DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
            • Gologlav
            • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Bogutovca
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
            • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Snežniško - gorskokotarska visoravan

(Snežniško - goranska visoravan)
Facebook instagram youtube email

SREDIŠNJI POJAS >​ KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE > Snežničko-gorskokotarska visoravan (Snežniško-goranska visoravan)

Snežniško-gorskokotarska visoravan 

Država: Slovenija, Hrvatska
Najviši vrh: Snežnik ili Veliki Snežnik, odn. Notranjski Snežnik (1796 m), Slovenija
Picture

Opis grupe

Snežničko-gorskokotarska, odn. Snežničko-goranska visoravan je veliki planinski blok, odn. prostrani krški plato s kojega se uzdižu planinski lanci i vrhovi, a smjestio se između zapadne (Klana-Rijeka-Vinodol) i istočne rasjedne linije (slov. Idrijska tektonska prelomnica - Prezid), Postojnskih vrata na sjeverozapadu (najnižeg prevoja između jadranskog i panonskog bazena) i prevoja Vrata (odn. Delnička vrata) na jugu. 

Ova planinska skupina proteže se kroz nekoliko zemljopisnih regija:
  • zapadni dio Notranjske u Sloveniji - Snežniška planota (nekada se ovaj dio visoravni, s kojega se uzdiže niži planinski lanac Javorniki i masiv notranjskog Snežnika sa 1796 m, nazivao i Pivka),
  • sjeverni dio Gorskog kotara u Hrvatskoj (područje masiva Risnjaka i obližnjih grebena i planina),
  • riječko zaleđe s Hrvatskim primorjem (visovi koji se uzdižu od Jadranskog mora i zaleđa grada Rijeke i dijela Hrvatskog primorja - tj. od istočnih obala Kvarnerskog zaljeva).

U slovenskoj znanstvenoj literaturi pojam Snežniška planota (hrv. Snežnička visoravan) obuhvaća slovenski odn. notranjski te također i hrvatski, tj. gorskokotarski dio ove jedinstvene planinske mase. Čine to primjerice poznati slovenski geografi Melik (1960), Klemenčič (1959) i dr. S hrvatske strane nije se oblikovao jedinstven hrvatski termin (naziv) za cijelu masu koja seže od Delničkih do Postojnskih vrata u Sloveniji. Na hrvatskom dijelu se događa čak i suprotno, da se pojedini dijelovi te visoravni još jednom terminološki dijele i na manje cjeline ("Riječke/Grobničke Alpe", Risnjačka grupa i sl.) iz razloga što je prevladala regionalna, a ne strogo morfološka kategorizacija. Možda je tomu bio razlog što se najviši vrh Veliki (odn. Notranjski) Snežnik nalazi u Sloveniji te što je reljef na hrvatskom dijelu prilično razveden i s manje jasnim granicama (s izuzetkom doline Kupe) prema susjednim planinskim područjima i prema jugu (Velika Kapela). Regionalni pojam Gorskog kotara, koji je dao ime velikom dijelu te visoravni, osim područja sjevernog od Delničkih vrata u Hrvatskoj, zahvaća i veliko kapelsko područje južnije od toga koridora, no koje ipak ne pripada Snežniško-gorskokotarskoj visoravni. Također, i vrhunci neposredno iznad Rijeke (pr. primorske strane Obruča, Tuhobića) i velikog dijela Hrvatskog primorja, kod lokalnog se primorskog stanovništva često ne percipiraju kao gorskokotarske planine (već kao liburnske ili planine riječkog zaleđa), iako taj planinski niz također pripada južno-jugozapadnom rubu velikog bloka Snežniško-gorskokotarske visoravni.

Snežnička planota dio je šireg područja visokih krških visoravni u Sloveniji (visoke planote), koja obuhvaća još i visoravan Trnovskog gozda. Sjeverno od ovih visoravni leži područje Notranjskog podolja s Cerkniškim, Planinskim i Logaškim poljem, Logaškim i Hotenjskim ravnikom (ravnik - izravnana krška površina, koja se može podijeliti na male ili srednje krške kotline) i dolomitnim područjem Rakovške i Unške uvale.

Najviši dijelovi ove planinske grupe imaju planinsku klimu i obiluju šumama, teško su prohodni, rijetko naseljeni i usprkos obilnim padalinama (maksimumi dosežu i 3.000-4.000 mm godišnje), zbog okršenog terena nedostaje površinskih vodenih tokova.
Južni i jugozapadni obronci ove planinske grupe, oni okrenuti prema Kvarnerskom zaljevu, nalaze se pod utjecajem submediteranske klime (prijelazna sredozemna klima).
Snežniška visoravan (slov. Snežniška planota)

Snežniška planota je dio velike krške visoravni smještene između Notranjskog podolja (Notranjsko podolje) i Gornjeg Pokuplja (Zgornje Pokolpje) na istoku, te Pivske kotine (Pivška kotlina), doline Velike Vode (Velkovodska dolina) i Jelšansko - Brgudskog podolja na zapadu. Zbog različitih visina zemljišta, za najniži, sjeverni dio te visoravni se u Sloveniji udomaćio naziv Javorniki, za nešto viši, južni dio Risnjak, te za najvišji, srednji dio Snežnik.
Granice između ovih cjelina idu suhim dolinama, dolovima i dragama (Melik, 1960; Klemenčič, 1959):
- između Javornika i Snežnika: od Knežaka prema Mašunu i do Leskove doline,
- između Snežnika i Risnjaka: iznad gornjeg toka Velike vode preko polja Gomance i Police do Čabra.
Nadmorska visina ove visoravni je između 600 i 1796 metara, koliko je visok najviši vrh Veliki Snežnik, a 4/5 površine se nalazi na visinama 900-1400 m. Ovo je izrazito krško poručje, reljef je tipično krški s brojnim dulibama, vrtačama, dolovima, sustavima dolina (slov., podolje), među kojima se dižu jednako brojni šiljci, ​kukovi (slov., kolk), brda i planine. Ima i izrazitih pojava stožastog krša (slov., čokasti kras)
Doline i drage su do 200 metara duboko usječene između brda i grebena. Na širem području Velikog Snežnika ima tragova glacijacije koja je djelomično oblikovala reljef (Melik, 1960; Klemenčič, 1959; Šifrer, 1959).
IZVOR  Relief občine Iirska Bistrica

