---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE LIKE > Mala Kapela

Mala Kapela

Država: Hrvatska

Najviši vrh: Seliški vrh (1279 m); Koordinate: 44.8717, 15.5343

B. SREDIŠNJI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE 01. Grupa Trnovskog gozda 02. Snežničko – gorskokotarska visoravan 03. Notranjski plato 04. Velika Kapela PLANINE LIKE 05. Masiv Velebita 06.a Mala Kapela 06.b Ličko sredogorje 07. Masiv Ličke Plješivice (Plješvice) PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA 08. Masiv Dinare 09. Šatorsko-golijski niz 10. Grupa Cincara 11. Klekovačko-grmečka grupa 12. Planinski niz Raduše PLANINE VISOKE HERCEGOVINE 13. Područje Čvrsnice 14. Masiv Prenja 15. Velež i hercegovačke Rudine 16. Planinski niz Crvanj-Lebršnik SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE 17. Grupa Zelengore 18. Grupa Bioč-Maglić-Volujak 19. Grupa Vranice 20. Bjelašnička grupa POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE 21. Planinski niz Golija-Vojnik 22. Grupa Prekornice 23. Durmitorsko područje 24. Masiv Sinjajevine 25. Moračke planine i Maganik 26. Grupa Ljubišnje 27. Masiv Bjelasice 28. Grupa Komova 29. Grupa Visitora 30. Kučke planine (Žijovo) 31. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna)

Opis planinske grupe

Mala Kapela planinski je lanac u Hrvatskoj. Nalazi se na sjeveru Like, dio je Ličke visoravni, a pruža se od Velike Kapele (prijevoja Kapela, odn. Vrh Kapele, 887 m), Brinjskog i Crnačkog i Stajniškog polja na zapadu do Plitvičkih jezera na istoku te od Plaščanske (doline Plaškog) i Saborčanske doline (doline Saborskog) na sjeveru do Gacke i Krbave na jugu. Sastoji se od niza planinskih vrhova međusobno spojenih izduženim planinskim lancem u smjeru istok-zapad. Najviši vrh je Seliški vrh (1279 m), a južnije je Mrsinj (1269 m). 

Jugozapadna i južna granica Male Kapele, ona prema Ličkom sredogorju prilično je neodređena. Sukladno podacima iz više izvora, ona se otprilike može povući linijom Gacko polje  - Vrhovinsko polje - Turjansko polje - Čanak - Krbavsko polje. Tako treba napomenuti kako je područje južno od linije Vrhovine - Korenica (koje uključuje vrh Mrsinj i njegove ogranke), prijelazno područje Male Kapele prema Ličkom sredogorju. Za potrebe ove stranice to prijelazno područje smatrat ćemo najjužnijim dijelom Male Kapele.

Seliški vrh (1279 m) ujedno je i najviša točka područja Nacionalnog parka "Plitvička jezera". [2] 

Plitvička jezera
Jezero Novakovića brod (503 m n.v.)

Naslovna fotografija
Homoljačko polje i Mrsinj u pozadini

U SURADNJI S: VIA DINARICA

BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na području
Male Kapele (zona Plitvičkih jezera)

---

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

ZEMLJOPIS

---

Reljef

---

Planine, grebeni i vrhovi

Planinska grupa	Najviši vrh (ime planine)	Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi
Planine Like
Mala Kapela	Seliški vrh, 1279 m (Mala Kapela)	Vrhovi viši od 1100 metara: Seliški vrh (1279 m) Vrh Kapela (1129 m) Oštri vrh (1164 m) Makovnik (1161 m) Kameniti vrh (1191 m) Velika Runjavica (1143 m) Veliki Lisac (1142 m) Veliki Javornik (1139 m) Smrčevac (1127 m) Razdolje (1106 m) Cigelj (1252 m, peakery.com; 1164 m, vrhovine.hr) Veliki Javornik (1147 m ili 1141 m) Mala Gorica (1204 m) Krivi Javor (1163 m, peakery.com; 1204 m, vrhovine.hr.) Rasovački ogradak (1200 m) Lisina (1178 m) Gradina (1150 m) Panos (1206 m) Sljeme (1243 m) Šijanova kosa (1115 m) Sljeme (kod Vrela Koreničkog) (1243 m) Nikina Plasa (1254 m) Metlica (1163 m) Mrsinj (1269 m)

---

Popis viših vrhova na području Male Kapele:

