---

SREDIŠNJI POJAS >​ POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > PLANINSKI NIZ GOLIJA - VOJNIK > Vojnik planina
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Veliki Vojnik, 1998 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.9351, 18.9978

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

O planini

O PLANINIUvodIme planineGEOGRAFIJA PLANINEReljef i geološka građaPlanine, vrhoviReljefni i ostali oblici u prostoruKlimaHidrologija - vodePRIRODAPrirodna baština Biljni svijet - flora Životinjski svijet – fauna Zaštita prirode i ekologija STANOVNIŠTVO I NASELJA Povijesni / historijski pregled Kulturno-povijesna baština Tradicionalne aktivnosti i narodna baština Tradicionalna gastronomijaTurizam Priče iz planine …O KRAJUAKTIVNOSTI Kada boraviti u planini? Pješačenje i planinarenje Slobodno penjanje i alpinizam Rekreativni biciklizam Aktivnosti na vodi Aktivnosti u zraku PRAKTIČNE INFORMACIJEPristupi planini Smještaj Ugostiteljski objekti i usluge Vremenska situacija Prometna situacija Upozorenja i sigurnost u planini IZVORI

Uvod

Planina Vojnik (najviši vrh Veliki Vojnik 1998 m) zauzima prostor između Nikšićkog polja, visoravni Krnova, Javorka i kanjona Komarnice. Planina je izdvojena od obližnjih visokih crnogorskih planina (brda) dubokim riječnim kanjonima prema Durmitoru i širokim visoravnima i prijevojima prema Goliji i Moračkim planinama.

Planina dominira cijelim sjevernim dijelom Nikšićkog polja i stanovnicima Nikšića donosi oštre zime, po kojima je posebno poznata (česti su sniježni nanosi na visoravni Krnovo). Sa zapadne i jugozapadne strane naslanja se na prostor Javorka (nom. Javorak), poznat po bogatstvu šuma, kojime prolazi cesta Nikšić – Plužine. Na sjeveru, Vojnik se nepristupačnom strminom Kondžila spušta u poznati kanjon Komarnice – između Šavnika i Brezana. Na sjeverozapadnoj strani, prelazi u visoravan Brezna koja su smještena na nešto većoj zaravnjenoj površini što zauzima prostor od kanjona Komarnice do bogatih šuma Javorka i Golije. Brezna i Bajovo Polje predstavljaju početak naselja planinske općine Plužine, u Pivskom kraju i u dolini Pive koja je smještena na prostoru između Durmitora, Pivske planine, Bioča, Vojnika i Golije. Planina je duga nešto manje od 20, a široka oko 8 kilometara.

Podnožje Vojnika obiluje crnogoričnom i bukovom šumom koja se puno iskorištavala sve do današnjih dana, i iz toga razloga na planini postoji velika mreža šumskih putova, njih gotovo 80 kilometara i to sa svih strana, osim na vršnom području i prema Komarnici, gdje je  eksploatacija bila nemoguća zbog vrlo strmih dijelova. Danas se mnogi od njih mogu iskoristiti za lakši pristup vrhovima i pojedinim dijelovima planine. 

Jasenovo Polje, Crna Gora Vojnik planina

---

U SURADNJI SA:

---

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine

---

Oglašavajte ovdje:
lokalnu ponudu, usluge i servise
- smještaj
- gastronomija
- lokalni proizvodi
- turistička ponuda
- aktivnosti na otvorenom i dr.

Vojnik planina, praktična karta

Među najvišim vrhovima Vojnika
Pogled od jugoistočne padine Velikog Vojnika (1998 m), najvišeg vrha planine Vojnik u smjeru Gradnog vrha (1963 m) i Mramorja (1920 m)

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS

Greben Troglavi (1673 m) na jugoistočnom dijelu Vojnika
Pogled sa staze prijevoj Krnovo - Jablan vrh. Desno, u pozadini nalaze se najviši vrhovi planine.

---

Grebeni i vrhovi

Na planini ima 48 vrhova viših od 1500 m n.v. [5] Najviši vrhovi su grupirani u središnjem dijelu planine, i to su:

• Veliki Vojnik (1998 m)
  
• Bezimeni vrh (1967 m), 
  
• Gradni vrh (1961 m), 
  
• Bezimeni vrh (1947 m),
  
• Mramorje (1920 m), i dr.

Planina Vojnik
Pogled planinu Vojnik od istočne strane s vrha Krnovska glavica (1634 m)

Brezna
Pogled na vrh Štuoc (1654 m) od visoravni Brezna (područje Gornja Brezna)

---

Klima

Jesen na planini Vojnik
Autor: Planinarski klub Niksić

---

Voda

Rijeka Komarnica podno Gornjih Brezana

Sjeverno lice Vojnika
​Najimpozatniji pogled na Vojnik je sa sjeverne strane od koje se vidi "sedam visova sa sedam prevoja", u jednoj liniji, pravca pružanja SZ-JI. Sredinu ove strane planine čine Kondžila, najstrmija strana planine, izbrazdana brojnim suvotočinama (točilima, siparima) i usovima  (lavinama), pokrivena raznovrsnom šumom, a najviše crnogoricom. ​

Manje poznati Vojnik
Planina Vojnik je općenito slabo posjećena, pa njegovim istočnim obroncima, između Golopusa i prijevoja Krnovo prolaze tek rijetki planinari.

PRIRODA

---

Selo Mokro
Zaravan na kome se smjestilo selo Mokro, nalazi se na oko 900 m n.v. i obuhvaća prostor iznad rijeke Pridvorice i Šavnika, planine Vojnik duž zapadne strane, i manje planine  Kikanjice na istoku koja ga dijeli od doline rijeke Bijele. Selo se lokalno dijeli na tri dijela: Gornje Selo (ili Zaselje) na obroncima Vojnika i brda Gubisjeme; Srednje Selo - gde se i nalazi crkva sa grobljem; i Donje Selo, koje se nalazi na ivici padine ka Pridvorici, a ujedno ima i najviše stanovnika. 

