Stranica je izradi. Hvala na razumijevanju!
Gorski hrbat jugoistočnog Velebita (~ 330 km2) sastoji se od masiva Ošćenice (1182 m) s Tulovim gredama (1120 m), Panoge (1064 m), Jaslenskog bila s Ćelavcem (1198 m), Crnopca (V. Crnopac, 1403 m), Tremzine (Oklinak, 1187 m) i Koma (Golić, 1003) te dijela sjevernodalmatinske krške zaravni oko rijeke Krupe.
|
KONTINENTALNOM (LIČKOM) STRANOM
GRAČAČKI KRAJ
Cerovac
Štikada
LIKA DANAS - LIČKO MJESTO ŠTIKADA KOJU KRASI UMJETNO JEZERO
Datum objave: 6.10.2021. Autor: Mijo Jaić Danas vas svojom kamerom vodim u Ličko mjesto Štikadu nadomak Gračaca. Štikadu krasi veliko umjetno jezero pa pogledajmo. |
Tučić jama (lokalno, Tučić ponor)
POLOŽAJ Ovaj se ponor se nalazi u podnožju Velebita, uz asfaltiranu cestu koja vodi uz akumulacijsko jezero Štikada kod Gračaca (unutar Parka prirode Velebit), kod naselja Vrace, udaljena od Gračaca 1 km. Dimenzije ulaza su 5x8 m, a do sada istražena dubina iznosi 145 m. Početkom Drugog svjetskog ratga u jamu su ustaše bacale Srbe iz Gračaca i okolice. Prema pojedinim izvorima od 27.7. do 1.8.1941. masakrirano je i u jamu bačeno više od 500 žrtava, Prema stanju iz 2014. godine (izvor: projek Čisto podzemlje) komunalni otpad bacao se u ulaznu vrtaču, tj. na ulaz jame, a vrlo vjerojatno ga je bilo i u samom objektu. Jama je od otpada očišćena 2022. godine. POGLEDAJ Čišćenje jame "Tučić ponor", 24. svibnja 2022. Jama Medaković POLOŽAJ Jama se nalazi, južno od jame Tučić, u blizini zaseoka Vrace, nekoliko kilometara jugozapadno od Gračaca. Ima dva ulaza između kojih prolazi makadamski put, a oba ulaza su spojena špiljskim kanalima u podzemlju. Objekt je aktivan ponor u neposrednoj blizini (povremenih) vodotokova i umjetno iskopanih kanala koji se pružaju prema akumulacijskoj jezeru Štikada. Prema stanju zabilježenom 2016. godine (projekt Čisto podzemlje) u špilji se nalaze veće količine bačenog otpada, a okolica zaudara i na životinjske strvine. Dimenzije ulaza jame su: 5x8 m, a njezina je duljina 150 m. |
PO VRŠNOJ ZONI
PRIČE IZ PLANINE
O gradnji ceste Sveti Rok - Obrovac ... Uz staru cestu Sv.Rok - Obrovac nalazi se sačuvan granični kamen kao spomen gradnji ceste iz 1832. godine. Ova cesta je prvi suvremeni cestovni spoj Dalmacije i kopnene Hrvatske. Svečano je otvorena 4.10.1832. godine, a legenda o njenoj gradnji govori da je probijana kroz živo stijenje i da su uvjeti gradnje bili izuzetno teški, uzimajući u obzir razvoj tehnike i strojnih pomagala koje su graditelji mogli imati na raspolaganju u tom vremenu. Predaja kaže da su radnici dolazili majoru Knežiću i jadali se kako je cestu nemoguće probiti. - Može li kilo zlata za kilo kamena? - pitao je Knežić. - Pa…..tako bi i moglo! - odgovarali bi graditelji. I cesta je sagrađena. Tako kaže legenda, a istina govori da je major Knežić pao u nemilost bečkog dvora, jer su troškovi izgradnje ceste bili previsoki. IZVOR Zapisano na stranicama Parka prirode Velebit |
MAJSTORSKA CESTA
Datum objave: 13.9.2018. Autor: Damir Odak Opis: Starom cestom preko Malog Alana, kolovoz 2018 Majstorska cesta - Craft Master Road - MTB - Outdoors Croatia
Datum objave: 28.11.2020. Autor: Outdoors Croatia Opis: Majstorska cesta - V. Libinje - MTB Bajkovita Hrvatska 2: Majstorska cesta - PP Velebit (BH-124)
Autor: ADRIA TON production Datum objave: 26.3.2024. Opis. dokumentarno obrazovni serijal BAJKOVITA HRVATSKA Autori: Paula i Đelo Jusić Proizvodnja: Adria ton production Majstorska cesta - prva prometnica koja je spojila sjever i jug Hrvatske! [MILJOKAZ 07]
