DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo (Plani)
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
            • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
              • Kovač (kod Čajniča)
              • Gradina planina
              • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
              • Vučevica
              • Stakorina
              • Vijogor (Viogor)
              • Vjetrenik (kod Strgačine)
              • Gajeva planina
              • Javorje (kod Rudog)
              • Rudina (kod Lukove Glave)
              • Gradina (kod Poblaća)
              • Bić-planina
              • Projić
              • Pobijenik
              • Ožalj
              • Gola brda
              • Brašansko brdo
              • Visovi Jabučke visoravni
              • Kamena gora
              • Kovrenska i Gorička brda
              • Lisa (kod Bijelog Polja)
              • Plavče brdo i Gradina
            • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
              • Pobrđe Ljeskovac
              • Pobrđe Tikva - Kitonja
              • Zlatar
              • Jadovnik (kod Prijepolja)
              • Ozren (kod Sjenice)
              • Kilavac
              • Giljeva
              • Kulina
              • Pobrđe Osječenika
              • Pobrđe Crnoglava
              • Žilindar
              • Moravac
              • Krstača
              • Vlahovi
              • Gospođin vrh
              • Vranjača (Pešter)
              • Hum (kod Tutina)
              • Jarut
              • Vračevac
              • Velika Ninaja (Ninaja)
              • Hodževo (Odževo)
              • Borovnjak
              • Kamine
              • Crni vrh (kod Tutina)
              • Rogozna
              • Turjak (Turijak)
            • C.3.3. Starovlaške planine >
              • Zvijezda (Stari Vlah)
              • Tara, planina
              • Suva gora (kod Višegrada)
              • Varda, Revanje i Bujak
              • Crni vrh (kod Priboja)
              • Zlatibor, masiv
              • Mučanj
              • Čemernica (Stari Vlah)
              • Javor (Stari Vlah)
              • Ovčar
              • Jelica
              • Krstac (Stari Vlah)
              • Golubac
              • Dragačevska brda
              • Troglav (Stari Vlah)
              • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
              • Radočelo
              • Golija (Stari Vlah)
              • Ponikvanska površ
          • Kuleta
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact
Facebook instagram email

POGLAVLJE JE U IZRADI. HVALA NA RAZUMIJEVANJU!