Seliški vrh (1279 m)
Mali Makovnik (779 m)
Veliki Makovnik (979 m)
Mali Panos, (1047 m)
Veliki Panos (1079 m)
Vrh Kapela (1129 m)
Konjski vrh (954 m)
Javorak (940 m)
Crna kosa (925m )
Bijela kosa (1018 m)
Vršeljak (1047 m)
Oštri vrh (1164 m)
Makovnik (1161 m) 
Tisovac (902 m)
Krmesac (947 m)
Markanov vrh (710 m)
Veliki Vučjak (1055 m)
Kameniti vrh (1191 m)
Sena (1074 m)
Srnečak (1005 m)
Nos Kapele (1029 m)
Plaška glava (795 m)
Trntor (907 m)
Visoki vrh (1042 m)
Velika Runjavica (1143 m)
Jurin vrh (930 m)
Jasenak (1031 m)
Korač (Plaški) (907 m)
Božin vrh (1070 m) (Koordinate: 44.997222, 15.374444)
Kita (957 m)
Crni vrh (936 m)
Mali Javornik (1004 m)
Korač (978 m)
Veliki Lisac (1142 m)
Konjska glava (967 m)
Veliki Javornik (1139 m)
Mali Lisac (1027 m)
Vrščić (987 m)
Markovac (1075 m)
Smrčevac (1127 m)
Čagrište (948 m)
Pavlovac (1024 m)
Osinjak (998 m)
Razdolje (1106 m)
Prokres (926 m)
Ljeskova strana (1021 m)
Cigelj (1252 m, peakery.com; ili 1164 m, vrhovine.hr)
Orlovčić (1012 m) (Koordinate: 44.866667, 15.416667)
Veliki Javornik (1147 m ili 1141 m)
Mala Gorica (1204 m)
Krivi Javor (1163 m, peakery.com ili 1204 m, vrhovine.hr. )

Tavanak (731 m)
Kameniti vrh (941 m)
Rasovački ogradak (1200 m)
Široki rt (1031 m)
Trnovski tavan (822 m)
Kik (1085 m)
Stajina (939 m)
Lisina (1178 m)
Gradina (1150 m)
Panos (1206 m)
Kosa (1017 m)
Fundukov vrh (968 m)
Sljeme (1243 m)
Galovac (926 m)
Vukov vrh (744 m)
Zarin (828 m)
Pepin vrh (787 m)
Brstovka (960 m)
Veliki vrh (954 m)
Velika greda (840 m)
Baklajin vrh (817 m)
Petesjak (900 m)
Progledalo (901 m)
Javornik (824 m)
Pištenjak (783 m) (Koordinate: 44.93194, 15.25389)
Žegarski vrh (Koordinate: 44.94028, 15.26)
Erderoga kosa (930 m)
Atinovac (799 m)
Jurjeva kosa (863 m)
Čardak (962 m)
Orlovčić (996 m)
Samar (859 m)
Vršak (1028 m)
Grabar (1067 m)
Sljeme (1026 m) (kod Čanka)
Cicer (1095 m)
Šijanova kosa (1115 m)
Pišaćuša (1081 m) (Koordinate: 44.6942, 15.5986)
Sljeme (kod Vrela Koreničkog) (1243 m)
Nikina Plasa (1254 m)
Metlica (1163 m)
Mrsinj (1269 m)

Mrsinj je brdo na prijelaznom području između Male Kapele i Ličkog sredogorja, iznad Korenice.
Proteže se smjerom sjever – jug, a na njegovu su hrptu istaknuti vrhovi Nikina plasa (1268 m) i Mrsinj (1259 m). Ispod vrha Mrsinj, na istaknutom dijelu padine, ostaci su srednjovjekovne utvrde Mrsinj – grad (1097 m), koja je povijesno važna kao prvo upravno središte Krbavske biskupije (od 1185. g., poslije je prebačeno na Udbinu). 

---

Geologija

Planine Male Kapele građene su od mezozojskih karbonatnih stijena, najviše iz dolomita.

Sastavci zimi
Na kraju jezera Novakovića Brod (lijevo) u donjim plitvičkim jezerima nalaze se kaskade visoke 25 m preko kojih se voda jezera ruši u prošireno udubljenje nazvano Sastavci. Ovdje se voda spaja s vodom potoka Plitvica koja se prelijeva preko 78 m visokog slapa zvanog  Veliki slap (u pozadini, desno), te u podnožju Sastavaka stvara izvor rijeke Korane (dolje).

Priroda

PRIRODA

---

Mala Kapela je bogata biljnim i životinjskim svijetom, slično kao i susjedna Velika Kapela. 

---

Biljni svijet

Na dolomitnim stijenama se ističu prostrane borove šume, a ponegdje još ima i predjela pod sačuvanom prašumom. 

---

Životinjski svijet

Nastanjena je vukovima, medvjedima, risovima kao i raznim drugim životinjama.

---

Zaštita prirode

Nacionalni park "Plitvička jezera"

Plitvička jezera se nalaze između gorja Male Kapele na zapadu i Ličke Plješivice na istoku. Nacionalni park leži uz državnu cestu D1 Zagreb - Split između Slunja i Korenice, a u neposrednoj blizini Bosne i Hercegovine. Veća gradska naselja u blizini su: Ogulin, Otočac i Gospić u Hrvatskoj te Bihać u BIH.