Autor: Koordinacija Datum objave 15.11.2023. Opis. U rubrici Miljokaz otkrivamo sve o cesti koja je spojila sjever i jug Hrvatske! © Zabranjeno svako kopiranje i postavljanje na druge kanale! -- @Koordinacija - vaš prozor u svijet građevinarstva http://www.koordinacija.hr -- PRATITE NAS NA MREŽAMA: Facebook / koordinacija.com.hr Instagram / koordinacija.hr LinkedIn / koordinacija TikTok / koordinacija |
Tulove grede
Tulove grede (Tulo, Tulovice) su krški fenomen na Velebitu, unutar Parka prirode Velebit. Tulove grede, stjenoviti su greben izrazito strmih kukova izgrađen od vapnenačkih stijena, dužine oko 1 km, te s najvišim vrhom 1120 mnv. Ovu kršku formaciju čine tornjevi, stupovi i pukotine (žljebovi, točila). Južnim podnožjem grebena prevladava travnati dolac - Dolac poda Tulom. Ime sadrži riječ gredu, koja označava veliku stijenu na hrptu.
Tulove su grede povezane prometno. U 19. st. napravljena je cesta preko Tulovih greda - Majstorska cesta. Napravio ju je konstruktor Lujzinske ceste, Josip Kajetan Knežić. Cesta preko Tulovih greda građena je s južne strane. Počelo se 1827. godine. Danas ispod područja Tulovih greda prolaze dvije cijevi tunela Sveti Rok na auto-cesti A1. Uz ove su stijene vezane narodne predaje. Po narodnim predajama ondje su se legli zmajevi iz jaja, a u stijenama živjele su nevidljive velebitske vile. Treće mitsko biće u tim stijenama za koje se vjerovalo u puku jest Crna kraljica koja je donosila nesreću. To je mitsko biće dalo ime planinskom prijevoju Kraljičinim vratima. Unutar ove kružne stjenovite formacije koja s jedne strane ima prirodni ulaz nalazi se izvor veoma hladne bistre pitke vode na dubini od nekoliko desetaka metara, a može ga se dosegnuti samo pomoću kante na dugom konopcu. S južne strane Tulovih greda prekrasna je vrtača Dolac, jedna od lokacija na kojima je tijekom 60-ih po romanima Karla Maya sniman serijal filmova o Winnetouu. Tulove grede i okolne vrtače glumile su američki Divlji zapad, a brojni poklonici legendarnih njemačkih vesterna i danas su redoviti gosti Velebita. Dijelovi ovog područja su još i danas minirani. Još je minirano 70 000 m2. (podatak iz 2011. godine) IZVOR Tulove grede. Wikipedija (hr) |
Tulove grede - Park prirode Velebit
Autor: Park prirode Velebit - Nature park Velebit Datum objave: 1.3.2024. Opis. Tulove grede, s najvišim vrhom 1120 m, stjenovit su greben izrazito strmih kukova izgrađen od vapnenačkih stijena koji se proteže u dužini od oko jednog kilometra, a sastavljen je od niza okruglih tornjeva, stupova, pukotina, procjepa, škrapa, žljebova, uskih prolaza, ponikvi i niza drugih neobičnih krških oblika, što im daje posebnu čar i ljepotu. Nalaze se u Parku prirode Velebit uz Majstorsku cestu, koja se pruža od Sv. Roka preko prijevoja Mali Alan u pravcu Obrovca. Breathtaking landscape of "TULOVE GREDE" 4K I The Horizoners
Datum objave: 5.5.2020. Autor: The Horizoners Opis: "Tulove grede" (Ridges/Beams of Tul) are in the southern part of Croatian mountain Velebit. Located in Dalmatia, they are best known worldwide as the set of Winnetou movies. These peaks renders everybody speachless - which makes them perfect for a quiet getaway... Alpinizam Tulove grede južna stijena
Datum objave: 21.6.2021. Autor: Sebastian Leci Opis: 18.6.2021 Penjanje smjera Tulova/Martinček 5c 250m Spust Polinom stazom II-III Penjači : Josip Lukačević , Sebastian Leci MAJSTORSKA CESTA na Velebitu REMEK-DJELO pravih majstora