Picture
Crnogorski guslar, 1926.
Istočna Ilidža: KUD ''VOJKOVIĆI'' VOJKOVIĆI
Autor: LJUDI GOVORE, Prva internet TV Datum objave: 19.2.2018.
Opis. Video snimanje, montaža i produkcija: LJUDI GOVORE Glavni i odgovorni urednik (producent): NEDELJKO ŽUGIĆ Napomena: Prema drevnoj mudrosti - čovjek je odgovoran prema mislima, a riječima kazanim i napisanim još više!
​Ramska ganga
Autor: jurerama Datum objave: 20.7.2011.
Opis. Odlični gangaši pivaju gangu u Rami
​Kupres - A ovako se nekada pjevalo
Autor: Draganm61 Datum objave: 25.2.2008.
IOpis. Izvorna grupa Kupres 1980-1990
​Mi smo djeca kordunaških brda
Autor: Balkansko blago Datum objave: 25.12.2022.
Opis. Etno grupa Bovićanke pjevaju tradicionalnu kordunašku pjesmu ojkaču. Pjevaju: Marija Maca Mraović Marija Arlov Mraović Danica Polimac Ljubica Mraović Snimljeno u selu Bović, na OPG Milena Putina
​Najstarija tonski sačuvana sevdalinka iz Novog Pazara
Datum objave: 
6.6.2020. Postavio: Stari Dedo
Opis: Najstarija tonski sačuvana sevdalinka iz Novog Pazara u izvedbi pokojnog Mija Radovića i rahmetli Zenuna Haskovića. Pokojni Mijo je bio poznati historičar, pisac, prvoborac, fudbaler, profesor i direktor Radničkog Univerziteta u Novom Pazaru. Zenun Hasković također prvoborac, po njemu je i Obrazovni centar dobio ime. Sevdalinku su snkmkli Milman Parry i Albert Lord prije WW2 u poznatoj Granati, a Harvard objavio 1950. godine.
​Zvuci Golije, Javora i Mučnja 2022
Autor: Dom Kulture Ivanjica Datum objave: 4.1.2023.
Opis. Tradicionalna 47. Smotra narodnog stvaralaštva „Zvuci Golije, Javora i Mučnja“ održna je u Domu kulture u Ivanjici. Nastupale su u izvorne pevačke grupe, folklori, svirači starih instrumenata, zdravičari, pesnici i humoristi.
​IZVORNO-ROMANIJSKE PJESME - IZVORNA GRUPA ''JAHORINA'', ISTOČNI STARI GRAD SARAJEVO
Autor: LJUDI GOVORE, Prva internet TV Datum objave: 27.3.2017.
Opis. Video snimanje, montaža i produkcija: LJUDI GOVORE Glavni i odgovorni urednik (producent): NEDELJKO ŽUGIĆ Napomena: Prema drevnoj mudrosti - čovjek je odgovoran prema mislima, a riječima kazanim i napisanim još više!
Tradicija Crne Gore - Brđanski napjevi
Objavio: Duh Crnih Brda . Дух Црних Брда Datum objave: 19.12.2019.
Opis. Tradicija Crne Gore - Brđanski napjevi. Dokumentarni Program Radio Televizije Crne Gore, 2016.
Ženska ganga-Rama
Autor: jurerama Datum objave:  18.2.2012.
Nastup ženske pjevačke „Vojvoda Vlatko Vuković" iz Bileće
Autor: Moja Hercegovina Datum objave: 21.9.2012.
​Etno grupa STARINA NOVAK Jelovci
Autor: cobrabih Datum objave: ​ 14.10.2013.
Opis. Ženska etno grupa "Starina Novak" egzistira nešto više od 10 godina. Pobjednice su više festivala. Članice: - Dragica Lopatić rođ. Vučićević - Stana Pandurević - Mira Simanić - Mila Lopatić rođ. Radenković - Branka Vuković rođ. Pandurević
Ramski bećarac
Autor: jurerama Datum objave: 20.7.2011.
Opis. "Nema raja bez rodnoga kraja ni miline bez Hercegovine"
Picture
Ganga : pjesma o životu u Hercegovini : (sociologijske marginalije o gangi)
Autor: Ivan Cvitković; [autor fotografija Mario Iličić]
Mjesto i godina izdanja: Zagreb, 2017.
Nakladnik: Sarajevo : University Press, Izdanja Magistrat ; Zagreb : Plejada, 2017.
Materijalni opis: 195 str. : ilustr.; 23 cm
Nakladnički niz: Editio Civitas ; knj. 28

Opis. Knjiga sveučilišnog profesora posvećena je gangi, tradicionalnoj pjesmi među Hrvatima u zapadnoj Hercegovini i Imotskoj krajini, a nastala je kao izraz autorove želje da se sačuva uspomena i tradicija na ovu vrstu pjesme koja je u Hrvatskoj proglašena zaštićenom kulturnom baštinom. Autor je ukratko opisao i povijest Hercegovine, objasnio je običaje i pojmove hercegovačkog kraja, a knjiga je podijeljena u 20 cjelina u kojima su sortirane poruke i pouke iz gangi kao što su ljubav, obitelj, cvijeće, pečalbarstvo, kuća, rodno mjesto, kolo i ples, jelo i piće…itd.
ISBN 9789537782597 (Plejada); ISBN 9789958673542 (University Press)

Tužbalice (lelek, naricanje)

Tužbalica, naziv za stari široko prihvaćeni obredni pjesnički oblik koji se pojavljuje kao sastavni dio kulta mrtvih. Riječ je o raširenoj vrsti pjesme u mnogim književnostima (od Europe do Afrike i Azije). U većini europskih književnosti tužbalica je nestala tijekom procesa modernizacije. Potkraj 19. st. običaj tuženja postojao je još u Finskoj, Litvi, kod većine slavenskih naroda, u Rumunjskoj, Albaniji, Italiji. Tužbalica se sastoji od pohvale i spominjanja pokojnika istodobno sa žaljenjem i pozivanjem da se vrati, obraćanja pokojniku kao da je živ, vjerovanja da je zagrobni život isti kao ovozemaljski, poruke mrtvim srodnicima i prijateljima i sl. Riječ je o lirskoj pjesmi s epskim elementima koja, ovisno o narodu ili kraju iz kojega potječe, ima ustaljenu metričku formu, gotove stihove, formule i utvrđenu (tužnu i jednoličnu) melodiju.
​Hrvatska. Većina hrvatskih tužbalica ispjevana je u osmercu, a ima i ponešto deseteračkih. Tužbalica je konvencionalna pjesma s ustaljenim načinom, mjestom i vremenom izvedbe, a kao izvođači pojavljuju se rođaci, prijatelji, susjedi ili posebno vješte osobe (najčešće žene) koje to rade profesionalno (narikače, tužilice, pokajnice). O prvim tužbalicama u hrvatskoj književnosti pisao je J. Šižgorić opisujući običaje Šibenika u djelu O smještaju Ilirije i o gradu Šibeniku (1487). Običaj tuženja kod nas se zadržao do najnovijega doba u ruralnim krajevima poput Like, Dalmatinske zagore te u susjednoj Hercegovini.