Nacionalni park Plitvička jezera je najveći, najstariji te najposjećeniji hrvatski narodni park. Kao skup jezera, osobita je krško-geološka i hidrogeološka pojava. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera bistre plavo-zelene boje. Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka, a medjusobno su spojena kaskadama i slapovima.
Sedrene barijere, koje su tu nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od osnovnih osobitosti toga parka. Poseban zemljopisni položaj i jedinstvene klimatske značajke pridonesli su nastanku brojnih prirodnih pojava i bogatoj biološkoj raznolikosti. Sedreni sedimenti su oblikovani od pleistocena do danas u ponikvama i depresiama izmedju okolnih planina. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stijena.

Naziv jezera
Ivan Dominik Vukasović (otočački župnik) prvi put spominje naziv "Plitvicza" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potječe od novije riječi "pličina" tj. zapravo tada izvorno plitvac (= čakavski kako se tu govorilo do Turaka), što je još do danas ostao česti naziv plićina medju jadranskim otocima.

Stoljećima je voda taložila vapnenac i nastajali su plitki bazeni (danas pličine) ili tada čakavski plitvice. Neki noviji znanstvenici naprotiv smatraju unatrag kako ime narodnog parka potječe od rječice Plitvice. Ova mala rijeka se ulieva u Plitvička jezera na donjemu i završnom dielu jezera, pa zato i obližnje selo nosi isto ime Plitvice.

Ukupna površina je 29.685 hektara (296,85 km²), od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža točka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1.279 m na Seliškom vrhu. Godine 2006., bilo je 866.218 posjetitelja.

Prostrani šumski skupovi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo biljnog i životinjskog svieta, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumski putovi i drveni mostići i još puno toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom 1979. godine, među prvima u svijetu. Park je podijeljen na uže i širje područje prama stupnju zaštite.

Nalazi se na području dvije županije, 91% parka je većinom u Ličko-senjskoj županiji, a tek 7% na sjevernom rubu je u Karlovačkoj županiji. Na Plitvičkim jezerima se nalazi i izvor rijeke Korane, koja se napaja vodom iz tih jezera. Klima u nacionalnim parku je umjerena planinska.

Razno:
Prvi ozbiljni početci turizma na Plitvičkim jezerima potječu od 1861. godine. 
Godine 2011. bilo je više od milijun posjetitelja po prvi puta u povjesti ovoga nacionalnog parka. 
Brojni su iztraživači pridonesli poznavanju i razvitku Plitvičkih jezera, a od njih se posebno izdvaja Ivo Pevalek, kojemu je podignuta i spomen-ploča. [1] 

Plitvička jezera
Jezero	Nadmorska visina (m)	Površina (ha)	Dubina (m)	Grupa jezera
Prošćansko jezero	636	68,0	37	Gornja jezera
Ciginovac	620	7,5	11	Gornja jezera
Okrugljak	613	4,1	15	Gornja jezera
Batinovac	610	1,5	5	Gornja jezera
Veliko jezero	607	1,5	8	Gornja jezera
Malo jezero	605	2,0	10	Gornja jezera
Vir	598	0,6	4	Gornja jezera
Galovac	582	12,5	24	Gornja jezera
Milino jezero	564	1,0	1	Gornja jezera
Gradinsko jezero	553	8,1	10	Gornja jezera
Veliki Burget	545	0,1	2	Gornja jezera
Kozjak	534	81,5	46	Gornja jezera
Milanovac	523	3,2	18	Donja jezera
Gavanovac	514	1,0	10	Donja jezera
Kaluđerovac	505	2,1	13	Donja jezera
Novakovića Brod	503	0,4	3	Donja jezera
Plitvička jezera		217,0

Reljef područja Plitvičkih jezera
Plavi znakovi prikazuju razmještaj limnigrafa (limnigraf, grč.: pisač na čelu bunarskog vodomjera; upotrebljava se na rijekama i jezerima za registriranje promjena vodostaja. Služi za dobivanje nivograma - kronološki grafički prikaz vodostaja).
Preuzeto iz Riđanović, 1999, i geografija.hr

Panoramski prikaz Plitvičkih jezera

Stanovništvo i naselja

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Povijesni pregled

Kao i Velika Kapela, Mala Kapela tijekom povijesti bila je u posjedu Hrvatske plemenite obitelji Frankopan. Ime je dobila po šumskoj kapeli na planinskom prijevoju između Modruša i Brinja, gdje je bilo konačište za putnike, a njeno staro ime je Gvozd. Turizam je razvijen osobito na istokčnom dijelu planine oko Plitvičkih jezera.

---

Narodna baština

KUU "Gacka" Ličko Lešće - Preko Kapele
Nastup u emisiji "Moje Skitnje" TV VOX Zadar, 11.05.2012.

Po planini i po kraju

SJEVEROZAPADNI GREBENI I KOSE

---

Prijevoj Kapela

---

Tunel Mala Kapela

Tunel Mala Kapela najduži je cestovni tunel u Hrvatskoj, na autocesti A1. Nalazi se u predjelu između sela Jezerane i Modruš između izlaza za Ogulin i za Brinje na autocesti A1. Tunel ima dvije cijevi koje su međusobno razmaknute 25 metara. Cijevi ovog tunela su različitih dužina, jedna je duga 5780 metara a druga 5821 metar. Prolazi kroz planinu koje se zove Mala Kapela i po toj planini je dobio i ime.