Autor: Svijet Dinarida Datum objave: 19.11.2022. Opis. MAJSTORSKA CESTA na Velebitu REMEK-DJELO pravih majstora Video prikazuje vožnju Majstorskom cestom koja preko Velebita povezuje Liku i Dalmaciju, točnije vožnju od Sv. Roka preko Malog Alana do Obrovca. https://podgradina.NET Majstorska cesta (Državna cesta D547) je državna cesta u Hrvatskoj i bila je prva suvremena cestovna spojnica južne i sjeverne Hrvatske. Svečano je otvorena 4. listopada 1832. godine. Majstorska cesta transvelebitska je prometnica koja je povezivala Sveti Rok u Lici preko Malog Alana s Obrovcem u Dalmaciji. Po tada novoj velebitskoj transverzali, osim trgovačkog odvijao se i poštanski promet između Beča i Zadra. Građena je u vrlo teškim uvjetima. Govorilo se da je građena probijanjem živih stijena. Ukupne je dužine 41 kilometar. Ime je dobila zbog načina gradnje koji je za ondašnje uvjete bio napredan i vrlo težak. Ime ceste vuče podrijetlo od njemačke riječi "meisterstück" koja znači remek-djelo. Maksimalni nagib ove ceste u vremenu izgradnje bio je do 5,5 posto, što je toliko bilo napredno za ono doba a što se vidi po tome što je taj nagib sukladan i sa suvremenim propisima za gradnju prometnica. Danas je cesta preko Tulovih greda jedinstvena panoramska cesta, najljepša planinska cesta s koje se istovremeno otvaraju prekrasni vidici na spektakularne oblike stijena Tula, koje izazivaju strahopoštovanje, kao i na zadarsko zaleđe i more. Predio Praga poznat je po snažnoj buri, na momente orkanske snage. Austrijski car Franjo II. u spomen novoizgrađene ceste sagradio je 1832. godine crkvu sv. Frane u Podpragu. Na ovoj lokaciji se snimao i poznati serijal popularnih filmova o indijanskom poglavici Winnetou. Ovaj dio Velebita je bio poprište ratnih događanja u Domovinskom ratu što je vidljivo na dosta mjesta uz cestu uz koju se nalazi mnogo spomenika poginulih branitelja. (wikipedia/podgradin.net) |
Jama Mamet - Prvi let balonom u podzemlje
Mamet Cave Croatia - First air balloon flight to the underground Datum objave: 29.9.2014. Objavio: Croatia Full Of life Točno deset godina nakon snimanja BASE-skoka Felixa Baumgartnera u jamu Mamet, taj ponor na Velebitu postao je poprište drugog nevjerojatnog pothvata. Ivan Trifonov ,sedamdeset-godišnji Austrijanac s hrvatskom putovnicom, bio je prvi čovjek koji je probao i uspjeo letjeti balonom s vrućim zrakom u podzemlju. Ovaj iskusni pilot balonima je ponosni nositelj već 4 Guinnessova rekorda, a let u jami Mamet - dodirnuvši njeino dno i uspješno izletjevši iz jame - vjerojatno će biti njegov peti rekord, jer to nitko do sada još nije učinio. Za ovaj podzemni let Trifonov je morao koristiti balon na vrući zrak posebno dizajniran za ovaj neobičan, a vjerojatno i neponovljiv pothvat . Njegov je balon bio manji nego inače, a hrabri pilot je sjedio na dva spremnika plina povezana s čeličnim cijevima, umjesto uobičajene košare. |
Ćelavac
U podzemlju Velebita - Ćelavac
Autor: PELJESAC HIKING Datum objave: 12.1.2024. Opis. Za vrijeme Hladnog rata SFRJ gradi niz radio relejnih čvorišta međusobno umreženih usmjerenim antenanama i međusobno udaljenih do 100 km Ispod načičkanih radara i antena na površini u podzemlju se nalazio pravi mali grad koji je predstavljao "jezgro" objekta . Jedno od tih radio relejnih čvorišta bio je i Ćelavac . |
Crnopac
Kita u knjizi 10. godina sustavnog istraživanja Jamskog sustaba Kita Gaćešina - Draženova puhaljka 2014.
