DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Mala Kapela

Facebook instagram youtube email

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE LIKE > Mala Kapela

Mala Kapela

Država: Hrvatska
Najviši vrh: Seliški vrh (1279 m); Koordinate: 44.8717, 15.5343
Picture

Opis planinske grupe

Mala Kapela planinski je lanac u Hrvatskoj. Nalazi se na sjeveru Like, dio je Ličke visoravni, a pruža se od Velike Kapele (prijevoja Kapela, odn. Vrh Kapele, 887 m), Brinjskog i Crnačkog i Stajniškog polja na zapadu do Plitvičkih jezera na istoku te od Plaščanske (doline Plaškog) i Saborčanske doline (doline Saborskog) na sjeveru do Gacke i Krbave na jugu. Sastoji se od niza planinskih vrhova međusobno spojenih izduženim planinskim lancem u smjeru istok-zapad. Najviši vrh je Seliški vrh (1279 m), a južnije je Mrsinj (1269 m). 

Jugozapadna i južna granica Male Kapele, ona prema Ličkom sredogorju prilično je neodređena. Sukladno podacima iz više izvora, ona se otprilike može povući linijom Gacko polje  - Vrhovinsko polje - Turjansko polje - Čanak - Krbavsko polje. Tako treba napomenuti kako je područje južno od linije Vrhovine - Korenica  (koje uključuje vrh Mrsinj i njegove ogranke), prijelazno područje Male Kapele prema Ličkom sredogorju. Za potrebe ove stranice to prijelazno područje smatrat ćemo najjužnijim dijelom Male Kapele.

Seliški vrh (1279 m) ujedno je i najviša točka područja Nacionalnog parka "Plitvička jezera". [2] 
Plitvička jezera. Jezero Novakovića brod (503 m n.v.)
Plitvička jezera
Jezero Novakovića brod (503 m n.v.)
Homoljačko polje i Mrsinj u pozadini
Naslovna fotografija
Homoljačko polje i Mrsinj u pozadini
Picture
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Picture

BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na području
Male Kapele (zona Plitvičkih jezera)

Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

ZEMLJOPIS


Reljef


Planine, grebeni i vrhovi

Planinska grupaNajviši vrh (ime planine)Glavne planine
(vrhovi) u planinskoj grupi
Planine Like
Mala Kapela
Seliški vrh, 1279 m
(Mala Kapela)
Vrhovi viši od 1100 metara:
  • Seliški vrh (1279 m)
  • Vrh Kapela (1129 m)
  • Oštri vrh (1164 m)
  • Makovnik (1161 m)
  • Kameniti vrh (1191 m)
  • Velika Runjavica (1143 m)
  • Veliki Lisac (1142 m)
  • Veliki Javornik (1139 m)
  • Smrčevac (1127 m)
  • Razdolje (1106 m)
  • Cigelj (1252 m, peakery.com; 1164 m, vrhovine.hr)
  • Veliki Javornik (1147 m ili 1141 m)
  • Mala Gorica (1204 m)
  • Krivi Javor (1163 m, peakery.com; 1204 m, vrhovine.hr.)
  • Rasovački ogradak (1200 m)
  • Lisina (1178 m)
  • Gradina (1150 m)
  • Panos (1206 m)
  • Sljeme (1243 m)
  • Šijanova kosa (1115 m)
  • Sljeme (kod Vrela Koreničkog) (1243 m)
  • Nikina Plasa (1254 m)
  • Metlica (1163 m)
  • Mrsinj (1269 m)

  • Popis viših vrhova na području Male Kapele:
    Seliški vrh (1279 m)
    Mali Makovnik (779 m)
    Veliki Makovnik (979 m)
    Mali Panos, (1047 m)
    Veliki Panos (1079 m)
    Vrh Kapela (1129 m)
    Konjski vrh (954 m)
    Javorak (940 m)
    Crna kosa (925m )
    Bijela kosa (1018 m)
    Vršeljak (1047 m)
    Oštri vrh (1164 m)
    Makovnik (1161 m) 

    Tisovac (902 m)
    Krmesac (947 m)
    Markanov vrh (710 m)
    Veliki Vučjak (1055 m)
    Kameniti vrh (1191 m)
    Sena (1074 m)
    Srnečak (1005 m)
    Nos Kapele (1029 m)
    Plaška glava (795 m)
    Trntor (907 m)
    Visoki vrh (1042 m)
    Velika Runjavica (1143 m)
    Jurin vrh (930 m)
    Jasenak (1031 m)
    Korač (Plaški) (907 m)
    Božin vrh (1070 m) (Koordinate: 44.997222, 15.374444)
    Kita (957 m)
    Crni vrh (936 m)
    Mali Javornik (1004 m)
    Korač (978 m)
    Veliki Lisac (1142 m)
    Konjska glava (967 m)
    Veliki Javornik (1139 m)
    Mali Lisac (1027 m)
    Vrščić (987 m)
    Markovac (1075 m)
    Smrčevac (1127 m)
    Čagrište (948 m)
    Pavlovac (1024 m)
    Osinjak (998 m)
    Razdolje (1106 m)
    Prokres (926 m)
    Ljeskova strana (1021 m)
    Cigelj (1252 m, peakery.com; ili 1164 m, vrhovine.hr)
    Orlovčić (1012 m) (Koordinate: 44.866667, 15.416667)
    Veliki Javornik (1147 m ili 1141 m)
    Mala Gorica (1204 m)
    Krivi Javor (1163 m, peakery.com ili 1204 m, vrhovine.hr. )
    Tavanak (731 m)
    Kameniti vrh (941 m)
    Rasovački ogradak (1200 m)
    Široki rt (1031 m)
    Trnovski tavan (822 m)
    Kik (1085 m)
    Stajina (939 m)
    Lisina (1178 m)
    Gradina (1150 m)
    Panos (1206 m)
    Kosa (1017 m)
    Fundukov vrh (968 m)
    Sljeme (1243 m)
    Galovac (926 m)
    Vukov vrh (744 m)
    Zarin (828 m)
    Pepin vrh (787 m)
    Brstovka (960 m)
    Veliki vrh (954 m)
    Velika greda (840 m)
    Baklajin vrh (817 m)
    Petesjak (900 m)
    Progledalo (901 m)
    Javornik (824 m)
    Pištenjak (783 m) (Koordinate: 44.93194, 15.25389)
    Žegarski vrh (Koordinate: 44.94028, 15.26)
    Erderoga kosa (930 m)
    Atinovac (799 m)
    Jurjeva kosa (863 m)
    Čardak (962 m)
    Orlovčić (996 m)
    Samar (859 m)
    Vršak (1028 m)
    Grabar (1067 m)
    Sljeme (1026 m) (kod Čanka)
    Cicer (1095 m)
    Šijanova kosa (1115 m)
    Pišaćuša (1081 m) (Koordinate: 44.6942, 15.5986)
    Sljeme (kod Vrela Koreničkog) (1243 m)
    Nikina Plasa (1254 m)
    Metlica (1163 m)
    Mrsinj (1269 m)

    Mrsinj je brdo na prijelaznom području između Male Kapele i Ličkog sredogorja, iznad Korenice.
    Proteže se smjerom sjever – jug, a na njegovu su hrptu istaknuti vrhovi Nikina plasa (1268 m) i Mrsinj 
    (1259 m). Ispod vrha Mrsinj, na istaknutom dijelu padine, ostaci su srednjovjekovne utvrde Mrsinj – grad (1097 m), koja je povijesno važna kao prvo upravno središte Krbavske biskupije (od 1185. g., poslije je prebačeno na Udbinu). 

    Geologija

    Planine Male Kapele građene su od mezozojskih karbonatnih stijena, najviše iz dolomita.
    Sastavci zimi
    Na kraju jezera Novakovića Brod (lijevo) u donjim plitvičkim jezerima nalaze se kaskade visoke 25 m preko kojih se voda jezera ruši u prošireno udubljenje nazvano Sastavci. Ovdje se voda spaja s vodom potoka Plitvica koja se prelijeva preko 78 m visokog slapa zvanog  Veliki slap (u pozadini, desno), te u podnožju Sastavaka stvara izvor rijeke Korane (dolje).

    Priroda

    PRIRODA


    Mala Kapela je bogata biljnim i životinjskim svijetom, slično kao i susjedna Velika Kapela. 

