---

SREDIŠNJI POJAS >​ SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > VRANIČKA GRUPA > Radalj
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Kalunac (Kalunište), 1368 m (dio izvora navodi visinu od 1367 m)
Koordinate najvišeg vrha: 

Radalj (ponegdje i Radalj-planina) je planina u Bosni i Hercegovini.

Nalazi se u srednjoj Bosni. Granicu joj čine rijeke Lašva i Rijeka na sjeveru, Vrbas na zapadu, Oborački potok, Jablan potok i Komaršica na jugu.
Radalj je vododjelnica između porječja Vrbasa i Lašve. Pretežito je građena od paleozojskih škriljaca, pješčenjaka i vapnenaca. Najviši vrh je Kalunac (Kalunište) na 1368 metara nadmorske visine (dio izvora navodi i visinu od 1367 m). Drugi viši vrhovi su: Srezinac (na topografskoj karti upisan kao Svrzinac, 1311 m), Radalj (1287 m), Crni vrh (1260 m), Šadlovice (1225 m) i Kamuša (1218 m), Melunača (1215 m).

Južnim podnožjem planine prolazi cesta i nekadašnja željeznička pruga Lašva - Travnik - Donji Vakuf, zapadnim cesta i željeznička pruga Donji Vakuf - Jajce, a sjevernim put Turbe - Jajce preko Karaulske gore (Karaula).

IZVOR  Radalj. Wikipedija

Položaj planine Radalj
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000

Pogled s obronaka Galice na Radalj (Karaulska gora)

Panoramski pogled s obronaka Galice na Radalj (Karaulska gora)

KARAULSKA GORA (Karaula gora)

Karaulska gora, prostorni prikaz
Lijevo od prijevoja je planina Radalj a desno Dnolučka panina.
Izvor: Google Maps, 2020.

Područje Karaulske gore i naselja na padinama
Podloga: OpenStreetMap, 2020.

Karaula gora je naziv za širi prostor planinskog prijevoja koji se smjestio između Dnolučke planine, planine Radalj i Vlašića (Galica). Zapravo se tako naziva i cijeli sjeveroistočni dio planine Radalj koji se spušta od spomenutog prijevoja prema naselju Turbe i sedlu Komar.
Pod Karaula gorom izvire rijeka Lašva, na prostoru gdje se slijeva više potoka koji potom teku prema istoku ka Travniku. U Austro-Ugarskoj je na Karauli-gori bila zapadna granica okruga Travnika. Na sjeverozapadu okruga Karaula gora prelazila je u Vlašić. 

Nalazi se u rubnom području Srednjobosanskog rudogorja  (Bosnisches Erzgebirge), koje se pruža prema jugoistoku sve do Ivan-planine. U Karauli gori se nalaze paleozojski slojevi.  Vapnenački šiferi žute i zelenkaste boje, znani kao miaciti, označuju granicu paleozojskog i mezozojskog gorja. Prolaze sjeverno od Karaule gore u porječje Vrbasa. 

Toponim karaula javlja se na mjestima gdje je u prošlosti stajao vojni odn. fortifikacijski objekt u kojem borave vojnici i koji služi kao stražarnica ili objekt na graničnim mjestima i prijelazima s kojih se nadzire veće područje.

Mjesna zajednica Karaula, u općini Travnik, obuhvaća naselja:  Čosići, Donje Krčevine, Gornje Krčevine, Gotići, Gradina, Hamandžići, Sefer, Selići, Skrobe i Šešići.

Na prostoru Karaule-gore bila su borbena djelovanja u Drugome svjetskom ratu, ali i u ratu u BiH (1991.-1995.).
​
12. 6. 1943 Kod Karaule-gore u području Komar-sedla, prelazeći komunikaciju Travnik - D. Vakuf, jedinice 5. udarne divizije NOVJ uništile su četu pionirskog bataljuna njemačke 373. legionarske divizije i odbile intervenciju dijelova izviđačkog i 3. bataljuna 384. puka iste divizije iz Jajca i Travnika. Poginulo je 111, ranjeno 70 i zarobljena 53 njemačka vojnika, a zaplijenjeno 9 puškomitraljeza, 80 pušaka i automata.

9. 1. 1944 U rejonu s. Karaula-Gora - s. Božikovac 1. proleterska udarna divizija 1. proleterskog udarnog korpusa i dijelovi 11. udarne divizije 5. udarnog korpusa NOVJ probili se jod komunikacije Travnik-Jajce i time izbjegli udare postrojbi njemačke 1. brdske divizije i 7. SS divizije "Princ Eugen".

U zaselku Selići nalazi se Spomen-obilježje poginulim pripadnicima Armije BiH u ratu u BiH (1991.-1995.). 

IZVOR  Karaula gora. Wikipedija i dr.