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Koliba u katunu Štirni Dô

Povijesni pregled

21. stoljeće

Akcija pošumljavanja. Tijekom srpnja/jula 2022. Vojnik je bio zahvaćen velikim požarom u kojem je stradalo oko 200 hektara državnih i blizu 250 hekatara privatnih šuma. Nakon štete koju je prouzročio šumski požar, u okviru projekta “Boranka”, 2024. godine izvedene su akcije pošumljavanja na više lokacija ove planine. Akcijom na Vojniku započeta je kampanja pod nazivom "Boranka" koju realiziraju Savez izviđača Crne Gore (SICG), Uprava za šume i Vojska, uz podršku brojnih partnera. Cilj kampanje “Boranka” je pošumljavanje opožarenih područja u Crnoj Gori. Akcija ”Boranka”, nakon uspjeha u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, proširila se tako i na Crnu Goru. Planina Vojnik, teško pogođena požarima, postala je prvo područje u Crnoj Gori na kojem se “Boranka” realizirala. Sadnice crnog bora, njih 11.000 zasađeno je u dva dana krajem 2024. godine na radnoj površini od preko 4 ha, na dijelu planine gdje se šuma sama nije mogla obnoviti. Uoči sadnje pripadnici Vojske Crne Gore i izviđači temeljno su očistili teren od izgorjelih stabala i pripremili ga za sadnju. Uprava za gazdovanje šumama i lovištima je u rasadniku “Trebaljevo“ u Kolašinu osigurala je besplatnih 20.000 komada sadnica crnog bora za Savez izviđača Crne Gore i realizaciju projekta u kojem je glavni partner.
Do kraja 2024. godine, u pet akcija na Vojniku zasađeno je gotovo 30.000 stabala.

PRIČE IZ PLANINE

Najviši vrh Vojnika
(Iz knjige "Piva i Pivljani"; Izvor: Projekat Rastko, Cetinje)

O planini Vojnik ...
Svetozar Tomić: Piva i Pivljani
Poseban otisak iz Srpskog etnografskog zbornika knj. LIX Naselja i poreklo stanovništva knj. 3,, 1949. godina

Sa juga Pivu zatvaraju ogranci Golije i planina Vojnik koji pripada Pivi, Drobnjaku i nikšićkim selima.

Vojnik je nedovoljno proučen. Da li zbog toga što je sputan i što se na nj dosta teško popeti ili što je prema Durmitoru i masivu Maglić-Volujak-Bioče neznatan i od manjeg interesa? Vojnik, istina, nema velikih cirkova kao Durmitor i Maglić, nema ni ogromnih večitih nameta snega kakvih ima na Durmitoru (sa severne strane ispod Šljemena), ali on ima najizrazitiji tip karsne planine dinarskoga sistema. U glacijalnoj periodi na Vojniku je bilo lednika. Velika ledena masa, koja je bila razvijena, naročito na severoistočnoj strani, kliženjem se lomila. Lednik sa severne strane, prema Drobnjaku, na Kondžilima, ostavio je slabe tragove. On se sjurio u korito reke Bukovice- Komarnice sa svim materijalom, i to je reka odnela, te nema morenskoga materijala s te strane; ali su lednici sa ostalih strana ostavili morene. Tako lednik sa severoistočne strane, naišavši u prvoj glacijalnoj periodi na tvrdi i jedri krečnjak, ispod sela Mokroga, rasplinuo se po mokarskoj ravni, istopio i ostavio morene. U drugoj pak glacijalnoj periodi lednik je morao biti manji, i on nije dospeo do Mokroga, nego se na jedrom krečnjaku Divana, više Mokroga, zadržao, rastopio i ostavio morenskog traga. Tako sada ima morena na Vojniku sa iste strane na dve zaravni: na Mokrome (vis. 1092 m) i na Poljicu, mokarskom, katunu, na visini od 1525 m.

Deo Vojnikova lednika, sa istočne strane spuštao se stepenasto na Krnov, pa na Vučje, sa Vučja na Bukovik, sa Bukovika na Veliko i Malo Lukovo. Morenski materijal, koji je sa ove strane Vojnika morao biti obilat, potoci su razneli i sneli u niže predele. Otuda se danas po Bukoviku i Lukovu vide velike količine oblutaka, u svemu sličnih rečnim. - Lednik sa juga obrazovao je odmah u Štirnom Dolu glečerski ležaj između vrha Vojnika (jedan se vrh tako zove), Gradnoga Brda i Prisirena. Ovaj je glečer svojom težinom načinio sebi prolaz vlakom ispod Štirnoga Dola, ostavljajući u njemu dosta glečerskog materijala i spustio se na zaravan Jasenove Poljane, koja je prekrivena morenskim glavicama. Potoci su sneli ceo lakši i trošni materijal sa Jasenove Poljane kroz Surdup i Šipačno, a odatle jedan deo, preko jedne krečne prečage, u Nikšićsko Polje. - Sa zapadne strane lednik se spuštao i napravio dve terase: prva je Živa, a druga Brezna. Glečerskog morenskog materijala ima i po Živoj i po Breznima.

Interesantan je fakat da se morenski materijal oko Vojnika spustio sa sviju strana skoro. do iste visine, do oko 1050 m (Mokro 1092, Lukovo 1032, Jasenova Poljana 1046, Brezna 1055).

Vojnik je velika plećasta krečnjačka masa između reke Bukovice, Mokroga, Krnova, Jasenove Poljane i Brezana. Pravac mu je ZSZ-IJI. Nad Bukovicom se Vojnik diže oko 1200 m, nad Krnovom oko 500, a nad ostalim podnožjima oko 900 m. Srednja mu je visina 1750 m., a najveći su mu vrhovi: Mramorje (2000 m), Šišman, Paramida (Piramida), Vojnik i Korijen više Brezana. Svi su ovi vrhovi približne visine.

Vojnik je najimpozantniji kad se gleda sa severne strane, sa planine Ivice. Vidi mu se nekih sedam visova sa sedam prevoja, sedam sedala, u jednoj liniji, pravca SZ-JI. Sredinu ove strane planinske čineKondžila, najstrmija strana Vojnika., izbrazdana mnogobrojnim suvotočinama i usovinama, pokrivena raznovrsnom šumom, a najviše četinarima. Podnožjem Kondžila teče Bukovica, čiji je nivo tu oko 750 m. nad morem. Veliki atmosferski talog i topljenje snega toliko jako rastvaraju krečnjak u vrhovima Vojnika, da se u toku jednog ljudskog veka stvore čitave žljebine, kršne glavice i vrtače.[20] Šumska granica, penje se s ove strane do pod same vrhove, a kleke ima i na vrhovima, osim na Mramorju i na Korijenu.

Strane Vojnika se terasasto spuštaju ka SZ prema Breznima i ka SI prema Mokrome i Krnovu. Na SZ i Z strane su Vojnika blažeg nagiba, manje krševite i pod šumom bukovom i četinarima. Pored Štuoca, oble kršne glavice ispod vrha Vojnika, i Javorka - jednoga, kršnog grebena, preko koga vodi put Nikšić-Piva i koji vezuje ogranke Vojnika sa Golijom - ima Gola Strana, jedna rbatasta gola strana ispod Korijena. Na njoj se zapadni deo lednika sa Vojnika prelomio i jedan deo ostao u Živoj, a drugi je skliznuo u Brezna. Živa je za jedno 150 m. viša od Brezana, a razdvaja ih kršna kosa pokrivena šumom.