    Biljni svijet

    Na dolomitnim stijenama se ističu prostrane borove šume, a ponegdje još ima i predjela pod sačuvanom prašumom. 
    Picture
    Picture
    Picture
    Picture

    Životinjski svijet

    Područje Male Kapele nastanjeno je vukovima, medvjedima, risovima kao i raznim drugim životinjama.
    Picture
    Picture
    Početkom 2023. godine kamerom-zamkom je na području Nacionalnog parka Plitvice snimljen ris
    Izvor: Nacionalni park Risnjak
    Ptice vodarice
    NP Plitvička jezera već godinama organizira zimsko prebrojavanje ptica vodarica, kako bi se ustanivo njihov broj jer su u pitanju  ptice stanarice čiji je areal neraskidivo vezan uz ovaj nacionalni park. Takva se praksa provodi širom svijeta, u sklopu najstarijeg i najvećeg projekta kojeg od 1967. god. organizira Wetlands International, svjetska organizacija za zaštitu močvarnih područja. Projekt doprinosi boljoj zaštiti ptica i njihovih staništa na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera u prebrojavanje su uključeni lokaliteti: Plitvička jezera (jezera), Matica i Bijela rijeka. Na lokalitetima Parka zabilježene su 104 divlje patke, 10 velikih vranaca, jedna siva čaplja i jedan par velikih ronaca (mužjak i ženka). Zadnjih nekoliko godina veliki ronci zabilježeni su na području Parka tijekom gniježđenja u proljeće, a sada i na zimovanju. U Hrvatskoj je to vrsta ugrožena degradacijom staništa i onečišćenjem rijeka i jezera koje preferira ta ptica vodarica. Jedna od ugroženih vrsta, veliki ronac  Mergus merganser, također je pronašla utočište na Plitvičkim jezerima i tijekom zime.
    IZVOR NOVI LIST, 3.2.2022.

    Zaštita prirode

    Nacionalni park "Plitvička jezera"

    Plitvička jezera se nalaze između gorja Male Kapele na zapadu i Ličke Plješivice na istoku. Nacionalni park leži uz državnu cestu D1 Zagreb - Split između Slunja i Korenice, a u neposrednoj blizini Bosne i Hercegovine. Veća gradska naselja u blizini su: Ogulin, Otočac i Gospić u Hrvatskoj te Bihać u BIH.

    Nacionalni park Plitvička jezera je najveći, najstariji te najposjećeniji hrvatski narodni park. Kao skup jezera, osobita je krško-geološka i hidrogeološka pojava. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera bistre plavo-zelene boje. Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka, a medjusobno su spojena kaskadama i slapovima.
    Sedrene barijere, koje su tu nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od osnovnih osobitosti toga parka. Poseban zemljopisni položaj i jedinstvene klimatske značajke pridonesli su nastanku brojnih prirodnih pojava i bogatoj biološkoj raznolikosti. Sedreni sedimenti su oblikovani od pleistocena do danas u ponikvama i depresiama izmedju okolnih planina. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stijena.


    Naziv jezera
    Ivan Dominik Vukasović (otočački župnik) prvi put spominje naziv "Plitvicza" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potječe od novije riječi "pličina" tj. zapravo tada izvorno plitvac (= čakavski kako se tu govorilo do Turaka), što je još do danas ostao česti naziv plićina medju jadranskim otocima.

    Stoljećima je voda taložila vapnenac i nastajali su plitki bazeni (danas pličine) ili tada čakavski plitvice. Neki noviji znanstvenici naprotiv smatraju unatrag kako ime narodnog parka potječe od rječice Plitvice. Ova mala rijeka se ulieva u Plitvička jezera na donjemu i završnom dielu jezera, pa zato i obližnje selo nosi isto ime Plitvice.

    Ukupna površina je 29.685 hektara (296,85 km²), od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža točka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1.279 m na Seliškom vrhu. Godine 2006., bilo je 866.218 posjetitelja.

    Prostrani šumski skupovi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo biljnog i životinjskog svieta, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumski putovi i drveni mostići i još puno toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom 1979. godine, među prvima u svijetu. Park je podijeljen na uže i širje područje prama stupnju zaštite.

    Nalazi se na području dvije županije, 91% parka je većinom u Ličko-senjskoj županiji, a tek 7% na sjevernom rubu je u Karlovačkoj županiji. Na Plitvičkim jezerima se nalazi i izvor rijeke Korane, koja se napaja vodom iz tih jezera. Klima u nacionalnim parku je umjerena planinska.

    Razno:
    Prvi ozbiljni početci turizma na Plitvičkim jezerima potječu od 1861. godine. 
    Godine 2011. bilo je više od milijun posjetitelja po prvi puta u povjesti ovoga nacionalnog parka. 
    Brojni su iztraživači pridonesli poznavanju i razvitku Plitvičkih jezera, a od njih se posebno izdvaja Ivo Pevalek, kojemu je podignuta i spomen-ploča. 
    [1] 

    Plitvička jezera

    JezeroNadmorska visina (m)Površina (ha)Dubina (m)Grupa jezera
    Prošćansko jezero 636 68,0 37 Gornja jezera
    Ciginovac 620 7,5 11 Gornja jezera
    Okrugljak 613 4,1 15 Gornja jezera
    Batinovac 610 1,5 5 Gornja jezera
    Veliko jezero 607 1,5 8 Gornja jezera
    Malo jezero 605 2,0 10 Gornja jezera
    Vir 598 0,6 4 Gornja jezera
    Galovac 582 12,5 24 Gornja jezera
    Milino jezero 564 1,0 1 Gornja jezera
    Gradinsko jezero 553 8,1 10 Gornja jezera
    Veliki Burget 545 0,1 2 Gornja jezera
    Kozjak 534 81,5 46 Gornja jezera
    Milanovac 523 3,2 18 Donja jezera
    Gavanovac 514 1,0 10 Donja jezera
    Kaluđerovac 505 2,1 13 Donja jezera
    Novakovića Brod 503 0,4 3 Donja jezera
    Plitvička jezera   217,0    
    Picture
    Reljef područja Plitvičkih jezera
    Plavi znakovi prikazuju razmještaj limnigrafa (limnigraf, grč.: pisač na čelu bunarskog vodomjera; upotrebljava se na rijekama i jezerima za registriranje promjena vodostaja. Služi za dobivanje nivograma - kronološki grafički prikaz vodostaja).
    Preuzeto iz Riđanović, 1999, i geografija.hr
    Picture
    Panoramski prikaz Plitvičkih jezera
    Istraživanje izvora Plitvica
    Datum objave: 6.7.2021. Autor: Avanture Gorana Šafareka
    Opis: Istraživanje izvora Plitvica
    Prašuma Ćorkova uvala / Primary forest in Croatia
    Datum objave: 
    21.3.2022. Autor: Explore Croatia
    Opis. Prašuma Ćorkova uvala / Primary forest in Croatia

    Stanovništvo i naselja

    STANOVNIŠTVO I NASELJA


    Povijesni pregled

    Kao i Velika Kapela, Mala Kapela tijekom povijesti bila je u posjedu Hrvatske plemenite obitelji Frankopan. Ime je dobila po šumskoj kapeli na planinskom prijevoju između Modruša i Brinja, gdje je bilo konačište za putnike, a njeno staro ime je Gvozd. Turizam je razvijen osobito na istokčnom dijelu planine oko Plitvičkih jezera.

    Narodna baština

    KUU "Gacka" Ličko Lešće - Preko Kapele
    Nastup u emisiji "Moje Skitnje" TV VOX Zadar, 11.05.2012.

    Po planini i po kraju

    SJEVEROZAPADNI GREBENI I KOSE


    Prijevoj Kapela


    Tunel Mala Kapela

    Tunel Mala Kapela najduži je cestovni tunel u Hrvatskoj, na autocesti A1. Nalazi se u predjelu između sela Jezerane i Modruš između izlaza za Ogulin i za Brinje na autocesti A1. Tunel ima dvije cijevi koje su međusobno razmaknute 25 metara. Cijevi ovog tunela su različitih dužina, jedna je duga 5780 metara a druga 5821 metar. Prolazi kroz planinu koje se zove Mala Kapela i po toj planini je dobio i ime.
    ​
    Zapadna cijev tunela puštena je u promet 15.6.2005. godine. Do 30.5.2009. kada je otvorena istočna cijev ovoga tunela promet se odvijao uglavnom dvosmjerno jedinom zapadnom cijevi tunela, osim u vrhuncima  turističke sezone kada se povremeno regulirao jednosmjeno.

    Istočna cijev u promet je puštena 30.5.2009. Time su se smanjile gužve koje nastaju u ljetnim vikendima prilikom smjene turista, a tunel više nije uzrok prometnih čepova pri većem protoku vozila.