Granice Gorskog kotara

Gorski kotar nalazi se u zapadnom dijelu Hrvatske, između Like i Slovenije. Sa sjevera mu granica ide od izvora Čabranke, rijekom Čabrankom i rijekom Kupom do Zdihova Bosiljevskog. To je ujedno povijesna državnopolitička granica sa Slovenijom. Sa sjeverozapada, od izvora Čabranke preko Prezida, Čabarske Police, zapadnih padina Obruča prema Klani, granica je povijesna, prirodno-zemljopisna i etnička. Tu je još od sredine 4. stoljeća postojao rimski obrambeni zid (limes) koji su Rimljani izgradili od Rijeke do Prezida, s utvrdama i kulama, da se zaštite od provale ilirskog plemena Japoda. Tu se dijeli zona hrvatskog gorskog bloka od slovenskog snežničkog masiva.
Prema jugozapadu granica prolazi padinom Obruča iznad Grobničkog polja, preko Kamenjaka, Huma, Draževskog vrha, zatim Vinodolske udoline, Pletenog, Luke Krmpotske, Alana i Krivog Puta, uvijek na nadmorskoj visini oko 700 metara.
Granicu jasno označava prijelaz opustošenog primorskog predjela u šumoviti goranski predjel. 
Prema istoku granica Gorskog kotara dodiruje Ogulinsko-plaščansku udolinu. Granica teče od Severina na Kupi prema Krpelju, obilazeći Ogulinsko polje do Ogulinskog Hreljina, pa padinama Kleka i Modruškog zagorja, do Modruša.
Jugoistočna granica je široka prijelazna oblast prema Lici. Ona obuhvaća područje između Rudolfinske i Jozefinske ceste, a ove predjele zovemo Drežnički ili Kapelski kraj. Glavna značajka ovog predjela je krš obrastao visokim šumama.

IZVOR  Gorski kotar.hr, Zemljopisne značajke
Picture
Izvor: maphill.com
Picture
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Picture
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture
Mali Snežnik
Vrh Mali Snežnik (1694 m), pogled sa staze od planinarskog doma na Sviščakima prema vrhu Snežnika.

ZEMLJOPIS


Reljef

Vijenci, planine i vrhovi

Planine i vrhovi na području Snežniške visoravni (slo. Snežniška planota), u Notranjskoj, u Sloveniji

​​Javorniki 
▲ Dedna gora (1239 m)
▲ Debeli vrh (1273 m)
▲ Veliki Javornik (1268 m)

▲ Mali Javornik (1219 m)

Snežnik (Snežničko pogorje)
▲ Veliki Snežnik (1796 m)
▲ Mali Snežnik (1694 m)
Planine i vrhovi na području sjevernog dijela Gorskog kotara, u Hrvatskoj

​Gorski kotar je brdsko-planinski prostor. Ipak, većina njegove površine nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini između 700 i 900 metara nad morem. Malo je vrhova viših od 1.500 metara (Risnjak, Bjelolasica). Od planinskih uzvišenja ističu se na sjeveru risnjačko-snježnička, zatim drgomaljska, te u južnom dijelu skupina Velike Kapele s Bjelolasicom i Viševicom. Udoline, zavale, doline i polja u kršu odvajaju ove planine. Posebno se ističe Kupska dolina. Najpoznatija polja Delničko, Lokvarsko i Ličko, ravnogorska visoravan te niže prema Kapeli Mrkopaljsko, Sungersko, Jaseničko.
​

​Risnjačko - Snježnička grupa

Istočna - Risnjačka grupa
▲ Risnjak (1528 m)  

Zapadna grupa - Vijenac Snježnika
▲ Jelenc (1442 m) 
▲ Planina (1426 m) 
▲ Guslica (1490 m) 
▲ Snježnik (1505 m)​


Drgomaljska grupa
▲ Drgomalj (1154 m)  
▲ 
Skradski vrh (1043 m)

Južni vijenac
▲ Tuhobić (1109 m)*

​*u jugoistočnom nastavku Tuhobića nalazi se niži planinski vijenac (vrhovi oko 1000-1187 m: Medviđak, 1027 m; 
Kobiljak, 1119 m; Zagradski vrh, 1187 m; Sitovnik, 1082 m; Rujnik, 1044 m i dr.) koji je kontaktna zona između dva velika planinska bloka: Snežniško-gorskokotarskog na sjeverozapadu i Velikokapelskog na istoku. Kako je najniža točka u tome grebenu prijevoj između Liča i Zlobina na području između Tuhobića i Kobiljaka, tako se ovaj niži planinski lanac više naslanja prema Velikokapelskom bloku te se prijevoj Zlobin-Lič može smatrati i najjužnijom granicom Snežniško-gorskokotarskog bloka - što je prepoznala još Austro-Ugarska koja je preko te najniže točke izgradila dionicu željezničke pruge Budimpešta - Zagreb - Rijeka.
Planine i vrhovi riječkog zaleđa
​

Vijenac Obruča ("Grobničke Alpe") 
Grupa Obruča sastoji se od spleta vrhova i kosa, među kojima se ističu dva niza, istočni i zapadni, koji se pružaju dinarskim smjerom. Područje se nalazi  na granici mediteranskog i kontinentalnog područja. Oskudijeva vegetacijom. Ovu grupu često nazivaju Grobničkim Alpama, kako zbog bijelih vapnenačkih vrhova, tako zbog bjeline snijega tijekom zime. Istočni i zapadni niz dijeli udolina koja se sastoji od tri dijela: 
- gornji dio, Gorničko, širok i ravan, 
- srednji dio, Mudna dol, teško pristupačni klanac, gdje obitavaju divokoze, srne i jeleni, te
- donji dio, bujičnjak Sušica. 
​
Zapadni niz je viši i kraći. Čine ga vrhovi: 
▲ Trstenik (1240 m) 
▲ Štulac (1212 m) 
▲ Obruč (1376 m) 
▲ Fratar (1353 m) 


