|
|
|
|
UvodČemernica (ćiril. Чемерница) je planina u jugozapadnom dijelu Srbije. Nalazi se između planina Mučnja, Javora i Tisovice, Presječke reke i Uvca, te gradova Nove Varoši i Ivanjice. Na njezinim padinama smješteno je selo Štitkovo. Iznad samog sela je Štitkovski vrh (1389 m), do kojega se ide cestom i preko livada za 45 minuta uspona.
Ova vapnenačka visoravan ima dinarski smjer pružanja. Istočni i središnji dio Čemernice je bez visoke vegetacije, s ponešto šuma. Planina je u najvećoj mjeri krška s dosta grebena. Najviši vrh Čemernice je vrh Bijele stene, koji doseže 1495 m n.v. (može se pronaći i podatak 1494 m). Čemernica se na južnim padinama nastavlja na planinu Javor, s Vasilinim vrhom. ENGLISH SUMMARY: ČemernicaČermernica (Serbian Cyrillic, Чемерница) is a mountain in southwestern Serbia. It is located between the mountains of Mučanj, Javor and Tisovica, the Presečka river and river Uvac, and the towns of Nova Varoš and Ivanjica. On its slopes is the village of Štitkovo. Above the village is Štitkovski vrh (1389 m), which is reached by road and across meadows in 45 minutes of ascent. This limestone plateau has a Dinaric NW-SE direction. The eastern and central part of Čemernica is without high vegetation, with some forests. The mountain is mostly karstic with plenty of ridges. The highest peak of Čemernica is the peak Bela stena, which reaches 1495 m above sea level. some sources put it at 1494 m). Čemernica continues on the southern slopes to mount Javor. 
Položaj Čemernice
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 Ime (Etimologija)-
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Čemernice
Oglašavajte ovdje:
|
Reljef Čemernice
Podloga: Elastic Terrain |
Vrhovi na Čemernici
|
|
Vlada Republike Srbije na sjednici od 6.4.2023. godine usvojila je Uredbu o proglašenju specijalnog rezervata prirode "Uvac", čime se osigurava očuvanje atraktivnih, spektakularnih morfoloških posebitosti toga područja.
Površina rezervata proširena je sa dosadašnjih 7.543 hektara na 11.750 hektara i obuhvaća dijelove općina Nova Varoš, Sjenica i Priboj. Uvedene su i tri kategorije zaštite. U prvom stupnju zaštite je 1.049 hektara u klisurama Uvca, Veljušnice, Kladnice, Tisovice, Pavlovića broda i Radoinjskog jezera. U tom području dozvoljeno je samo znanstveno istraživanje i kontrolirani posjeti isključivo radi edukacije. Pod drugim stupnjem zaštite je 4.996 hektara, a pod trećim 5.704. Na području rezervata je stanište mnoštva rijetkih životinjskih i biljnih vrsta – 130 vrsta ptica, od kojih su 24 strogo zaštićene, 47 vrsta sisavaca i 24 vrste riba. Zaštitni znak rezervata je bjeloglavi sup. Najveća kolonija u Srbiji i jedna od najvećih na Balkanu ptice čiji raspon krila u letu dosteže gotovo tri metra, nalazi se na Uvcu. Od ptice kojoj je prijetilo nestajanje, zaštitom i očuvanjem stiglo se do 450-500 jedinki. Visoke litice Uvca nastanjuju strogo zaštićene biljne vrste – orhideje: vrećasti kaćun, kaćun i medeni kaćunak, kao i niz drugih biljaka, riba, ptica, sisavaca. Specijalni rezervat prirode "Uvac" nalazi se u jugozapadnoj Srbiji, uklješten između masiva planine Zlatibor na sjeveru, Čemernice i Javora na istoku i jugoistoku i Zlatara na zapadu i jugozapadu, na teritoriju općina Nova Varoš, Sjenica i Priboj. Donošenjem Uredbe ostvaruje se niz pozitivnih učinaka u smislu ciljeva utvrđenih Prostornim planom Srbije, strateškim dokumentima u području zaštite prirode, životne sredine i održivog razvoja i međunarodnim ugovorima i programima, a prije svega povećanje površine zaštićenih područja i zaštita biodiverziteta i geodiverziteta, posebno ekološki značajnih područja, navodi se u priopćenju vlade RS. 
Povijest zaštite područja
1971.-2006. Specijalni rezervat prirode Uvac, zaštićen je prvi put 1971. godine na lokalitetu Pavlovića Brod s površinom od 267 hektara. Tijekom 1995. godine područje zaštite je značajno prošireno, za oko deset puta (2.717 ha), da bi novi oblik i veličinu dobilo 2006. godine. 2006. Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Uvac ("Službeni glasnik RS", broj 110/06) iz 2006. godine bio je obuhvaćen prostor sliva rijeke Uvac i već zaštićeno područje, uzvodno od profila brane vodoakumulacije "Radoinja", ukupne površine 7.543 ha, s utvrđenim režimom zaštite II stupnja na cjelokupnoj teritoriji. 2019. Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije 2019. godine obavijestilo je javnost o postupku pokretanja revizije zaštite prirodnog područja I (prve) kategorije, kao Specijalni rezervat prirode "Uvac". Tom revizijom povećana je površina pod zaštitom i ona iznosi 11.746,19 ha. Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda 60,24% površine zaštićenog područja nalazi se u državnom vlasništvu, 38,61% u privatnom i 1,15% u javnom vlasništvu. Na području Specijalnog rezervata prirode "Uvac" uspostavljeni su režimi zaštite I, II i III stupnja.