    Obje tunelske cijevi su opremljene ventilacijom, potpunom svjetlosnom i znakovnom signalizacijom, izlazima u slučaju nužde, proširenjima za zaustavljanje u slučaju nužde a same cijevi su na više mjesta povezane manjim prolazima u slučaju da jedna od cijevi bude blokirana, od tih prolaza 6 je za vozila a 14 je pješačkih. Također tunel je opremljen uređajima koji distribuiraju radijski signal Hrvatskog radija programe HR1 na 102,3 MHz te HR2 na 97,5 MHz. 
    [3] 
    Picture
    Tunel Mala Kapela
    Autor fotografije: Jarba, Wikipedija

    PO BRINJSKOM KRAJU


    Dokumentarni film iz Brinja osamdesetih godina
    (2 dijela)

    PO PLITVIČKOM KRAJU


    Proces osedravanja kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera predstavlja dio jedinstvene univerzalne vrijednosti zbog koje su Plitvička jezera proglašena nacionalnim parkom i uvrštena na UNESCO-vu Listu svjetske prirodne baštine.
    Picture
    Naslovna fotografija
    Izvor potoka Plitvice nalazi se neposredno ispod vile "Izvor", tzv. "Titove vile".
    KOORDINATE: 44.902709, 15.571802
    Legenda o nastanku Plitvičkih jezera
    Teška sparina morila nekoliko nedjelja poljane i gore. Ljudi i životinje, livade i vrtovi čeznuli su za okrijepom, blagom kišicom. Sama Crna Rijeka, koja je veselo žuborila između strmih litica, bijaše se osušila. Samo u malim kamenitim izdubinama podržavala se po koja kap vode, koju su posvuda tražile sitne ptice, da utažu ljutu žeđ. Povenula bila i trava kraj obale, koja je prije vrlo bujno rasla. Izdaleka i bliza dolazio narod ovamo, jer je bio naučen da kod Crne Rijeke nađe vode i okrijepe. Badava je narod molio i vapio za blagom kišicom.
    Nebo se ne htjede smilovati… Na to se ukaže u dolini sadašnjih Plitvičkih Jezera Crna Kraljica sa sjajnom pratnjom. Ona je u vrletnom Velebitu imala svoje vilinske dvore, te je katkada dolazila u plodonosne ravnice Ličkoga Polja i Gacke Doline, gdje je svojom dobrotom usrećivala narod.
    Narod zavapije kraljicu za pomoć, za vodu, jer će skapavati od žeđi i narod i blago, a propasti i žita i livade. Kraljica se smilova i obeća dati vode u obilju. Uz grmljavinu i bljesak spusti se za tinji čas na zemlju silna kiša, koja je okrijepila ljude i životinje, polja i livade. Kiša je padala cijelu noć, a voda je sve više rasla… dok nije stvorila trinaest jezera u koritu Crne Rijeke, a od njih je prvo jezero nazvano Prošćanski po „prošnji“ naroda za vodu.
    Marljive ruke zahvalnoga naroda uzeše tada nositi na brijeg kamen po kamen, te se je domala na vrhuncu brijega nad Kozjakom dizao ponosit kraljičin dvor. Narod je bio sretan i zadovoljan, a Crna Kraljica je poput bijele vile bdjela nad onim krajem radujući se i sama Plitvičkim Jezerima. – Poslije se dvor nad Kozjakom zapustio malo po malo, jer se, kako kažu, kraljica povukla u podzemne vilinske dvore kod Galovca i Okrugljaka. Puk je išao na poklonstvo na ta mjesta i molio kraljicu da mu se pojavi ili da dade kakav znak od sebe, da je živa. Odjednom dignu se voda iz Galovačkog jezera i stade se velikim bukom prelijevati preko pećine.
    Jednom opet nasta pogibao za čitavu okolicu od velikoga povodnja. Silan vihor diže se naglo te stade rušiti drvlje i kamenje. Sa brijegova tekli su od velike kiše curkom potoci i nosili mutnu vodu u jezera. Činilo se da je došao sudnji dan. U smrtnom strahu zatraži narod opet pomoć u svoje dobre majke ‚Crne Kraljice‘.
    Munja bljesnu uzduhom, vihori i kiše stadoše se utišavati, a na vodopadu Galovca ukaza se čarobno svijetlo, ukaza se obožavana kraljica te reče umiljatim glasom: ‚Narode, ti si dobar, vjeran i odan svojoj zemlji i svome kralju; poslušan si i ustrajan, ali ćeš biti dugo na straži kršćanstva i boriti se za vjeru i domovinu. Stoga ću ja opet k tebi doći, a s mojim će ti dolaskom sinuti sunce ljepše budućnosti. Onda neće biti zapušteni tvoji hladoviti gajevi i lijepe doline; otada će k tvojim divnim Plitvičkim Jezerima u pohode dolaziti gospoda iz svega svijeta.

    Zapisao: Mali Ivica - Lukin portal za djecu i obitelj
    Picture
    Fotografija Plitvičkih jezera iz prve polovice 20. stoljeća
    Iz zbirke Željka Mišića-Pažina
    Znate li?

    ... da je 1914. godine odbačen projekt gradnje hidroelektrane na Plitvičkim jezerima. No ipak, 1936. godine izgrađena je mala hidroelektrana Burget smještena u pećini pokraj jezera Burget, radi opskrbe strujom Hotela Plitvice. Radi se o maloj hidroelektrani kojoj se ustava nalazi na jezeru Burget, a strojarnica u kojoj je turbina i generator smještena je u betonskom objektu i pećini pokraj jezera. Nažalost zbog devastiranosti hidrocentrala nije u funkciji niti otvorena za posjetitelje. Zaštićeno je kulturno dobro jer predstavlja vrijedan primjer industrijske arhitekture prve polovice 20. stoljeća.
    ... u prošlosti su Plitvička jezera nazivali "Vražjim vrtom".

    Rast sedre

    Analize starosti aktivnih barijera pokazale su kako je prosječna godišnja brzina rasta sedrenih barijera oko 13,5 mm. Godišnja brzina rasta izlazne barijere jezera Kozjak iznoti oko 5,6 mm dok je kod Prošćanskog jezera brzina oko tri puta veća. Svaka barijera ima svoju dinamiku, jedne rastu brže, a druge sporije; pri tome nizvodne barijere ponekad nadvisuju uzvodne koje se pritom potapaju, a iz dva jezera nastaje jedno.
    Korana

    ​Iz Plitvičkih jezera istječe rijeka Korana, koja potom prolazi kroz Slunj i na kraju svojeg toka dugog 134 kilometara pokraj Karlovca utječe u Kupu.
    Vila "Izvor"

    Sjeverozapadno od Plitvica Sela, iznad izvora potoka Plitvice, u gustoj šumi nalazi se Vila Izvor ili “Objekt 99”, kako je zovu mještani i djelatnici Nacionalnog parka Plitvice, koju je nakon Drugog svjetskog rata dao sagraditi Josip Broz Tito. Vilu su u razoblju od 1948. do 1953., na površini većoj od 10.000 m2 gradili ratni zarobljenici i nekoliko stotina političkih zatvorenika iz zatvora Golog otoka, Lepoglave, Srijemske Mitrovice i Stare Gradiške. Vila je građena od zeleno-sivog
    kamena škriljevca, koji je vlakom dopreman s Medvednice iznad Zagreba. Namještaj su od masivnog drveta izradili zatvorenici iz Lepoglave. Otvorena je tajnovito, bez puno publiciteta. Vila je obložena kamenom i masivnim drvetom koji lakiranim u sedam slojeva, te s krovom pokrivenim olovom.
    Osim 20-ak apartmana za odabrane goste, te desetak uredskih kancelarija, u vili se nalazila kuglana, dvorana za biljar, kino, dvorane za sastanke i dnevni odmor. Čuvalo ju je i nekoliko pasa vučjaka.  Imala je zatvoreni sistem centralnoga  rijanja s dvije kotlovnice. Napajala se strujom iz riječnog izvora potoka Plitvice u dubokom kanjonu ispod Vile. Vila je sagrađena da bude i sigurno sklonište, sakrivena je u šumi ali je probijen i podzemni tunel dugačak 80 metara, za izlaz iz rezidencije u nuždi. Josip Broz Tito je u vili boravio samo pet puta. Pričalo se kako ju je napravio po želji supruge Jovanke, čija je rodna kuća u Jošanima, udaljena nekoliko desetaka kilometara od vile.
    IZVOR  Titova vila “Izvor”, opljačkana i zaboravljena
    Titova vila Izvor intervju sa Dušanom!
    Proizvodnja: TV Loki

    Poučno-rekreativne staze u NP "Plitvice"

    Osim 22 kilometra staza i šetnica u jezerskoj zoni, posjetitelji Nacionalnog parka Plitvice mogu obići i poučno-rekreativne staze u parku. Poučne staze imaju za cilj približiti šumski ekosustav (koji prekrivaju više od tri četvrtine površine nacionalnog park) posjetiteljima koji svoj boravak u Nacionalnom parku Plitvička jezera žele, uz aktivni odmor, obogatiti i znanjem o šumama i šumskim ekosustavima te spoznati ulogu šume u očuvanju jezera. Staze vode kroz velike šumske komplekse i gorske livade s prekrasnim vidikovcima. Duž staza postavljeni su poučni panoi čija je osnovna zadaća upoznati posjetitelje sa šumskim ekosustavima te drugim prirodnim i kulturnim znamenitostima. Osim edukativnog karaktera, zbog svoje duljine i konfiguracije terena, staze imaju i rekreativni karakter.
    Okruženje kojima prolaze staze je životno stanište brojnih životinjskih vrsta (medvjedi, vukovi, divlje svinje, lisice, jazavci, srne, jeleni i dr.) tako da nije dozvoljeno loviti ih, dirati, hraniti ili na bilo koji način uznemiravati. Kroz park se preporuča uvijek dovoljno glasno razgovarati kako bi životinje na vrijeme čule, osjetile prisustvo čovjeka i udaljile se od staze.