Istočni niz je niži i duži. Čine ga vrhovi:
▲ Sleme (1271 m)
▲ Grleš (1325 m)
▲ Gornik (1322 m)
▲ Crni vrh (1335 m) 
▲ (Primorski) Klek (1210 m)
▲ Kuk (1087 m)
▲ Bela Peša (921 m) 
▲ Jasenovica (1338 m)
▲ Kamenjak (837 m)

Picture
Reljef Snežniško-gorskokotarskog planinskog bloka
Izvor: ElacticTerrain
Pogled s Crnog vrha prema grebenu Snježnik-Gulica-Jelenc
Naslovna fotografija
Pogled s Crnog vrha prema grebenu Snježnik-Gulica-Jelenc
Snježnik (vrh, 1505 m) se, zbog blizine tzv. notranjskog Snežnika u Sloveniji (1796 m), često naziva i "hrvatski Snježnik". Tradicionalni čakavski naziv bio je Snižâk. 

Geologija

-
Poučna geološka staza Zeleni Vir i Vražji prolaz

Klima

Gorski kotar i Snežnička planota najvećim dijelom imaju svježu kontinentalnu klimu, a klima najviših dijelova (iznad 1500 m) je planinska tj. subalpskog tipa. Na nižim podučjima uz more prevladava umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom (tip Cfa), koja se najviše razlikuje od sredozemne klime u količini padalina kojih ima nešto više, te u njihovom ravnomjernijem rasporedu tijekom godine, iako su ljeta također dosta sušna. Takvu klimu osim kvarnersko-liburnijskoj primorja imaju priobalni dijelovi Istre i unutrašnjost Dalmacije.
Najviše kiše padne u hladnom dijelu godine, a česti su snijeg i magla. Gorski Kotar je najkišovitiji dio Hrvatske, a Snežnik je, uz Trnovski gozd, među najkišovitijim područjima Slovenije - no ipak manje no Julijske Alpe. Poseban problem su tzv. kisele kiše nanesene iz zapadne Europe zapadnim strujanjem (posebno iz visokoindustrijalizirane doline rijeke Po u sjevernoj Italiji).
Picture
Babno Polje u Babnom polju
Autor fotografije: Sl-Ziga (Wikipedija)
Babno Polje u Notranjskoj je statistički najhladnije naselje u Sloveniji. Naselje leži na osojnoj strani Babnog polja, koje zovu "slovenskim Sibirom". Ovdje su izmjerili najniže temperature u Sloveniji (-34,5 °C). Siječanjske temperature zraka ovdje nisu mnogo više od onih na 2000 metara višoj Kredarici (Triglav) u Julijskim Alpama. Srednje dnevne minimalne temperature u 1. mjesecu su iznosile -9,3 °C, srednja ljetna 6,2 °C.
Ravna Gora je jedno od najhladnijih mjesta u Republici Hrvatskoj s mrazištima gdje je nekada temperatura padala i do -30°C.
Rijeka Kupa
Kupa izvire iz krškog jezerca tamnozelene boje u Nacionalnom parku Risnjak kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru.

Vode

Rijeke

Rijeke Notranjske i Primorske

​Reka
Reka je najveća slovenska rijeka ponornica. Izvire na nadmorskoj visini od 720 m, na južnome obronku  Slovenskog Snežnika u Hrvatskoj, kao potok Vela Voda, nedaleko od Klane. Teče kroz slovensku regiju  Primorsku do Škocjana, gdje ponire u Mohorčičevu jamu u Škocjanskim jamama. Podzemni joj je tok dug 33 km (vidljiv je u Kačnoj jami) te ponovno izlazi na površinu kao izvor rijeke Timave blizu grada Duina  (Devin) u tršćanskoj regiji u Italiji. Površinski tok Reke je 54 km, porječje je površine 365 km².

Ljubljanica
Posebnost Ljubljanice je njezino prostrano zaleđe u kršu, koje se proteže na jugu sve do Snežnika i slovensko-hrvatske granice. U krškim izvorima na jugozapadnom rubu Ljubljanskog barja voda teče iz Notranjskog Podolja i sliva Pivke, gdje se vode krške Ljubljanice pojavljuju pod različitim imenima na dnu kraških polja. Budući da ima šest tih ponornica, ljudi su rijeku počeli nazivati ​​Rijekom sedam imena.
Ponornice koje čine to porječje Ljubljanice, a teku rubnim dijelovima Snežničko-gorskokotarske visoravni su slijedeće:
  • Trbuhovica izvire iz krških izvora Trbuhovica i Mlake na rubu Prezidskog polja u Hrvatskoj, teče kroz polje i kroz selo Prezid i nestaje u ponoru Mrzla jama. Samo za obilnih padalina dio vode površinski odlazi prema graničnom prijelazu, ali voda gotovo nikada ne dolazi do Babnog polja, koje je suho krško polje; rijetko najniže dijelove polja poplavi kraška voda.
  • Obrh je ponornica na Loškom polju, koja nastaje iz Malog i Velikog Obrha, vijuga dnom polja i nestaje u ponoru Golobina i ponovno se pojavljuje na polju Cerkniškom polju.
  • Stržen je ponornica na Cerkniškom polju koja nastaje iz jakih krških izvora na jugoistočnom kraju polja (Cemun, Obrh), teče južnim dijelom krškog polja, dobiva nekoliko podzemnih pritoka s platoa Bloke i površinskog vodotoka Cerkniščice sa sjevera; tone u špiljski sustav Velike i Male Karlovice i teče pod zemljom prema Rakovu Škocjanu.
  • Rak je ponornica u Rakovom Škocjanu koja teče iz Zelških jama, površinski teče dolinom i tone u jamu Tkalca, odakle teče pod zemljom prema Planinskoj jami, gdje se spaja s rijekom Pivkom.
  • Pivka potječe iz manjeg izvora u blizini sela Zagorje na Zgornjoj Pivki (Gornjoj P.), teče sjeverno po Pivškoj kotlini i podzemno kroz Postojnsku jamu do Planinske jame, gdje se stapa s Rakom u Unici.
Rakov Škocjan
Rakov Škocjan
Goranske rijeke