Zapadna cijev tunela puštena je u promet 15.6.2005. godine. Do 30.5.2009. kada je otvorena istočna cijev ovoga tunela promet se odvijao uglavnom dvosmjerno jedinom zapadnom cijevi tunela, osim u vrhuncima  turističke sezone kada se povremeno regulirao jednosmjeno.

Istočna cijev u promet je puštena 30.5.2009. Time su se smanjile gužve koje nastaju u ljetnim vikendima prilikom smjene turista, a tunel više nije uzrok prometnih čepova pri većem protoku vozila.

Obje tunelske cijevi su opremljene ventilacijom, potpunom svjetlosnom i znakovnom signalizacijom, izlazima u slučaju nužde, proširenjima za zaustavljanje u slučaju nužde a same cijevi su na više mjesta povezane manjim prolazima u slučaju da jedna od cijevi bude blokirana, od tih prolaza 6 je za vozila a 14 je pješačkih. Također tunel je opremljen uređajima koji distribuiraju radijski signal Hrvatskog radija programe HR1 na 102,3 MHz te HR2 na 97,5 MHz. [3] 

Tunel Mala Kapela
Autor fotografije: Jarba, Wikipedija

PO BRINJSKOM KRAJU

---

Dokumentarni film iz Brinja osamdesetih godina
(2 dijela)

PO PLITVIČKOM KRAJU

---

Proces osedravanja kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera predstavlja dio jedinstvene univerzalne vrijednosti zbog koje su Plitvička jezera proglašena nacionalnim parkom i uvrštena na UNESCO-vu Listu svjetske prirodne baštine.

Naslovna fotografija
Izvor potoka Plitvice nalazi se neposredno ispod vile "Izvor", tzv. "Titove vile".
KOORDINATE: 44.902709, 15.571802

Legenda o nastanku Plitvičkih jezera
Teška sparina morila nekoliko nedjelja poljane i gore. Ljudi i životinje, livade i vrtovi čeznuli su za okrijepom, blagom kišicom. Sama Crna Rijeka, koja je veselo žuborila između strmih litica, bijaše se osušila. Samo u malim kamenitim izdubinama podržavala se po koja kap vode, koju su posvuda tražile sitne ptice, da utažu ljutu žeđ. Povenula bila i trava kraj obale, koja je prije vrlo bujno rasla. Izdaleka i bliza dolazio narod ovamo, jer je bio naučen da kod Crne Rijeke nađe vode i okrijepe. Badava je narod molio i vapio za blagom kišicom.
Nebo se ne htjede smilovati… Na to se ukaže u dolini sadašnjih Plitvičkih Jezera Crna Kraljica sa sjajnom pratnjom. Ona je u vrletnom Velebitu imala svoje vilinske dvore, te je katkada dolazila u plodonosne ravnice Ličkoga Polja i Gacke Doline, gdje je svojom dobrotom usrećivala narod.
Narod zavapije kraljicu za pomoć, za vodu, jer će skapavati od žeđi i narod i blago, a propasti i žita i livade. Kraljica se smilova i obeća dati vode u obilju. Uz grmljavinu i bljesak spusti se za tinji čas na zemlju silna kiša, koja je okrijepila ljude i životinje, polja i livade. Kiša je padala cijelu noć, a voda je sve više rasla… dok nije stvorila trinaest jezera u koritu Crne Rijeke, a od njih je prvo jezero nazvano Prošćanski po „prošnji“ naroda za vodu.
Marljive ruke zahvalnoga naroda uzeše tada nositi na brijeg kamen po kamen, te se je domala na vrhuncu brijega nad Kozjakom dizao ponosit kraljičin dvor. Narod je bio sretan i zadovoljan, a Crna Kraljica je poput bijele vile bdjela nad onim krajem radujući se i sama Plitvičkim Jezerima. – Poslije se dvor nad Kozjakom zapustio malo po malo, jer se, kako kažu, kraljica povukla u podzemne vilinske dvore kod Galovca i Okrugljaka. Puk je išao na poklonstvo na ta mjesta i molio kraljicu da mu se pojavi ili da dade kakav znak od sebe, da je živa. Odjednom dignu se voda iz Galovačkog jezera i stade se velikim bukom prelijevati preko pećine.
Jednom opet nasta pogibao za čitavu okolicu od velikoga povodnja. Silan vihor diže se naglo te stade rušiti drvlje i kamenje. Sa brijegova tekli su od velike kiše curkom potoci i nosili mutnu vodu u jezera. Činilo se da je došao sudnji dan. U smrtnom strahu zatraži narod opet pomoć u svoje dobre majke ‚Crne Kraljice‘.
Munja bljesnu uzduhom, vihori i kiše stadoše se utišavati, a na vodopadu Galovca ukaza se čarobno svijetlo, ukaza se obožavana kraljica te reče umiljatim glasom: ‚Narode, ti si dobar, vjeran i odan svojoj zemlji i svome kralju; poslušan si i ustrajan, ali ćeš biti dugo na straži kršćanstva i boriti se za vjeru i domovinu. Stoga ću ja opet k tebi doći, a s mojim će ti dolaskom sinuti sunce ljepše budućnosti. Onda neće biti zapušteni tvoji hladoviti gajevi i lijepe doline; otada će k tvojim divnim Plitvičkim Jezerima u pohode dolaziti gospoda iz svega svijeta.
Zapisao: Mali Ivica - Lukin portal za djecu i obitelj