    Među stazama su:
    • staza Čorkova uvala, duljine 21 kilometar. Posebnost ove staze je u činjenici što se ona dobrim dijelom proteže kroz istinsku prašumu. Staza je obilježena.
    • staza Plitvica,  duljine oko 9 kilometara. Staza je obilježena.

    RAZDOLJE


    NAJVIŠI VRH: (1114 m)

    JAVORNIK


    NAJVIŠI VRH: SELIŠKI VRH (1279 m)

    KIK


    NAJVIŠI VRH: KIK (1085 m)

    KORENIČKIM KRAJEM

    MRSINJ


    NAJVIŠI VRH:  NIKINA PLASA (1268 m)
    Nikina plasa je najviši vrh brda Mrsinja koje se proteže smjerom sjever – jug na prijelaznom području između Male Kapele i Ličkog sredogorja. Vršna točka obilježena je natpisom na kamenu. S vršnog dijela pruža se pregledan vidik prema Velebitu.

    Prilazi.
    Korenica - Mrsinj-grad - Nikina plasa 3.30 h

    Krbavica - Nikina plasa 2.30 h

    Najčešće se za prilaz koristi put iz Korenice preko Mrsinj-grada. Markirani put počinje na ulazu u Korenicu iz smjera Plitvičkih jezera, odmah nakon benzinske postaje. Prve markacije uočljive su s glavne ceste, a vode Ulicom bana Derenčina. Nakon zadnjih kuća put vodi preko livade, ulazi u šumu kroz koju vodi postupno sve strmije do Mrsinj grada. Od Mrsinja se put nastavlja usponom na prijevoj a zatim silazi do mak. ceste na slikovitoj travnatoj visoravni Poljica (oko 1 h od Mrsinj grada). Prateći cestu po d. rubu Poljica ulazi se ponovno u šumu. Oko 100 m od ulaza u šumu nalazi se križanje: l. put uspinje se 30’ na Nikinu plasu, a d. put silazi 2 h u Krbavicu. Prilazni put od izvora Krbavice počinje u zaselku Panjkovići, uspinje se postupno kroz visoku bukovu šumu i po travnatim proplancima. Nakon 2 h, na mjestu gdje put izlazi na mak. cestu u blizini ruba visoravni Poljica d. je odvojak za vrh Nikinu plasu (30’), dok se prateći cestu može nastaviti 1 h do Mrsinj grada.

    IZVOR Mrsinj - vrh Nikina plasa. Hrvatski planinarski savez (pristupljeno 23.3.2023.)
    Mrsinj grad

    Mrsinj-grad je bila srednjovjekovna utvrda. Ostaci te utvrde nalaze se na brdu Mrsinju, malo ispod vrha tog brda, s istočne strane. Strateški položaj te utvrde je taj što brdo Mrsinj (vrh Mrsinj 1259 m) se nalazi na području gdje Ličko sredogorje prelazi u Malu Kapelu. Brdo se proteže u pravcu sjever-jug, Iz utvrde se moglo kontrolirati kretanje ljudi u Bijelom polju koje se nalazi istočno te izvor vode (Vrelo Koreničko).
    440 m nadmorske visine niže se nalazi naselje i rječica Korenica, koja je nastala ispod ove utvrde i to kao obrambeno naselje.
    Osim obrambene svrhe, utvrda Mrsinj je imala i crkvenu namjenu. Bila je prvim mjestom gdje su stolovali biskupi Krbavske biskupije. Krbavski biskupi su stolovali na Mrsinju od 1185., a poslije se biskupijsko sjedište preselilo u Udbinu.
    [4] 
    Pogled s brda Mrsinj na Koreničko polje i Golu Plješivicu, u pozadini
    Pogled s brda Mrsinj na Koreničko polje i Golu Plješivicu, u pozadini
    Legenda o Mrsinj-gradu
    Mrsinj grad je sagradio jednom davno prije puno, puno godina jedan kralj. Nekada je Korenica i sve ovo polje bilo more, a samo Plješivica i Mrsinj su bili kopno.
    Mrsinj je bio otok. Kralj koji je imao dvorac na gradu Mrsinju imao je tri kćerke, koje su bile najljepše i naravno najpametnije.  Jednog dana on je opazio na Plješevici nešto jako bjelo i poslao je sluge da donesu sa Plješivice snijeg. Kad je kralj uzeo snijeg u ruke i kad viđe da mu od tog ruka ozebe i da to nestade, da se istopi, on se ustraši i naredi svima da se pakuju i da bježe jer je to zao znak.  Svi su se spremili i krenuli,samo njegova najmlađa ćerka Mrsa nije htjela napustiti Mrsinj i ona odluči ostati i čuvati blago.  Kralj se jako naljutio i prokleo je Mrsu: "Dabogda se pretvorila u zmijurinu i čuvala ovo blago dok god te ne poljubi ljudsko lice. Lijepa Mrsa se pretvorila u zmijurinu i dan danas čuva blago grada Mrsinja, ali je još niko nije poljubio...

    Zapisala: Irena Milošević- Mioković (blog Djeca oluje); 7.2.2011.

    Praktično

    AKTIVNOSTI


    Pješačenje i planinarenje


    Poučno rekreativne staze na područjju Nacionalnog parka "Plitvička jezera" - OTVORI
    Picture
    Poučno rekreativna staza Čorkova uvala i Plitvica

    BORAVAK


    Smještaj


    Područje Pitvičkih jezera
    Hotel Jezero 
    HR 53231 Plitvička jezera Hrvatska - Europa
    Tel: +385 (0)53 751 500 
    Fax: +385 (0)53 751 600
    e-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr
    Web: NP Plitvička jezera 
    Picture

    Hotel Plitvice
    HR 53231 Plitvička jezera Hrvatska - Europa
    Tel: +385 (0)53 751 200 
    Fax: +385 (0)53 751 165
    Email: info@np-plitvicka-jezera.hr
    Web: NP Plitvička jezera

    Picture

    Hotel Bellevue
    HR 53231 Plitvička jezera Hrvatska - Europa
    Tel: +385 (0)53 751 800
    Fax: +385 (0)53 751 165
    e-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr
    Web: NP Plitvička jezera
    Picture

    Ethno Houses Plitvica Selo
    Plitvica Selo 66/1, 53231 Plitvica selo, Hrvatska

    Etno kuće Plitvica Selo nalaze se u srcu Nacionalnog parka Plitvička Jezera, na oko 400 metara od najvišeg slapa, a nude klimatizirane sobe u izvornom drvenom stilu s LCD TV-om sa satelitskim programima. Objekt je smješten u neposrednoj blizini državne ceste broj 1.

    Picture

    Hotel Degenija
    Selište Drežničko 57A, 47245 Selište Drežničko, Hrvatska

    Hotel Degenija smješten je u selu Selište Drežničko te nudi sobe s besplatnim bežičnim pristupom internetu i TV-om ravnog ekrana. Ulaz u Nacionalni park Plitvička jezera udaljen je samo 4 km.  
    Picture

    Hotel Grabovac
    Plitvička Jezera, 53231 Grabovac, Hrvatska
    Tel: +385 (0)53 751 999; Fax: +385 (0)53 751 892
    e-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr
    Web: NP Plitvička jezera 

    Smješten je otprilike 12 km od sjevernoga ulaza u Nac. park. Sve sobe imaju telefon i kupaonicu s tušem. Gostima su na raspolaganju a la carte ili samoposlužni restoran, caffe bar s TV-om i trgovina unutar motela.
    Picture

    Auto-kamp Korana
    Plitvička Jezera, 53231 Selište Drežničko, Hrvatska
    Tel: +385 (0)53 751 888; Fax: +385 (0)53 751 882
    e-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr
    Web: NP Plitvička jezera 

