---

PLANINE DALMACIJE > OBALNI DALMATINSKI NIZ > Kozjak
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Veli vrj, odn. Sv. Luka ili Kozjak (779 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.5714, 16.4093

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

O planini

Uvod

---

Uvod

Ime planine, etimologija

Geografija/zemljopis planine

Reljef planine

Geologija planine

Vrhovi

Reljefni i ostali oblici u prostoru

Klima

Hidrologija – vode (rijeke i jezera)

Priroda

Prirodna baština

Biljni svijet - flora

Životinjski svijet - fauna

Zaštita prirode i ekologija

Stanovništvo i naselja

Povijesni / historijski pregled

Kulturno-povijesna baština

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Tradicionalna gastronomija – jela i pića

Turizam

Priče iz planine …

Vodič po planini i kraju

Praktične informacije

Aktivnosti

Kada boraviti u planini?

Pješačenje i planinarenje

Slobodno penjanje i alpinizam

Biciklizam – brdski i klasični

Aktivnosti na vodi

Aktivnosti u zraku

Boravak u planini i kraju

Pristupi planini

Smještaj

Ugostiteljski objekti i usluge

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Prometna situacija / Saobraćajne prilike

Upozorenja i sigurnost u planini

Izvori

Kozjak, odn. Mali Kozjak, ili Primorski Kozjak je razmjerno niži stjenoviti greben koji se pruža smjerom istok-zapad, i sa sjeverne strane okružuje naelja Kaštela i Solin. Njegova je južna padina vrlo strma i klisurasta, a sjeverni kameniti obronci postupno prelaze u valovitu visoravan Zagore. To je u hrvatskom planinarstvu najpoznatije popularno značenje naziva Kozjak, za razliku od manje poznatog ali znatno višega Kijevskog, odn. Velikog Kozjaka iznad Kijeva (1206 m).

Planina Kozjak se proteže od Kliškog klanca na istoku, što Kozjak dijeli od Mosora, i dalje u zapadnom smjeru oko sve do prijevoja Malačke. Najupečatljiviji dio Kozjaka je južna stijena (16 km), koja je ujedno najduža u Hrvatskoj, mada razmjerno male visine (50 – 250 m). Ime Kozjak vjerojatno je prijevod grčkog imena planine za što utemeljenost pronalazimo u obližnjem Trogiru, čije starogrčko ime Tragurion potječe od tragos = koza.

Najviši vrh ovog primorskog Kozjaka je Veli vrj (779 m) na istoku grebena, iznad  Kaštel Gomilice. U starijoj literaturi (Ž. Poljak, 1974.) se navode i imena za vrh: Sv. Luka ili Kozjak. Na zapadnom dijelu grebena je poznat Planinarski dom Malačka uz istoimeno sedlo (466 m). Sveti Ivan Biranj (631 m) najviši je vrh zapadnog dijela Kozjaka. Malo zapadnije od vrha nalazi se kapela sv. Ivana koji se slavi kao zaštitnik Kaštel Lukšića.

S južne strane Kozjaka prevladava mediteranska flora, dok na sjevernim obroncima submediteranska flora. Cijeli Kozjak je isprepleten dobro označenim planinarskim stazama, a ima i četiri planinarska doma.

IZVOR  Kozjak. Wikipedija

Uvećaj kartu

ENGLISH SUMMARY: Kozjak

Kozjak, ie. Mali Kozjak (Small Klozjak), or Primorski Kozjak (Litorak Kozjak), is a relatively lower mountain that stretches in an east-west direction, and from the north side surrounds the settlements of Kaštela and Solin. Its southern slope is very steep and gorge-like, and the northern rocky slopes gradually turn into the undulating plateau of Zagora ("behind the mountain"). 

The Kozjak mountain stretches from the Klis gorge in the east, which separates Kozjak from Mosor, and further in the western direction all the way to the Malačka pass. The most impressive part of Kozjak is the southern rock (16 km long), which is also the longest in Croatia, although relatively small in height (50 - 250 m). The name Kozjak is probably a translation of the Greek name of the mountain, for which we find the foundation in nearby Trogir, whose ancient Greek name Tragurion comes from tragos = goats. And goat in Croatian language is called koza - therefore "kozjak". 

The highest peak of this coastal Kozjak is Veli vrj ("Large peak", 779 m) on the east of the ridge above the settlement of Kaštel Gomilica. In older literature (Ž. Poljak, 1974), the names for the top are also given: Sv. Luka (St. Lucas) or just Kozjak. In the western part of the ridge is the famous Malačka Mountain Lodge with the saddle of the same name (466 m). Sveti Ivan Biranj (631 m) is the highest peak in the western part of Kozjak. A little west of the top is the chapel of St. Ivan, who is celebrated as the patron saint of Kaštel Lukšić.

On the southern side of Kozjak, Mediterranean flora predominates, while on the northern slopes flora is sub-Mediterranean. The whole of Kozjak is intertwined with well-marked hiking trails, and there are also four mountain lodges.

KLIS Kozjak

ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine
Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

ZEMLJOPIS

---

Naslovna fotografija
Pogled s vrha Biranj prema Velom vrju, najvišem na Kozjaku

Pogled s grebena Kozjaka na Brač (desno na horizontu nazire se i Hvar), poluotok Marjan, Kaštelanski zaljev i Kaštela

Ljubitelji aviona mogu s grebena Kozjaka uživati u pogledu na avione koji strmo uzlijeću sa splitskog aerodroma, u Resniku.

PRIRODA

---

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Povijesni pregled

21. stoljeće

2024. U kolovozu je miniranjem počela izgradnja tunela Kozjak. Tunel Kozjak projektiran je kao jednocijevni tunel dužine 2545,7 metara. U tunelu su predvidene četiri zaustavne niše, po dvije za svaki smjer vožnje, dva poprečna prolaza za interventna vozila, poprečni prolazi za pješake svakih 250 m, SOS i hidrantska niša svakih 150 m, uzdužna ventilacija, video nadzor te vatrodojavni nadzor. Rok izgradnje je 36 mjeseci.
Tunel je dio projekta novi ulaz u Split na dionici čvor Vučevica na Al - tunel Kozjak - čvor na DC8 - Trajektna luka Split kojim je predviđena izgradnja nove dvotračne državne spojne ceste čvorište Vučevica na autocesti Al s gradskom s trajektnom lukom u Splitu.
Nakon čvorišta Vučevica cesta prolazi kroz tunel Kozjak do državne ceste DC8 u Kaštelima, a potom novim prijelazom zaljeva do Kopilice (lokacija planiranih novih kolodvora, autobusni i željeznički), odnosno daljnjom vezom na gradsku trajektnu luku.
Prvi dio prometnice (iz smjera Kaštela) sastoji se od tri prometna traka, tako da se predviđa trak za spora vozila. A iza tunela glavna prometnica imat će dva kolnička traka. Izgradit će se nadvožnjaci "Nakide 1", "Nakide 2" i "Sibovica", te vijadukti "Vlačine" i "Gaj", kao i podvožnjak "Čvor Vučevica".

Projekt - Spojna cesta Vučevica s tunelom Kozjak
Autor: Hrvatske Ceste Datum objave: 27.9.2023.
Opis. Projekt: Spojna cesta čvorište Vučevica na A1 – čvorište na DC8 (bez čvorišta na DC8), dionica od 0+630,00 do 7+480,00 duljine 6,85 km (od Kaštela do sjevernog portala tunela Kozjak, uključujući tunel)

Kliška vrata
Pogled s brda Marjan u smjeru Klisa i najistočnijih obronaka Kozjaka. Kliški prijevoj dijeli Kozjak (L) i Mosor (D). Pod snijegom, na horizontu, vidi se planina Kamešnica.

Po planini i po kraju

PO VRŠNOM PODRUČJU

---

Pogled s uspona na Biranj prema prijevoju Malačka i, desno od njega, dijelu zagorske strane Kozjaka

Biranj - utvrda i svetište na Kozjaku
Autor: Muzej grada Kaštela Datum objave: 28.1.2022.
Opis. Virtulano vodstvo po izložbi Biranj-utvrda i svetište na Kozjaku.

Pogled s vrha Biranj na greben Kozjaka, splitsko, solinsko i kaštelansko gradsko područje i Kaštelanski zaljev

Južna stijena Kozjaka

Iako je sa 16 km najduža u Hrvatskoj, južna stijena Kozjaka razmjerno je male visine (50 – 250 m).
​Pogled na stijenu iz Vranjica.

Klis

Bajkovita Hrvatska - Klis
Proizvodnja: HTV
Opis: Tvrđava Klis je svakako jedna od najistaknutijih utvrda na hrvatskom tlu. Podignuta je na gotovo nepristupačnoj strmoj hridi, na prijevoju između planinskih masiva Kozjaka i Mosora, u splitskom zaleđu nedaleko antičkog grada Salone. Kleisa (Klis) je bila rimska utvrda i predstraža Salone protiv navala iz unutrašnjosti. Avari i Slaveni su na prijevaru zauzeli rimsku utvrdu Klis 614. godine, što je ujedno i prvo spominjanje kliške tvrđave. Dva stoljeća poslije Klis je kao vladarski posjed jedno od središta hrvatske države.

​TVRĐAVA KLIS (SPLIT)
Autor: Darko Puharić; Datum objavljivanja: 16.4.2013.
Opis: Zračni snimak tvrđave Klis; Produkcija: DESIGN STUDIO D, 2013. Zračno snimanje: Marko Butraković

Solin

Svetište Gospe od Otoka u Solinu

Za razliku od ostalih marijanskih svetišta, crkva Gospe od Otoka u Solinu nosi naziv prasvetišta. Ona je najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj. Posjetio ga je, 1998., i papa Ivan Pavao II. Otočić u rukavcima rijeke Jadro, na kojemu se crkva nalazi, sažet je kontinent: površina njegova prostora nerazmjerno je malena prema golemoj dubini njegova vremena. Po nekim je pretpostavkama taj otočić prvo mjesto na kojemu su se naselili Hrvati nakon što su došli u te krajeve: zatečeno rimsko ziđe moglo je njihovu naselju pružiti zaštitu. Ispod i okolo današnje crkve nalaze se slojevi potonulih stoljeća.
 
Crkva Gospe od Otoka jednostavna je i skladna jednobrodna neorenesansna građevina mnogokutnog svetišta. Projektirao ju je splitski arhitekt i slikar Emil Vecchietti (1830. – 1901.). Na oltaru se nalazi slika Gospe od Otoka, koju je 1881. naslikao talijanski slikar Giuliano Zasso (1833. – 1889.). On se formirao u venecijanskoj Akademiji di Belle Arti, pod utjecajem neoklasicističkog slikara Girolama Michelangela Grigolettija, a usavršavao se u Rimu. Okrunjena tamnokosa Gospa, lijepog i sabranog lica, sjedi na prijestolju, odjevena u crvenu haljinu i modri ogrtač; u krilu drži malog, tamnokosog i kovrčavog Isusa u bijeloj haljini, također okrunjenog. Gospa je pogledom više uronjena u sebe nego u išta oko sebe, dok je mali Isus sav usmjeren gledatelju. Oba su lica individualizirana i reklo bi se portretna. U pozadini slike krajolik je s tankim stablima, gotovo sav od predvečernjeg neba koje se sprijeda već tamni, a u dubini su mu rumeni oblaci.

IZVOR  Marijanska svetišta na poštanskim markama. Hrvatska pošta // Tekst pratećeg letka napisala je akademkinja Željka Čorak.

Poštanske marke

Hrvatska pošta pustila je u optjecaj 9.6.2023. četiri nove prigodne poštanske marke "Hrvatska marijanska svetišta" s prikazom motiva dvaju svetišta: eksterijera svetišta Gospe od Otoka u Solinu i oltarne slike Gospa s Djetetom na prijestolju autora Giuliana Zassa te eksterijera svetišta Majke Božje Karmelske u Svetoj Gori pokraj Gerova i kipa Majke Božje Svetogorske, bidermajerske figure iz 1847. godine. Autorica prigodnih maraka je Ariana Noršić, dizajnerica iz Samobora, a fotografije su snimili Štefan Brajković (Sveta Gora – interijer i eksterijer), Zoran Alajbeg (Gospa od Otoka – interijer) i Ariana Noršić (Gospa od Otoka – eksterijer). Marke su izdane u arčićima od 8 maraka i s jednim privjeskom u nakladi 30 000 primjeraka po motivu. Vrijednost svake pojedinačne marke iznosi 0,47 eura. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). 

Praktično

AKTIVNOSTI

---

Pješačenje i planinarenje

Mladenova staza. U jesen 2021. godine članovi PK "Split" su u spomen na svoga preminuloga istaknutog planinara Mladena Japirka (1951. – 2021.) u Škopljancima otvorili novu planinarsku "Mladenovu stazu" od Škopljanaca do Botića. 

Kozjak Transverzala (Od Klis Grla do Malačke grebenom)
Autor: Ante Bubić & DRAČARI Datum objave: 13.2.2023.
Opis. Iako dosta niži od Kijevskog Kozjaka, planina Kozjak iznad Kaštela/Splita puno je poznatija planina u Hrvatskoj. Od prijevoja Malačke do Klis (Grlo) svojim visokim stijenama zaštitnički djeluje na Split, Solin i Kaštela. Odradili smo turu od istoka prema zapadu (transverzala) startavši iz Klisa Grla do Malačke, a pri tom smo redom prolazili: Markezinu gredu, Bobanovu Gredu, Privija, Sv. Jure, Sv. Luka , Veli Vrj (vojni objekt), Debelić, Orlovo gnijezdo, Sv. Ivan (Biranj), prijevoj Malačka (PD Malačka). Izrazito kršna planina sa oštrim stijenama, zahtjeva dobru fizičku kondiciju i koncentriranost na stazu. No pruža fantastični pogled na Split, otoke i širu okolicu.. HPD Kozjak - DRAČARI http://dracari.eu   / hpd.kozjak.dracari     / kozjak.dracari.trail.croatia      / @antebubic-dracari   Kozjak - transverzala Od Klis Grla do prijevoja Malačke (grebenom) 12.02.2023 Ante Bubić (kamerman) i Jakov Gabela (glavna muška uloga) :)

BORAVAK

---

Smještaj

Planinarski domovi
​Planinarski dom Putalj (460 m)
Planinarski dom Malačka (477 m)
Planinarska kuća Pod Koludrom(325 m)
Planinarska kuća Česmina (499 m)
Planinarsko sklonište Orlovo gnijezdo (598 m)

IZVORI I LITERATURA

---

HPD "Ante Bedalov" Kozjak
Upoznajmo bisere Dalmacije Kozjak, planina s dva lica > Slobodna Dalmacija > Hrvatska
HPD Malačka :: O Kozjaku
O planini - Hrvatsko planinarsko društvo Kozjak
Kozjak – vrh Biranj - Hrvatski vrhovi - Hrvatski planinarski savez
Plave gore ™ | Kozjak | Koludar i Debelić
Sućurački portal :: Planina Kozjak
Kozjak - Portal grada Kaštela
​N.P.: Divljaci devastirali planinarsko slonište: Nije im bilo dosta što su uništili imovinu, morali su odsjeći i drveće. Novi list, 12.4.2021.
ALDUK, Ivan: Turci su klišku tvrđavu osvojili tek nakon više desetaka napada, a Petru Kružiću su odrubili glavu kada je utvrdu probao osloboditi s 3500 plaćenika​. Dalmatinski portal, 25.12.2015.
ALDUK, Ivan: ​​Solin: Gradina je bila tako važna utvrda da se čak mislilo da je princeza Mihrimah pokopana u njoj. Dalmatinski portal, 2.1.2016.
BARČOT, Sandra: Otvoren Muzej masline u Mihovilovićima kod Klisa: ministrica Vučković pohvalila spajanje poduzetništva i ljubavi prema baštini. Slobodna Dalmacija, 21.5.2021.
Kružnom stazom otkrij sve strane zapadnog dijela Kozjaka. Under Dreamskies, 5.6.2020. ​
JOVIĆ TONKLI, Franka: U jamama Kozjaka pronađene dvije nove vrste kukaca. HRT, 9.5.2021.

• Sažetak; Najbrojnija i najraznovrsnija skupina u životinjskom svijetu - kukci - ima nove članove. Čak dvije nove vrste dvorepaca pronađene su u Hrvatskoj, u jamama u zaleđu Kozjaka, a potvrdili su ih i najbolji svjetski znanstvenici.

ČAPLAR, Alan: Kozjak. Planinarski vodič po Hrvatskoj, str. 533 - 536. Mozaik knjiga. Zagreb, 2011. 
POLJAK, Željko: Kozjak. Planine Hrvatske. Planinarski savez Hrvatske. Zagreb, 1974., str. 491
​ŠUTA, Ivan: Prapovijesna gradina Biranj na Kozjaku i topografija prapovijesnih nalazišta u okolici. Kaštelanski zbornik 10, Kaštela 2013, str. 94-119. (PDF)
ŠUTA, Ivan: ​Prapovijest Kozjaka - katalog izložbe (Prehistory of Kozjak-Exhibition Catalogue). Kaštela, 2016. (PDF)

• Sažetak; Prapovijesno razdoblje u okolici Kaštelanskog zaljeva slabo je poznato i zanemareno u odnosu na druga povijesna razdoblja. Sjaj Dioklecijanove palače, Salone, starohrvatskih crkava i grobalja već odavna je pažnju struke i javnosti odmakao od prapovijesti. Intenzivne graditeljske aktivnosti u kasnijim razdobljima prapovijesna su nalazišta devastirala i preslojila. Ipak, pri arheološkom nadzoru građevinskih radova pažljivijim istraživačima ne mogu promaknuti i prapovijesni nalazi. Na primjer, malo je poznato da se u centru današnjeg Solina, ispod salonitanskog Urbs Orientalisa, na gotovo 3 metra dubine nalaze ostaci brončanodobnog nalazišta. Najvjerojatnije je riječ o naselju na jednom od otoka koje je riječica Jadro formirala u donjem toku. Nadalje, u Vranjicu su prilikom rekonstrukcije rive otkriveni bogati slojevi brončanodobnog naselja na gotovo 3 metra dubine, sa sačuvanim organskim materijalom. Bavljenje prapoviješću podrazumijeva bitno drugačiju metodologiju i tehnike istraživanja od one koja seprimjenjuje na ostala, povijesna razdoblja o kojima nalazimo pisane izvore i materijalne nalaze. Pokušaji rekonstrukcije života u prapovijesti zasnivaju se na strpljivom prikupljanju i obradi što egzaktnijih podataka. Slobodne i „podrazumijevajuće“ interpretacije često rezultiraju krivim hipotezama koje s vremenom postaju općeprihvaćene i na neki način zamagljuju sliku o ionako „gluhom“ periodu ljudske prošlosti. Kozjak ima izniman potencijal za istraživanja. Ovdje je sačuvan niz prapovijesnih nalazišta, od kojih neka imaju i širiregionalni značaj. Stoga odabir teme izložbe koja obrađuje prapovijest jednog brda na prvi pogled jest pomalo neuobičajena, no upravo se tu na periferiji dalmatinskog „meltingpota“, u kulturnim slojevima gradinskih utvrđenja, u zabačenim vrtačama, jamama i pod kamenim grobnim gomilamamogu tražiti odgovori na bitna pitanja srednjodalmatinske prapovijesti. Velik doprinos istraživanju arheoloških nalazištana ovom prostoru dao je I. Babić koji je registrirao najveći broj gradina i gomila, ističući ulogu gradina u kontroli komunikacija preko kozjačkih prijevoja. Arheološka istraživanja podvodstvom T. Burića na Putalju donijela su vrijedne podatke o prapovijesnoj gradini koje je objavio S. Čače. Za poznavanje prapovijesti na širem prostoru okolice Kaštelanskog zaljeva značajno je spomenuti rezultate zaštitnih arheoloških istraživanja u Vranjicu, a za poznavanje topografije gradina na solinskom prostoru rad M. Katića i rad I. Alduka o arheološkoj topografiji sela Blaca uz sjevernu padinu Kozjaka. Prapovijesnom topografijom i istraživanjima vrtača i grobnih gomila uselu Vučevica bavili su se I. Šuta i V. Katavić. Na prostoru sela Radošić treba spomenuti zaštitna istraživanja prapovijesne nekropole na položaju Biluška griža i grobne gomile na položaju Žuželj pod vodstvom D. Periše, i novootkrivene prapovijesne nalaze iz Mušićine (Ninčevića) špilje. Osim navedenih, potrebno je spomenuti i A. Škoblja, koji je donio vrijedne topografske podatke o gradinama i gomilama, zatim M. Nikolancija koji se osvrnuo na gradinu na Birnju i B. Čovića, koji se obrađujući gradine željeznodobne srednjodalmatinske grupe, dotakao i kozjačkih gradina.

Širok pogled s Kozjaka
S Kozjaka se pruža širok i neometan pogled na sve obalne i otočne visove koji amfiteatralno okužuju splitsko područje. Na fotografiji pogledna gradove Solin i Split, iza koga se dižu Mosor, Poljička planina, Omiška Dinara i Biokovo.