Aida i Teo Barišić, članovi SO HPK Sveti Mihovil, povodom deset godina sustavnog istraživanja Jamskog sustava Kita Gaćešina – Draženova puhaljka prikupili su i na 723 stranice u pdf izdanju „Kita u knjizi“ objavili brojne tekstove, nacrte, članke, stručne radove i prezentacije, nastale tijekom ovog najsloženijeg istraživanja u povijesti hrvatske speleologije koje traje i dalje. Veliki Crnopac Južni Velebit
Datum objave; 3.3.2021. Autor: Alan Crljenko Opis: Uspon na Veliki Crnopac, Južni Velebit - 2.3.2021. Crnopac (1404m) is highest peak of SE Velebit. When looking from NW towards SE after Sveto Brdo Velebit looses altitude considerably. With 40km in length SE part is second longest of Velebit but it does not exceed 1200m. Also it is quite different from the rest of Velebit as it turns towards east, away from the sea, as has quite different architecture. Crnopac can easily be called ‘a last stand of Velebit’ as here it soars for the last time. Crnopac is huge! It certainly has the biggest volume of all Velebit peaks and looks more like a mountain than just a peak, a mountain within a mountain. It is standing above Prezid pass on the NW, which divides it from Tulove Grede – Ćelavac group. On the SE is Tremzina group. Both are significantly lower. On the NE is Lika region with Gračac town. Towards S, deep below, are canyons of Krupa and Zrmanja rivers. Crnopac has very developed karts. Southern slope is huge, rising some 1200m above Krupa river. Upper part is bare with scattered beech trees. Lower part is partially overgrown by hornbeam and oaks but is still predominantly rocky. North side is forested with beech, fir and spruce. It is not uninterrupted as southern slope but contains huge karst plateau that is closed by Crnopac from SE and Kita Gaćesina (1227m) and Munižabin Vrh (1098m) peaks on the NE. This terrace or large undulating plateau with heavily developed karts is most amazing part of Crnopac! It is strewn with cliffs, holes and chasms in such density that it is true chaos which is almost impassable! Only experienced climbers can move here but it is amazingly tough because there is obstacle after obstacle, hole after hole and once you enter it, it seams there is no end. That incredible terrain is partially covered with beech, fir and spruce forest above which are peaking various white cliffs. Note: Although the Velebit Mountain Range is situated on the coast, it is known for unstable weather even durnig the Summer season. In winter be careful of very low temperatures, extreme bora wind and heavy snow. Via ferrata Bat, Crnopac - Velebit (29.2.2024-01.03.2024.)
Autor: Nikola Đipalo Datum objave: 3.3.2024. |
Jugoistočni rub Velebita
Pogled s grebena Tremzine u smjeru jugoistoka, na krajnje jugoistočne kose i vrhove Velebita (Paripovac, Vrbica, Kom i dr.) iza kojih se nastavlja dolina gornjeg toka Zrmanje. Na horizontu lijevo ističe se masiv Dinare. Na horizontu, desno su Kijevski Kozjak (Bat) i Svilaja. |
PRIMORSKOM (DALMATINSKOM) STRANOM
Kanjon Zrmanje
Pješačka staza do Jankovića Buka | Zrmanja | Obrovac
Datum objave: 3.7.2021. Molany Opis: Jankovića buka je posljednji slap na rijeci Zrmanji smješten 3,5 km uzvodno od Obrovca. Ostaci starih mlinica ukazuju na važnu mlinarsku tradiciju na ovom slapu. Iako mlinice nisu uređene one poprimaju sve veći turistički značaj te postaju popularno turističko izletište zbog plovnosti Zrmanje sve do Jankovića buka. |
Kanjon Krupe
Kudin Most / Kuda's bridge - A Bridge of Love & Beauty
Datum: 29.5.2021. Autor: EdoStuff Aviation Izvorni opis: Located on the southern slopes of Velebit, river Krupa the most prominent tributary that flows into the river Zrmanja. On that river lies a 109 meter long stone bridge called Kudin Most. (Kuda's Bridge) Legend says, the bridge was built two hundred years ago by a young man called Kude. Kude fell in love with a girl called Milja who lived in a village across the river Krupa and to bring the girl home to his house he had to find a crossing. He built the bridge with his brothers in the drywall technique out of twisted blocks with 12 arches and columns that merged the banks of the Krupa river. Located near the bridge is a beautiful cascade waterfall and the surroundings are full of natural beauty and an excellent place for a field trip. |
IZVORI I LITERATURA
BAHUN, S.: Tektogeneza Velebita i postanak Jelar-naslaga. Geološki vjesnik, Vol. 27, str. 35-51. Zagreb, 1974.