    Autokamp "Korana" jedan je od najljepših autokampova kontinentalne Hrvatske, smješten 6 km od ulaza u Nacionalni park. Prostire se na površini od 35 ha i može primiti oko 2500 kampista, koji odabiru željenu lokaciju za smještaj kampera, kamp-prikolice ili šatora. Autokamp "Korana" svojim gostima nudi mogućnost smještaja u 47 ugodno opremljenih bungalova opremljenih odvojenim krevetima s posteljinom, stolom i stolicama. Svi gosti autokampa koriste se zajedničkim sanitarnim čvorom.
    Bungalovi Korana smješteni su u kampu koji se prostire na površini od 350 000 m2, a udaljeni su 6 km od Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji je pod zaštitom UNESCO-a. Kamp ima restoran, bar i dućan, a svim je gostima na raspolaganju oprema za roštilj. Gostima su besplatno na raspolaganju i bežični pristup internetu i parkiralište.
    Picture

    Područje Korenice
    Pension Perišić
    Vranovača 73, 53230 Korenica, Hrvatska 
    web: http://www.houseperisic.com/  

    Smješten u idiličnom ruralnom kraju, oko 12 km od Nacionalnog parka Plitvička jezera, ovaj pansion nudi zvučno izoliran i udoban smještaj s balkonima i besplatnim bežičnim pristupom internetu.
    Osim toga, u restoranu pansiona poslužuju se tradicionalna jela, uključujući kobasice, meso s roštilja ili pečeno meso, domaću šljivovicu ili medovaču te besplatan aperitiv uz obrok.
    Picture
    Gsm-1: ++385(0)99 415 6718
    Gsm-2: ++385(0)99 214 3785
    Fax: ++385(0)53 776 721
    milan.perisic@gs.t-com.hr

    Auto-kamp Borje
    HR53231 Plitvička jezera,
    Tel: +385 (0)53 751 790
    Fax: +385 (0)53 751 791
    e-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr
    Web: 
    NP Plitvička jezera

    Klikom na logo BOOKING.COM direktno pronađi smještaj na području Male Kapele:

    BOOKING
    Klikom na logo direktno pronađi smještaj na području
    Male Kapele (zona Plitvičkih jezera)

    BOOKING
    Klikom na logo direktno pronađi smještaj na području
    Male Kapele (zona Vrhovina)

    BOOKING
    Klikom na logo direktno pronađi smještaj na području
    Male Kapele (zona Plaškog)

    Upozorenja i opasnosti 

    Minska situacija na topografskim kartama

    Picture
    Hrvatski centar za razminiravanje - Idejni projekt razminiravanja (područje Male Kapele u Karlovačkoj županiji), 2013. godina
    Picture
    Karta Državnog lovišta Mala Kapela I, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima
    Picture
    Karta Državnog lovišta Dabar, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima
    Picture
    Karta Državnog lovišta Vrhovine, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima
    Picture
    Karta Državnog lovišta Mala Kapela II, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima
    Picture
    Topografska karta Državnog lovišta Brinje.
    Picture
    Topografska karta Državnog lovišta Mrsinj.
    Picture
    Karta Državnog lovišta Golo Trlo, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima

    IZVORI I LITERATURA


    Reference

    [1] HR.METAPEDIJA, Narodni park Plitvička jezera
    [2] WIKIPEDIJA, Mala Kapela   

    [3] WIKIPEDIJA, Tunel Mala Kapela    
    [4] WIKIPEDIJA, Mrsinj-grad 
    [5] BOCIĆ, Neven, Plitvička jezera - tamo gdje voda prkosi kršu​, geografija.hr (2009.)

    Ostali izvori i literatura

    ANIĆ, I., MIKAC, S.; Struktura, tekstura i podmlađivanje dinarske bukovo-jelove prašume Čorkova uvala (Structure, texture and regeneration of dinaric beech-fir virgin forest of Čorkova Uvala); Šumarski list, 11-12, 505-515, Zagreb, 2008.
    BOŽIĆEVIĆ, S., ured.; Plitvička jezera – Nacionalno dobro Hrvatske – svjetska baština; NP Plitvička jezera i HAZU, 104 str., Zagreb, 1994.
    BOŽIĆEVIĆ, S.; Zlatna obljetnica Nacionalnog parka „Plitvička jezera“; Priroda br. 861, 89/4, 6-8, Zagreb, 1999.

    FRANIĆ, Dragutin; Plitvička jezera i njihova okolica; 439 str. Tisak kraljevske zemaljske tiskare, Zagreb, 1910.
    GAVAZZI, A.; Geneza Plitvičkih jezera; Glasnik Hrvatskog naravoslovnog društva, Godina XV, 1-9, Zagreb, 1904.
    GUŠIĆ. Branimir., MARKOVIĆ, M., ured.; Plitvička jezera – čovjek i priroda; Nacionalni park Plitvička jezera, 260 str., Zagreb, 1974.
    HERAK, M.; Tektonska osnova hidrogeoloških odnosa u izvorišnom području Kupe i Korane s Plitvičkim jezerima; Referati V savjetovanja geologa Jugoslavije, 17-25, Beograd, 1962.

    HIRC, D.; Prirodni zemljopis Hrvatske; Naklada Antuna Scholza, 721 str., Zagreb, 1905.
    HORVATINČIĆ, N.; Starost sedre Plitvičkih jezera; Priroda 861/4, 20-22, Zagreb, 1999.

    HORVATINČIĆ, N., ČALIĆ, R. i GEYH, A. M.; Interglacial Growth of Tufa in Croatia; Quaternary Research 53, 185–195; 2000. god.
    HORVATINČIĆ, N., KRAJCAR BRONIĆ, I., OBELIĆ, B.; Diferences in the 14C age, δ13C and δ18O of Holocene tufa and speleothem in the Dinaric Karst; Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology 193, 139-157; 2003. god.
    HRANILOVIĆ, H.; Geomorfološki problemi iz hrvatskog Krasa; Glasnik Hrvatskog naravoslovnoga društva XIII/1-3, 93-133, Zagreb, 1901.

    KOCH, F.; Plitvička jezera, Prilog poznavanju tektonike i hidrografije Krša; Vijesti Geološkog zavoda u Zagrebu, Knjiga I, 1925/26., 150-177, Zagreb, 1926.

    KUSSAN, Geschichte des Oguliner Regiments
    MATONIČKIN, I., PAVLETIĆ, Z.; Biološke karakteristike sedrenih slapova u našim krškim rijekama; Geografski glasnik 22, 43-56, Zagreb, 1960.

    MEŠTROV, M., VIDAKOVIĆ, P., MOVČAN, J., ČUDINA, P., ured.; Plitvička jezera – čovjek i priroda II; HAZU Razred za prirodne znanosti i Društvo za zaštitu Plitvičkih jezera, 255 str., Zagreb, 2000.
    NJAVRO, Mato (ed.): Plitvice Lakes, Turistička naklada d.o.o., Zagreb 2005.

    PERICA, D., LUKAČ, G.; Plitvička jezera – biser Like; Geografski horizont 1-2/2004, 7-23, Zagreb, 2006.
    PEKTRI, M.; Prinosi hidrologiji Plitvica; Nacionalni park Plitvička jezera, Zagreb, 1958.
    PEVALEK, I.; Oblici fitogenih inkrustacija i sedre na Plitvičkim Jezerima i njihovo geološko znamenovanje. Spomenica u počast Dr. Dragutinu Gorjanović – Krambergeru; 101-110, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb, 1925.-26.)
    PEVALEK, I.; Biodinamika Plitvičkih jezera i njena zaštita; Nacionalni park Plitivička jezera, 275-294, Zagre, 1958.
    POLŠAK, A.; Geološki aspekti zaštite Plitvičkih jezera. Plitvička jezera – čovjek i priroda; NP Plitvička jezera, 23-32, 1974. godina.
    POLŠAK, A., JURIŠA, M., ŠPARICA, M., i ŠIMUNIĆ, A.; Osnovna geološka karta 1 : 100 000 list Bihać; SGZ, Beograd – IGI, Zagreb, 1976.

    POLŠAK, A., CRNKO, J., ŠIMUNIĆ, An., ŠIMUNIĆ, Al., ŠPARICA, M., i JURIŠA, M.; Tumač Osnovne geološke karte 1 : 100 000 za list Bihać; 52 str., SGZ, Beograd – IGI, Zagreb, 1981.
    POLJAK, Josip; Pećine hrvatskog krša II dio, Pećine okoliša Plitvičkih jezera, Drežnika i Rakovice; Prirodoslovna istraživanja JAZU, 1-25, Zagreb, 1914.
    RIĐANOVIĆ, J.; Geografski smještaj (položaj) i hidrogeografske značajke Plitvičkih jezera; Plitvička jezera nacionalno dobro Hrvatske – svjetska baština, Znanstveni skup, 29-42, Zagreb, 1994.
    RIĐANOVIĆ, J.; Hidrogeografske značajke Nacionalnog parka Plitvička jezera; Geografski glasnik 38 246-252, Zagreb, 1976.
    RIĐANOVIĆ, J., BOŽIČEVIĆ, S.; Geographic-Physical Conditions of Runoff and Hydrogeological Characteristics of the Plitvice Lakes; Acta geographica Croatica 31, 7-26, Zagreb, 1996.