​Glavne i najveće goranske rijeke teku na sjeveroistoku Gorskog kotara u savsko-crnomorskom slivu: gornja Kupa, pritok Čabranka i gornja Dobra, dok su na jugozapadu u jadranskom slivu tek manje rječice i ponornice.

Kupa
Kupa (latin. Colapis, sloven. Kolpa, čakav. Kulpa) je pretežnim dijelom tj. duž 3/5 svoga gornjeg i srednjeg tijeka granična rijeka Hrvatske i Slovenije, a od toga 1/3 gornje Kupe teče kroz Gorski kotar. Kupa izvire iz krškog jezerca tamnozelene boje u Nacionalnom parku Risnjak kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru. Oko 100 m nizvodno s desne strane prima vodu povremenog bujičnog potoka Krašićevica, a dalje s lijeve strane je povremeni pritok Sušica gdje skreće prema sjeveroistoku, pa zatim na sjever. Ispod izvora je Kupa brza rijeka, dok se nakon nekoliko kilometara smiruje i postaje mirna rijeka ispresjecana mnogim umjetnim slapovima koji su u povijesti služili za pogon vodenica tj. mlinova i pilana. Granična rijeka postaje na ušću lijeve pritoke Čabranke u Kupu. U svomu gornjem tijeku se Kupa probija kroz duboki šumoviti kanjon. Na nekim se mjestima kanjon proširuje pa se tamo nalaze plodne njive i polja. Sljedeća druga veća rijeka koja se ulijeva u Kupu je Lahinja sa sjevera iz Slovenije.
Kupa kod Ozlja ulazi u svoj ravničarski tijek. Zatim stiže do Karlovca gdje se s desne strane ulijeva rijeka Dobra pa ubrzo nakon toga i Korana koja već nosi vode Mrežnice. Kasnije se u Kupu još ulijevaju rijeke žumberačka Kupčina s lijeve i banijska Glina s desne strane, a kod Petrinje se ulijeva i Petrinjčica iz Zrinske gore. Na kraju blizu njenog ušća u Savu kod Siska se u Kupu s lijeve strane ulijeva još i turopoljska rijeka Odra. Ukupna dužina korita rijeke Kupe je 296 km. Minimalna izdašnost izvora rijeke Kupe iznosi 1,2 m3/s, a maksimalna čak 144 m3/s, mjereno na limnigrafu u Kuparima. Srednja temperatura vode je 7°C. Glavni izvor nije kaptiran, a voda istječe na visini od 321 mnm. Kupa u godišnjem prosjeku rijeci Savi donese 283 m3/s vode.


Čabranka
Čabranka je kraća granična rijeka izmedju Hrvatske i Slovenije kao prvi lijevi pritok gornje Kupe. Dugačka je 17,5 km, a izvire kod Čabra pod planinom Obrhom na 546 m nadmorske visine. Najvažniji su joj manji pritoci rječica Sušica, ponornica Tršćanka i potok Mandli, a ulijeva se u Kupu kod Osilnice na 287 m. Čabranka je čista i bistra gorska rijeka, koja ima veliko značenje zbog prirodnih ljepota i sportskog ribolova, najviše na pastrve.

Dobra
Dobra (latin. Polanus) je hrvatska ponornica i desni pritok donje Kupe. Izvire iz dva izvora kod Skrada i Bukovog vrha. Dužina joj je 104 km i površina porječja 900 km². U gornjem tijeku od izvorišta do grada Ogulina teče Gorskim kotarom, a donja Dobra teče sjeverozapadnim rubom Kordunskog krša i ulijeva se u Kupu kod sela Mahično iznad Karlovca. Goranska gornja Dobra ponire u Ogulinu u Đulinom ponoru tj. u najdužem sustavu špilja u Hrvatskoj, da bi nekoliko kilometara dalje opet izišla na površinu. Rijeka Dobra je bogata ihtio- i ornitofaunom. Gornja i donja rijeka Dobra obiluju ribljim vrstama: potočna i kalifornijska pastrva, lipljan, klen, mrena, uklija, šaran i linjak u gornjoj Dobri, a donja Dobra je jedna od rijetkih hrvatskih rijeka u kojoj se još može naći i mladica, pa štuka, klen, plotica i mrena. Dobra ima 2 vodenice koje još uvijek rade i na njoj već rade hidocentrale Gojak i Lešće.

Ostale rijeke

Rječina

Rječina - Fiumara (tal.) je rijeka koja se u gradu Rijeci ulijeva u Jadransko more. Duga je oko 19 km, korito joj je širine prosječno 9 - 16 m. Izvire iz pećine na nadmorskoj visini od 325 m ispod strme litice brda Kičeja (606 m n.m.). Do 1870. g izvirala je ispod susjednog vrha Podjavorja, no taj izvor se zatrpao zbog potresa u blizini Klane. Najveći pritoci su joj Sušica, Lužac, Zala, Zahumčica, Golubinka, Ričinica i Borovšćica no oni su uglavnom bujice i veći dio godine su suhi. Rječina velikim dijelom teče kroz strmi kanjon. U Rijeci se račva na Mrtvi kanal (staro korito) i novo korito koje je napravljeno u 19. stoljeću.
Rijeka Kupa
Rijeka Kupa

PRIRODA


Biljni i životinjski svijet Gorskog kotara vrlo je bogat što je posljedica njegovog smještaja te čitavog niza ekoloških čimbenika.