Fotografija Plitvičkih jezera iz prve polovice 20. stoljeća
Iz zbirke Željka Mišića-Pažina

Znate li?

... da je 1914. godine odbačen projekt gradnje hidroelektrane na Plitvičkim jezerima. No ipak, 1936. godine izgrađena je mala hidroelektrana Burget smještena u pećini pokraj jezera Burget, radi opskrbe strujom Hotela Plitvice. Radi se o maloj hidroelektrani kojoj se ustava nalazi na jezeru Burget, a strojarnica u kojoj je turbina i generator smještena je u betonskom objektu i pećini pokraj jezera. Nažalost zbog devastiranosti hidrocentrala nije u funkciji niti otvorena za posjetitelje. Zaštićeno je kulturno dobro jer predstavlja vrijedan primjer industrijske arhitekture prve polovice 20. stoljeća.
... u prošlosti su Plitvička jezera nazivali "Vražjim vrtom".

Rast sedre

Analize starosti aktivnih barijera pokazale su kako je prosječna godišnja brzina rasta sedrenih barijera oko 13,5 mm. Godišnja brzina rasta izlazne barijere jezera Kozjak iznoti oko 5,6 mm dok je kod Prošćanskog jezera brzina oko tri puta veća. Svaka barijera ima svoju dinamiku, jedne rastu brže, a druge sporije; pri tome nizvodne barijere ponekad nadvisuju uzvodne koje se pritom potapaju, a iz dva jezera nastaje jedno.

Korana

​Iz Plitvičkih jezera istječe rijeka Korana, koja potom prolazi kroz Slunj i na kraju svojeg toka dugog 134 kilometara pokraj Karlovca utječe u Kupu.

Vila "Izvor"

Sjeverozapadno od Plitvica Sela, iznad izvora potoka Plitvice, u gustoj šumi nalazi se Vila Izvor ili “Objekt 99”, kako je zovu mještani i djelatnici Nacionalnog parka Plitvice, koju je nakon Drugog svjetskog rata dao sagraditi Josip Broz Tito. Vilu su u razoblju od 1948. do 1953., na površini većoj od 10.000 m2 gradili ratni zarobljenici i nekoliko stotina političkih zatvorenika iz zatvora Golog otoka, Lepoglave, Srijemske Mitrovice i Stare Gradiške. Vila je građena od zeleno-sivog kamena škriljevca, koji je vlakom dopreman s Medvednice iznad Zagreba. Namještaj su od masivnog drveta izradili zatvorenici iz Lepoglave. Otvorena je tajnovito, bez puno publiciteta. Vila je obložena kamenom i masivnim drvetom koji lakiranim u sedam slojeva, te s krovom pokrivenim olovom.
Osim 20-ak apartmana za odabrane goste, te desetak uredskih kancelarija, u vili se nalazila kuglana, dvorana za biljar, kino, dvorane za sastanke i dnevni odmor. Čuvalo ju je i nekoliko pasa vučjaka.  Imala je zatvoreni sistem centralnoga  rijanja s dvije kotlovnice. Napajala se strujom iz riječnog izvora potoka Plitvice u dubokom kanjonu ispod Vile. Vila je sagrađena da bude i sigurno sklonište, sakrivena je u šumi ali je probijen i podzemni tunel dugačak 80 metara, za izlaz iz rezidencije u nuždi. Josip Broz Tito je u vili boravio samo pet puta. Pričalo se kako ju je napravio po želji supruge Jovanke, čija je rodna kuća u Jošanima, udaljena nekoliko desetaka kilometara od vile.
IZVOR  Titova vila “Izvor”, opljačkana i zaboravljena

Titova vila Izvor intervju sa Dušanom!
Proizvodnja: TV Loki

KORENIČKIM KRAJEM

---

Mrsinj

Mrsinj grad

Mrsinj-grad je bila srednjovjekovna utvrda. Ostaci te utvrde nalaze se na brdu Mrsinju, malo ispod vrha tog brda, s istočne strane. Strateški položaj te utvrde je taj što brdo Mrsinj (vrh Mrsinj 1259 m) se nalazi na području gdje Ličko sredogorje prelazi u Malu Kapelu. Brdo se proteže u pravcu sjever-jug, Iz utvrde se moglo kontrolirati kretanje ljudi u Bijelom polju koje se nalazi istočno te izvor vode (Vrelo Koreničko).
440 m nadmorske visine niže se nalazi naselje i rječica Korenica, koja je nastala ispod ove utvrde i to kao obrambeno naselje.
Osim obrambene svrhe, utvrda Mrsinj je imala i crkvenu namjenu. Bila je prvim mjestom gdje su stolovali biskupi Krbavske biskupije. Krbavski biskupi su stolovali na Mrsinju od 1185., a poslije se biskupijsko sjedište preselilo u Udbinu. [4] 