IZVOR Tužbalica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2021. Pristupljeno 20. 4. 2023. 
ZAPIS - Milica Milošević (tužbalica)
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 18.10.2021.
KUD ,,Mijat Mašković" - "Ja bi' malo govorila" - tužbalica
Autor: Kolasin Heritage Datum objave: 7.5.2018.
Opis. 
Snimak tuženja naše članice Vanje Kljajić na festivalu VEF u Negotinu 2015. (Drugo mjesto) Prema zapisu Davora Sedlarevića.    • VEF Negotin, 2015...  ​
Srbske narodne tužbalice
Autor: starisloven14 Datum objave: 8.1.2020.
Opis. Извори ''Драгачевке – руковет народних умотворина из Драгачева'', сакупио: Никола Ника Стојић. ''Калиопа'', Чачак, Гуча 1995. ''Антологија народних тужбалица''. ''Народна књига'', Београд 1962. ''Етнографски списи; о Црној Гори'', сакупио Вук Стефановић Караџић. ''Просвета'' – ''Нолит'', Београд 1987. http://www.svevlad.org.rs/predanje_fi... Више о томе: http://etno-institut.co.rs/cir/pojmov...
LITERATURA
​BANJEVIĆ, Branko: Polje jadikovo, antologija crnogorskih narodnih tužbalica. Grafički zavod. Titograd, 1971.
BUTORAC, Martina: Naricaljke u tradicijskoj kulturi. Završni rad. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Osijek, 2015. (PDF)
  • Sažetak. U brojnim radovima o pogrebnim običajima pojedinih krajeva, potvrđen je i običaj naricanja (plakanja) još od najstarijih civilizacija. Riječ je o drevnoj praksi usmene književnosti u tradicijskoj kulturi, o posebnom glazbeno- poetskom obliku bez obzira što izvori i kazivači govore da to nije pjevanje, a ni plač. Ustaljene forme, od kojih je najzastupljeniji deseterački stih, razne stilske figure i ponavljanja, istraživačima i etnomuzikolozima su dali razloga da naricaljke svrstaju u oblik lirske pjesme. Osim prikladnog deseterca, nailazi se također i na propisan sadržaj naricaljke kojim se obraća pokojniku. Indogermansko porijeklo ovog običaja proširuje istraživanje, ali rasprostranjenost istoga u našim krajevima dovoljna je za opis. Uz psihološku podlogu, zajednička obilježja naricanja svih krajeva su ponavljajuće formule, stilizirano melodijsko izvođenje, propisi i norme izvođenja, a zatim magijska funkcija i onozemaljska komunikacija. Praznovjerja i ostaci poganskih običaja postupno su slabili pred kršćanskim utjecajem, a pogrebi poprimaju oblik mirnijih i dostojanstvenijih ispraćaja. Ožalošćena obitelj tuguje u mirnom okruženju, a na sam ispraćaj dolaze ljudi koji su poznavali pokojnika i/ili obitelj. Sredinom 20.stoljeća naricanje se gubi i ostaju rijetke sredine u kojima se održao taj običaj.
ČIRGIĆ, Adnan: Melodija i stih crnogorskih tužbalica. Matica crnogorska. Matica, br. 67, jesen 2016. 305 (PDF)
  • Opis. Tvrtko Čubelić smatra da se u načinu izvođenja tužbalice nekoga kraja mogu naslutiti osnovna obilježja pjevanja uopšte u tome kraju jer je tužbalica uklopljena u sistem pjevanja kraja ili prostora kojemu pripada. Tako nalazi da je crnogorska tužbalica nerazdvojivi dio razvijenoga načina guslarskog pjevanja u Crnoj Gori. Slušajući tužilice iz raznih krajeva Crne Gore, što uživo, što na snimcima do kojih smo uspjeli doći, uočili smo zajedničku karakteristiku da se akcenat tužilice u tužbalici ne poklapa s njezinim stvarnim akcentom, akcentom kraja kojemu pripada.
ČUBELIĆ, Tvrtko: Narodna tužbalica – impresivni dio u pogrebnim običajima i jedan od najstarijih oblika izvorne narodne pjesme. Rad XI-og kongresa Saveza folklorista Jugoslavije u Novom Vinodolskom 1964. Zagreb, 1966.
ĐURIĆ, Vojislav: Tužbalica u svetskoj književnosti. Beograd, 1940.
DŽAKOVIĆ, Vukoman: Narodne tužbalice. Beograd, 1962.
DŽAKOVIĆ, Vukoman: Crnogorske narodne tužbalice. Titograd: Grafički zavo. Titograd, 1970.
KARADŽIĆ, Vuk: Život i običaji naroda srpskoga. Beograd, 1957.