Istočne strane Vojnika su dosta strme, krševite i pokrivene bukovom šumom. One dopiru do u Meke Dolove u Kruševicama, do Krnova i do Gradačke Poljane. S ove strane Vojnik nije jednostavan, nego je izlomljen i ima dosta vrhova pokrivenih šumom i dobrom pašom. Svaki vrh izgleda kao da čini zasebnu planinu.

Južne su strane Vojnika najblaže i postepeno se Vojnik uzdiže s te strane od Gornjega Polja do vrha. Šipačno, Jasenova Poljana-Praga i Štirni Do, u dno koga ima voda Zminjac, to su tri zaravni (terase) na ovoj strani Vojnika. Obrasle su šumom, u nižim krajevima pitomom i bukvom, a u višim četinarima. Sa ove strane najviši su vrhovi: Vojnik, Gradno Brdo i Prisiren.

Vojnik je od trijaskog i jurskog krečnjaka. Podnožje mu je verfenski škriljac i peščar koji se primećuje u koritu reke Bukovice. Krečnjak je, osobito onaj sa severne strane, vrlo trošan. Vododržljivi slojevi su tek na visini od 800 m., u visini reke Bukovice i Vidrovana u Gornjem Polju, blizu Nikšića. Glavni izvor, na Mokrome, koji se zove Kučine Peći, posle toka od 90 m. ponire pod Vojnik i narod priča da ta voda izvire na Vidrovanu, sa južne strane Vojnika. Na zaravnima i po stranama Vojnika nalaze se tipske vrtače. One su dobile svoj pravi oblik i tip u glacijalnoj periodi. Danas grade sekundarne vrtače veliki snegovi i plahovite kiše. Sneg na Vojniku napada 2 do 3 metra debljine. Vrhovi mu se zimi zaoble i ujajče, te izgleda kao jednostavna snežna masa. O kopnjenju sva voda od toga snega (izuzevši po Kondžilima) propada u zemlju kroz kanale u dnu vrtača. Žalili su mi se seljaci, Mokrani, da ne mogu ni "sniježnicu" održati, no snijeg, kako oni vele, zemlja podgriza i pojede. Na Vojniku nema vode, i stoka se zadovoljava rosom i snegom koji se po nametima zadržava do novoga. Ali na Vojniku ima preko leta mnogo manje snega nego na okolnim planinama iste visine. To dolazi, po mome nahođenju, otud što mu je suviše karstan teren i što ima mnogo šupljina i vrtača. Karsnost Vojnika najbolje se ogleda u Poljicu Mokarskom, koje je između Divana i Mramorja. To je jedna talasasta karsna zaravan, prekriljena kršnim glavicama i mnogobrojnim primarnim i sekundarnim vrtačama. Visina mu je 1625 m., a deli se na Gornje i Donje Poljice. Donje je bez šume, skoro popločano jedrim krečnjakom, a veliko je oko 4 km2. Između tih krečnih ploča nalaze se prostrane tanjiraste vrtače, po kojima su rastureni letnji savardaci i kolibe. Gornje je Poljice skoro iste veličine kao Donje i pod šumom je bukovom i smrčevom. Prekriveno je pravim vrtačama. Na prostoru od 1,5 km2 izbrojio sam 34 vrtače, veličine u prečniku od 10 do 15 pa i više metara, a duboke su po 5 i po 8 do 10 m. Ove se vrtače najlepše mogu pregledati sa Mramorja. (sl. 3). One su po obodu i stranama pokrivene šumom; dno im je golo i šuplje; kanali su im otvoreni. Vrtače se penju visoko uz Mramorje. Jedna je na visini od 1850 m., dugačka do 30, a široka oko 1.5 m. Ona je s južne strane Mramorja, gotovo pod samim njegovim vrhom.

---

U sneno jutro

Po planini i po kraju

Katuni na Vojniku

Planina Vojnik je u prošlosti bila poznata po relativnom bogatstvu žive vode, dobrih pašnjaka i šuma. Za mještane Prage: Raduloviće, Mašuloviće, Gezoviće i druge do katuna je lako doći, jer je udaljenost oko jedan sat hoda. Izdig je krajem maja, a povraćaj u kasnu jesen. Kolibe se nalaze na manjem rastojanju jedne od drugih.

---

Katun Štirni dô 

​Katun Štirni dô smjestio se podno (južno) najvišeg vrha planine Vojnik - Veliki Vojnik (1998 m). Kao i nekoliko toponima na području Dinarskog gorja (npr. Štirovača na Velebitu) ime je dobio po korovu štiru.

Lokva u Štirnom Dolu

Katun Štirni dô
Katun Štirni dô se smjestio ispod jugozapadnih obronaka Velikog Vojnika (desno)

---

Štir (ili šćir) 
Amaranthus retroflexus)

Jedan je od najčešćih korova na dinarskom području. To je rod pretežito jednogodišnjih biljaka iz por. šćirova; česti korovi na oranicama i u vrtovima; neki su ukrasni.

Možda će biti zanimljivo reći da su planinke dosta vješte u pripremi zelja, bilo da je u pitanju kopriva, blitva, štir ili neko drugo. Vješta planinka će od zelja napraviti i dobru pitu, još kada se tome doda malo sira i skorupa. Možda će biti korisno opisati način kako su se neka jela spremala. U knjizi Stara crnogorska trpeza dat je opis jela koja su se na prostoru današnje Crne Gore spremala u vrijeme kada nije bilo šporeta (pećnice):

RAZNE VRSTE ZELJA NA SUVO MESO - Za ovo jelo je najbolja mješavina od lista lobode, štavlja i štira. Uzmu se po mogućnosti iste količine lista lobode, stavlja i štira i pošto se lije­po očisti od suvišnih trski, sve se skupa stavi u kotao da se obari. Vrlo malo se bari (dva, tri minuta) i zatim se izvadi iz vode i isiječe na malo krupnija rebarca i to se vrati u isti kotao da se kuva zajedno sa suvim mesom bilo koje vrste, a najbolje se slaže sa debelom kastradinom. Pred kraj kuvanja dodati nekoliko krom-pira oljuštenih i isječenih na kriške. Ovo jelo se ne mora zapržiti... [Izvor: 3]

​Katun Štavni Dô

Katun Vioš Dô 
KOORDINATE: Lat: 42°55'7", Lon: 19°0'54" (www.me.geoview.info)