Pogled s brda Mrsinj na Koreničko polje i Golu Plješivicu, u pozadini

Legenda o Mrsinj-gradu
Mrsinj grad je sagradio jednom davno prije puno, puno godina jedan kralj. Nekada je Korenica i sve ovo polje bilo more, a samo Plješivica i Mrsinj su bili kopno.
Mrsinj je bio otok. Kralj koji je imao dvorac na gradu Mrsinju imao je tri kćerke, koje su bile najljepše i naravno najpametnije.  Jednog dana on je opazio na Plješevici nešto jako bjelo i poslao je sluge da donesu sa Plješivice snijeg. Kad je kralj uzeo snijeg u ruke i kad viđe da mu od tog ruka ozebe i da to nestade, da se istopi, on se ustraši i naredi svima da se pakuju i da bježe jer je to zao znak.  Svi su se spremili i krenuli,samo njegova najmlađa ćerka Mrsa nije htjela napustiti Mrsinj i ona odluči ostati i čuvati blago.  Kralj se jako naljutio i prokleo je Mrsu: "Dabogda se pretvorila u zmijurinu i čuvala ovo blago dok god te ne poljubi ljudsko lice. Lijepa Mrsa se pretvorila u zmijurinu i dan danas čuva blago grada Mrsinja, ali je još niko nije poljubio...
Zapisala: Irena Milošević- Mioković (blog Djeca oluje); 7.2.2011.

Praktično

AKTIVNOSTI

---

Pješačenje i planinarenje

---

Poučno rekreativne staze na područjju Nacionalnog parka "Plitvička jezera" - OTVORI

Poučno rekreativna staza Čorkova uvala i Plitvica

BORAVAK

---

Smještaj

---

Područje Pitvičkih jezera

Hotel Jezero 
HR 53231 Plitvička jezera Hrvatska - Europa
Tel: +385 (0)53 751 500 
Fax: +385 (0)53 751 600
e-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr
Web: NP Plitvička jezera 

---

Hotel Plitvice
HR 53231 Plitvička jezera Hrvatska - Europa
Tel: +385 (0)53 751 200 
Fax: +385 (0)53 751 165
Email: info@np-plitvicka-jezera.hr
Web: NP Plitvička jezera

---

Hotel Bellevue
HR 53231 Plitvička jezera Hrvatska - Europa
Tel: +385 (0)53 751 800
Fax: +385 (0)53 751 165
e-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr
Web: NP Plitvička jezera

---

Ethno Houses Plitvica Selo
Plitvica Selo 66/1, 53231 Plitvica selo, Hrvatska

Etno kuće Plitvica Selo nalaze se u srcu Nacionalnog parka Plitvička Jezera, na oko 400 metara od najvišeg slapa, a nude klimatizirane sobe u izvornom drvenom stilu s LCD TV-om sa satelitskim programima. Objekt je smješten u neposrednoj blizini državne ceste broj 1.

---

Hotel Degenija
Selište Drežničko 57A, 47245 Selište Drežničko, Hrvatska

Hotel Degenija smješten je u selu Selište Drežničko te nudi sobe s besplatnim bežičnim pristupom internetu i TV-om ravnog ekrana. Ulaz u Nacionalni park Plitvička jezera udaljen je samo 4 km.  

---

Hotel Grabovac
Plitvička Jezera, 53231 Grabovac, Hrvatska
Tel: +385 (0)53 751 999; Fax: +385 (0)53 751 892
e-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr
Web: NP Plitvička jezera 

Smješten je otprilike 12 km od sjevernoga ulaza u Nac. park. Sve sobe imaju telefon i kupaonicu s tušem. Gostima su na raspolaganju a la carte ili samoposlužni restoran, caffe bar s TV-om i trgovina unutar motela.

---

Auto-kamp Korana
Plitvička Jezera, 53231 Selište Drežničko, Hrvatska
Tel: +385 (0)53 751 888; Fax: +385 (0)53 751 882
e-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr
Web: NP Plitvička jezera 

Autokamp "Korana" jedan je od najljepših autokampova kontinentalne Hrvatske, smješten 6 km od ulaza u Nacionalni park. Prostire se na površini od 35 ha i može primiti oko 2500 kampista, koji odabiru željenu lokaciju za smještaj kampera, kamp-prikolice ili šatora. Autokamp "Korana" svojim gostima nudi mogućnost smještaja u 47 ugodno opremljenih bungalova opremljenih odvojenim krevetima s posteljinom, stolom i stolicama. Svi gosti autokampa koriste se zajedničkim sanitarnim čvorom.