    RIĐANOVIĆ, J.; Limnigrafi na Plitvičkim jezerima; Priroda br. 861, 89/4 34-36, Zagreb, 1999.
    ROGLIĆ, J.; Unsko-koranska zaravan i Plitvička jezera – geomorfološka promatranja. Geografski glasnik 13, 49-66, Zagreb, 1951. (PDF)
    ROGLIĆ, J., Morfološke posebnosti Nacionalnog parka Plitvička jezera. Plitvička jezera – čovjek i priroda, 5-22, Zagreb, 1974.
    RUBINIĆ, J., ZWICKER, G., DRAGIČEVIĆ, N.; Doprinos poznavanju hidrologije Plitvičkih jezera – dinamika kolebanja razine jezera i značajne promjene; Savjetovanje „Hidrološka mjerenja i obrada podataka“ NP Plitvička jezera, 26.-28. 11. 2008. Zbornik radova, 207-230, Rijeka, 2008.
    SRDOČ, D., HORVATINČIĆ, N., OBELIĆ, B., KRAJCAR, I., SLIEPČEVIĆ, A.; Procesi taloženja kalcita u krškim vodama s posebnim osvrtom na Plitvička jezera; Krš Jugoslavije 11/4-6, 101-204, Zagreb, 1985.
    ŠENOA, M.; Rijeka Kupa i njezino porječje; Rad JAZU, Knjiga CXXII, 94 str., Zagreb, 1895.
    Ostali tekstovi i članci
    SMOLČIĆ, Marin: U tijeku je izlov alohtonih ribljih vrsta u NP Plitvička jezera. Novi list, 13.9.2021.

    Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


    Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
    Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
    Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
    Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
    ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
    Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

      Obrazac za upit

    POŠALJI / SEND

    INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
    Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
    This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
    Prilažem iznos / I donate (in €):