Vegetacija

U biljnom pogledu glavna značajka ovog prostora su bujne šume s naglašenom visinskom promjenom slojeva vegetacije koja je posljedica promjena klimatskih uvjeta s porastom nadmorske visine na planinskim masivima.

U Gorskom kotaru se mogu izdvojiti tri izrazite vegetacijske zone:
- zona umjereno vlažnih bukovih šuma
- zona umjereno vlažnih šuma hrasta kitnjaka i običnog graba i
- zona klekovine planinskog bora.
Najznačajnija i najrasprostranjenija šumska zajednica je šuma bukve i jele.


Osim šumskih površina Gorski kotar karakteriziraju i nalivadne i travnjačke zajednice, zajednice točila i stijena, te krčevine, a u višim predjelima i planinske rudine. Ovo je također prostor sa značajnijim udjelom endemskih vrsta koje su posljedica geografskog položaja između kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske.
U Čabarskom kraju
Pogled s planine Rudnik na zaseoke u okolici Tršća 

STANOVNIŠTVO I NASELJA


​Gorski kotar površinom obuhvaća 1270 km2 (od čega na šume otpada 63%), s 342 naselja i 27.000 stanovnika (popis 2001. godine). Gorski kotar slabo je naseljeno područje sa svega 21,2 stanovnika po km2. 
Iako je Gorski kotar jedinstveno zemljopisno područje, uočavaju se tri karakteristična dijela koja su na stanovništvo ostavila neizbrisiv trag. Zapadni dio Gorskog kotara oduvijek je gravitirao Rijeci i Hrvatskom primorju, a istočni dio Karlovcu i Zagrebu. Sjever je zbog slabije prometne povezanosti obilježio poseban način razvoja pod utjecajem Slovenije s obrtništvom, drvnom industrijom i malim kućnim obrtom. Zapadni dio goranskog kraja više karakterizira promet, vodno bogatstvo, trgovina i obrt, a za istočni su karakteristični industrija i danas manje poljoprivreda. ​
Prometno značenje Gorskog kotara
​Dinarski gorski niz je tu najuži i najprohodniji, što omogućuje najlakše povezivanje susjednih primorskih i peripanonskih krajeva. Ovdje prolaze i važne međunarodne prometnice koje povezuju srednje Podunavlje sa sjevernim i južnim primorjem: Budimpešta - Zagreb - Rijeka, te Beč - Zagreb - Split. Stoga se taj dio naziva "hrvatskim vratima" (ili 'hrvatskim pragom').

Naselja

Većina goranskih naselja nalazi se u dolinama se zbog povoljnijih životnih prilika. Najpoznatija polja s naseljima su: Delničko, Mrkopaljsko, Sungersko, Lokvarsko i Ličko, te ravnogorska visoravan.
U Gorskom kotaru zbog velikih emigracija u povijesti nema većih gradskih središta, a razmjerno najveći polugoranski grad je Ogulin s preko 15.000 stanovnika koji leži rubno na istoku uz tromeđ s Likom i Kordunom. U unutrašnjosti Gorskog kotara su drugi značajni gradić Delnice s preko 6.000 stanovnika.
Zanimljivo kako polovica iseljenih Gorana danas živi u Americi gdje je sada i najveće naselje Gorana, Strawberry Hill, zapadno predgradje Kansas Cityja u SAD, za koje se procjenjivalo da je u njemu živjelo oko 20.000 kajkavaca većinom doseljenih iz Gorskog kotara.

Povijesni pregled

Gornji paleolitik - Na području općine Lokve, u špilji Bukovac, pronađeni su tragovi pračovjeka kao i više ostataka životinja koje su davno boravile na ovom prostoru, poput pećinskog medvjeda i pantere. ​

​Predantičko i antičko razdoblje

Prvi sigurno poznati stanovnici Gorskog Kotara su bili antički Japodi (Iapydes) kojima je tu bila zapadna granica, dok su istočno dosezali do Une. Osim manjih japodskih sela, u antici tu nisu poznata veća naselja ni gradovi, jer su u rimsko doba glavne ceste zaobilazile područja nepreglednih šuma Gorskog kotara, pa je na jugu prostorom rimske provincije Dalmacije, primorjem Liburnije vodila glavna obalna cesta Senia-Tarsatica (Senj-Trst), a sjevernije je, prostorom rimske provincije Panonije, iza Kupe bila druga paralelna cesta uz slovensku Krku (Corcora).

U samom Gorskom Kotaru su iz antike već prije Krista poznati starogrčki nazivi Kôlapis potamos (rijeka Kupa), pa planine Alphion oros (Kapela) i Hytmethos oros (Bitoraj-Viševica). Kasnije u rimsko doba su poznata latinska imena rijeka Colapis (Kupa) i Polanus (Dobra), pa gorja Alpes Albiae (Kapelsko gorje), Mons Venas (Risnjak + Snježnik), Mons Lacinius (Bitoraj-Viševica), dok imena nutarnjih naselja u Gorskom kotaru tada još nisu zapisana, osim istočnijih u Lici i primorskih luka na jugu.

Srednji vijek


Značajne promjene počinju s velikom seobom naroda, s provalama barbara iz dalekog istoka i sjevera, osobito od 4. stoljeća, sa snažnim gotskim udarima po rimskoj državi. Svjedok tih vremena su ostaci utvrđenog zida - "Liburnijskog limesa", koji se pruža od Tarsatike na moru preko Grobničkog polja do Prezida u Gorskom kotaru. Slom i nestanak Zapadnog Rimskog Carstva u 5. stoljeću prouzročio je na području Gorskog kotara stalne promjene gospodara od Langobarda do Franaka i Bizanta. U 7. stoljeću na ova područja doseljavaju se Hrvati.

