---

SREDIŠNJI POJAS >​ SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > VRANIČKA GRUPA > Ivan-planina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliko Šljeme, 1534 m​
Koordinate najvišeg vrha:  

Opis

Ivan planina (također Ivan), nalazi se između plainna Bitovnje i Bjelašnice, jugozapadno od Sarajeva i u blizini Hadžića, Konjica i Kreševa​​. Visoka je 1534 metara (vrh Veliko Šljeme). Administrativno se nalazi u općinama Hadžići, Konjic i Kreševo. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku između porječja rijeka Bosne i Neretve, kao razvodno gorje Jadranskoga i Crnoga mora. S njenih sjevernih obronaka rijeke i potoci teku u Bosnu, a s južnih u Neretvu i s njome u Jadransko more. Obrasla je bukvom, jelom i drugim drvećem. Puna je dolova, prodola i pećinastih gudura.
Ivan-sedlo jedan je od najvažnijih prijevoja Dinarskoga gorja i povezuje panonski prostor, odn. dolinu rijeke Bosne s primorjem, odn. dolinom Neretve.
IZVOR  Ivan planina. Wikipedija (hr)

Naslov fotografije: Kroz Bosnu i Hercegovinu posvuda; Šetnje (orig: Durch Bosnien und die Hercegovina kreuz und quer; Wanderungen ); Godina: 1897. (1890.); Autor: Renner, Heinrich

Južni ulaz u cestovni tunel Ivan
Autor: Julian Nyča; Wikipedija

Sjeverni ulaz u cestovni tunel Ivan
Autor: Smooth_O; Wikipedija<

---

Ivan sedlo

​Ivan prijevoj planinski je prijevoj u Bosni i Hercegovini, koji povezuje planine Bitovnju i Bjelašnicu te dolinu Bosne (Sarajevsko-Zenička kotlina) s dolinom Neretve. Smješten je između Tarčina (općina Hadžići) na sjeveru i Bradine (općina Konjic) na jugu na prijelazu između regija Bosne i Hercegovine. Visinska razlika od tunela do Konjica na južnoj strani je čak 600 metara.

Prijevojem prolazi magistralna cesta M17 na kojoj se nalaze 645 metara dugi cestovni tunel Ivan i željeznička pruga standardnog kolosijeka Sarajevo - Ploče s 3221 metara dugim željezničkim tunelom Ivan. Cestovni tunel izvorno je služio uskotračnoj Neretvanskoj željeznici (Narentabahn, Neretvabahn), koja je u međuvremenu ukinuta. Taj jednocjevni tunel je najvažnija cestovna veza između Bosne i Hercegovine i većih gradova Sarajeva i Mostara. Tek završetkom planirane dionice bosansko-hercegovačkog autoputa br. 1, ovo usko grlo bit će zamijenjeno učinkovitijom cestovnom vezom. 
Zbog velike visinske razlike koju je trebala savladati pruga, rješenje je osmislio švicarski inženjer Roman Abt konstrukcijom sustava adheziono-zupčaste pruge, koji je prvi put primijenjen u BiH.
IZVOR  Ivanpass. Wikipedia

Željeznička stanica Ivan uz tunel Ivan, na Neretvanskoj pruzi

Zanimjlivosti
Dionica željezničke pruge od Sarajeva do Bradine ima čak 19 mostova i 11 tunela, uključujući i više od 3 kilometra dug tunel Ivan.

PRIČE IZ PLANINE

---

Neretvanska željeznica

Neretvanska pruga, ili ​Neretvanska željeznica (njem. Narentabahn ili Neretvabahn) bila je uskotračna željeznička pruga od Sarajeva do Metkovića u tzv. bosanskom kolosijeku (širine pruge od 760 mm do 762 mm tj. 30 inča), koju su sagradile i kojom su u početku upravljale Bosansko-hercegovačke državne željeznice (BHStB). Nakon 1918. bila je dio željeznica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) i Jugoslavenskih državnih željeznica (JDŽ / JŽ). Mješovita vučna (oslanja se na vučnu vuču za pomicanje vlaka.) i zupčanička (ili zupčasta)  pruga (rabi se ugl. na trasama s većim usponima - do 30%; za pogon služe zupčanici na pogonskim osovinskim sklopovima lokomotive, koji zahvaćaju u zupce ili u utore ugrađene na sredini kolosijeka između tračnica), duga 177,1 kilometar puštana je u pogon od 1885. do 1891. godine i produžena do Ploča 1942. godine. Zamijenjena je 1966. željezničkom prugom standardnog kolosijeka Sarajevo - Ploče.

Karta trase Neretvanske željeznice

Povijesni okvir
Nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina potpala je pod vojnu upravu  Austro-Ugarske. Nove okolnosti mijenjaju dotadašnju politiku izolacije dalmatinskih  luka i izgradnja željezničke mreže u novostečenim područjima postaje imperativ. Vojni i strateški interes imao je prednost u određivanju budućih trasa u odnosu na ekonomski. U nekoliko desetljeća u Bosni i Hercegovini nastala je mreža uskotračnih pruga, širine kolosijeka 760 mm, često zvanog i Bosanskim kolosijekom. U vremenu od 1879. do 1891. spojeno je više pruga na pravcu Bosanski Brod – Zenica – Sarajevo – Mostar – Metković.

Zupčasta željeznička lokomotiva uskog kolosijeka serije Abt JZ 97-025 koja uključuje i okretište u Bradini (na fotografiji), podno Ivan planine. U spremištu (iza) može se vidjeti brza lokomotiva JZ 85.
Autor: Dr. E. Scherer; Vrijeme nastanka: kolovoz 1965.

Između Konjica i Sarajeva korišteni su Tender-lokomotive IIIb4 (JDŽ 195) (tender - vrsta parne lokomotive) s kombiniranim vučnim i zupčastim pogonom. Na dionici Raštelica - Sarajevo lokomotiva zupčanika nosila je vlak mase 110 tona. Na stvarnoj planinskoj ruti Raštelica - Konjic vlakovi mase preko 60 tona do tereta od 110 tona prevoženi su vučom i potisnom lokomotivom ili je vlak podijeljen u više kompozicija.

IIIb4 bile su prve zupčaste lokomotive Bosanskohercegovačkih državnih željeznica. Jugoslavenske državne željeznice nazvale su je JDŽ 195