|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > Klekovačko-grmečka grupa
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Velika Klekovača, planina Klekovača (1961 m)
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Velika Klekovača, planina Klekovača (1961 m)
Koordinate najvišeg vrha:
Klekovačko-grmečka grupa
Država: Bosna i Hercegovina
|
Opis planinske grupeDominantni planinski niz na području zapadne Bosne ("kičma zapadne Bosne") je onaj koji dijagonalno prolazi zapadno-bosanskim područjem, od srednjeg toka rijeke Une, dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok, a potom, blago se povijajući prema jugu, sve do njegova kraja na području Buškog jezera (Buškog blata). Obuhvaća niz viših planina kao što su Cincar, Klekovača, Osječenica, Vitorog i dr.
Zbog svoje veličine i složenosti ovaj glavni zapadno-bosanski planinski niz dijeli se u dvije grupe planina, grupiranih oko najviših Klekovače (Klekovačko-grmečka grupa ) i Cincara (Grupa Cincara), koje se djelomično razlikuju i u karakteru. Klekovačko-grmečka grupa proteže se od srednjeg toka rijeke Une i kanjona rijeke Uvac na krajnjem sjeverozapadu niza, zatim istočno od Drvarskog polja, južno od doline rijeke Sane, sve do prijevoja Mlinište na njegovu krajnjem jugoistoku, gdje se dalje prema jugoistoku nastavlja cincarsko planinsko područje. Radi se o grupi izduženih krških planinskih bila, srednje visokih planina, koje se protežu smjerom sjeverozapad-jugoistok. Vršni grebeni najviših planina su bez šuma, stjenoviti ili pod travnjacima te s izuzetnim vidokrugom. Sjevernije i paralelno s najvišima Osječenicom i Klekovačom, pruža se, odvojen Petrovačkim poljem (u kojeme se smjestio gradić Bosanski Petrovac) niži gorski lanac Grmeča. Najviši vrh u ovoj planinskoj grupi je Velika Klekovača (1961 m), na planini Klekovači. Ovo planinsko područje izuzetno je bogato prirodnim šumama. Vrlo je rijetko naseljeno. |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
|
Pogled s Osječenice
Pogled s grebena Osječenice preko njezinih gustih šuma u smjeru planine Klekovače |
Vijenci, planine i vrhovi
|
Naslovna fotografija
Guste šume na Osječenici | |||||||||
|
Petrovačko polje s Osječenice
Petrovačko polje je krško polje na 630-710 m n.v., kojim se do početka 20. stoljeća označavalo polje koje se prostire neposredno uz gradić Bosanski Petrovac (na fotografiji). Kasnije je ovaj naziv primjenjen i na širi prostor oko B. Petrovca okružen planinama Grmečom (na fotografiji u pozadini), Srneticom (greben desno od B. Petrovca), Klekovačom i Osječenicom, ukupne površine 202 km2, koji se sastoji iz 11 manjih cjelina: polje uz Drinić i Bukovaču, Vedro polje, Petrovačko polje u užem smislu, Medeno polje, Kamenito polje, Suvajsko polje, Bjelajsko polje, Trnjaci, Rudno polje, Ogumača i Krnjeuško polje. Kroz Petrovačko polje prolazi magistralna cesta od Bihaća prema Jajcu. |
O kraju
|
Na grebenu
Drveni putokaz na grebenu Osječenice. U pozadini, s lijeva nadesno: planina Srnetica - rub Petrovačkog polja kod Drinića - zatim dominantni kameniti vrh Velika Klekovača (1961 m) na planini Klekovači - planina Lunjevača (u pozadini desno od putokaza) - iza putokaza niži šumoviti osječenički grebeni Javorova kosa (1431 m) i dalje Javoruša (1388 m) - skroz desno s izduženim travnatim pojasom na vrhu greben Zeljanik (vrh Velika Zeljarica, 1622 m). |
|
Velika Osječenica
Pogled iz Medenog polja na Veliku Osječenicu (1795 m), najviši vrh planine Osječenice. |
IZVORI I LITERATURA
BJELČIĆ, Ž., MILANOVIĆ, S.; Drugi prilog poznavanju flore doline rijeke Une. Glasnik Zemaljskog muzeja Sarajevo, 7: 103-208; Sarajevo, 1968.
LOVRIĆ, A.Ž., RAC, M.; Florističke i vegetacijske osobitosti fenskih kanjona gornje Une. Zbornik 100-god. Zemaljskog muzeja Sarajevo, str. 357-364; Sarajevo, 1989.
LOVRIĆ, A.Ž., RAC, M.; Florističke i vegetacijske osobitosti fenskih kanjona gornje Une. Zbornik 100-god. Zemaljskog muzeja Sarajevo, str. 357-364; Sarajevo, 1989.