Bungalovi Korana smješteni su u kampu koji se prostire na površini od 350 000 m2, a udaljeni su 6 km od Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji je pod zaštitom UNESCO-a. Kamp ima restoran, bar i dućan, a svim je gostima na raspolaganju oprema za roštilj. Gostima su besplatno na raspolaganju i bežični pristup internetu i parkiralište.

---

Područje Korenice

Pension Perišić
Vranovača 73, 53230 Korenica, Hrvatska 
web: http://www.houseperisic.com/  

Smješten u idiličnom ruralnom kraju, oko 12 km od Nacionalnog parka Plitvička jezera, ovaj pansion nudi zvučno izoliran i udoban smještaj s balkonima i besplatnim bežičnim pristupom internetu.
Osim toga, u restoranu pansiona poslužuju se tradicionalna jela, uključujući kobasice, meso s roštilja ili pečeno meso, domaću šljivovicu ili medovaču te besplatan aperitiv uz obrok.

Gsm-1: ++385(0)99 415 6718
Gsm-2: ++385(0)99 214 3785
Fax: ++385(0)53 776 721
milan.perisic@gs.t-com.hr

---

Auto-kamp Borje
HR53231 Plitvička jezera,
Tel: +385 (0)53 751 790
Fax: +385 (0)53 751 791
e-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr
Web: NP Plitvička jezera

---

Klikom na logo BOOKING.COM direktno pronađi smještaj na području Male Kapele:

BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na području
Male Kapele (zona Plitvičkih jezera)

BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na području
Male Kapele (zona Vrhovina)

BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na području
Male Kapele (zona Plaškog)

Upozorenja i opasnosti 

Minska situacija na topografskim kartama

Hrvatski centar za razminiravanje - Idejni projekt razminiravanja (područje Male Kapele u Karlovačkoj županiji), 2013. godina

Karta Državnog lovišta Mala Kapela I, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima

Karta Državnog lovišta Dabar, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima

Karta Državnog lovišta Vrhovine, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima

Karta Državnog lovišta Mala Kapela II, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima

Topografska karta Državnog lovišta Brinje.

Topografska karta Državnog lovišta Mrsinj.

Karta Državnog lovišta Golo Trlo, s ucrtanim minsko sumnjivim područjima

IZVORI I LITERATURA

---

Reference

[1] HR.METAPEDIJA, Narodni park Plitvička jezera
[2] WIKIPEDIJA, Mala Kapela   
[3] WIKIPEDIJA, Tunel Mala Kapela    
[4] WIKIPEDIJA, Mrsinj-grad 
[5] BOCIĆ, Neven, Plitvička jezera - tamo gdje voda prkosi kršu​, geografija.hr (2009.)