KATANIĆ, Tomaš Kn: Jedna tužbalica iz Vasojevića. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu, XIV. Beograd, 1939.
  • Opis. O običaju "tuženja" žena za umrlim srodnicima i plemenicima. Da je tužaljka improvizovana žalostna pesma ili žalopojka koja se bez predaha izgovara. Žalopojke su protkane raznovrsnim motivima iz narodnog života, jer govori o svemu i svačemu.
KILIBARDA, Novak: Studije i ogledi o crnogorskoj usmenoj književnosti. Institut za crnogorski jezik i književnost – Podgorica. Biblioteka Montenegrina, Knjiga 7. Podgorica, 2012. (PDF)
LALEVIĆ, Miodrag S: Odnos i veze bugarštica i tužbalica. Prilozi proučavanju narodne poezije, III/1–2, Beograd, 1936.
LALEVIĆ, Miodrag S: Narodni izraz saučešća u okviru improvizacije. Narodno stvaralaštvo – Folklor, XII/47–48, 1973.
PARTIZANSKE crnogorske tužbalice. Fakultet za crnogorski jezik i književnost (i) Sekretarijat za kulturu Glavnog grada. ​ Biblioteka Posebna izdanja Knjiga 31. Urednici: Boban Batrićević, Adnan Čirgić. Podgorica, 2019. 
  • Opis. Tužbalice iz ove zbirke pohranjene su u fondu NOB u Državnome arhivu Crne Gore, arhivsko odjeljenje Podgorica, pod nazivom „Pjesme i tužbalice za drugove koji su poginuli u toku NOB-a (1941–1944)“. Nijesu sve jednake estetske vrijednosti, ali je iz književnoistorijskih i kulturnoistorijskih razloga ovđe publikovana svaka – bez obzira na estetsku vrijednost. Svaka se od njih odnosi na konkretne ljude i konkretne događaje. Ono u čemu se partizanska tužbalica prije svega razlikuje od klasične crnogorske tužbalice jeste stalno prisutan motiv izdaje i izdajnika. Herojstvo i ideal bezuslovne borbe za nacionalno oslobođenje koji je do nivoa kulta bio izgrađen kroz prethodnih dvjesta godina vladavine Petrovića nije ostavljao mjesta za kolaboracionizam s neprijateljem. (...) U partizanskom, odnosno Narodnoosobodilačkom pokretu Jugoslavije, učestvovalo je dosta boraca iz Crne Gore, od kojih je širom jugoslovenskih bojišta i u Crnoj Gori život ostavilo oko 14.500 crnogorskih partizana. Upravo tim borcima posvećene su tužbalice koje se priređuju u ovoj knjizi. U njima je prisutan odraz tih borbi, u njima se pominju stratišta i stradanja, velike ofanzive i velike bitke, ali i konkretni učesnici – dželati i žrtve. Na vrijednost ove knjige uticao je i popis tužilica, žena koje su izgovarale ove tužne pjesme, kao i znatan broj fotografija s ratišta, zbjegova i najrazličitijih mjesta tokom Drugoga svjetskog rata.
ŠAULIĆ, Novica: Tužbalice. Zbornik Etnografskog muzeja u Beogradu 1901-1951. Beograd, 1953.
ŠAULIĆ, Novica: Srpske narodne tužbalice. Beograd: Grafički institut "Narodna misao". Beograd, 1929.
VLAHOVIĆ, Petar:
Neki noviji oblici naših narodnih tužbalica. Narodno stvaralaštvo. Folklor, IX/35-36. Beograd, 1970.
VRČEVIĆ, Vuk: Tužbalice. Priredio dr Danilo Radojević, drugo izdanje, dopunjeno faksimilom rukopisa. Institut za crnogorski jezik i književnost. Podgorica, 2011.
VUKANOVIĆ, Tatomir: Narodne tužbalice. Vranje, 1972.
VUKANOVIĆ, Tatomir: Enciklopedija narodnog života, običaja i verovanja u Srba na Kosovu i Metohiji. Beograd: Vojnoizdavački zavod – Verzal press. Beograd, 2001.
VUKOVIĆ, Jovan: Intonacioni momenti i struktura stiha u tužbalicama. Rad VII-og kongresa folklorista Jugoslavije u Ohridu 1960. godine, Ohrid, 1964.