Prva poznata imena značajnijih naselja unutar Gorskog Kotara poznata su tek od srednjeg vijeka nakon doselidbe Hrvata. U početku do 9. stoljeća, južnohrvatski banovi Primorske Hrvatske uglavnom na zapadu vladaju samo do Grobnika i Rječine, a tek od Trpimira I. (848.- 863.) do Tomislava se hrvatska vlast širi dalje na istočnu Istru do Raše. Potom slabiji kraljevi od Krešimira II. do Svetislava Surine tj. od 948.- 999. gube Istru i granica je opet Grobnik-Rječina, a potom jači kraljevi Stjepan Dobroslav i Petar Krešimir IV. opet drže istočnu Istru, da bi ju od Zvonimira preuzela Venecija pa je zapadna granica opet Grobnik-Rječina.

Naseljavanje Gorskog kotara počinje intenzivnije i s određenim političkim i gospodarskim planovima tek u drugoj polovici 13. stoljeća. Nakon turskih provala, koncem 15. stoljeća, Frankopani intenzivnije koloniziraju ovo područje novim, izbjeglim stanovništvom pred turskim osvajanjem iz južnih krajeva.

Krčki knezovi, kasnije Frankopani, šire svoj posjed sve do granice s Kranjskom, razvijajući gospodarsku i kulturnu djelatnost. Prva naselja na današnjem goranskom prostoru spominju se 1481., kad kraljevski sud u Zagrebu traži od kneza Stjepana Frankopana da poštuje povlastice zagrebačkih trgovaca koji posluju u Lukovdolu, Brodu, Moravicama, Vrbovskom, Delnicama, Lokvama i dr. Zbog pogodnog položaja uz prijelaz preko Kupe, Brod s vremenom postaje središte prostranog imanja. 

U 16. stoljeću Frankopane nasljeđuju Zrinski, koji snažno aktiviraju trgovačke veze preko Vinodola s drugim krajevima Hrvatske, pa i sa Slovenijom i Mađarskom. U to vrijeme počinje se značenjem isticati i Čabar, koji će kasnije biti zasebno vlastelinstvo. Gorski kotar ostaje u posjedu knezova Zrinskih sve do njihove propasti 1670. godine. Od tada u Gorskom kotaru više različitih gospodara samovoljno i bezobzirno povećava feudalnu eksploataciju, sve dok Austro-Ugarska Monarhija nije zaposjela ove prostore. 

Najznačajnije razdoblje za gospodarski razvoj Gorskog kotara bilo je početak gradnje prometnica. Kada je 1726. godine započeta gradnja Karolinske ceste, određena je buduća orijentacija ne samo tih krajeva, nego i cijele Hrvatske. Karolinska cesta, koja je nazvana po Karlu III., prolazila je teškim i nenastanjenim terenom, pustim klancima i udolinama, te se uspinje na visoke planine i prijevoje gdje su zime oštre i duge. Održavanje takve ceste nije bilo moguće. No iako Karolinska cesta nije do kraja ispunila svoju glavnu namjenu, unijela je novi poticaj za gospodarsko oživljavanje Gorskog kotara i postupno ga je oblikovala u jedno od najvažnijih prometnih područja Hrvatske.

1803. godine započela je gradnja Lujzinske ceste koja još i danas bez većih izmjena služi motoriziranom prometu i povezuje mjesta od Karlovca do Rijeke, a u prošlosti je bila od životne važnosti za Gorski kotar i Primorje. 


Polovicom 19. stoljeća gradi se željeznica preko Gorskog kotara kako bi se tadašnja Rijeka spojila s Budimpeštom. Sve to stvara povoljnije uvjete za poticaj novih sadržaja u Gorskom kotaru, međutim nedovoljno za demografski, prostorni i gospodarski razvitak Gorskog kotara, tako da se te posljedice osjećaju i u 20. stoljeću.


U novijoj povijesti Gorskog kotara nove mogućnosti gospodarskog razvoja donosi izgradnja moderne autoceste Rijeka - Zagreb.

IZVORI  Gorskikotar.hr i Wikinfo

Jezik

Goranski dijalekti

Gorski kotar je poput Istre, Kvarnera, Međimurja i Hrvatskog zagorja većinom bio izvan direktnoga turskog dosega (osim kraćih pljačkaških provala), pa je zato do danas ostao izrazito starohrvatskim dijalektalnim područjem s tek neznatnom manjinom doseljenih novoštokavaca. U Gorskom kotaru su vidljive 4 glavne dijalektalne cjeline:
  • Na najvećem prostoru oko 3/5 srednjeg i sjevernog dijela Gorskog kotara do Kupe izrazito prevladavaju ekavski kajkavci.
  • U rubnom pojasu oko 1/4 Gorskog kotara na jugozapadu prema Kvarneru i na istoku prema Lici i Kordunu, tj. od Fužina do Ogulina se većinom nalaze naizmjence u mozaiku dialektalna naselja prijelaznih polučakavaca npr. Klana, Mrzla Vodica, Brestova, Sleme, Presika, Stubica, Bosiljevo, kao i kajkavskih ikavaca: Fužine, Lokve, Zdihovo i dr. Vidi još pobliže: Kajkavska ikavica.
  • U manjim raspršenim enklavama se na istoku i jugoistoku nalaze najzapadnija naselja naknadno doseljenih jekavskih štokavaca (većinom pravoslavni i unijati) kao izbjeglica pred Turcima, npr. Moravice, Gomirje, Vrbovsko, Jasenak i Drežnica.
  • Ikavski Bunjevci (novoštokavci) doseljeni iz Hercegovine i Zagore, imaju tek manji udjel samo na jugoistoku Gorskog kotara odakle se nastavljaju na prostrane Ličke Bunjevce: Mrkopalj i Tuk.
  • Šćakavski ikavci doseljeni iz Bosne su najrjeđi medju Goranima i tu su ograničeni samo na Sunger, a inače ih ima sporadično u Lici, dalmatinskoj Zagori i najviše u zapadnoj Bosni, vidi pobliže: Šćakavski ikavci.
  • Nepalatalni cakajski: To je najrjedja inačica kajkavice nalik na jadranski cakavizam iz istočne Istre (Labin-Rabac) i više jadranskih otoka: Lošinj, sjever Cresa, Baška, zapadni Brač i Hvar, Vis itd. Ovi nepalatalni kajkavci i cakavci izostavljaju većinu palatala (č, ž, š) i pretežno ih izgovaraju kao sibilante: c, z, s. Medju kajkavcima su nepalatalni govori vrlo rijetki i dosad su poznati tek na 2 područja: oko zagrebačkih Sesveta i susjednih sela, te u sjeverozapadnom kutu Gorskog kotara oko Prezida i susjednih sela gdje je taj "cakajski" govor u izumiranju i rabe ga još uglavnom starci.
Picture
Narječja u zapadnim krajevima Hrvatske
(plavo-čakavski; zeleno-štokavski; ljubičasto-kajkavski)
Picture
Rasprostranjenost čakavskog narječja hrvatskog jezika krajem 20. stoljeća