Približna nadmorska visina Vioš dola je 1326 metara ​

Vioš dô
Izvor: Panoramio; Autor: Vladimir Jakić, Panoramio

---

Katun Živa

Katuni Živa se nalaze ispod planine Vojnik u predjelu Javorka. Najvjerovatnije je mjesto dobilo ime po živoj vodi koje ima dosta te su ovi katuni izuzetno dobri za stočarstvo. Predio Žive, je izuzetno lijep i bogat livadama, pašnjacima, kvalitetnom crnogoričnom i bukovom šumom te izvorskom vodom. Ovdje se nalazi jedan veliki izvor, i također, veliki potok koga koriste skoro svi koji imaju svo­je katune. 
Na ove katune izdižu mještani Gornjih i Donjih Brezana: Todorovići, Durutovići, Radojevići, Delići, Đukanovići, Durkovići i Vračari. Udaljenost katuna od sela je oko tri kilometra. Sa stokom se može stići za jedan sat hoda. Na katune se izgone ovce, koze, goveda i konji. Mnogi donose i kokoške i tko ima i svinju. Ovce se čuvaju, a gove­da odbijaju, ali se i ona nadgledaju. Izdig je u toku maja (o Đurđevdanu), a povratak u septembru. Kolibe su dosta raštrkane, ali ne toliko da se ne može svakodnevno dolaziti jedni drugima. Na katune Žive su izdizali i mještani Šipačnog: Durutovići, Todorovići i drugi iz opštine Nikšić. Ovo je katun na koji izdižu mnogi stanovnici Nikšića i može se reći da je pretežno nikšićki. Iako je malo udaljeniji, iz Nikšićkog polja se stiže za tri do četiri sata hoda.

Pristup katunu Živa. Od “Šavničke raskrsnice” na magistralnoj cesti prema Plužinama, na 5-om kilometru, kod table “Opština Plužine”, produžiti još 50 metara i skrenuti desno, na mjestu gdje je postavljen smjerokaz s natpisom Živa. Makadamskim putem koji je u odličnom stanju, voziti oko 3 km do rampe gdje možete parkirati automobil.
Od rampe (iza jedne vikendice) vodi markirani put prema Mićanovi kolibama (oko 10 minuta laganog hoda).
Usponi. Iz katuna Živa moguć je uspon na Veliki Štuoc, a također i novijim stazom na vrh Vojnika (pristup vrhu sa sjeverne strane): Živa – Živsko razdolje – Mala Vala – Velika Vala – Štavni do – Previja – Vojnik. To je srednje teška tura, oko 11 km dužine.

Katun Todorovića

Jasenovo Polje

---

KORDINATE: 42.889166, 18.959666; NADMORSKA VISINA: - ; BROJ STANOVNIKA: 77 (2003.); WIKIPEDIJA: Jasenovo Polje

Jasenovo Polje je naselje u općini Nikšić. Nalazi se u podnožju jugozapadnih padina planine Vojnik, udaljeno oko dvadeset kilometara od Nikšića, na magistralnom putu Nikšić-Plužine. Selo je uglavnom naseljeno obiteljima Todorović i Đoković.

​Prema starim predajama, prvi stanovnici (Todorovići i Đokovići) su se doselili prije približno 200 godina iz sela Čevo kod Cetinja. Stanovništvo ovog sela se uglavnom bavi poljoprivredom i stočarstvom. Većina stanovništva je zbog lošeg ekonomskog stanja bila primorana seliti se u gradove, pa se broj stanovnika iz godine u godinu smanjivao. Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 318 (1948.), 319 (1953.), 329 (1961.), 265 (1971.), 144 (1981.), 71 (1991.), 77 (2003.). Prema popisu 2003. godine, od 77 stanovnika nacionalno se izjašnjava Crnogorcima njih 58 (75,32%), a Srbima 19 (24,67%). U naselju živi 66 punoljetnih stanovnika, prosječne starosti 49,0 godina (45,4 kod muškaraca i 52,2 kod žena). U naselju ima 28 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,75.

U selu se nalazi zgrada osnovne četvorogodišnje škole i Dom koji nije u funkcionalnom stanju par desetljeća.

---

Katuni Jasenovog Polja

Katuni Jasenovo Polje na Javorku ispod Vojnika se odlikuju izuzet­no dobrim uvjetima za stočarenje. Na više mjesta ima i žive vode, a ujedno se koriste i snježnice. Mještani sela Šipačnog: Đokovići, Durutovići, Mijatovići, Todorovići, Vuksanovići, Marići su ima­li svoje katune na ovim prostorima. Udaljenost je relativno mala i do katuna se može stići sa stokom za jedan do dva sata hoda. Kolibe su dosta udaljene jedna od druge, a ima ih i koje su blizu.

Novak Đoković

 Iz Jasenovog Polja potječe obitelj višegodišnjeg prvog tenisača svijeta. Iz ovoga sela se Neđeljko Đoković, pradjed Novaka Đokovića 1928. g., zbog teških uvjeta žiivota, preselio u Metohiju. U vrijeme 2. svj. rata Đokovići se vraćaju u Jasenovo Polje, gdje 1941. pogibaju Neđeljko i njegov sin Milorad. Mještani Jasenovog Polja su početkom 21. st. odlučili podignuti crkvu u slavu zaštitnika većine obitelji iz tog kraja, svetog Arhangela Mihajla, u čijem financiranju je sudjelovala i obitelj Đoković.

---

Praga

PROČITAJ VIŠE  ŠAPURIĆ, Željko: ​Selo smješteno ispod planine Vojnik: Praga ima 40 kuća i svega 11 stanovnika. DAN, 7.10.2024.

ZEMLJOM HERCEGOVOM: Praga
Autir: Glas zemlje Hercegove Datum objave: 2.11.2024.

Javorak

Javorak je planinski prijevoj oko 25 km sjevemo od Nikšića, između planina Vojnik i Golije.

Boj na Javorku (svibanj/maj 1943.)
Na Javorku su Talijani i četnici uoči Pete neprijateljske ofenzive imali svoje uporište koje je s uporištima Jasenovo i Gornje Polje organizirano zbog spriječavanja prodora jedinica NOVJ prema Nikšiću. Javorak je branio jedan ojačani bataljon talijanske divizije "Ferrara". I u ostalim uporištima bio je po jedan talijanski bataljun. Oko talijanskih jedinica nalazili su se četnici. Prvog svibnja/maja 1943, 4. i 5. brigada i tri bataljuna 2. proleterske brigade izvršile su napad na Javorak obuhvatajući i Jasenovo Polje. U žestokim borbama 1., 2. i 3. svibnja/maja ove snage razbile su četnike i potpuno uništile neprijateljsku posadu u Javorku dok su se talijanske snage u Jasenovom Polju, pretrpjevši teške gubitke, povukle za Gornje Polje. U toku borbi za Javorak uništena je i manja talijanska motorizirana kolona koja je upućena kao pojačanje Javorku. Talijani su imali oko 1000 mrtvih i zarobljenih. Plijen je bio velik, između ostalog 6 tenkova, 4 topa, 10 bacača i dr. Pobjedom na Javorku neposredno je ugrožen Nikšić i olakšan prodor jedinica NOVJ u unutrašnjost Crne Gore.
​
IZVORI I LITERATURA
HOTIĆ, Mesud: Javorak / Boj maja 1943. Članak. Enciklopedija Jugoslavije, svezak 4, str. 474. Zagreb, 1960.
RAIČEVIĆ, P.: Borbe na Javorku 1943 g. Vojnoistoriski glasnik, 1951.
TOMAC, I. P.: Četvrta neprijateljska ofanziva. Beograd, 1951. 