BARIŠIĆ, T.: Kita Gaćešina. Speleo’zin 18, str. 14-19. Karlovac, 2006.
BARIŠIĆ, T.: Istraživanje jame Kite Gaćešine u 2008. godini. Subterranea Croatica 11, str. 3-7. Karlovac, 2009.
BOČIĆ, N.: Cerovačke caves and other karst phenomena of the Crnopac massif. International Interdisciplinary Scientific Conference “Sustainability of the Karst Environment – Dinaric karst and other karst regions”, Plitvička jezera, Croatia, September 23rd–26th, 2009. Excursion guidebook, 12-18, Centre for Karst, Gospić
BOROVEC, M., Dado, R.: Jama Michelangelo i posljednja istraživanja Crnopca. Subterranea Croatica 2, str. 23-26. Karlovac, 2004.
BOŽIČEVIĆ, S.: Važnost Cerovačkih špilja za razvoj turizma u općini Gračac. Zbornik 2. znanstvenog simozija. Gračac, 1979.
BOŽIČEVIĆ, S.: Prilog historijatu otkrića Cerovačkih špilja kod Gračaca u Lici (SR Hrvatska). Naš krš, Vol 15, br. 24-25, Sarajevo, 1988. (PDF)
BRALIĆ, I. ured.: Cerovačke špilje – vodič. Turistički vodič kroz Cerovačke špilje. 47 str., JU Park prirode Velebit. Gospić, 2008.
FRITZ, F.: Razvitak gornjeg toka rijeke Zrmanje. Krš Jugoslavije 8/1, str. 1-16, Zagreb, 1972.
HERAK, M., Bahun, S.: The role oft he calcareous breccias (Jelar Formation) int he interpretation oft he High Kars Zone oft he Dinarides. Geološki vjesnik, Vol. 31, str. 49-59. Zagreb, 1979.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., MARKOVIĆ, S., SOKAČ, B., ŠUŠNJAR, M., NIKLER, L., ŠUŠNJARA, A.: Osnovna geološka karta list Obrovac 1:100000. Institut za geološka istraživanja – Savezni geološki zavod. Zagreb – Beograd, 1967.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., SOKAČ, B., VRSALOVIĆ-CAREVIĆ, I., ZUPANIĆ, J.: Tumač za osnovnu geološku kartu list Obrovac 1:100000. Institut za geološka istraživanja – Savezni geološki zavod, Zagreb – Beograd, 1967.
JIRKAL, D.: Jama Vjetrova na Crnopcu. Speleolog, Vol. 53, str. 18-23, Zagreb, 2005.
KOVAČ-KONRAD, P., JALŽIĆ, V.: Prvi sifon špilje Kusa 1. Speleolog, Vol 54., str. 20-23. Zagreb, 2006.
KOVAČEVIĆ, A.: Kusa nad Manastirskim lukama – Kusa 2. Speleolog, Vol. 56, str. 61-65. Zagreb, 2008.
KOVAČEVIĆ, T., GARAŠIĆ, M., MEĐIMUREC, Z. ŠEBIAN, M.: Špilja Čavle u dolini rijeke Zrmanje – primjer snažnog erozijskog utjecaja vode na speleogenezu objekta. Spelaeologia Croatica, Vol. 2., 15-21. Zagreb, 1991.
KRANJEC, V., PRELOGOVIĆ, E. (1974): O paleogeografskim i neotektonskim odnosima u tercijaru i kvartaru na teritoriju SR Hrvatske. Geološki vjesnik, Vol. 27, str. 95-112. Zagreb, 1974.