​Pojmovnik: Tužbalica
IZVOR Etnografski institut SANU - Pojmovnik: Tužbalica (Web archive: HTML)
Tužbalica (naricaljka, zapevka) je pjesma obrednog karaktera i važan dio posmrtnog obreda i kulta, ali i dragocjen fenomen folklora i narodne književnosti.

Etnološka obrada

​Osnovni tekst

Tužbalica (naricaljka, zapevka) je pjesma obrednog karaktera i važan dio posmrtnog obreda i kulta, ali i dragocjen fenomen folklora i narodne književnosti. NJome je oglašavana smrt, i u okviru žaljenja za umrlim shvatana je kao dug i obaveza prema pokojniku.

Postojala je od pamtivijeka u svim kulturama i kod svih naroda, a u novije vrijeme iščezava. Na Balkanu, pa tako i u Srbiji i krajevima naseljenim srpskim življem, tužbalica se još uvijek može čuti u ruralnim krajevima. Ovaj običaj se najduže zadržao u ekonomski manje naprednim oblastima sa patrijarhalnom kulturom, kao što su Crna Gora, Hercegovina, Kosovo, Lika, Dalmatinska Zagora, jugozapadna Srbija, Makedonija. U poslednje vrijeme ovo je vještina isključivo starijih izvođača. Novi naraštaji rijetko razumiju njen značaj, i nikad je ne uče. Mlađa osoba koja bi znala (ili željela da zna) da tuži bila bi zapanjujući izuzetak. Ne primajući tuženje (naricanje, zapevanje, bugarenje, kukanje, lelekanje) u svoje nasleđe, mladi ga se nerijetko stide i ne podržavaju ovu praksu u svojoj porodici i okolini.

Za tužbalice je u različitim, posebno patrijarhalnim kulturama zajedničko da ih izvode žene. Takav je slučaj i sa srpskom tužbalicom. Dešavalo se i da muškarci nariču, o čemu ima pomena u epskim pjesmama (Ženidba Milića barjaktara i Smrt vojvode Kajice). I danas se, na primer u Crnoj Gori (doduše vrlo rijetko), može čuti muško naricanje, tzv. lelekanje. Za upokojenim bližnjima muškarci i žene žale na različite načine. Žena žali duže, javno, glasnije, i „artikulisano“, kroz tužbalicu. NJu bi započinjale, izvodile i predvodile žene koje su se u tuženju izvještile, koje su po ovom daru u zajednici prepoznatljive i pamćene, vrsne tužilice (tuškinje, narikače, pokajnice, zapevalje, jaukalice). Od njih su vještinu od mladosti učile naslednice, slušajući i podražavajući. Tužilice izražavaju sopstvenu bol i/ili bol porodice umrlog (a to nije nužno tuga za istim pokojnikom), oblikuju ga i kanališu kroz pjesmu koja je zamišljeni dijalog sa umrlim, direktno obraćanje njemu. U mnogim krajevima u određenim prilikama (ukoliko u porodici nije bilo dobre tužilice, ili da bi oplakivanje bilo što ljepše) javno su za nadoknadu tužile tzv. profesionalne narikače, posebno vješto i dirljivo.