PIVSKI KRAJ

---

Brezna

Brezna se nalaze u Brezanskom polju odn. Poljani brezanskoj, između planine Vojnik na jugu i rijeke Komarnice na sjeveru Ova visoravan je ime dobila po mnogim brezama koje ovdje rastu. Selo se dijeli na Gornja i Donja Brezna.

Brezna
Pogled na zaravan Brezna odn. Brezansko polje, od sjeveroistoka, sa ceste Nikišć - Plužine. Desno se uzdiže planina Vojnik.

IZ STARIH ZAPISA

Poljana brezanska - Brezna
Izvor: Svetozar Tomić, Piva i Pivljani,​  1946. g. 

Brezna je karsna zaravan – talasasto karsno polje – ali bez ikakve veze i sličnosti sa pravim karsnim poljima u Hercegovini. Pod vrlo tankim slojem crne prljuše nalazi se posna riđuša sa oštrim kremeštavcem i crvenim sitnim peščarom. Ono malo zemlje, što ima u Polju brezanskom, postalo je od gnoja (đubreta), ugari ili truljenjem trave i strna. U Breznima se oranice vrlo teško zaledinče; prođe i deset godina pa ne postane ledina kao što je bila.

U Polju brezanskom ima mnogo malih novih vrtača. Postaju i danas i to na jedan dosta interesantan način. Oranjem ili kakvim drugim mehaničkim dejstvom dođe se do krečnjačke podloge u Polju. Na toj podlozi ima dosta pukotina i šupljina, kroz koje sa vodom, za vreme poplava, propada i onaj trošni materijal i oko toga otvora stvara se vrtača. Vrtače su plitke do 0,50 cm. u dubinu a u prečniku imaju 1-3 metra. Izgleda kao da ima ispod Brezana velika subterenska pećina, koja omogućava tako brz postanak tih vrtača. Ova su Brezna izgleda nekada orana. Međutim, preci današnjeg stanovništva su se isključivo zanimali stočarstvom i Brezna samo kosili. Brezna su bila do pre 80 godina katun Šipačnjana. Tu su poneki Šipačnjani imali staje za ovce i tu su zimovali.

Kanjon Komarnice tvori sjevernu granicu Brezanske površi.

Dokumentarni film: OPERACIJA BREZNA - avgust 1944.
Autor: Vladimir Cvijetic Datum objave: 24.4.2020.
Opis. Britanska ambasada u saradnji sa Media Solution d.o.o.

Emisija: Zapis iz Brezana u Pivi
Autor: Miomir Maros Datum objave: 13.4.2019.
Opis. Stojan Durutović, duborezac Etno selo Montenegro - Mido Todorović, guslar i KUD Piva

---

Donja Brezna

KOORDINATE: 42.9974, 18.8982; BROJ STANOVNIKA: 205 (2003.); WIKIPEDIJA: Donja Breza

Donja Brezna su pivsko naselje u općini Plužine.
Prema popisu stanovništva 2003. u Donjim Breznima je od 205 stanovnika njih 156 punoljetnih, a prosječna starost stanovništva iznosi 39,1 godina (36,5 kod muškaraca i 42,3 kod žena). U naselju ima 57 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,60. Stanovništvo u ovom naselju etnički je heterogeno (Srbi 99, tj.. 48%, te Crnogorci 68, tj. 33%),  Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 88 (1948.), 111 (1953.), 201 (1961.), 263 (1971.), 315 (1981.), 255 (1991.), 205 (2003.).
Godine 1898. u Donjim Breznima je otvorena prva škola. Danas se u selu nalazi pilana, prodavaonica i škola. Posljednje tri godine na širem području su otvorena tri Etno-sela.

Priče iz kraja - MZ Brezna (septembar 2012)
Produkcija: RTCG

Donja Brezna, prema opisu Svetozara Tomića
Svetozar Tomić, Piva i Pivljani, 1949.

Nalaze se između Štiverovca i Stojkovca. Imaju živu lokvu: Gojsavu za pojenje stoke i stublinu, nasred puta, s vodom za narod. Kuće su podignute po samoj ivici kanjona bez ikakvoga reda. Njive su oko kuća, a livade u Ljeljinim Dolima, oko sela i ispod Golije. Staje su u selu, između kuća i oko sela.

Katun Durutovića su Poda pod Golijom. To je tipsko karsno zemljište sa mnogim sniježnicama i vrtačama. Poda su odvojena od Brezana Osojem, koje je celo pokriveno šumom bukovom i smrčevom. Šuma je jedinstveno lepa. Ima u izobilju drveta preko 30 m. u visinu, a 70 do 100 cm. u prečniku. Na Podima se ne seje, niti se kadgod što sejalo.
Donja Brezna su osnovali Durutovići. Oni su starinom s Čeva iz Crne Gore. Pre 200 godina napuste Čevo i otsele se ujaku Grboviću, u Drobnjak; ovaj ih naseli pod Vojnik u Šipačno, gde ih ima i danas. Sinovi Vukosava Durutovića, koji je bio član suda u Nikšiću, po izgori Šipačna, 1862 g., presele se na katun u Brezna, tu zimuju, docnije načine kuće i osnuju selo Donja Brezna.

Na D. Breznima žive:
Durutovići (15 kuća, porodični svetac: sv. Arhanđeo). Durutovići su: pop Durut-pop Risto-Stanoje-Vukosav-Risto-Janko-Dimitrije (1924 od svojih 50 godina).
Todorovići (7 k., sv. Arhanđeo), od Todorovića su iz Šipačna; oni su 1862 g. sa Durutovićima došli na Brezna i podigli kuće. I danas imaju zemlje u Šipačnu.
Nedići (1 k.) od Nedića su sa Borkovića.