KUHTA, M.: Speleološka istraživanja masiva Crnopca u 1990. godini. Speleolog, Vol. 38-39, str. 25-28. Zagreb, 1992.
KUHTA, M.: Rezultati novijih speleoloških istraživanja na Crnopcu. Speleolog, Vol. 48-49, str. 36-44. Zagreb, 1991.
KUHTA, M., BOROVEC, M., BOSNER, N.: Speleološka istraživanja Crnopca u 2002. i 2003. godini. Speleolog, Vol. 50-51, str. 48-55. Zagreb, 2002.
KUHTA, M., STROJ, A.: The Speleogenesis of the caves in Crnopac Mt. Area. Proceedings of the 14th International Congress of Speleology, 46-48, Hellenic Speleological Society Athens, 2005.
LUKIĆ, O.: Speleološka istraživanja Crnopca na Velebitu. Speleolog, Vol. 36-37, str. 14-26. Zagreb, 1988.
MALEZ, M.: Paleontološka istraživanja i speleološka rekognosciranja u 1959. godini. Ljetopis JAZU, 66. Zagreb, 1960.
MALEZ, M.: Cerovačke pećine. Speleološko društvo Hrvatske, 41. str. Zagreb, 1965.
PAVIČIĆ, A., RENIĆ, A.: Mogućnosti vodoopskrbe iz ličkog dijela sliva rijeke Zrmanje. 1. Hrvatski geološki kongres, Opatija, 18.-21.10.1995., Zbornik radova, str. 435-438. Zagreb, 1995.
PEPEONIK, Z.: Neki noviji radovi u Cerovačkim špiljama. 5. jugoslavenski speleološki kongres. Skopje, 1970.
PRELOGOVIĆ, E.: Neotektonska karta SR Hrvatske. Geološki vjesnik, Vol. 28, str. 97-108. Zagreb, 1975.
PRELOGOVIĆ, E.: Geološka struktura Velebita. Paklenički zbornik, Vol. 1, str. 49-54. Starigrad-Paklenica, 1995.
PRELOGOVIĆ, E., FRITZ, F., CVIJANOVIĆ, D., MILOŠEVIĆ, A.: Seizmotektonska aktivnost u području doline Zrmanje. Geološki vjesnik, Vol. 31, str. 123-136. Zagreb, 1980. (PDF)
TUTIŠ, S.: Na sunčanoj strani Crnopca – jama Crnopica. Speleolog, Vol. 56, str. 39-43. Zagreb, 2008.
VEVEREC, Iva: Sedra na rijeci Zrmanji kao nedovoljno istraženi i valorizirani geomorfološki fenomen. Acta Geographica Croatica 45./46., br. 1. (2019): 69-83. (PDF)
OSTALO
BLOTNEJ, Bogdan: Tajne Sv. Roka: Vrata u tunelu vode u samu utrobu Velebita. 24 sata, 4.7.2019.
Planinarsko sklonište Crnopac. Hrvatski planinarski savez, 14.5.2021.
Stajalište o kamenolomu na području Tulovih greda u Parku prirode Velebit. Hrvatski planinarski savez, 6.10.2022.
BARIŠIĆ, T.: Kita Gaćešina. Speleo’zin 18, str. 14-19. Karlovac, 2006.
BARIŠIĆ, T.: Istraživanje jame Kite Gaćešine u 2008. godini. Subterranea Croatica 11, str. 3-7. Karlovac, 2009.
BOČIĆ, N.: Cerovačke caves and other karst phenomena of the Crnopac massif. International Interdisciplinary Scientific Conference “Sustainability of the Karst Environment – Dinaric karst and other karst regions”, Plitvička jezera, Croatia, September 23rd–26th, 2009. Excursion guidebook, 12-18, Centre for Karst, Gospić
BOROVEC, M., Dado, R.: Jama Michelangelo i posljednja istraživanja Crnopca. Subterranea Croatica 2, str. 23-26. Karlovac, 2004.
BOŽIČEVIĆ, S.: Važnost Cerovačkih špilja za razvoj turizma u općini Gračac. Zbornik 2. znanstvenog simozija. Gračac, 1979.
