---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE VISOKE HERCEGOVINE
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Veliki Vran, 2074 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.6681, 17.5057

Planine visoke Hercegovine

Država: Bosna i Hercegovina

Najviši vrh: Pločno, planina Čvrsnica (2228 m)

B. SREDIŠNJI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE 01. Grupa Trnovskog gozda 02. Snežničko – gorskokotarska visoravan 03. Krške visoravni Notransjke i Dolenjske 04. Velika Kapela PLANINE LIKE 05. Masiv Velebita 06.a Mala Kapela 06.b Ličko sredogorje 07. Masiv Ličke Plješivice (Plješvice) PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA 08. Masiv Dinare 09. Šatorsko-golijski niz 10. Grupa Cincara 11. Klekovačko-grmečka grupa 12. Planinski niz Raduše PLANINE VISOKE HERCEGOVINE 13. Područje Čvrsnice 14. Masiv Prenja 15. Velež i hercegovačke Rudine 16. Planinski niz Crvanj-Lebršnik SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE 17. Grupa Zelengore 18. Grupa Bioč-Maglić-Volujak 19. Grupa Vranice 20. Bjelašnička grupa POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE 21. Planinski niz Golija-Vojnik 22. Masiv Prekornice 23. Durmitorsko područje 24. Masiv Sinjajevine 25. Moračke planine i Maganik 26. Grupa Ljubišnje 27. Masiv Bjelasice 28. Masiv Komova 29. Grupa Visitora 30. Kučke planine (Žijovo) 31. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna)

Opis područja

Visoka Hercegovina je planinsko područje smješteno oko srednjeg i gornjeg toka rijeke Neretve, rijeke Rame te gornjeg toka rijeke Sutjeske.

Prema zapadu i sjeveru visoka Hercegovina graniči s bosanskom regijom. Prirodnu granicu između regije Bosne i regije Hercegovine čini niz visokih planina: Vran planina - Raduša - Vranica - Bitovnja - Bjelašnica - Treskavica - Zelengora - Maglić. Padine ovih planina prema Hercegovini (obično su to južne padine) smatraju se područjem (visoke) Hercegovine a one prema Bosni (najčešće sjeverne) smatraju se područjem Bosne. Ove granične planine prema srednjoj Bosni čine prijelazno Središnje bosansko-hercegovačko područje.

Sjevernom granicom Hercegovine obično se smatraju rijeke Željeznica i Bistrica kod Fojnice te prijevoj Ivan-sedlo (kojime prolazi prometni pravac Sarajevo-Konjic-Mostar-Jadran). 

Prema jugu, visoka Hercegovina prelazi u područje niske Hercegovine, koja se prostire otprilike južnije od linije Posušje - Mostar - Dabarsko polje. Na tome prijelazu nalaze se, niže zavalske morfostrukture: Imotsko-bekijskog, Mostarskog Blata, Dabarskog i Fatničkog polja - orografski odjeljene sredogorskim morfostrukturama od velikih krških polja.

Granice visoke Hercegovine i uopće Hercegovine prema sjeverozapadu, prema zapadnoj Bosni, nisu jasno određene, jer ponekad dolazi do razlika između geografskog i političko - društvenog poimanja Hercegovine. No okvirno, granica ide linijom planina Raduša - Ljubuša, s područjem Rame - Vran planina - Duvanjsko polje - Tušnica. 

Prema svojim geomorfološkim karakteristikama, visoka Hercegovina je samo nastavak visokog krša zapadne Bosne, s velikm i visokim planinskim masama koje se nižu dinarskim smjerom sjeverozapad - jugoistok, uz nekoliko izuzetaka (poput Vrana i masiva Čvrsnice) te krškim poljima između njih (Nevesinjsko, Gatačko i dr.)

Dio visoke Hercegovine istočno od Veleža i južno od Crvnja, Zelengore i Lebršnika do vrela Trebišnjice (kod Bileće) i Dabarskog polja poznat je pod nazi­vom Rudine. To je prostrana kraška površ stepenasto nagnuta ka jugu. 

Kao kod svih planina Hercegovine tako se i na području visoke Hercegovine mogu izdvojiti nekoliko paralelnih planinskih lanaca i grupa koje se postepeno uzdižu od juga prema sjeveru;

Velež i hercegovačke Rudine - Prvi lanac planina zahvaća područje hercegovačkih Rudina i nalazi se sjeverno od linije Dabarsko polje - Fatničko polje - Bileća i južno od linije Mostar - Nevesinjsko polje - Gatačko polje. Najviša planina u ovome nizu je Velež (1969 m).