U tišini Brezanskog polja

Gornja Brezna

---

KOORDINATE: 42.985556, 18.965556; NADMORSKA VISINA: 1017 m; BROJ STANOVNIKA: 70 (2003.); WIKIPEDIJA: Gornja Brezna

Gornja Brezna su pivsko naselje u općini Plužine.
Prema popisu stanovništva 2003. u Gornjim Breznima je od 70 stanovnika njih 56 punoljetnih, a prosječna starost stanovništva iznosi 40 godina (40,9 kod muškaraca i 39,0 kod žena). U naselju ima 21 domaćinstvo, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,33. Stanovništvo u ovom naselju etnički je heterogeno (Crnogorci 36, tj. 51%, te Srbi 30, tj. 43%),  Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 312 (1948.), 342 (1953.), 279 (1961.), 208 (1971.), 136 (1981.), 82 (1991.), 70 (2003.).

Košarka na "visokom" nivou u Gornjim Breznima

Gornja Brezna, prema opisu Svetozara Tomića
Svetozar Tomić, Piva i Pivljani, 1949.

Gornja Brezna nalaze se u vrhu Brezanskog polja na samim gredama ispod Prisoja i Tušine Glavice u podnožju vrha Štuoca. Vodu piju iz stubline, koja je u polju, blizu stubline Donjih Brezana. Iz ovih stublina voda otiče i nikad ne presušuje. Kuće su rasturene po ivici polja do same šume. Staje su u selu oko kuća i između njih. Katun je u Vojniku, ispod Štuoca i ispod Osoja.

Gornja Brezna su osnovali Đurkovići (16 kuća., porodični svetac: sv. Nikola). Đurkovići su – porijeklom iz Kuča od Prekića. Oni su rođaci Dakovića na Grahovu. Prvo su iz Kuča prešli na Grahovo, pa iz Grahova se otselili u Riđane kraj Nikšića. Pop Stojan Đurković iz Riđana, savremenik sv. Petra, kada je bila buna na Nikšić (1787 g.) odselio se na Brezna, gde su im bili katuni, tu jenačinio kuću i osnovao selo Gornja Brezna. Jedan su isti rod: Đurkovići na Breznima i oni na Dubrovsku, u Drobnjaku, Dakovići i Kovačevići na Grahovu, Radovići u Nevesinju, Pekovići na Dubrovsku i Delibašići u Rudinama.
Radojevići (14 k., sv Arhanđeo), rodom su s Čeva, pa se otsele u Šipačno, a godine 1862. presele se zajedno sa Durutovićima na katun u Brezna.
Jokovići (2 k.), najstariji u Breznima.
Vračari (2 k.) od Vračara s Bezuja.
Nedići (2 k.) od Nedića s Borkovića.
Đikanovići (3 k.) od Đikanovića s Rudinica, doseljeni pre 40 godina.
Blagojevići (6 k.) od Blagojevića iz Bukovca. Tadići (2 k.) od Tadića sa Smriječna.
Lalići (1 k., sv. Petar), od Lalića s Duži u Drobnjaku.
Šahotić (1 k.) skori naseljenik.
Durutovići, Todorovići i Radojevići su jedan rod. Razrodili se, uzimaju se između sebe, pa čak i sami se Durutovići uzimaju međusobno.

Gronja Brezna

Kanjon Komarnice kod Gornjih Brezana

Ošlji doli
Krajolik šireg područja Ošljih dola, gdje se nalazi tunel kojime kroz najistočniji vojnički greben prolazi cesta Nikišć - Šavnik. Iza se vide vjetrogeneratori posijani oko vrha Krnovska glavica i na njemu.Vidi se visoravan Krnovo - desno od Krnovske glavice. Još dalje na horizontu su Moračke planine.

---

Krnovo
Pogled na visoravan Krnovo s jednog od posljednjih vrhova Vojnika, prema istoku viših od 1500 m n.v. Na Krnovo se nastavlja visoravan Lukavica, sa koje se izdižu Moračke planine.

Krnovo i Krnovska glavica

Na velikoj visoravni Krnovu na lokalitetu Krnovske gla­vice nalaze se katuni sela Mokro. Tu izdižu: Čvorovići, Lazarevići, Mitrovići; iz Miloševića Kneževići i neki mještani iz Gornje Bijele.  Udaljenost katuna od sela je od dva do tri sata hoda. Vode za piće nema, pa se koriste snježnice i lokve za stoku. Treba reći i to da su ovdje i livade i ispaše privatna svojina. Poznato je krnovsko prostranstvo i planinske livade koje se kose. Kada se livade po­kose onda se sve zapušta i pasište je ogromno. I ovdje su kolibe dosta udaljene jedna od druge. Izdig je oko Đurdevdana, a povratak u kasnu jesen. [4] ​

Na Krnovu su 2017. godine izgrađeni vjetrogeneratori, postavljeni na nadmorskoj visini od 1500 metara gdje je, prema procjenama, prosječna brzina vjetra 5,5 do 6,5 metara u sekundi. Izgradnja vjetroelektrane započeta je 7.5.2015. 

Pogled od Vojnika prema istoku

---

Krnovo juriša na vjetrenjače 
PD UNLIMITED, 25.11.2010.

Planinska površ 18 km sjeveroistočno od Nikšića. Zajedno sa Lukavicom čini crnogorski Tibet! Visine oko 1450 metara nad morem. Nadaleko čuvena po krnovskom krompiru izuzetnog kvaliteta, po brojnim katunima i stadima ovaca… Još čuvenije po mećavama koje u prošlosti odniješe mnoge živote i zaplašiše putnike namjernike…  Danas su katuni opustjeli, njive mahom zarasle u korov… samo mali broj stočara, planinara i ljubitelja planinskog biciklizma uživa u njegovim bajkovitim pejzažima.Rijetki su čak i prolaznici od kada je probijen tunel na novom putnom pravcu, koji preko Jasenovog polja spaja Nikšić sa Šavnikom i Žabljakom. Sada se više niko ne plaši krnovskih zima a malo ko ga i pominje. O Krnovu i ljepoti njegove prirode priča se veoma rijetko -  kada mu u goste dođu VIP zvanice ili kada se najave neka nova tehnološka čuda na njemu. Jedino tada mu javnost da na značaju a neki požele i da ga posjete.

Dugo je Krnovo spavalo mrtvim snom, zaboravljeno čak i od sinova svojih, koje je iznjedrilo, odhranilo i odškolovalo.  A onda je 1996. godine kao promoterka crnogorskog turizma ovde došla jedna slatka mršavica po imenu Klaudija Šifer! Na sva usta se pričalo o Krnovu… Sve novine i sve televizije su prenijele vijest o njenoj posjeti, o susretu sa mještanima katuna, o njenom upoznavanju sa krompirom krnovskim. Tog dana je uz silno čuđenje saznala „da pomfrit raste u zemlji“. Svaka čast poznatoj manekenki, ali planina se zajedno sa njenim iskrenim ljubiteljima osjetila poniženom shvativši da je potrebno nečije glamurozno prisustvo da bi se obratila pažnja na nju. Kao da ona sama nema dovoljno atributa i vrijednosti da privuče posjetioce. Ovako, ostaje pitanje da li će oni koji dođu po Klaudijinim stopama, ovde naći ono što su očekivali.