Iako je spontani izraz bola i žalosti (vjerovalo se da pripremanje tuženja priziva zlo), naricaljka ima konvencionalni karakter sa ustaljenim obrednim pravilima, načinom, mjestom i vremenom tuženja. U prvom redu tuži najbliža rođaka. Majka, sestra ili ćerka tuži najiskrenije i najdirljivije. One koje nisu rođake (susjetke, prijateljice, profesionalne narikače), tužeći za upokojenim uvijek pomenu umrle iz svoje porodice. Naricanje se praktikuje tokom dana do zalaska sunca, počinje sa časom smrti i traje do sahrane (nešto skromnije se može tužiti nakon četrdeset dana i nakon navršene godine od pokojnikove smrti). Naricalo se pred skupom i u samoći, u kući, neposredno posle nečije smrti, u pogrebnoj povorci, na grobu (ali i kasnije, na putu, kraj izvora, u hladu…). Naročito snažno se kroz tužbalicu oplakivao ugledan muškarac u punoj snazi, što je u sprezi sa činjenicom da je tužbalica bila od naročitog značaja u patrijarhalnim krajevima. Ukoliko je pokojnik umro daleko od kuće, moglo se tužiti nad njegovim odijelom, slikom, oružjem, nad bilo kojim predmetom koji bi ga zamjenjivao.

Struktura tužbalice, konzervativna po formi, sačuvala se kroz dugi niz vjekova. Sadrži pohvalu pokojnika i isticanje njegovih osobina, žaljenje zbog smrti i pozivanje da se vrati, razgovor sa pokojnikom kao da je živ, poruke umrlim rođacima, predstavu o zagrobnom životu kao sličnom zemaljskom, itd. Jednolična, otegnuta melodija i gotovi izrazi, stihovi i formule, pomažu u stvaranju tužbalice. U oblastima u kojima je srpski narod više ginuo u ratovima, tužbalica se razvijala u smjeru ratničke i rodoljubive pjesme, a oplakivanje poginulog kao srčanog borca imalo je osjetnu usmjerenost ka isticanju nacionalnih ideala. Ovakav tip tuženja bio je dominantan u Crnoj Gori i istočnoj Hercegovini. U krajevima gdje se umiralo uglavnom prirodnom smrću, na primer u Makedoniji, tužbalica je bila prisnijeg, porodičnog karaktera.

Tužbalicom se, dakle, pokojni valjano ispraća, ali i ne zaboravlja. NJegovom smrću prekida se uobičajeni tok privatnog i društvenog života i neophodna je restauracija tog toka, pamćenje, urezivanje u sjećanje, da bi se vaspostavio (minulom smrću do temelja uzdrman) individualni i kolektivni osjećaj trajanja, neosporno suštinski za čovjeka i čovječanstvo. Tužilice čuvaju svoje umrle od zaborava pohvalom fizičkih i psihičkih odlika, isticanjem svima poznatih specifičnih životnih prilika pokojnika, i naročito, gomilanjem vlastitih imena. Osim pokojnikovog, to su lična imena živih koji ostaju da tuguju i lična imena onih koji će umrlog dočekati na „onom svijetu“ (najbliži članovi porodice, kumovi i bliski prijatelji). Ako tužilica nije pokojnikova rođaka, ona će pomenuti i „pozdraviti“ i svoje pokojne bližnje. Tu su i geografska imena karakteristična i usko vezana za pokojnika i njegovu zajednicu, ne samo naselja u kojima je rođen, živio i umro, već i planina, rijeka, puteva kojim je obično hodio ili drva pod kojim se volio odmoriti. Tako se stvara detaljna i neponovljiva društvena i topografska reljefna mapa pomoću koje se neuhvatljiva, neopipljiva, nesigurna egzistencija umrlog stavlja u okvire konkretnog okruženja živih. Korišćenjem i ponavljanjem vlastitih imena žena-stvaralac konvencionalne formulaične izraze personalizuje, pretvara ih u nešto lično, posebno, jedinstveno i neponovljivo.

Srpsku obrednu tužbalicu mogla je izvoditi jedna žena, dvije žene naizmjenično, ili više njih u skupu. Zapijevalo se obično u osmercu i desetercu. Ako bi tužile dvije žene, zapijevale bi jedna za drugom i lagano obilazile odar, pri čemu je druga ponavljala svaki stih prve tužilice. U naricanju u skupu jedna žena je predvodila pjevajući stih koje su ostale redom prihvatale, ili bi se učesnice nadovezivale jedna na drugu, tako da stih sa prethodnim čini cjelinu. Prva varijanta tuženja u skupu mogla se sprovoditi i u tzv. posmrtnom oru ili žalosnom kolu (Ženidba Milića Barjaktara). U njemu se tužilice drže za ruke i okupljene oko odra poklanjaju pokojniku. Žensko tuženje je nekada bivalo praćeno drugim izrazima žalosti, obrednim radnjama koje su zajedničke za mnoge kulture. To su nošenje crnine ili korote (koje se još uvijek praktikuje), odsijecanje kose, skidanje marame ili obuće, grebanje obraza i nagrđivanje lica.