O kraju

NOTRANJSKA
PIVKA
LOGAŠKA
CERKNIŠKA*
LOŠKA DOLINA*
​PIVKA - Pivška kotlina: Gornja Pivka, Spodnja Pivka
*CERKNIŠKA: uključuje i Bloke (Plošku planotu)
**Loška dolina s Babnim poljem
GORSKI KOTAR
ČABARSKI KRAJ
FUŽINARSKI KRAJ
LOKVARSKI KRAJ
DELNIČKI KRAJ
SKRADSKI KRAJ
BRODMORAVIČKI KRAJ
VRBOVSKI KRAJ
RAVNOGORSKI KRAJ
SEVERINSKI KRAJ

KLANJSKI KRAJ
GROBNIČKI KRAJ (GROBINŠĆINA)
RIJEČKO PRIMORJE
BAKARSKI KRAJ
CRIKVENIČKO PRIMORJE
VINODOLSKA DOLINA
CRIKVENIČKO-VINODOLSKO PRIMORJE (HRVATSKO PRIMORJE)

Praktično

BORAVAK


Pješačenje i planinarenje

​VIA DINARICA SLOVENIA (Green Karst)
Dau objave: 25.4.2019. Autor: Zeleni kras - Green Karst

IZVORI I LITERATURA


Reference

[1] Gorski kotar. Wikinfo

Ostali izvori i literatura

Medvjed, vuk i ris novi junaci turističke priče Gorskog kotara. Novi list, 6.3.2017.
​Woodland Ways: Engleski pustolovi trenirali preživljavanje na Risnjaku. Gorskim kotarom su - oduševljeni. Novi list, 4.3.2017.


CUMIN, G.: Le piane alluvionali ed i fenomeni idrologici del' alto carso della Piuca. Bulletino di Societa Geographia Italiana. Roma, 1929.
GAMS, I.: H kvartarni geomorfogenezi ozemlja med Postojnskim, Planinskim in Cerkniškim poljem. Geografski vestnik 37. Ljubljana, 1965.

GRUPA AUTORA: Gorski kotar, monografija. Delnice, 1981.
GRUPA AUTORA: Osnovna analiza stanja za strateški plan gospodarskog razvoja Gorskog kotara. 2009. (PDF)
HABIČ, P.: Kraško porečje Zgornje Pivke in javorniški podzemeljski tok. Vodni viri za oskrbo Postojne. Elaborat, Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU. Postojna, 1968.
HABIČ, P.: Pivka in njena kraška jezera. Ljudje in kraji ob Pivki. Kulturna skupnost Postojna. Postojna, 1975.

HABIČ, Špela; KOVAČIĆ, Gregor: ​Intermittent karst lakes of Pivka basin (SW Slovenia) during high waters in November 2000. Acta carsologica, 34/3 (2005) (PDF)
  • Sažetak; Prispevek obravnava značilnosti 17 kraških presihajočih jezer Zgornje Pivke. V času dolgotrajnega deževja v novembru 2000, ko je izmerjena količina dežja več kot trikrat presegala povprečno mesečno količino padavin, se je voda, po več desetletjih, pojavila v vseh jezerih. Izjemoma so bile poplavljene tudi številne druge manjše kraške globeli, kjer ojezeritve še niso bile dokumentirane. S pomočjo terenskih meritev in interpretacijo letalskih posnetkov so bili izmerjeni vodostaji in površine jezer ter prostornina vode v njih.
KOVAČIĆ, Gregor: Relief evolution in the hinterland of the Pivka river - Razvoj površja v povirju Pivke. Acta geographica Slovenica, 46-1, 2006, 33–55 (PDF)
  • Sažetak; Prispevek obravnava razvoj površja vpovirnem zaledju najvišje ležečega stalnega izvira reke Pivke, kraškega izvira Pivšce pri Zagorju. Obravnavana pokrajina na skrajnem južnem robu Zgornje Pivške izkazuje številne geomorfološke posebnosti, ki so rezultat različnih geomorfogenetskih procesov v preteklosti. Osnovne poteze današnjega površja so bile začrtane v času pliocena, ko se je tudi izoblikovala prvotna dolina Pivke. Pokrajino so izraziteje preoblikovali pleistocenski procesi, ki so površju dali poseben pečat. Poleg kraških reliefnih oblik, so vreliefu prisotne številne manjše suhe struge nekdanjih hudourniških tokov. V površju izstopata kraško polje med Koritnicami, Knežakom in Bačem, ki je nasuto zgruščnato-prodnatim drobirjem ter suha dolina nekdanje Pivke jugovzhodno od Koritnic.
KRICVIC, Primož; JUREN, A.; BIZJAK, M.; RAVNIKAR, B.: Hidrogeološke raziskave zaledja Zgornje Pivke, I. faza. Elaborat, Geološki zavod Ljubljana. Ljubljana, 1983.
MELIK, Anton: Pliocenska Pivka. Geografski vestnik 23. Ljubljana, 1951. (PDF)
MELIK, Anton: Kraška polja Slovenije v pleistocenu. Dela inštituta za geografijo SAZU 3. Ljubljana, 1955.

