Planine visoke Hercegovine
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Pločno, planina Čvrsnica (2228 m)
|
Visoka Hercegovina je planinsko područje smješteno oko srednjeg i gornjeg toka rijeke Neretve, rijeke Rame te gornjeg toka rijeke Sutjeske.
Prema zapadu i sjeveru visoka Hercegovina graniči s bosanskom regijom. Prirodnu granicu između regije Bosne i regije Hercegovine čini niz visokih planina: Vran planina - Raduša - Vranica - Bitovnja - Bjelašnica - Treskavica - Zelengora - Maglić. Padine ovih planina prema Hercegovini (obično su to južne padine) smatraju se područjem (visoke) Hercegovine a one prema Bosni (najčešće sjeverne) smatraju se područjem Bosne. Ove granične planine prema srednjoj Bosni čine prijelazno Središnje bosansko-hercegovačko područje. Sjevernom granicom Hercegovine obično se smatraju rijeke Željeznica i Bistrica kod Fojnice te prijevoj Ivan-sedlo (kojime prolazi prometni pravac Sarajevo-Konjic-Mostar-Jadran). Prema jugu, visoka Hercegovina prelazi u područje niske Hercegovine, koja se prostire otprilike južnije od linije Posušje - Mostar - Dabarsko polje. Na tome prijelazu nalaze se, niže zavalske morfostrukture: Imotsko-bekijskog, Mostarskog Blata, Dabarskog i Fatničkog polja - orografski odjeljene sredogorskim morfostrukturama od velikih krških polja. Granice visoke Hercegovine i uopće Hercegovine prema sjeverozapadu, prema zapadnoj Bosni, nisu jasno određene, jer ponekad dolazi do razlika između geografskog i političko - društvenog poimanja Hercegovine. No okvirno, granica ide linijom planina Raduša - Ljubuša, s područjem Rame - Vran planina - Duvanjsko polje - Tušnica. Prema svojim geomorfološkim karakteristikama, visoka Hercegovina je samo nastavak visokog krša zapadne Bosne, s velikm i visokim planinskim masama koje se nižu dinarskim smjerom sjeverozapad - jugoistok, uz nekoliko izuzetaka (poput Vrana i masiva Čvrsnice) te krškim poljima između njih (Nevesinjsko, Gatačko i dr.) Dio visoke Hercegovine istočno od Veleža i južno od Crvnja, Zelengore i Lebršnika do vrela Trebišnjice (kod Bileće) i Dabarskog polja poznat je pod nazivom Rudine. To je prostrana kraška površ stepenasto nagnuta ka jugu. Kao kod svih planina Hercegovine tako se i na području visoke Hercegovine mogu izdvojiti nekoliko paralelnih planinskih lanaca i grupa koje se postepeno uzdižu od juga prema sjeveru; Velež i hercegovačke Rudine - Prvi lanac planina zahvaća područje hercegovačkih Rudina i nalazi se sjeverno od linije Dabarsko polje - Fatničko polje - Bileća i južno od linije Mostar - Nevesinjsko polje - Gatačko polje. Najviša planina u ovome nizu je Velež (1969 m). Slijedeće tri planinske grupe se nalaze sjeverno od Grupe Veleža i južno od gornjeg toka rijeke Neretve. To su: Područje Čvrsnice - Grupa planina zapadnog dijela visoke Hercegovine (zapadno od rijeke Neretve) među kojima se izdvaja velik masiv Čvrsnice (2228 m). Masiv Prenja (2155 m). Planinski niz Crvanj - Lebršnik - Nešto niži planinski lanac, izdužen u dinarskom smjeru SZ-JI, proteže se paralelno s rijekom Neretvom u njezinom najgornjem, izvorišnom dijelu. Niz započinje planinom Crvanj (1921 m) i završava planinom Lebršnik, koja se dijelom nalazi i u Crnoj Gori. Ostali visovi visoke Hercegovine, koji se nalaze sjeverno od rijeke Neretve prijelazno su hercegovačko-bosansko područje i opisani su kao zasebna grupa: Središnje bosansko-hercegovačke planine. |
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
ZANIMLJIVOSTI:
U zaseoku Glibe kod sela Menjik u Rami nalazi se izvor zvani Gospino vrelo koji je primjer bifurkacije jer njegove vode teku prema dva siva (bazena) i to u rijeku Ramu koja pripada Jadranskom slivu, te Vrbas u Crnomorskom slivu. .... Često se kaže: Di raste kupus to je Bosna, a di duvan tu je Hercegovina.
-
|
| Planinski vijenci, planine, vrhovi |
| ||||||||||||||||||||||
| Geologija |
|
Po pedološkim karakteristikama visoka Hercegovina je vrlo slična području zapadnobosanskih »bila i polja«. U planinskoj Hercegovini dominiraju rendzine (tip tla koji se razvija na rastresitom karbonatnom supstratu, na lesu i lesolikim sedimentima kao što su lapori, fliš i sl.) i smeđa tla na razvijenim vapnencima i dolomitima, po višim planinskim predjelima kao šumska i pašnjačka tla. Znatan dio Nevesinjskog polja je pokriven recentnim aluvijalnim nanosima i nerazvijenim zemljištem na flišu i laporcima, pogodnim za poljoprivredno iskorištavanje.
|
| Hidrologija (vode, jezera) |
|
Hidrografska mreža visoke Hercegovine nije u skladu s obilnim padalinama na tome području. Zbog vapnenačkog (krečnjačkog) sastava ovdje se razvio veći broj ponornica nego površinskih tokova. Na području Rudina samo krška imaju izvora i tekuće vode, a okolni viši predjeli su goli i bezvodni (ljuti krš), što negativno utječe na vegetaciju. Ponorski tokovi prelijevaju vodu iz viših u niža polja, a zimi i rano proljeće izazivaju poplave u poljima.
U visokoj Hercegovini Neretva prima pritoke: Rakitnicu, Ljutu, Neretvicu. |
| Klima |
|
Planinska Hercegovina, uključivši i krška polja, ima planinsku (subalpsku) klimu, a dolina gornjeg toka Neretve umjereno kontinentalnu. Zime su u planinama i na visokim poljima hladne i snježne, a ljeta topla. Kalinovik (1066 m nadmorske visine) ima srednju siječanjsku/ januarsku temperaturu zraka -2,1°C, srednju srpanjsku/julsku 17,1 °C i srednju godišnju 7,4°C. Padaline su obilne (Kalinovik 1191 mm, Gacko 1665 mm, Nevesinje 1785 mm). Najkišovitije razdoblje je listopad/oktobar - studeni/novembar - prosinac/decembar. Konjic (280 m nadmorske visine) ima znatno blažu klimu sa srednjom godišnjom temperaturom 11,3°C. Najhladniji je siječanj/januar sa srednjom temperaturom zraka 0,8°C, a najtopliji srpanj/juli sa 21,6 °C. Konjic prima godišnje 1420 mm padalina, i to najviše u studenom/novembru i prosincu/decembru (jadransko--mediteranski utjecaj). Prozor (733 m nadmorske visine) ima nižu siječanjsku/januarsku (-1,5°C) i srpanjsku/julsku (19,2°C) temperaturu i manju količinu padalina (990 mm) nego Konjic.
|
| Stanovništvo i naselja |
|
Visoka Hercegovina je rijetko naseljena. Naselja su raspoređena po obodu krških polja i uvala, i riječnim dolinama, a stanovništvo se tradicionalno najviše bavilo stočarstvom.
|
| Tradicionalne aktivnosti i narodna baština |
|
U cjelini uzevši ovo područje oskudijeva obradivim zemljištem, koje je ograničeno uglavnom na krška polja, uvale i manja dolinska proširenja. Od ukupne poljoprivredne površine 82% je pod pašnjacima i livadama, a u nekim zajednicama čak i 90% (Gacko, Kalinovik). Zbog toga je u planinskoj Hercegovini stočarstvo glavna grana poljoprivrede. Najviše se uzgajaju ovce i goveda. Stoka se u ljetnjoj sezoni izgoni na planinske pašnjake, a vraća u jesen. U tim stočarskim kretanjima sudjeluju ne samo potplaninska sela nego i stočari Humina.
|
| Reference |
[1] MARKOVIĆ, Jovan Đ.; Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije, Svjetlost, Sarajevo, 1990.; Rudine
[2] Enciklopedijski separat Bosna i Hercegovina iz II. izdanja Enciklopedije Jugoslavije
[2] Enciklopedijski separat Bosna i Hercegovina iz II. izdanja Enciklopedije Jugoslavije
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
|
|