Prizor tuženja na posmatrača svakako ostavlja snažan utisak. Žena koja tuži često je percipirana kao neuravnotežena usled bola, čak opasna po sebe i druge. Same žene koje tuže, pak, svoju pjesmu shvataju ne kao nekontrolisani emotivni ispad, već kao sredstvo kojim se izrazito teške emocije kanališu, kao ventil kojim se upravo izbjegava ludilo i (samo)destruktivnost. Ovaj katarzični, konstruktivni i terapeutski potencijal tuženja veoma je važan i blizak graničnom, demarkacionom aspektu tužbalice kao mosta između živih i mrtvih. Tužilice su složne u tome da je naricanje unutrašna potreba, društveno prihvatljivija i zdravija (i po ožalošćenu ženu i po ožalošćeni skup) od nekontrolisanog plača, vriska i jecanja. Tužbalica je izgrađen, artikulisan, emotivno formulisan odgovor na smrt. Žene se čak međusobno ohrabruju da tuže, umjesto da samo plaču, da podjele svoju priču i bol, da dopuste drugima da u njihovoj žalosti učestvuju (živima, prisutnima, ali i mrtvima, pomenutima). Kroz ovo dijeljenje one se postepeno smiruju, rane zacjeljuju, i ono što je počelo kao nekontrolisani plač završava kao strukturisana tužbalica, nekad pamćena, zapisivana i snimana. Terapeutski aspekt odnosi se i na izvođača i na cijelu pokojnikovu porodicu, i na čitav skup koji se od pokojnog oprašta. Pokojnikovu porodicu smiruje saznanje da je njihov bližnji ispraćen valjano. Otići neoplakan smatrano je nesrećom u mnogim kulturama.

Dajući odušak spektru veoma snažnih osjećanja, tužbalice se brzo i lako transformišu iz pjesme žalosti u osvetničke pjesme, pjesme koje pozivaju na osvetu ili je, čak, izvršenu opisuju. Često se, dakle, u istom narativu smjenjuju i preplijeću tuga i gnijev, bol zbog gubitka i poziv na osvetu, jasna granica između ovih osjećanja se gubi. Ovaj osvetnički aspekt je u ne tako davnoj prošlosti bio karakterističan za one krajeve u kojima je dugo bio živ strašni običaj krvne osvete (Crna Gora, Hercegovina, Grčka, Albanija, Sicilija…). Ugrađivanje bola u pjesmu je samo po sebi izbacivanje, ispoljavanje patnje, oslobađanje od nje, sređivanje emotivnih utisaka, kontrolisanje istih. Kroz pjesmu tužilice dijeli se bol i njegovo težište prebacuje sa individue na kolektiv. Možda se označavanjem krivca težište izmešta sa boli zbog gubitka na bijes usmjeren ka vinovniku. Tako bol uminjuje, rasipa se, ustupa pred drugim osjećanjem. U oba slučaja intimna, privatna patnja izlazi iz jedne duše u javnost, u zajednicu, nalazi utjehu u prolivanju suza sa onima koji saosjećaju, ili u fokusiranju na onoga ko je smrt izazvao.

Tužbalicu stvaraju žene, pogružene majke, sestre, ćerke, supruge. One koje život donose i ispraćaju ga. Tuženje je i stvaranje, stvaralaštvo, umjetnost. Stoga je gašenje ovog običaja i gašenje jedne umjetnosti. Stvaralački aspekt naricanja je u tijesnoj vezi sa pomenutim iscjeliteljskim. Tužilice su narodne pjesnikinje, kompozitori i pjevači, ali i glumci, scenski izvođači. Bolna umjetnost tuženja je umjetnost žene, rodno specifična. Ne može svaka žena biti tužilica. Neophodno je posjedovati određene verbalne i muzičke vještine, znati ih kombinovati i tako svoju i tuđu bol oblikovati u umjetničko djelo. Tužilica koristi zalihu predajom utvrđenih tekstualnih i muzičkih formula i neizreciva osjećanja oblikuje u misli, ideje, shvatljive i opipljive. Ona je zanatlija, stvaralac, izvođač, narodni pjesnik, umjetnik. Neke izvedbe iznenađuju snagom i ljepotom izraza, dirljivom metaforom, suptilnim odabirom riječi, melodijom koja uprkos monotoniji omamljuje, repetitivnim ritmom i neočekivanom izmjenom. Nekada i stav tijela žene koja tuži govori mnogo. Jecaj, uzdah, jek, pauza, govor kroz suze, nemoć tijela i drhtaj glasa, efekat difonične/polifonične strukture tuženja u duetu/grupi, sve su to elementi koje glumac koristi na pozornici.