MULEC, Janez; MIHEVC, Andrej; PIPAN, Tanja: Presihajoča jezera na Pivškem. Acta carsologica 34/3. Ljubljana, 2005. (PDF)
  • Sažetak; Za Pivško kotlino so značilni številni kraški pojavi. Visoke kraške vode poplavijo večje in manjše depresije, kjer nastanejo pivška presihajoča jezera. Jezerske kotanje so oblikovane zaradi talne in robne korozije poplavne vode. Na širšem področju presihajočih jezer prevladujejo krajše in suhe jame. Na menjavanje režima voda – kopno sta se prilagodili flora in favna. Ugodna strateška lega in klima sta omogočili poselitev tega področja že zgodaj v človeški zgodovini.
PETRIČ, Metka; KOGOVŠEK, Janja: Hidrogeološke značilnosti območja presihajočih Pivških jezer. Acta carsologica, 34/3 (2005) (PDF)
  • Sažetak; Poseben hidrološki pojav zahodnega dela kraškega masiva Javornikov so presihajoča Pivška jezera. Za celotno območje je značilna tesna povezava podzemnih in površinskih voda. V kraškem vodonosniku se vode pretakajo večinoma podzemno, ob močnejših in dolgotrajnejših padavinah pa se nivo podzemne vode dvigne in voda se na številnih mestih preliva na površje. Tako postanejo aktivni občasni kraški izviri ob reki Pivki, z vodo pa se napolnijo tudi kraške depresije in nastane večje število presihajočih kraških jezer. Nekatera se pojavljajo dokaj pogosto in imajo vodo tudi do pol leta, večinoma pa so bolj redka ali so zalita samo izjemoma v času močnejših poplav. V članku so predstavljene hidrogeološke značilnosti območja, ki se odražajo v režimu pretakanja kraške vode in načinih njenega pojavljanja na površju.
RAVBAR, Nataša, SEBELA, Stanka: The karst periodical lakes of Upper Pivka, Slovenia. Acta carsologica 33/1. Ljubljana, 2004. (PDF1) (PDF2)
  • Sažetak; Ob suši se Pivka pojavi med Prestrankom in Rakitnikom, pri Zagorju pa je podzemna kraška voda deset metrov pod dolinskim dnom presihajoče reke Pivke. Visoke vode se prelivajo na površje in napolnijo strugo reke Pivke, ki v takšnih razmerah teče površinsko od Zagorja do ponora v Postojnsko jamo. Ko se gladina podzemne vode dvigne, so poplavljene tudi plitve kraške kotanje – uvale in pojavi se več kot 15 presihajočih jezer. Ključne besede: kraško presihajoče jezero, uvala, Pivka, Slovenija.​
SURINA  Boštjan; DAKSKOBLER, Igor:  Delimitation of the alliances Caricion firmae (Seslerietalia albicantis) and Seslerion juncifoliae (Seslerietalia juncifoliae) in the southeastern Alps and Dinaric mountains, Plant Biosystems. An International Journal Dealing with all Aspects of Plant Biology, 139:3 (2005), pp 399-410 (INFO/LINK)
  • Sažetak. Izvedeno je sintaksonomsko i fitogeografsko razgraničenje vapnenačkih otvorenih šaševih travnjaka u alpskom pojasu Alpa (Caricion firmae) i subalpskih i alpskih busenastih travnjaka na vjetru izloženim staništima (Seslerion juncifoliae) na području jugoistočnih Alpa i Dinarskih planina. Analize temeljene na hijerarhijskoj klasifikaciji, ordinaciji i horologiji jasno su pokazale razliku između sintaksona: sastojine liburnijskog krša (Snežnik – JZ. Slovenija, Risnjak i Snježnik – SZ. Hrvatska), Ličke Plješivice i Velebita pripadaju dinarskoj zajednici Seslerion juncifoliae, dok su sastojine s visoravni Trnovski gozd (Z. Slovenija, najsjeverozapadniji dio Dinarskog gorja), iako donekle prijelazne između dvaju zajednica, te sastojine iz Alpa svrstane u zajednicu Caricion firmae. Zajednica Seslerion juncifoliae Dinarskog gorja nadomješta Caricion firmae s Alpa. (Abstract). A syntaxonomic and phytogeographic delimitation of the calcareous open sedge swards in the alpine belt of the Alps (Caricion firmae) and subalpine and alpine tussock grasslands in wind-exposed habitats (Seslerion juncifoliae) in the area of the south-eastern Alps and of the Dinaric mountains was performed. Analyses based on hierarchical classification, ordination and chorology clearly showed the distinction between the syntaxa: stands from the Liburnian karst (Mt Snežnik – SW. Slovenia, Mts Risnjak and Snježnik – NW. Croatia), Lička Plješivica and the Velebit mountains belong to the Dinaric alliance Seslerion juncifoliae, whereas stands from the Trnovski gozd plateau (W. Slovenia, north-westernmost part of the Dinaric mountains), although somewhat transitional between the two alliances, and stands from the Alps, were classified in the alliance Caricion firmae. The alliance Seslerion juncifoliae of the Dinaric mountains vicariates Caricion firmae of the Alps.

Picture

Korisne poveznice i adrese

Gorski kotar bike
Općina Skrad 
Plodovi Gorja
Gorski kotar
​
Skrad info ​
Picture

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Reljef >
        • Dinarski krš
        • Polja u dinarskom kršu >
          • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
          • Polja u kršu - Dalmacija
          • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
          • Polja u kršu - Niska Hercegovina
          • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
          • Polja u kršu - Lika
          • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
          • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
          • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
          • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
          • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
            • Gologlav
            • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Bogutovca
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
            • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact