|
|
PRIMORSKI POJAS > PLANINE DALMACIJE > PLANINE JUŽNE DALMACIJE I MEDITERANSKE HERCEGOVINE > Rogovi
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Rogovi, 526 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.9893, 17.7596
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Rogovi, 526 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.9893, 17.7596
O planini
|
|
UvodBrdo Rogovi pruža se južno od Svitavskog jezera i sjeverno od planine Žabe, paralelno s tom planinom. Pruža se u jugoistočnom nastavku zaravni koja je stvorena dodirom zaravnjenih i širokih tjemena dvaju susjednih brda na zapadu: Zvijezdina i Borut.
Rogovi su zasluženo dobili to ime, jer njihove stijene tvore "rogove", koji su posebno izraženi kada ih se gleda s grebena planine Žabe. Same stijene Rogova nastavak su istovrsnih stjenskih formi grebena brda Borut (s prekidom u polju kod naselja Cerovo, gdje su "utonule" u polje). ENGLISH SUMMARY: Rogovi
- 
Naslovna fotografija
Pogled na Rogove s grebena planine Žabe. U pozadini je Hutovo blato. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici brda Rogovi
Oglašavajte ovdje:
|
Rogovi, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
Rogovi, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
Po planini i po kraju
Cerovo
Cerovo je naseljeno mjesto u općini Neum.
Selo Cerevo (danas Cerovo) nalazi se u krškoj uvali podno sjeverne padine Žabe, podno Vilinih ploča na kojima je, po pučkome vjerovanju, zabodena željezna alka za koju su se nekoć vezali brodovi te su vile na njoj vezale uže s pomoću kojega su prelazile na goru Velež. Prvi put se u povijesnim izvorima selo (zabilježeno kao Cerevo) spominje 1639. u Stanju duša Trebinjsko-mrkanske biskupije. Tada ga nastanjuju tri katoličke obitelji, a hercegovački je dio Dobranja (u kojemu je Cerevo bilo najveći zaselak) 1733. imao 44 stanovnika u 7 kućanstava. Naziv naselja Cerovo/Cerevo (u uporabi su oba oblika, s tim da je lik Cerovo u službenoj uporabi) antroponimnoga postanja. Selo je nazvano po izumrlome islamiziranome rodu Cerovac. Dijeli se na Donje i Gornje selo te Hajdarovića mahalu.
IZVOR VIDOVIĆ, Domagoj: Doprinos don Mile Vidovića onomastičkim istraživanjima. Izvorni znanstveni rad. Zbornik radova u čast dr. don Mile Vidovića / Armanda, Ivan (ur.). Metković: Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću, 2021. str. 39-71 (PDF)
Selo Cerevo (danas Cerovo) nalazi se u krškoj uvali podno sjeverne padine Žabe, podno Vilinih ploča na kojima je, po pučkome vjerovanju, zabodena željezna alka za koju su se nekoć vezali brodovi te su vile na njoj vezale uže s pomoću kojega su prelazile na goru Velež. Prvi put se u povijesnim izvorima selo (zabilježeno kao Cerevo) spominje 1639. u Stanju duša Trebinjsko-mrkanske biskupije. Tada ga nastanjuju tri katoličke obitelji, a hercegovački je dio Dobranja (u kojemu je Cerevo bilo najveći zaselak) 1733. imao 44 stanovnika u 7 kućanstava. Naziv naselja Cerovo/Cerevo (u uporabi su oba oblika, s tim da je lik Cerovo u službenoj uporabi) antroponimnoga postanja. Selo je nazvano po izumrlome islamiziranome rodu Cerovac. Dijeli se na Donje i Gornje selo te Hajdarovića mahalu.
IZVOR VIDOVIĆ, Domagoj: Doprinos don Mile Vidovića onomastičkim istraživanjima. Izvorni znanstveni rad. Zbornik radova u čast dr. don Mile Vidovića / Armanda, Ivan (ur.). Metković: Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću, 2021. str. 39-71 (PDF)
Pogled na Rogove iz smjera istoka, s ceste Hutovo - Cerovica