Ostali izvori i literatura

ANIĆ, I., MIKAC, S.; Struktura, tekstura i podmlađivanje dinarske bukovo-jelove prašume Čorkova uvala (Structure, texture and regeneration of dinaric beech-fir virgin forest of Čorkova Uvala); Šumarski list, 11-12, 505-515, Zagreb, 2008.
BOŽIĆEVIĆ, S., ured.; Plitvička jezera – Nacionalno dobro Hrvatske – svjetska baština; NP Plitvička jezera i HAZU, 104 str., Zagreb, 1994.
BOŽIĆEVIĆ, S.; Zlatna obljetnica Nacionalnog parka „Plitvička jezera“; Priroda br. 861, 89/4, 6-8, Zagreb, 1999.
FRANIĆ, Dragutin; Plitvička jezera i njihova okolica; 439 str. Tisak kraljevske zemaljske tiskare, Zagreb, 1910.
GAVAZZI, A.; Geneza Plitvičkih jezera; Glasnik Hrvatskog naravoslovnog društva, Godina XV, 1-9, Zagreb, 1904.
GUŠIĆ. Branimir., MARKOVIĆ, M., ured.; Plitvička jezera – čovjek i priroda; Nacionalni park Plitvička jezera, 260 str., Zagreb, 1974.
HERAK, M.; Tektonska osnova hidrogeoloških odnosa u izvorišnom području Kupe i Korane s Plitvičkim jezerima; Referati V savjetovanja geologa Jugoslavije, 17-25, Beograd, 1962.
HIRC, D.; Prirodni zemljopis Hrvatske; Naklada Antuna Scholza, 721 str., Zagreb, 1905.
HORVATINČIĆ, N.; Starost sedre Plitvičkih jezera; Priroda 861/4, 20-22, Zagreb, 1999.
HORVATINČIĆ, N., ČALIĆ, R. i GEYH, A. M.; Interglacial Growth of Tufa in Croatia; Quaternary Research 53, 185–195; 2000. god.
HORVATINČIĆ, N., KRAJCAR BRONIĆ, I., OBELIĆ, B.; Diferences in the 14C age, δ13C and δ18O of Holocene tufa and speleothem in the Dinaric Karst; Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology 193, 139-157; 2003. god.
HRANILOVIĆ, H.; Geomorfološki problemi iz hrvatskog Krasa; Glasnik Hrvatskog naravoslovnoga društva XIII/1-3, 93-133, Zagreb, 1901.
KOCH, F.; Plitvička jezera, Prilog poznavanju tektonike i hidrografije Krša; Vijesti Geološkog zavoda u Zagrebu, Knjiga I, 1925/26., 150-177, Zagreb, 1926.
KUSSAN, Geschichte des Oguliner Regiments
MATONIČKIN, I., PAVLETIĆ, Z.; Biološke karakteristike sedrenih slapova u našim krškim rijekama; Geografski glasnik 22, 43-56, Zagreb, 1960.
MEŠTROV, M., VIDAKOVIĆ, P., MOVČAN, J., ČUDINA, P., ured.; Plitvička jezera – čovjek i priroda II; HAZU Razred za prirodne znanosti i Društvo za zaštitu Plitvičkih jezera, 255 str., Zagreb, 2000.
NJAVRO, Mato (ed.): Plitvice Lakes, Turistička naklada d.o.o., Zagreb 2005.
PERICA, D., LUKAČ, G.; Plitvička jezera – biser Like; Geografski horizont 1-2/2004, 7-23, Zagreb, 2006.
PEKTRI, M.; Prinosi hidrologiji Plitvica; Nacionalni park Plitvička jezera, Zagreb, 1958.
PEVALEK, I.; Oblici fitogenih inkrustacija i sedre na Plitvičkim Jezerima i njihovo geološko znamenovanje. Spomenica u počast Dr. Dragutinu Gorjanović – Krambergeru; 101-110, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb, 1925.-26.)
PEVALEK, I.; Biodinamika Plitvičkih jezera i njena zaštita; Nacionalni park Plitivička jezera, 275-294, Zagre, 1958.
POLŠAK, A.; Geološki aspekti zaštite Plitvičkih jezera. Plitvička jezera – čovjek i priroda; NP Plitvička jezera, 23-32, 1974. godina.
POLŠAK, A., JURIŠA, M., ŠPARICA, M., i ŠIMUNIĆ, A.; Osnovna geološka karta 1 : 100 000 list Bihać; SGZ, Beograd – IGI, Zagreb, 1976.
POLŠAK, A., CRNKO, J., ŠIMUNIĆ, An., ŠIMUNIĆ, Al., ŠPARICA, M., i JURIŠA, M.; Tumač Osnovne geološke karte 1 : 100 000 za list Bihać; 52 str., SGZ, Beograd – IGI, Zagreb, 1981.
POLJAK, Josip; Pećine hrvatskog krša II dio, Pećine okoliša Plitvičkih jezera, Drežnika i Rakovice; Prirodoslovna istraživanja JAZU, 1-25, Zagreb, 1914.
RIĐANOVIĆ, J.; Geografski smještaj (položaj) i hidrogeografske značajke Plitvičkih jezera; Plitvička jezera nacionalno dobro Hrvatske – svjetska baština, Znanstveni skup, 29-42, Zagreb, 1994.
RIĐANOVIĆ, J.; Hidrogeografske značajke Nacionalnog parka Plitvička jezera; Geografski glasnik 38 246-252, Zagreb, 1976.
RIĐANOVIĆ, J., BOŽIČEVIĆ, S.; Geographic-Physical Conditions of Runoff and Hydrogeological Characteristics of the Plitvice Lakes; Acta geographica Croatica 31, 7-26, Zagreb, 1996.
RIĐANOVIĆ, J.; Limnigrafi na Plitvičkim jezerima; Priroda br. 861, 89/4 34-36, Zagreb, 1999.
ROGLIĆ, J.; Unsko-koranska zaravan i Plitvička jezera – geomorfološka promatranja. Geografski glasnik 13, 49-66, Zagreb, 1951. (PDF)
ROGLIĆ, J., Morfološke posebnosti Nacionalnog parka Plitvička jezera. Plitvička jezera – čovjek i priroda, 5-22, Zagreb, 1974.
RUBINIĆ, J., ZWICKER, G., DRAGIČEVIĆ, N.; Doprinos poznavanju hidrologije Plitvičkih jezera – dinamika kolebanja razine jezera i značajne promjene; Savjetovanje „Hidrološka mjerenja i obrada podataka“ NP Plitvička jezera, 26.-28. 11. 2008. Zbornik radova, 207-230, Rijeka, 2008.
SRDOČ, D., HORVATINČIĆ, N., OBELIĆ, B., KRAJCAR, I., SLIEPČEVIĆ, A.; Procesi taloženja kalcita u krškim vodama s posebnim osvrtom na Plitvička jezera; Krš Jugoslavije 11/4-6, 101-204, Zagreb, 1985.
ŠENOA, M.; Rijeka Kupa i njezino porječje; Rad JAZU, Knjiga CXXII, 94 str., Zagreb, 1895.