Otišla je urbana ljepotica i vjerovatno se više nikada nije osvrnula na ovaj kutak Evrope. Iza nje je ostala pjesma, da se pjeva u narodu do sledeće glamurozne posjete: „Sa Krnova vuk zavija đe si Šifer Klaudija“. A ja u skoroj budućnosti predosjećam novi brdsko-lirski hit: „Kliče soko sa visina đe si Džoli Anđelina“!

Sada su aktuelne vjetrenjače, i opet se priča o Krnovu. Japanska firma Mitsubishi Heavy Industries namjerava uložiti oko 90 miliona eura u izgradnju vjetroelektrane na Krnovu. Svaka čast za forsiranje alternativnih – „zelenih“ izvora energije, ali meni dođe da zaplačem kada pomislim da krnovski pejzaž više nikada neće biti isti, i da ću na putu ka planinskim vrhovima umjesto cvijetnih livada, sretati mnogoruke gvozdene džinove, nizove dalekovoda i puteve koji vode do njih. Ovde više neće svirati tišina, niti će se jasno čuti poj ptica u letu… Prostorom će odjekivati samo monotoni fijuk elisa, koje će biti giljotina mnogim ovdašnjim pticama.

Približava se zima. Krnovo će još jednom pokazati svoj karakter i možda po poslednji put biti svoj na svome. Idućih godina više se neće pitati sa sobom… Ljudi će ukrotiti njegove vjetrove -  oni će poput hrčka u kavezu do besvjesti vrtjeti teške osovine vjetrenjača. Ptice će životima platiti bezgranično povjerenje u slobodno nebo i vazdušne struje nad planinom. 

Snažne mašine će danonoćno zgrtati smetove, i tako srušiti mit o nesavladivim i neprelaznim prevojima, o planini koja ne prašta podcjenjivanje. Bilo je draži i romantike u svemu time… bar za nas avanturiste.

Sirota planina, gruba i musava… nikome se ne dopada bez šminke. Kao da niko ne želi ovo parče planete u prirodnom ruhu. Svi kao da jedva čekaju da je neko presvuče asvaltom, osvijetli strujom iz vjetrenjača i ozvuči batom potpetica bjelosvjetskih diva. Tek onda će se čuti i pričati o njoj!

---

ARHIVSKE VIJESTI
Montirane tri vjetrenjače
RTCG , 3.7.2016.

... Ugovor o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrane na lokalitetu Krnovo zaključen je sa francusko-austrijskim konzorcijumom Akuo Energy SAS - Ivicom Consulting.
"Ugovorom koji je potpisan 2010. godine je državno zemljište dato u zakup na period od 20 godina, sa mogućnošću produženja do maksimalno pet godina za potrebe izgradnje vjetroelektrane instalisane snage od 72 megavata (MW)", zaključili su iz Ministarstva.
Riječ je o energetskom projektu koji predviđa izgradnju 30 vjetrogeneratora, dvije trafostanice, priključnih dalekovoda i zgrade za održavanje na Krnovu, za koji su ugovor potpisali crnogorska Vlada i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Gradnja vjetroelektrana na Krnovu, čija vrijednost je oko 120 miliona eura, počela je u maju prošle godine, a imaće godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati (GWh).
Vjetroelektrane će biti postavljene na nadmorskoj visini od oko 1,5 hiljada metara gdje je, prema procjenama, prosječna brzina vjetra oko 5,5 do 6,5 metara u sekundi.
Završetkom njihove gradnje doprinijeće se ostvarenju nacionalnog cilja od 33 odsto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji.
Prije početka realizacije projekta, saopšteno je da su vjetroelektrane na Krnovu prva investicija, tako velikih razjmjera, u kapacitete za proizvodnju električne energije u Crnoj Gori, još od 1980. godine.

Vetrenjače Krnovo
Autor: sparcocg

---

Montirana prva vjetrenjača na Krnovu
RTCG, 19.6.2016.

Već su, kako prenosi Onogošt.me, pripremljeni temelji za preostalih 25 vjetrogeneratora, a ukupna gradnja, kako je ranije navedeno, koštaće oko 120 miliona eura.
Generator vjetrenjače nalazi se na visini od 85 metara i težak je 83,5 tone. Ima instalisanu snagu 72 megavata i godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati.Ukoliko dozvole vremenski uslovi, već sjutra se kreće sa pomjeranjem dizalice na iduću poziciju.
Vjetroelektrane se postavljaju na nadmorskoj visini od oko 1,5 hiljada metara gdje je, prema procjenama, prosječna brzina vjetra oko 5,5 do 6,5 metara u sekundi. Završetkom njihove gradnje doprinijeće se ostvarenju nacionalnog cilja od 33 odsto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji.
Projekat na Krnovu realizuju austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy. Zastupnik za izgradnju je novoosnovana firma Krnovo Green Energy, a finansijeri su, uz EBRD, i Njemačka banka za razvoj (KfW) i francuska Investiciona kompanija za promovisanje ekonomske saradnje, Proparco.
Vjetroelektrane na Krnovu su prva tako velika investicija u energetskom sektoru u Crnoj Gori još od 1980. godine. Ugovor o zakupu državnog zemljišta na oko 20 godina, sa mogućnošću produženja maksimalno do pet godina, Crna Gora je zaključila 5. avgusta 2010. Za prvih 12 godina rada, kako se navodi u ugovoru, otkupna cijena struje proizvedene u vjetroelektrani je zagarantovana i ne može biti manja od 95,99 eura po megavat satu.

ŠAVNIČKI KRAJ

---

Mokro

KOORDINATE: 42.926389, 19.058889; NADMORSKA VISINA: 1056 m; BROJ STANOVNIKA: 89 (2003.); WIKIPEDIJA: Mokro

Mokro je naselje u općini Šavnik u Crnoj Gori. 

Mokro obuhvaća zaravan iznad rijeke Pridvorice i Šavnika, a između planine Vojnik duž zapadne strane, i manje planine  Kikanjice na istoku koja ga dijeli od doline reke Bijele. Selo se lokalno dijeli na tri dijela: Gornje Selo (ili Zaselje) na obroncima Vojnika i brda Gubisjeme; Srednje Selo - gde se i nalazi crkva sa grobljem; i Donje Selo, koje se nalazi na ivici padine ka Pridvorici, a ujedno ima i najviše stanovnika. Smatra se da je nadmorska visina oko 900 metara. Cijelu seosku zaravan dijeli na pola Bogdanov Potok, koji ponire u Donjem Selu. Smatra se da je selo dobilo naziv po mnogobrojnim izvorima koji se nalaze u ataru sela, od kojih dva - Stubla i Pećine, nikada nisu presušili. Seoski katun se zove Poljice, i nalazi se na planini Vojnik, oko 3 km udaljen od Gornjeg Sela ka zapadu, na visini od oko 1500 metara. Katun Poljice od Mokrog zaklanjaju 4 manja vrha Vojnika: Kita, Javoruša, Orlovo Brdo i Golopust.

Povijest
Drobnjački kraj, pa i selo Mokro, je naseljeno od davnina. Selo vjerojatno potječe od zimovnog katuna za plemena Pive i Župe Nikšićke. Smatra se da je nastalo vjerojatno krajem 17. ili početkom 18. stoljeća, a da je značajno povećalo broj stanovnika slidbom nekoliko bratstava iz Župe Nikšićke. Tijekom 19. stoljeća selo dijeli sudbinu ostalog Drobnjaka, i Turci su ga palili više puta. Zabilježeno je i kako je selo zbog turskog zuluma i razaranja bilo opustjelo 12 godina sredinom 19. stoljeća. veka za 12 godina usled Turskog razaranja i zuluma. Posljednji put je stradalo u Drugom svetskom ratu. Od 1878. godine pripada Crnoj Gori, a poslije 1953. i reorganizacije sreskog sustava, pripada opštini Šavnik.

Stanovništvo
U naselju Mokro živi 76 punoljetnih stanovnika (2003), prosječne starosti 42,6 godina (37,4 kod muškaraca i 48,4 kod žena). U naselju ima 31 domaćinstvo, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,87. U posljednja tri popisa, primjećen je pad u broju stanovnika. Prema nacionalnom sastavu Srba je 61 (68,53%) i Crnogoraca 28 (31,46%).​ Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 281 (1948.), 274 (1953.), 261 (1961.), 258 (1971.), 190 (1981.), 93 (1991.), 89 (2003.).

Selo Mokro

Na ispaši, selo Mokro

Radoje Radojević
Mokro, Šavnik, 14.2.1922. - Ulcinj, 6.7.1978.

Crnogorski povjesničar književnosti, filolog,  publicist. Pisao je studije i oglede. Jedan je od začetnika nauke o crnogorskom jeziku i književnosti. Potkraj 1960-ih  u  tisku i na znanstvenim skupovima prvi je pokrenuo pitanje statusa crnogorskoga jezika u SFRJ. Označen je 1972. u Bijeloj knjizi Centralnog komiteta Saveza komunista SR Crne Gore kao crnogorski  nacionalist.  Nestao je bez traga u Ulcinju u ljeto 1978. godine. Njegova djela su: Vilina gora: Crnogorske legende  (1971.), Vatra samotvora: Crnogorske narodne bajke  (1976.), Tokovima crnogorske književnosti, studije  (1978.), Kad je sve zborilo: Crnogorske narodne basne  (1979.), Potopno vijeme: Crnogorske narodne priče  (1979.), Mučenici, roman (2005.), Osporavana kultura  (2006.), Studije i ogledi iz montenegristike (2012.).
Njegova knjiga Osporavana kultura: Kritike i polemike  je posthumno tiskana 2006. godine u Podgorici Knjiga sadrži polemičke tekstove Radoja Radojevića. Radojević je prvi crnogorski  intelektualac koji je sustavno objavljivao članke u kojima je negirao adekvatnost  srpskohrvatskoga jezika, kao tvorevine koja, ne samo ignorira  Crnogorce i njihov jezik, nego i crnogorsku nacionalnu kulturu uopće. Ti su njegovi članci, retrospektivno posmatrano, anticipirali programske zadaće generacije koja će 2006. u konačnom, ne samo obnoviti neovisnost Crne Gore, već i afirmirati, službeno priznati te u konačnom i kodificirati crnogorski jezik.  Podrobniji članak o temi:  Osporavana kultura:Kritike i polemike

---

Pod Žutom gredom i s pogledom na Vojnik
Odličan pogled na sjeverno lice Vojnika je sa ceste koja vodi od Šavnika, preko Petnjice, prema selu Duži, cijelo vrijeme nad kanjonom rijeke Komarnice. Dio kanjona Komarnice pod Žutom gredom (na slici desno) je poznati kanjon Nevidio.

Gradić Šavnik s Vojnikom u pozadini

Kanjon Nevidio
Autor: Vlado Mičunović
Izdavač: Planinarsko-smučarsko društvo Javorak
Mjesto izdanja: Nikšić
Godina: 1970.
Format15 × 21 cm

Brezovik

1.3.1951. Osnovana je u Brezoviku kod Nikšića Bolnica za tuberkulozu pluća, čiji je prvi direktor bio poznati ljekar Zoran Kesler. Nakon ukidanja Sanatorijuma za tuberkulozu na Cetinju, osoblje Sanatorijuma prešlo je u bolnicu u Brezoviku, koja je 1961. promijenila ime u Zavod za tuberkulozu, a 1969. prerasla u Zavod za plućne bolesti i tuberkulozu. Od 1991. ta zdravstvena ustanova ima status specijalne bolnice za plućne bolesti.

Praktično

AKTIVNOSTI

---

Pješačenje i planinarenje

Planinarski klub "Montenegro Tim" promovirao je 2021. godine stazu tri vrha Vojnik – Gradački vrh – Mramorni vrh. Ruta je vrlo zahtjevna i spada u kategoriju teških tura. Dužina staze iznosi 18 km. Trajanje rute iznosi oko 10 h. 

---

Aktivnosti u zraku

Krnovo Paragliding
Autor: Christian Erne

BORAVAK

---

Smještaj

---

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Jasenovo Polje, Crna Gora Vojnik planina

IZVORI I LITERATURA

---

Reference

[1] Wikipedia: Šavnik
[2] TOMIĆ, Svetozar: Piva i Pivljani, Poseban otisak iz Srpskog etnografskog zbornika knj. LIX Naselja i poreklo stanovništva knj. 3, iz 1949. godine
[3] Wikipedia: Korov
[4] SPASOJEVIĆ, Vasilije Mujo, Crnogorski katuni, Zagreb : Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ; Split: Zajednica Crnogoraca, 2006.
[5] POPOVIĆ, Predrag: Vojnik 1.998 mnm (istoimeni), najviši vrh; Vrhovi Crne Gore, 18.12.2015.

Ostali izvori

ČLANCI, NAPISI I BLOGOVI
​​Prve vjetrenjače puštene u rad, RTCG, 4.5.2017.

Vojnik na stranici Summitpost
(na engleskom jeziku)