BOŽIČEVIĆ, S.: Prilog historijatu otkrića Cerovačkih špilja kod Gračaca u Lici (SR Hrvatska). Naš krš, Vol 15, br. 24-25, Sarajevo, 1988. (PDF)
BRALIĆ, I. ured.: Cerovačke špilje – vodič. Turistički vodič kroz Cerovačke špilje. 47 str., JU Park prirode Velebit. Gospić, 2008.
FRITZ, F.: Razvitak gornjeg toka rijeke Zrmanje. Krš Jugoslavije 8/1, str. 1-16, Zagreb, 1972.
HERAK, M., Bahun, S.: The role oft he calcareous breccias (Jelar Formation) int he interpretation oft he High Kars Zone oft he Dinarides. Geološki vjesnik, Vol. 31, str. 49-59. Zagreb, 1979.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., MARKOVIĆ, S., SOKAČ, B., ŠUŠNJAR, M., NIKLER, L., ŠUŠNJARA, A.: Osnovna geološka karta list Obrovac 1:100000. Institut za geološka istraživanja – Savezni geološki zavod. Zagreb – Beograd, 1967.
IVANOVIĆ, A., SAKAČ, K., SOKAČ, B., VRSALOVIĆ-CAREVIĆ, I., ZUPANIĆ, J.: Tumač za osnovnu geološku kartu list Obrovac 1:100000. Institut za geološka istraživanja – Savezni geološki zavod, Zagreb – Beograd, 1967.
JIRKAL, D.: Jama Vjetrova na Crnopcu. Speleolog, Vol. 53, str. 18-23, Zagreb, 2005.
KOVAČ-KONRAD, P., JALŽIĆ, V.: Prvi sifon špilje Kusa 1. Speleolog, Vol 54., str. 20-23. Zagreb, 2006.
KOVAČEVIĆ, A.: Kusa nad Manastirskim lukama – Kusa 2. Speleolog, Vol. 56, str. 61-65. Zagreb, 2008.
KOVAČEVIĆ, T., GARAŠIĆ, M., MEĐIMUREC, Z. ŠEBIAN, M.: Špilja Čavle u dolini rijeke Zrmanje – primjer snažnog erozijskog utjecaja vode na speleogenezu objekta. Spelaeologia Croatica, Vol. 2., 15-21. Zagreb, 1991.
KRANJEC, V., PRELOGOVIĆ, E. (1974): O paleogeografskim i neotektonskim odnosima u tercijaru i kvartaru na teritoriju SR Hrvatske. Geološki vjesnik, Vol. 27, str. 95-112. Zagreb, 1974.
KUHTA, M.: Speleološka istraživanja masiva Crnopca u 1990. godini. Speleolog, Vol. 38-39, str. 25-28. Zagreb, 1992.
KUHTA, M.: Rezultati novijih speleoloških istraživanja na Crnopcu. Speleolog, Vol. 48-49, str. 36-44. Zagreb, 1991.
KUHTA, M., BOROVEC, M., BOSNER, N.: Speleološka istraživanja Crnopca u 2002. i 2003. godini. Speleolog, Vol. 50-51, str. 48-55. Zagreb, 2002.
KUHTA, M., STROJ, A.: The Speleogenesis of the caves in Crnopac Mt. Area. Proceedings of the 14th International Congress of Speleology, 46-48, Hellenic Speleological Society Athens, 2005.
LUKIĆ, O.: Speleološka istraživanja Crnopca na Velebitu. Speleolog, Vol. 36-37, str. 14-26. Zagreb, 1988.
MALEZ, M.: Paleontološka istraživanja i speleološka rekognosciranja u 1959. godini. Ljetopis JAZU, 66. Zagreb, 1960.
MALEZ, M.: Cerovačke pećine. Speleološko društvo Hrvatske, 41. str. Zagreb, 1965.
PAVIČIĆ, A., RENIĆ, A.: Mogućnosti vodoopskrbe iz ličkog dijela sliva rijeke Zrmanje. 1. Hrvatski geološki kongres, Opatija, 18.-21.10.1995., Zbornik radova, str. 435-438. Zagreb, 1995.
PEPEONIK, Z.: Neki noviji radovi u Cerovačkim špiljama. 5. jugoslavenski speleološki kongres. Skopje, 1970.
