---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > Klekovačko-grmečka grupa
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Velika Klekovača, planina Klekovača (1961 m)
​Koordinate najvišeg vrha: 

Klekovačko-grmečka grupa 

Država: Bosna i Hercegovina

B. SREDIŠNJI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE 01. Grupa Trnovskog gozda 02. Snežničko – gorskokotarska visoravan 03. Krške visoravni Notransjke i Dolenjske 04. Velika Kapela PLANINE LIKE 05. Masiv Velebita 06.a Mala Kapela 06.b Ličko sredogorje 07. Masiv Ličke Plješivice (Plješvice) PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA 08. Masiv Dinare 09. Šatorsko-golijski niz 10. Grupa Cincara 11. Klekovačko-grmečka grupa 12. Planinski niz Raduše PLANINE VISOKE HERCEGOVINE 13. Područje Čvrsnice 14. Masiv Prenja 15. Velež i hercegovačke Rudine 16. Planinski niz Crvanj-Lebršnik SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE 17. Grupa Zelengore 18. Grupa Bioč-Maglić-Volujak 19. Grupa Vranice 20. Bjelašnička grupa POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE 21. Planinski niz Golija-Vojnik 22. Masiv Prekornice 23. Durmitorsko područje 24. Masiv Sinjajevine 25. Moračke planine i Maganik 26. Grupa Ljubišnje 27. Masiv Bjelasice 28. Masiv Komova 29. Grupa Visitora 30. Kučke planine (Žijovo) 31. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna)

Opis planinske grupe

Dominantni planinski niz na području zapadne Bosne ("kičma zapadne Bosne") je onaj koji dijagonalno prolazi zapadno-bosanskim područjem, od srednjeg toka rijeke Une, dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok, a potom, blago se povijajući prema jugu, sve do njegova kraja na području Buškog jezera (Buškog blata). Obuhvaća niz viših planina kao što su Cincar, Klekovača, Osječenica, Vitorog i dr.

Zbog svoje veličine i složenosti ovaj glavni zapadno-bosanski planinski niz dijeli se u dvije grupe planina, grupiranih oko najviših Klekovače (Klekovačko-grmečka grupa ) i Cincara (Grupa Cincara), koje se djelomično razlikuju i u karakteru. 

Klekovačko-grmečka grupa proteže se od srednjeg toka rijeke Une i kanjona rijeke Uvac na krajnjem sjeverozapadu niza, zatim istočno od Drvarskog polja, južno od doline rijeke Sane, sve do prijevoja Mlinište na njegovu krajnjem jugoistoku, gdje se dalje prema jugoistoku nastavlja cincarsko planinsko područje.

Radi se o grupi izduženih krških planinskih bila, srednje visokih planina, koje se protežu smjerom sjeverozapad-jugoistok. Vršni grebeni najviših planina su bez šuma, stjenoviti ili pod travnjacima te s izuzetnim vidokrugom.

Sjevernije i paralelno s najvišima Osječenicom i Klekovačom, pruža se, odvojen Petrovačkim poljem (u kojeme se smjestio gradić Bosanski Petrovac) niži gorski lanac Grmeča.
​
Najviši vrh u ovoj planinskoj grupi je Velika Klekovača (1961 m), na planini Klekovači.

Ovo planinsko područje izuzetno je bogato prirodnim šumama. Vrlo je rijetko naseljeno.

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

Pogled s Osječenice
Pogled s grebena Osječenice preko njezinih gustih šuma u smjeru planine Klekovače

Vijenci, planine i vrhovi

Planinska grupa	Najviši vrh (ime planine)	Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi
Geografsko/zemljopisno područje:
Klekovačko-grmečka grupa	Velika Klekovača, 1961 m (Klekovača)	Osječenica (1796 m) Klekovača (Velika Klekovača, 1961 m) Lunjevača (1706 m) Crna Gora (kod Glamoča) (Gola kosa, 1651 m) Grmeč (Crni vrh, 1604 m) Srnetica (Miljakuša, 1375 m) Bobija (Gornja Struganica) (Bobijski vrh 1465 m) Bobijski vrh (1465 m) - kota 1390 m - Javornik (1436 m) Šiša planina (Šiša gora) (Razvršje, 1389 m; ili 1388 m)

Naslovna fotografija
Guste šume na Osječenici

​​​MTB: Crna kraljica - Grad Jelene Tomašević
Datum objave: 9.8.2022. Autor: Zoran Gajic
Opis. Biciklom na Crnu kraljicu, grad posljednje bosanske kraljice Jelene Tomašević. 125km, 6. i 7. avgust 2022. godine, moje prvo bikepacking putovanje, najljepše do sada, istinska mala solo avantura. Krenuo sam sa Mliništa na putu Mrkonjić-Glamoč, pa tragom uskotračne pruge 68km po planinskom vijencu punom mračne crnogorice, preko Potoka, pa do pola do vrha Klekovače, pa lutanje i odustajanje od vrha zbog nadolazećeg nevremena. Dugački spust u Drvar, gdje sam i proveo noć. Sutra ujutro polazak na ruine Visuć-grada Crna Kraljica, po legendi posljednje bosansko prebavalište kraljice Jelene Tomašević. Sjajno druženje sa taksistom Desimirom!

Petrovačko polje s Osječenice
Petrovačko polje je krško polje na 630-710 m n.v., kojim se do početka 20. stoljeća označavalo polje koje se prostire neposredno uz gradić Bosanski Petrovac (na fotografiji). Kasnije je ovaj naziv primjenjen i na širi prostor oko B. Petrovca okružen planinama Grmečom (na fotografiji u pozadini), Srneticom (greben desno od B. Petrovca), Klekovačom i Osječenicom, ukupne površine 202 km2, koji se sastoji iz 11 manjih cjelina: polje uz Drinić i Bukovaču, Vedro polje, Petrovačko polje u užem smislu, Medeno polje, Kamenito polje, Suvajsko polje, Bjelajsko polje, Trnjaci, Rudno polje, Ogumača i Krnjeuško polje. Kroz Petrovačko polje prolazi magistralna cesta od Bihaća prema Jajcu.

O kraju

Na grebenu 
Drveni putokaz na grebenu Osječenice. U pozadini, s lijeva nadesno: planina Srnetica - rub Petrovačkog polja kod Drinića - zatim dominantni kameniti vrh Velika Klekovača (1961 m) na planini Klekovači - planina Lunjevača (u pozadini desno od putokaza) - iza putokaza niži šumoviti osječenički grebeni Javorova kosa (1431 m) i dalje Javoruša (1388 m) -  skroz desno s izduženim travnatim pojasom na vrhu greben Zeljanik (vrh Velika Zeljarica, 1622 m).

Velika Osječenica
Pogled iz Medenog polja na Veliku Osječenicu (1795 m), najviši vrh planine Osječenice.

IZVORI I LITERATURA

---

BJELČIĆ, Ž., MILANOVIĆ, S.; Drugi prilog poznavanju flore doline rijeke Une. Glasnik Zemaljskog muzeja Sarajevo, 7: 103-208; Sarajevo, 1968.
LOVRIĆ, A.Ž., RAC, M.; Florističke i vegetacijske osobitosti fenskih kanjona gornje Une. Zbornik 100-god. Zemaljskog muzeja Sarajevo, str. 357-364; Sarajevo, 1989.