    Picture
    Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

    All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

    Picture
    PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
    • Početna
      • Uvodna riječ
      • Blog
      • Dinarski kolaž
    • Planine
      • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
        • O Dinarskom gorju >
          • Struktura i podjela Dinarskog gorja
          • Interaktivna karta Dinarskog gorja
          • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
          • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
        • Geologija Dinarskog gorja >
          • Dinarski krš
        • Vode (hidrografija - hidrologija) >
          • Rijeke >
            • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
              • Primorsko-istarski slivovi
              • Dalmatinski slivovi
              • Hercegovački slivovi
              • Slivovi Skadarskog bazena
            • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
              • Sliv rijeke Save >
                • Sliv rijeke Ljubljanice
                • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
                • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
                • Sliv rijeke Une
                • Sliv rijeke Vrbas
                • Sliv rijeke Ukrine
                • Sliv rijeke Bosne
                • Sliv rijeke Drine
                • Neposredni sliv rijeke Save
                • Sliv rijeke Kolubare
              • Sliv rijeke Dunav
          • Jezera
          • Podzemne vode
          • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
          • Jadransko more
        • Klima
        • Priroda >
          • Biljni svijet
          • Životinjski svijet
          • Ekologija i zaštita prirode
      • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
          • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
            • Kras / Carso >
              • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Ćićarija / Čičarija
            • Učka
            • Riječko primorsko bilo
            • Vinodolsko primorsko blio
          • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
            • Krk
            • Prvić
            • Cres
            • Lošinj
            • Ilovik
            • Plavnik
            • Unije
            • Srakane (Vele i Male)
            • Susak
            • Rab
            • Goli otok
            • Sveti Grgur
            • Pag
            • Maun
        • A.2. Planine Dalmacije >
          • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
            • Bukovica
            • Trtar
            • Promina
            • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
            • Svilaja
            • Visošnica i Visoka
            • Moseć
            • Vrgorsko gorje >
              • Radović (kod Vrgorca)
              • Gradina (kod Vrgorca)
            • Zveč
            • Šubir
            • Pozla gora
            • Humci
            • Dragovija (Dragova)
            • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
          • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
            • Boraja
            • Vilaja
            • Kozjak
            • Marjan
            • Poljička planina
            • Mosor
            • Omiška Dinara
            • Biokovo >
              • Rilić
              • Striževo
            • Rujnica >
              • Plinska brda
              • Orlovac (kod Komina)
          • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
            • Podgradinsko-slivanjska brda
            • Šibanica i Predolac
            • Dešenj
            • Popina i Bulutovac
            • Metaljka (Umetaljka)
            • Borut
            • Zvijezdina
            • Rogovi
            • Žaba >
              • Visoki krš zapadnog Zažablja
            • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
              • Tmor
            • Neprobić
            • Vlaštica
            • Malaštica
            • Srđ
            • Sniježnica (konavoska)
          • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
            • Premuda
            • Silba
            • Olib
            • Iž
            • Molat
            • Rava
            • Dugi otok
            • Murter
            • Kornati
            • Pašman
            • Ugljan
            • Škarda
            • Ist
            • Vrgada
            • Šibenski arhipelag >
              • Zlarin
              • Prvić (kod Vodica)
              • Kaprije
            • Brač
            • Hvar
            • Vis
            • Pelješac
            • Korčula
            • Mljet
            • Lastovo
        • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
          • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
            • Orjen
            • Risansko-peraška brda
            • Kotorske strane
            • Lovćen
            • Vrmac
            • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
            • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
            • Rumija
            • Lisinj
            • Volujica
            • Možura
            • Taraboš / Tarabosh
            • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
          • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
            • Pusti Lisac
            • Budoš
            • Garač
            • Komarštnik
            • Velja gora (Lješanska nahija)
            • Velji vrh (kod Podgorice)
            • Oblun
            • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
            • Bobija (Riječka nahija)
            • Odrinska gora
            • Velje brdo >
              • Gorica (kod Podgorice)
          • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
            • Njegoš
            • Somina
            • Zla gora
        • A.4. Planine niske Hercegovine >
          • Leotar
          • Bjelasnica
          • Sitnica
          • Viduša
          • Hrgud
          • Pobrđe Dubravske visoravni
          • Pobrđe Brštanske visoravni
          • Crno brdo (kod Čapljine)
          • Bačnik
          • Žujina gradina
          • Budisavina
          • Magovnik
          • Kosmaj
          • Borajina
          • Ozren (kod Čitluka)
          • Buturovica
          • Crnica
      • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
          • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
            • Trnovski gozd
            • Nanos
            • Hrušica
          • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
            • Javorniki
            • Snežnik (Notranjski Snežnik)
            • Snježnik i Snježnička skupina
            • Obruč
            • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
            • Risnjak
            • Tuhobić
          • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
            • Krim (Krimsko hribovje)
            • Slivnica
            • Bloško hribovje
            • Velika gora
            • Goteniška gora
            • Borovška gora
            • Travljanska gora
            • Racna gora
            • Mošnevec
            • Stojna
            • Kolpsko gričevje
          • B.1.4. Velika Kapela >
            • Klek (Kapela)
            • Višnjevica
            • Bjelolasica
            • Samarske stijene
            • Bijele stijene
            • Velika Javornica
            • Petehovac
            • Bitoraj (Burni Bitoraj)
            • Viševica
            • Zagradski vrh
            • Smolnik (kod Breza)
            • Ričičko bilo >
              • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
            • Bilo (kod Krmpota)
            • Alino bilo
            • Crni vrh (kod Krivog Puta)
            • Vrnčev vrh - Bijac
        • B.2. Planine Like >
          • B.2.1. Velebit, masiv >
            • Velebit - sjeverni >
              • Senjsko bilo
              • Melničko pobrđe
              • Kuterevsko pobrđe
            • Velebit - srednji >
              • Perušićko pobrđe
              • Bužimsko pobrđe
            • Velebit - južni
            • Velebit - jugoistočni >
              • Tulove grede
              • Crnopac
              • Tremzina
              • Gostuša
              • Paripovac
              • Vrbica
              • Crni vrh (kod Turovca)
              • Kom (kod Ervenika)
          • B.2.2. Mala Kapela
          • B.2.3. Ličko sredogorje
          • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
            • Medvjeđak (Medveđak)
            • Gola Plješivica
            • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
            • Lohovska brda
            • Lisinsko-birovačko predgorje
            • Nebljuško-štrbačko pobrđe
            • Visočica (kod Donjeg Lapca)
            • Lisačko-debeljačko pobrđe
            • Tičevsko-kalinovačko predgorje
            • Javornik (Lička Plješivica)
            • Ozeblin
            • Kremen
            • Mazinska planina
            • Urljaj
            • Veliki Bukovnik
            • Pobrđe Kokirne
            • Pobrđe Šibulje
            • Poštak
            • Pobrđe Bogutovca
            • Panos - Sekulin vrh
            • Orlovac (kod Strmice)
            • Pobrđe Debelog brda
        • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
          • B.3.1. Dinara, masiv >
            • Ilica / Uilica
            • Dinara, planina
            • Troglav
            • Kamešnica
            • Tovarnica (masiv Dinare)
          • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
            • Vučjak (zapadna Bosna)
            • Bobara
            • Jadovnik (zapadna Bosna)
            • Šator
            • Staretina
            • Velika Golija
          • B.3.3. Grupa Cincara >
            • Kurozeb (kod Mliništa)
            • Smiljevac - Jastrebnjak
            • Vitorog >
              • Javorac (zapadna Bosna)
            • Hrbljina
            • Paripovac (Čemernica)
            • Slovinj
            • Kujača
            • Cincar (masiv)
            • Tušnica
            • Jelovača
            • Kovač-planina (zapadna Bosna)
          • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
            • Grmeč
            • Srnetica
            • Bobija (zapadna Bosna)
            • Osječenica
            • Klekovača
            • Lunjevača
            • Šiša planina (Šiša-gora)
            • Crna gora (zapadna Bosna)
          • B.3.5. Planinski niz Raduše >
            • Dimitor
            • Lisina
            • Gorica-Otomalj
            • Ravna gora (kod Jajca)
            • Kriva Jelika
            • Stolovaš
            • Dekale (Dekala)
            • Čučkovine
            • Stražbenica
            • Crni vrh (kod Prusca)
            • Šuljaga
            • Vrljevača
            • Plazenica
            • Stožer (kod Kupresa)
            • Siver
            • Raduša
            • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
            • Ravašnica
            • Crni vrh (kod Kupresa)
            • Pakline
            • Kolivret
            • Ljubuša >
              • Proslapska planina
        • B.4. Planine visoke Hercegovine >
          • B.4.1. Područje Čvrsnice >
            • Vran planina
            • Maglička planina (Rama)
            • Resnica
            • Smolnik (Rama)
            • Baćina planina / Blačina
            • Rogulja
            • Oklanice
            • Tovarnica (kod Jablanice)
            • Čvrsnica (masiv)
            • Lib planina
            • Štitar (Štitar-planina)
            • Čabulja >
              • Rakitski gvozd
              • Gvozd (kod Bogodola)
              • Voštica
              • Raštegorsko-goranačka visoravan
              • Krstina
              • Jastrebinka (Bile)
              • Hum (Mostar)
              • Brda (kod Širokog Brijega)
            • Grabovička planina
            • Midena
            • Zavelim
            • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
            • Jaram (kod Rakitnog)
            • Oluja
            • Mratnjača
            • Kljenak
            • Starka
            • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
            • Plejin vrh
          • B.4.2. Prenj (masiv) >
            • Prenj - Vodič
          • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
            • Velež >
              • Fortica
            • Crna gora (kod Nevesinja)
            • Vjetreno
            • Nekudina
            • Jelovi vrh - Resina
            • Crno osoje
            • Sniježnica (kod Nevesinja)
            • Trusina
            • Magrop (Mangrop)
            • Hum (kod Gackog)
            • Ivica (kod Gackog)
            • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
            • Baba
            • Glog
            • Lipnik (kod Davidovića)
          • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
            • Crvanj
            • Javor (kod Nevesinja)
            • Vilovica
            • Vučevo (kod Gacka)
            • Živanj
            • Doborvor
            • Lebršnik
        • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
          • B.5.1. Grupa Vranice >
            • Radalj
            • Komar
            • Vilenica
            • Kalin
            • Radovan planina
            • Vranica >
              • Dobruška vranica (D. planina)
              • Zec-planina
              • Matorac
            • Pogorelica
            • Bitovnja
            • Ivan-planina
            • Vitreuša
            • Divan
            • Studenska planina
            • Čelinska planina
            • Bokševica
            • Sredogorja Rajana i Jabučice
            • Kruščica
            • Šćit (Štit)
            • Busovačka planina
            • Živčička planina
            • Zahor
            • Citonja
            • Graščica
            • Berberuša
            • Čubren
            • Volujak (kod Kreševa)
            • Meoršje
            • Inač
            • Tmor planina
            • Ormanj
          • B.5.2. Bjelašnička grupa >
            • Bjelašnica >
              • Bjelašnica - vodič po planini
              • Bjelašnica - Galerija fotografija
            • Igman
            • Visočica
            • Treskavica
          • B.5.3. Grupa Zelengore >
            • Zelengora
            • Lelija
            • Maluša planina
          • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
            • Maglić
            • Volujak
            • Bioč
        • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
          • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
            • Dobreljica
            • Ledenica
            • Golija (kod Nikšića)
            • Vojnik planina
            • Studena
            • Tović
            • Dažnik
          • B.6.2. Prekornica, masiv >
            • Prekornica, planina
            • Kamenik
            • Brotnjik
            • Rebrčnik
          • B.6.3. Durmitorsko područje >
            • Durmitor >
              • Durmitor - Vodič
              • Durmitor - Praktične informacije
            • Pivska planina
          • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
          • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
            • Kapa Moračka
            • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