Slijedeće tri planinske grupe se nalaze sjeverno od Grupe Veleža i južno od gornjeg toka rijeke Neretve. To su:

Područje Čvrsnice - Grupa planina zapadnog dijela visoke Hercegovine (zapadno od rijeke Neretve) među kojima se izdvaja velik masiv Čvrsnice (2228 m).

Masiv Prenja (2155 m).

Planinski niz Crvanj - Lebršnik - Nešto niži planinski lanac, izdužen u dinarskom smjeru SZ-JI, proteže se paralelno s rijekom Neretvom u njezinom najgornjem, izvorišnom dijelu. Niz započinje planinom Crvanj (1921 m) i završava planinom Lebršnik, koja se dijelom nalazi i u Crnoj Gori.

Ostali visovi visoke Hercegovine, koji se nalaze sjeverno od rijeke Neretve prijelazno su hercegovačko-bosansko  područje i opisani su kao zasebna grupa: Središnje bosansko-hercegovačke planine.

PLANINE VISOKE HERCEGOVINE 13. Područje Čvrsnice 14. Masiv Prenja 15. Velež i hercegovačke Rudine 16. Planinski niz Crvanj-Lebršnik

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

ZANIMLJIVOSTI:

U zaseoku Glibe kod sela Menjik u Rami nalazi se izvor zvani Gospino vrelo koji je primjer bifurkacije jer njegove vode teku prema dva siva (bazena) i to u rijeku Ramu koja pripada Jadranskom slivu, te Vrbas u Crnomorskom slivu. 

.... Često se kaže: Di raste kupus to je Bosna, a di duvan tu je Hercegovina.

Planinski vijenci, planine i vrhovi

Planinska grupa	Najviši vrh (ime planine)	Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi
Geografsko/zemljopisno područje:
Planine visoke Hercegovine
Područje Čvrsnice (zapadna Visoka Hercegovina)	Pločno, 2228 m (Čvrsnica)	Masiv Čvrsnice (Pločno, 2228 m) Velika Čvrsnica; Zapadni greben: Pločno (2228 m) - Draga kosa (2217 m) - Jelenak (1806 m); Istočni greben: Ploča (Pešti brdo) (2030 m) - Gavranić (1965 m)) Mala Čvrsnica Greben Vilinca: Veliki Vilinac (2116 m) - Mali Vilinac (1985 m) Muharnica;Sjeverni dio: Strop (1528 m) - Raulja (1648 m) - Malo Sljeme - Oštra glavica (1807); Visoravan Muharnice: vrh Muharnica (1977 m) - Veliko Sljeme (1931 m) - Orlov kuk (1777 m); Jugoistočni dio: Drinjača (2045 m) Plasa: Ostrovača (1865 m) Ostale planine Vran planina (Veliki Vran, 2074 m) Veliki Vran (2074 m) - Bijela glavica (1998 m) - Mali Vran (2017 m) - Vrana (1961 m) - Veliki Divić (1843 m) - Sčikovo (1909 m) - Veliki Vis (2017 m) Čabulja (Velika Vlahinja, 1780 m) Zapadni dio: Tmorac (1606 m) - Sastavci (1615 m) - Krujina Navala (1619 m) - Ošljar (1682 m) Istočni dio: Velika Vlahinja (1780 m) - Medvjed (1679 m) - Mala Vlahinja (1623 m) Lib planina (1481 m) Midena (1198 m) Zavelim (Kolakovac, 1346 m) Kolakovac (1347 m; spominje se i 1346 m) - Zdravo brdo (1339 m) - Jaram (1280 m) - Livački brig (1044 m) - Mošnjača (1190 m) - Debelo brdo (1140 m) - Kličinovac (1168 m) Tovarnica (902 m) Baćina planina (1441 m)
Masiv Prenja	Zelena glava, 2115 m (Prenj)	Sjeveroistočni Prenj Borašnica: Osobac (2030 m) Konjička Bjelašnica: Velika Kapa (2004 m) Jugozapadni Prenj Glavni greben: Botini (2015 m) - Vjetrena brda (1991 m) - Lupoglav (2102 m) - Herač (2046 m) - Galić (2035 m) - Otiš (2097 m) - Zelena glava (2115 m) Zapadni Prenj Vidovo (1451 m) - Veliki Prenj (1916 m) - Cetina (Cvitina) (1992 m) Jugoistočni Prenj Sivadije (1967 m)
Velež i hercegovačke Rudine	Botin, 1969 m (Velež)	Velež (1969 m) Crna gora (kod Nevesinja) (1497 m) Sniježnica (kod Nevesinja) (1262 m) Trusina Bjelašnica (kod Gackog) (1867 m) Magrop (1671 m) Ivica (1521 m) Baba (1735 m) Lipnik (1260 m)
Planinski niz Crvanj - Lebršnik	Orlovača, 1985 m Lebršnik	Crvanj (1921 m) Glavica (1441 m) Vučevo (1602 m) Živanj (1696 m) Lebršnik (1985 m)