Područje obuhvaćeno granicama Specijalnog rezervata prirode "Uvac" nalazi se na listi "Važnih staništa ptica u Evropi" (Important Bird Areas in Europe, BirdLife 2000) pod nazivom "Uvac-Mileševka" (YU 21 SE), a u okviru Emerald mreže nosi klasifikacijski kod RS0000025. Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio je 30.9.2019. godine Studiju zaštite Specijalni rezervat prirode "Uvac" Ministarstvu zaštite životne sredine, kao nadležnoj instituciji. 2021. Ministarstvo zaštite životne sredine Srbije, u skladu s člankom 43. Zakona o zaštiti prirode ("Službeni glasnik RS", br. 36/09, 88/10, 91/10-ispravka, 14/16 i 95/18-dr. zakon), oglasilo je JAVNI UVID O NACRTU UREDBE O PROGLAŠENJU I STUDIJI ZAŠTITE SPECIJALNOG REZERVATA PRIRODE "UVAC" U TRAJANjU OD 20 RADNIH DANA, OD 19. APRILA DO 14. MAJA 2021. GODINE (Predlog Uredbe ovde - Opis granice ovde - Obrazloženje Uredbe ovde - Uvid u studiju o proglašenju Specijalnog rezervata prirode "Uvac" ovde - Grafički prikaz Specijalnog rezervata prirode "Uvac" ovde). 2023. Vlada Republike Srbije na sjednici od 6.4.2023. godine usvojila je konačnu Uredbu o proglašenju specijalnog rezervata prirode "Uvac", čime se osigurava očuvanje atraktivnih, spektakularnih morfoloških posebitosti toga područja. |
Klikom na logotip Specijalnog rezervata prirode "Uvac" otvoriti ćete njihovu službenu stranicu
Sažet opis zaštićenog dobra Specijalni rezervat prirode "Uvac" je prirodno dobro od izuzetnog značaja. Nalazi se u jugozapadnoj Srbiji u okviru Starovlaško - raške visoravni (visije). Okružen je planinama Zlatar, Murtenica, Čemernica, Javor i Jadovnik. Oko 2/3 rezervata se nalazi na teritoriji općina Nova Varoš i Sjenica. Minimalna nadmorska visina rezervata je 760 m, a maksimalna 1322 m. Centralnu morfološku cjelinu rezervata predstavlja kanjonska dolina rijeke Uvac s dolinama njezinih pritoka. Vode rijeke Uvac, duboko su usjekle svoje korito u vapnenačke stijene i formirale sužene klisurasto – kanjonske doline s visokim, strmim vapnenačkim liticama. Prosječna dubina dolina je između 200 i 300 m, a maksimalna do 350 m. Posebna vrijednost kanjonskih dijelova doline su uklješteni meandri. Rtovi meandara u okolici sela Lopiže imaju relativnu visinu od oko 100 m. Meandri Uvca su prepoznatljiva slika jugozapadne, ali i cijele Srbije. Na području Rezervata prevladavaju okršene površine s brojnim krškim oblicima: krške površi, uvale, vrtače, okapine, pećine (špilje) i jame. U Specijalnom rezervatu prirode "Uvac" zabilježeno je oko 130 vrsta ptica. U najznačajnije se ubraja bjeloglavi sup (Gyps fulvus), jedna od dvije preostale vrste lešinara (strvinara) koje se danas gnijezde na području Srbije. IZVOR PODATAKA Službena stranica Specijalnog rezervata prirode "Uvac" |
|
ČEMERNICA Uspon na vrh Bijele stene - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 10.6.2015. Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u nedelju 7. juna 2015. godine organizovao planinarsku akciju, čiji je cilj obilazak planine Čemernice . Planinari su izvršili uspon na vrh Bijele stene - 1494 m.n.v. i vrh Javorčić - 1485 m.n.v. |
Planinarenje na Čemernici (Mountaineering on Čemernica)
Autor: Marko Randjic Opis: 19. 10. 2014. PD "Ravana" u pohodu na planinu Čemernicu. Ukupna dužina ture: 12 km. / PD "Ravana" on a venture to Mt. Čemernica. Total tour length: 12 km. |
ČEMERNICA Ćurčića vrelo - vrh Žedna glavica - Đokovići - Ćurčići
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 4.9.2015. Opis: Planinari PK ,,ERA,, iz Užica su izvršili uspon na od planinara veoma retko posećen vrh Žedna glavica (1439 m) na planini Čemernici iz mesta Ćurčića vrelo, koje se nalazi između sela Štitkovo i Trudovo. Pored ovog prelepog vrela prolazi i Evropski pešački put E-7.Stojković Predrag i Stefanović Slobodan, vodiči Kluba i Popović Saša, član PK ,,ERA,, su učestvovali u ovoj istraživačkoj planinarskoj akciji . |
|
ČEMERNICA Uspon na Stanojev vrh - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 19.10.2015. Opis: Planinarski klub ,,Era,, iz Užica je u subotu 10. oktobra 2015. godine izveo planinarsku akciju na planini Čemernici. Polazak učesnika na akciju je bio u 8,00 časova iz Užica . Nakon dolaska vozilom preko Kokinog Broda do sela Jasenovo, sledi planinarska tura sa usponom na Stanojev vrh (1325 m). Akcija je izvedena na teritoriji sela Gornje Trudovo ( zaseoci: Tomići, Damljanović i Tanovići). Dužina staze oko 12,5 km. Povratak u Užice u 15,00 časova . Učesnici: Bošnjaković Ana, Puzović Jelena, Šunjevarić Branimir i Stefanović Slobodan, vodič. |
|
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|