PRELOGOVIĆ, E.: Neotektonska karta SR Hrvatske. Geološki vjesnik, Vol. 28, str. 97-108. Zagreb, 1975.
PRELOGOVIĆ, E.: Geološka struktura Velebita. Paklenički zbornik, Vol. 1, str. 49-54. Starigrad-Paklenica, 1995.
PRELOGOVIĆ, E., FRITZ, F., CVIJANOVIĆ, D., MILOŠEVIĆ, A.: Seizmotektonska aktivnost u području doline Zrmanje. Geološki vjesnik, Vol. 31, str. 123-136. Zagreb, 1980. (PDF)
- Sažetak. Razmatra se neotektonsko razdoblje razvitka područja doline Zrmanje. Iznose se zapažanja o odnosima tektonskih blokova i aktivnosti rasjeda. Izdvojeni su seizmički aktivni predjeli, a pojave potresa dovode se u vezu s recentnim tektonskim gibanjima.
TUTIŠ, S.: Na sunčanoj strani Crnopca – jama Crnopica. Speleolog, Vol. 56, str. 39-43. Zagreb, 2008.
VEVEREC, Iva: Sedra na rijeci Zrmanji kao nedovoljno istraženi i valorizirani geomorfološki fenomen. Acta Geographica Croatica 45./46., br. 1. (2019): 69-83. (PDF)
- Sažetak. Rijeka Zrmanja pripada skupini sedotvornih tekućica dinarskog krša. Dosadašnja istraživanja pokazala su postojanje povoljnih uvjeta za taloženje posebno u srednjem dijelu toka između ušća pritoke Krupe i Berberovog buka. Cilj ovoga rada je isticanje vrijednosti sedrenih naslaga čime bi se pridonijelo njihovoj dodatnoj zaštiti kao važnih geolokaliteta. Osim prirodnih uvjeta, nagli razvoj turizma kao i nekontrolirano korištenje prirodnih resursa opasno mogu narušiti ovaj vrlo osjetljivi sedrotvorni okoliš. Nužnost zaštite odnosi se i na očuvanje kakvoće vode rijeke Zrmanje, važnoga preduvjeta procesa sedrenja i opstanka sedrenih tvorbi kao elemenata geobaštine i staništa.. U tome smislu potrebno je vrednovati i inventarizirati odabrani geomorfološki prostor, a kroz geoedukaciju predstaviti ovaj prirodni fenomen stvaranja jedinstvenog krajobraza u svrhu očuvanja njegove georaznolikosti.
- Sažetak. U radu se iznose rezultati prve faze rekognosciranja šireg područja jugoistočnog Velebita koje je Arheološki muzej Zadar provodio tijekom travnja, lipnja i rujna 2018. godine. Osim odabranog dijela vršne zone ovog područja Velebita pregledani su i segmenti uz desnu obalu rijeke Zrmanje, koja čini granicu Parka prirode Velebit. Cilj pregleda popisivanje je kulturne, prije svega arheološke baštine ovog nekad vrlo živog područja. Iako su neki od lokaliteta uvrštenih u pregled spominjani u stručnoj literaturi, većinu se njih u ovom radu po prvi put detaljnije prikazuje, kao i neke dosad nepoznate lokalitete.
OSTALO
BLOTNEJ, Bogdan: Tajne Sv. Roka: Vrata u tunelu vode u samu utrobu Velebita. 24 sata, 4.7.2019.
Planinarsko sklonište Crnopac. Hrvatski planinarski savez, 14.5.2021.
Stajalište o kamenolomu na području Tulovih greda u Parku prirode Velebit. Hrvatski planinarski savez, 6.10.2022.
- Sažetak. Hrvatski planinarski savez uputio je nadležnim državnim i javnim institucijama stajalište i apel o kamenolomu na području Tulovih greda u Parku prirode Velebit. U dopisu upućenom Saboru, Vladi, ministarstvima, javnoj ustanovi Park prirode Velebit i Općini Jasenice izražava se duboka zabrinutost najavama aktiviranja kamenoloma Romanovac na području Tulovih greda budući da je riječ o području ekološke mreže Natura 2000, rezervata biosfere UNESCO-ovog programa „Čovjek i biosfera“, zaštićenom području Parka prirode Velebit, proglašenog temeljem Zakona o zaštiti prirode.