MASIV PRENJA

VELEŽ I HERCEGOVAČKE RUDINE

ČVRSNIČKA GRUPA

PLANINSKI NIZ CRVANJ - LEBRŠNIK

ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA

---

Geologija

Po pedološkim karakteristikama visoka Hercegovina je vrlo slična području zapadnobosanskih »bila i polja«. U planinskoj Hercegovini dominiraju rendzine (tip tla koji se razvija na rastresitom karbonatnom supstratu, na lesu i lesolikim sedimentima kao što su lapori, fliš i sl.) i smeđa tla na razvijenim vapnencima i dolomitima, po višim planin­skim predjelima kao šumska i pašnjačka tla. Znatan dio Nevesinjskog polja je pokriven recentnim aluvijalnim na­nosima i nerazvijenim zemljištem na flišu i laporcima, pogodnim za poljoprivredno iskorištavanje. 

---

Klima

Planinska Hercegovina, uključivši i krška polja, ima planinsku (subalpsku) klimu, a dolina gornjeg toka Ne­retve umjereno kontinentalnu. Zime su u planinama i na visokim poljima hladne i snježne, a ljeta topla. Kalino­vik  (1066 m nadmorske  visine)  ima srednju siječanjsku/ januarsku temperaturu zraka -2,1°C, srednju srpanjsku/julsku 17,1 °C i sred­nju godišnju 7,4°C. Padaline su obilne (Kalinovik 1191 mm, Gacko 1665 mm, Nevesinje 1785 mm). Najkišovitije razdoblje je listopad/oktobar - studeni/novembar - prosinac/decembar. Ko­njic (280 m nadmorske visine) ima znatno blažu klimu sa srednjom godišnjom temperaturom 11,3°C. Najhlad­niji je siječanj/januar sa srednjom temperaturom zraka 0,8°C, a najtopliji srpanj/juli sa 21,6 °C. Konjic prima godišnje 1420 mm padalina, i to najviše u studenom/novembru i prosincu/decembru (jadransko--mediteranski utjecaj). Prozor (733 m nadmorske visine) ima nižu siječanjsku/januarsku (-1,5°C) i srpanjsku/julsku (19,2°C) tempera­turu i manju količinu padalina (990 mm) nego Konjic.

---

Vode (Hidrologija)

Hidrografska mreža visoke Hercegovine nije u skladu s obilnim padalinama na tome području. Zbog vapnenačkog (krečnjačkog) sastava ovdje se razvio veći broj ponornica nego po­vršinskih tokova. Na području Rudina samo krška imaju izvora i tekuće vode, a okolni viši predjeli su goli i bezvodni (ljuti krš), što negativno utječe na vegetaciju. Ponorski tokovi prelijevaju vodu iz viših u niža polja, a zimi i rano proljeće izazivaju poplave u poljima. 
U visokoj Hercegovini Neretva prima pritoke: Rakitnicu, Ljutu, Neretvicu.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Visoka Hercegovina je rijetko naseljena. Naselja su raspoređena po obodu krških polja i uvala, i riječnim dolinama, a stanov­ništvo se tradicionalno najviše bavilo stočarstvom.

---

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

U cjelini uzevši ovo područje oskudijeva obradivim zemljištem, koje je ograničeno uglavnom na krška polja, uvale i ma­nja dolinska proširenja. Od ukupne poljoprivredne površine 82% je pod pašnjacima i livadama, a u nekim zajednicama čak i 90% (Gacko, Kalinovik). Zbog toga je u planinskoj Hercegovini stočarstvo glavna grana poljo­privrede. Najviše se uzgajaju ovce i goveda. Stoka se u ljetnjoj sezoni izgoni na planinske pašnjake, a vraća u jesen. U tim stočarskim kretanjima sudjeluju ne samo potplaninska sela nego i stočari Humina.

IZVORI I LITERATURA

---

Reference

[1] MARKOVIĆ, Jovan Đ.: Rudine, Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Svjetlost, Sarajevo, 1990.
[2] Enciklopedijski separat Bosna i Hercegovina. Iz II. izdanja Enciklopedije Jugoslavije