            • Borovnik
            • Stožac
            • Tali
            • Lukanje Čelo
            • Lola
            • Maganik
          • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
            • Pliješ
            • Ljubišnja planina
            • Radovina
            • Ravna gora (kod Kosanice)
            • Bunetina
            • Lisac (kod Gilbaća)
            • Obzir
            • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
          • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
            • Lisa (kod Andrijevice)
          • B.6.8. Komovi (masiv) >
            • Komovi (planina)
            • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
          • B.6.9. Grupa Visitora >
            • Visitor
            • Zeletin
            • Greben
            • Lipovica
          • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
            • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
              • Sjenice
            • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
          • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
            • Prokletije - Planinske grupe
            • Grupa Popluks (Popluk)
            • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
            • Grupa Borit Borska grupa
            • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
              • Greben Brada-Karanfili
            • Grupa Trojan-Popadija
            • Grupa Golishit
            • Grupa Radohimes (Radohines)
            • Grupa Veleçikut
            • Grupa Hotska brda
            • Grupa Rrabës
            • Grupa Troshanit
            • Grupa Shkrelit
            • Grupa Bishkazit
            • Grupa Maranajt
            • Grupa Cukali / Cukalit
            • Mali i Shoshit
            • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
            • Grupa Kakisë (Kakis)
            • Grupa Gjarpërit-Rupës
            • Grupa Shkelzen
            • Grupa Kofiljača - Horolac
            • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
            • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
            • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
            • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
            • Staračko-zavojska grupa
            • Čakor
            • Planina Mokra
            • Cmiljevica (Smiljevica)
            • Bisernica
            • Hajla / Hajlë
            • Štedim / Shtedim
            • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
            • Mokra gora / Mokna
            • Čičavica
      • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
          • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
            • Kočevski Rog - Uvod >
              • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
              • Kočevski Rog - Praktične informacije
            • Mala gora (Ribniška Mala gora)
            • Mala gora (Kočevska Mala gora)
            • Poljanska gora
            • Spodnjeloška gora
            • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
            • Žumberačka gora - Gorjanci >
              • Novomeško Podgorje
              • Radoha
              • Samoborsko gorje
          • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
            • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
            • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
            • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
              • Ozaljsko pobrđe
              • Dobransko-pokupsko pobrđe
              • Pobrđa Kordunskog krša >
                • Mrežničko-koransko pobrđe
                • Rakovičko pobrđe
                • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
        • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
          • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
            • Unsko-japransko pobrđe
            • Majdanska planina
            • Behremaginica
            • Piskavica (Piskavička planina)
            • Ducipoljska planina
            • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
            • Mulež
            • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
            • Manjača
            • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
            • Dolac i Rujan
            • Otiš
            • Mrežnica (Mriježnica)
            • Gradina (kod Jelašinovaca)
            • Čelić - kosa
            • Ošljak
            • Breščica
            • Ljubinska planina
            • Kuk (kod Čađavice)
            • Gola planina (kod Jajca)
          • C.2.2. Grupa Vlašića >
            • Vlašić
            • Vučja planina / Meokrnje
            • Ranče planina
            • Dnolučka planina
            • Očauš
            • Trogir
            • Kosovnjak
            • Gorčevica
            • Lisac (kod Zenice)
            • Bjeljavina (Ponir)
            • Uzlomac >
              • Skatavica
            • Borja
            • Bjelobor - Trešnjeva glava
            • Javorova (kod Teslića)
            • Čavka
            • Stražica
            • Osmača
            • Tisovac
            • Čemernica (kod Bočca)
            • Mahnjača (kod Žepča)
            • Crni vrh (kod Tešnja)
          • C.2.3. Planine srednje Bosne >
            • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
              • Stogić
            • Ravan planina >
              • Vepar
              • Oglavak (Želeć planina)
              • Udrim (Udrin-planina)
              • Ravno javorje
              • Debelo brdo (kod Vareša)
              • Lipnica (Lipničko brdo)
              • Perun (kod Vareša)
              • Čolan (Klopačna)
            • Greben (kod Vareša) >
              • Klek (kod Zavidovića)
              • Velež (kod Zavidovića)
              • Čauševac - Ljeskovac
              • Djedovo brdo
            • Zvijezda (kod Vareša) >
              • Budoželjska planina
              • Selačka planina
              • Čemerska planina
            • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
              • Bukovik
              • Crepoljsko
              • Ozren-planina (kod Sarajeva)
              • Hum (kod Sarajeva)
          • C.2.4. Jahorinska grupa >
            • Trebević
            • Jahorina (planina)
            • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
            • Borovac
            • Crni vrh (kod Prače)
            • Kacelj
            • Križevac - Rosulje
            • Stolac (kod Ustikoline)
            • Hotka
            • Kolun (Kolunsko brdo)
            • Oštri rat (kod Bujakovine)
            • Igrišta (Igrište)
            • Glasjenica
            • Tjemenik
            • Čalmica
            • Lagum
            • Oštro (kod Goražda)
            • Baba (kod Goražda)
            • Vranovina (kod Goražda)
            • Motka - Melac - Sudić planina
            • Drecun
          • C.2.5. Planine istočne Bosne >
            • Ozren (kod Doboja)
            • Konjuh >
              • Djedinska planina
              • Smolin
              • Mošulj
              • Papala - Buševo
            • Javornik (istočna Bosna) >
              • Bišina
              • Borogovo
              • Lemino brdo
              • Grkinja
              • Velja glava
            • Javor (istočna Bosna)
            • Pobrđe Donjeg Birča
            • Udrč
            • Pobrđe Gornjeg Birča
            • Sljemenska planina (Slemenska planina)
            • Kuštravica
            • Kravarevica
            • Mednik (kod Kruševaca)
            • Glogova planina
            • Pobrđe Ludmera
            • Pobrđe Osata
            • Sušica
            • Žepska planina
            • Devetak
            • Kopito
            • Sjemeć
            • Bokšanica
            • Palež (kod Drapnića)
            • Kratelj
            • Mednik (kod Borika)
            • Raduša (kod Rogatice)
            • Paklenik (kod Rogatice)
            • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
            • Žitolj
            • Zmijnica
            • Rujnik (kod Borika)
            • Koštica (kod Rogatice)
            • Kom (kod Rogatice)
            • Tmor (kod Rogatice)
            • Goletica
            • Debelo brdo (kod Han Brda)
            • Brdina (Brdine)
            • Rogatička brda
            • Maluš
            • Romanija
            • Gosina planina (Gosinja)
            • Lunj
            • Kuleta
        • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
          • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
            • Kovač (kod Čajniča)
            • Gradina planina
            • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
            • Vučevica
            • Stakorina
            • Vijogor (Viogor)
            • Vjetrenik (kod Strgačine)
            • Gajeva planina
            • Javorje (kod Rudog)
            • Rudina (kod Lukove Glave)
            • Gradina (kod Poblaća)
            • Bić-planina
            • Projić
            • Pobijenik
            • Ožalj
            • Gola brda
            • Brašansko brdo
            • Visovi Jabučke visoravni
            • Kamena gora
            • Kovrenska i Gorička brda
            • Lisa (kod Bijelog Polja)
            • Plavče brdo i Gradina
          • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
            • Pobrđe Ljeskovac
            • Pobrđe Tikva - Kitonja
            • Zlatar
            • Jadovnik (kod Prijepolja)
            • Ozren (kod Sjenice)
            • Kilavac
            • Giljeva
            • Kulina
            • Pobrđe Osječenika
            • Pobrđe Crnoglava
            • Žilindar
            • Moravac
            • Krstača
            • Vlahovi
            • Gospođin vrh
            • Vranjača (Pešter)
            • Hum (kod Tutina)
            • Jarut
            • Vračevac
            • Velika Ninaja (Ninaja)
            • Hodževo (Odževo)
            • Borovnjak
            • Kamine
            • Crni vrh (kod Tutina)
            • Rogozna
            • Turjak (Turijak)
          • C.3.3. Starovlaške planine >
            • Zvijezda (Stari Vlah)
            • Tara, planina
            • Suva gora (kod Višegrada)
            • Varda, Revanje i Bujak
            • Crni vrh (kod Priboja)
            • Zlatibor, masiv
            • Mučanj
            • Čemernica (Stari Vlah)
            • Javor (Stari Vlah)
            • Ovčar
            • Jelica
            • Krstac (Stari Vlah)
            • Golubac
            • Dragačevska brda
            • Troglav (Stari Vlah)
            • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
            • Radočelo
            • Golija (Stari Vlah)
            • Ponikvanska površ
        • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
          • Gučevo
          • Boranja
          • Jagodnja
          • Sokolska planina
          • Gvozdačke stene
          • Bobija (Orovička planina)
          • Medvednik
          • Jablanik
          • Povlen
          • Magleš (Maglješ)
          • Maljen
          • Suvobor i Rajac
          • Subjel
          • Kablar
          • Drmanovina
          • Crnokosa
          • Dobrotinska planina
          • Jelova gora (kod Užica)
        • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
          • Petrova gora
          • Zrinska gora
          • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
            • Hrastovička gora
            • Trgovska gora (Bužimska gora)
          • Vukomeričke gorice
          • Kozara
          • Prosara
          • Motajica
          • Ljubić
          • Krnjin
          • Vučijak (Bosanska Posavina)
          • Trebava (Trebovac)
          • Ratiš
          • Majevica
          • Cer
          • Iverak
          • Vlašić (kod Valjeva)
    • Ljudi
      • AGENDA 2023.
      • Istraživači i kroničari
      • Povijesni pregled područja
      • AKTIVNOSTI >
        • Planinarstvo i izletništvo >
          • Oznake u planini
          • Planinarske staze i transverzale
          • Planinarski domovi, kuće i skloništa
          • Planinarski vodiči - Mountain guides
        • Alpinizam i slobodno penjanje
        • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
        • Biciklizam i brdski biciklizam
        • Speleologija
        • Rekreativno jahanje
        • Aktivnosti na vodi
        • Aktivnosti na snijegu
        • Aktivnosti u zraku >
          • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
        • Boravak sa djecom
      • TURIZAM - Praktične informacije >
        • Smještaj
        • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
        • Kampiranje
        • Zdravstveni turizam
        • Gastronomija
        • Minska situacija
      • Kulturno - povijesna baština >
        • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
        • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
      • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
        • Materijalna baština >
          • Tradicionalni radovi i privređivanje >
            • Tradicijsko stočarstvo
            • Šume i šumarstvo
          • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
            • Pokućstvo i predmeti
          • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
          • Tradicionalna prehrana i gastronomija
          • Narodna i tradicijska medicina
        • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
          • Običajno pravo >
            • Kanun
        • Duhovna baština >
          • Narodni običaji >
            • Prela i sijela
          • Narodne igre odraslih
          • Dječje igre
          • Folklor >
            • Tradicionalna glazba i plesovi
            • Narodne pjesme
            • Usmena književnost, legende i anegdote
      • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
      • DG u likovnoj umjetnosti
      • DG u pjesništvu
      • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
      • Crna strana Dinarskog gorja
    • IZVORI
      • Publikacije i bibliografija >
        • Prikaz publikacija - komercijalne
        • Publikacije - besplatne online
        • Časopisi i periodika
        • Kartografska izdanja
        • Karte - besplatne online
        • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
          • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
          • Po tematskim odrednicama
      • Rječnik & Pojmovnik
      • Arhiva vijesti 2023. >
        • Arhiva vijesti 2022. >
          • Arhiva vijesti 2021.
          • Arhiva vijesti 2020.
          • Arhiva vijesti 2019.
          • Arhiva vijesti 2018.
          • Arhiva vijesti 2017.
          • Arhiva vijesti 2016.
          • Arhiva vijesti 2015.
      • Adresar
      • Galerije fotografija >
        • Ljudi dinarskog gorja
        • Blago na planini
        • Tradicijsko graditeljstvo
        • Životinjski svijet
        • Biljni svijet
        • Kamioni i auti oko nas - u planinama
        • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
        • Satelitski snimci gorja
        • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
    • Kontakt
    • ENGLISH
      • About Dinaric Alps
      • Division of the Dinaric Alps
      • Regional Overview
      • Travel Information
      • Activities
      • Dinaric Bookstore
      • Contact