Ovaj žanr karakteriše višestruka fluidnost. To je forma između govora i pjesme, povezuje tradicijom utvrđene formule i individualnu vještinu. Proces komponovanja teče paralelno sa procesom (javnog, scenskog) izvođenja, titra između spontanog izražavanja duševnog bola i pažljivog i promišljenog poetskog tkanja, povezuje bujice različitih osjećanja koja se smjenjuju. Naročito je zanimljivo da je žena mogla pri radu (npr. pletenju ili tkanju) pjevušiti neku, u njenom kraju poznatiju tužbalicu. Ovaj nesvakidašnji fenomen folklora, simultano bavljenje dvama izrazito stvaralačkim radinostima, zaslužan je što su neke naše lijepe naricaljke sačuvane. U prošlosti su neke od ovih pjesama slovile za krasne i dirljive. Takve su mogle ući u književnost. Petar II Petrović NJegoš je u Gorski Vijenac uveo tuženje sestre Batrićeve za bratom. Ovaj biser među tužbalicama, visoke poetske i dramske vrijednosti, ne prestaje da zadivljuje.

Tužbalicom se žene direktno obraćaju mrtvima, „dižu ih iz groba“ i podstiču na interakciju sa živima. U ovom dijalogu sa umrlim ogleda se određena (moglo bi se reći subverzivna) moć koju žene posjeduju u domenu smrti. U patrijarhalnim društvima, u kojima je potcjenjivana, žena je osim određene kontrole nad životom (kroz ulogu roditeljke i babice) imala i određenu kontrolu nad smrću, upravo kroz važnu ulogu u posmrtnom ritualu. Tuženje nije samo ženski odgovor na smrt. Ono nastaje iz odnosa čitave zajednice prema smrti, pa shodno tome i prema životu.

IZVORI I LITERATURA


SKENDI, Stavro: Albanian and South Slavic Oral Epic Poetry (1954). Reprint New York, 1969. (PDF)

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos:
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo (Plani)
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
            • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
              • Kovač (kod Čajniča)
              • Gradina planina
              • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
              • Vučevica
              • Stakorina
              • Vijogor (Viogor)
              • Vjetrenik (kod Strgačine)
              • Gajeva planina
              • Javorje (kod Rudog)
              • Rudina (kod Lukove Glave)
              • Gradina (kod Poblaća)
              • Bić-planina
              • Projić
              • Pobijenik
              • Ožalj
              • Gola brda
              • Brašansko brdo
              • Visovi Jabučke visoravni
              • Kamena gora
              • Kovrenska i Gorička brda
              • Lisa (kod Bijelog Polja)
              • Plavče brdo i Gradina
            • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
              • Pobrđe Ljeskovac
              • Pobrđe Tikva - Kitonja
              • Zlatar
              • Jadovnik (kod Prijepolja)
              • Ozren (kod Sjenice)
              • Kilavac
              • Giljeva
              • Kulina
              • Pobrđe Osječenika
              • Pobrđe Crnoglava
              • Žilindar
              • Moravac
              • Krstača
              • Vlahovi
              • Gospođin vrh
              • Vranjača (Pešter)
              • Hum (kod Tutina)
              • Jarut
              • Vračevac
              • Velika Ninaja (Ninaja)
              • Hodževo (Odževo)
              • Borovnjak
              • Kamine
              • Crni vrh (kod Tutina)
              • Rogozna
              • Turjak (Turijak)
            • C.3.3. Starovlaške planine >
              • Zvijezda (Stari Vlah)
              • Tara, planina
              • Suva gora (kod Višegrada)
              • Varda, Revanje i Bujak
              • Crni vrh (kod Priboja)
              • Zlatibor, masiv
              • Mučanj
              • Čemernica (Stari Vlah)
              • Javor (Stari Vlah)
              • Ovčar
              • Jelica
              • Krstac (Stari Vlah)
              • Golubac
              • Dragačevska brda
              • Troglav (Stari Vlah)
              • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
              • Radočelo
              • Golija (Stari Vlah)
              • Ponikvanska površ
          • Kuleta
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact