i vilinski dvori. A tamo vatru nikada niko nije naložio ... |
Spiridon Špiro Bocarić, Portret Petra Kočića (1877—1916)
Tehinka: ulje na drvetu; Dimanzije: 34 x 43 cm 
LAZAR DRLJAČA, Portret Save Bosančića iz Zmijanja
akvarel, 246 × 184 mm |
|
Korida u Republici Kočić, prvi deo
Datum objave: 3.9.2019. Proizvodnja: RTS Oko - Zvanični kanal Opis: "Petar Kočić je bio sav čovek svoga kraja i svoga roda", piše Andrić. A kako izgleda taj Kočićev kraj danas i od kakvog je on to roda? Ekipa Oko magazina išla je putevima koji su u velikom delu obeležili život Petra Kočića. Obišli smo Stričiće, selo u kojem je pisac rođen. Zatim smo bili u manastiru Gomionica, tu se Kočićev otac zamonašio i u manastirksim zidinama mladi Petrašin naučio je da piše prva slova. Tu je upoznao i prve junake svojih priča. Zbog jedne od tih priča, "Jazavca pred sudom", Kočiću je, kasnije, za petama bila austrijska žandarmerija; mnogo je austrijske vlasti pogodilo Kočićevo šegačenje sa njihovim sudom. Zato je morao jedne noći, tajno, da se oženi u crkvi Brvnari, u Laktašima, poprilično daleko i od Stričića i od Gomionice. Za vreme Kočićevih dana, najviše ljudi dođe u Stričiće na borbe bikova. U prvom delu emisije videćete i kako se bikovi pripremaju za borbu u koridi. Upoznaćete Dragana Kaurina - Kobru, trenara bikova, Stipu Bilandžiju, čoveka koji tvrdi da je korida učinila više na pomirenju naroda od bilo kog drugog sporta, neke vladine ili nevladine organizacije. Pre 50 godina Nedeljko Škrbić osvojio je koridu, ove godine pehar u dom Škrbića ide da povrati njegov sin Radovan sa bikom Zećevcem; i njih smo obišli. Na koridi u Strčićima niste bili ako niste upoznali Dumana, čoveka koji ne žali para kako bi pobedio. Ove godine je uložio bezmalo 20 000 evra i došao je sa 4 bika. Urednik: Gorislav Papić Autor emisije: Dalibor Žarić |
Oko magazin: Korida u Republici Kočić, drugi deo
Datum objave: 5.9.2019. Proizvodnja: RTS Oko - Zvanični kanal |
Dobrnja (jezero Manjača) - Stričići - Sitnica - Čađavica , Zmijanje , regionalni put R411, jun 2020.
Datum objave: 28.7.2020. Autor: Djuro Rapido Opis: Prolazak kroz živopisne predjele planine Manjača. Vožnja od jezera na Manjači do raskrsnice magistralnog puta M5 i regionalog puta R411 u Čađavici. Dobrnja 2:27 - Kadina Voda - Ratkovo - Stričići 10:58 - Bunarevi - Sitnica 20:20 - Čađavica 24:07 Saobraćaj u okolini Banjaluke windows desktop 17:57 |
|
RATKOVO KORJENI 08 10 13
|
KORIJENI Slaviše Sabljića-GUSLOVI
|
MAČKIĆI KORJENI 14 05 13
Borbe bikova
Skoro 50 godina nedaleko od Banja Luke održavaju se borbe bikova koji su posebno trenirani i uzgajani samo za ove prilike. Neki od ovih monstruma teže i više od tone. Mi smo otišli na planinu Manjaču, da lično vidimo ove golijate kako se bore, rog u rog. (www.vice.com) https://www.vice.com/rs/article/borba-bikova-535 |
IZVORI I LITERATURA
CICA: Do Mačkića pećine u potrazi za blagom – Manjača. Putovanja za 5, 1.12.2020.
