|
|
PLANINE DALMACIJE > OBALNI DALMATINSKI NIZ > Kozjak
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Veli vrj, odn. Sv. Luka ili Kozjak (779 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.5714, 16.4093
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Veli vrj, odn. Sv. Luka ili Kozjak (779 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.5714, 16.4093
Uvod
|
|
Kozjak, odn. Mali Kozjak, ili Primorski Kozjak je razmjerno niži stjenoviti greben koji se pruža smjerom istok-zapad, i sa sjeverne strane okružuje naelja Kaštela i Solin. Njegova je južna padina vrlo strma i klisurasta, a sjeverni kameniti obronci postupno prelaze u valovitu visoravan Zagore. To je u hrvatskom planinarstvu najpoznatije popularno značenje naziva Kozjak, za razliku od manje poznatog ali znatno višega Kijevskog, odn. Velikog Kozjaka iznad Kijeva (1206 m).
Planina Kozjak se proteže od Kliškog klanca na istoku, što Kozjak dijeli od Mosora, i dalje u zapadnom smjeru oko sve do prijevoja Malačke. Najupečatljiviji dio Kozjaka je južna stijena (16 km), koja je ujedno najduža u Hrvatskoj, mada razmjerno male visine (50 – 250 m). Ime Kozjak vjerojatno je prijevod grčkog imena planine za što utemeljenost pronalazimo u obližnjem Trogiru, čije starogrčko ime Tragurion potječe od tragos = koza. Najviši vrh ovog primorskog Kozjaka je Veli vrj (779 m) na istoku grebena, iznad Kaštel Gomilice. U starijoj literaturi (Ž. Poljak, 1974.) se navode i imena za vrh: Sv. Luka ili Kozjak. Na zapadnom dijelu grebena je poznat Planinarski dom Malačka uz istoimeno sedlo (466 m). Sveti Ivan Biranj (631 m) najviši je vrh zapadnog dijela Kozjaka. Malo zapadnije od vrha nalazi se kapela sv. Ivana koji se slavi kao zaštitnik Kaštel Lukšića. S južne strane Kozjaka prevladava mediteranska flora, dok na sjevernim obroncima submediteranska flora. Cijeli Kozjak je isprepleten dobro označenim planinarskim stazama, a ima i četiri planinarska doma. IZVOR Kozjak. Wikipedija ENGLISH SUMMARY: KozjakKozjak, ie. Mali Kozjak (Small Klozjak), or Primorski Kozjak (Litorak Kozjak), is a relatively lower mountain that stretches in an east-west direction, and from the north side surrounds the settlements of Kaštela and Solin. Its southern slope is very steep and gorge-like, and the northern rocky slopes gradually turn into the undulating plateau of Zagora ("behind the mountain"). The Kozjak mountain stretches from the Klis gorge in the east, which separates Kozjak from Mosor, and further in the western direction all the way to the Malačka pass. The most impressive part of Kozjak is the southern rock (16 km long), which is also the longest in Croatia, although relatively small in height (50 - 250 m). The name Kozjak is probably a translation of the Greek name of the mountain, for which we find the foundation in nearby Trogir, whose ancient Greek name Tragurion comes from tragos = goats. And goat in Croatian language is called koza - therefore "kozjak". The highest peak of this coastal Kozjak is Veli vrj ("Large peak", 779 m) on the east of the ridge above the settlement of Kaštel Gomilica. In older literature (Ž. Poljak, 1974), the names for the top are also given: Sv. Luka (St. Lucas) or just Kozjak. In the western part of the ridge is the famous Malačka Mountain Lodge with the saddle of the same name (466 m). Sveti Ivan Biranj (631 m) is the highest peak in the western part of Kozjak. A little west of the top is the chapel of St. Ivan, who is celebrated as the patron saint of Kaštel Lukšić. On the southern side of Kozjak, Mediterranean flora predominates, while on the northern slopes flora is sub-Mediterranean. The whole of Kozjak is intertwined with well-marked hiking trails, and there are also four mountain lodges. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Kozjaka
Oglašavajte ovdje:
|
Naslovna fotografija
Pogled s vrha Biranj prema Velom vrju, najvišem na Kozjaku 
Pogled s grebena Kozjaka na Brač (desno na horizontu nazire se i Hvar), poluotok Marjan, Kaštelanski zaljev i Kaštela
|
Ljubitelji aviona mogu s grebena Kozjaka uživati u pogledu na avione koji strmo uzlijeću sa splitskog aerodroma, u Resniku.
Planinarski domovi
Planinarski dom Putalj (460 m) Planinarski dom Malačka (477 m) Planinarska kuća Pod Koludrom(325 m) Planinarska kuća Česmina (499 m) Planinarsko sklonište Orlovo gnijezdo (598 m) Novosti
"Mladenova staza" U jesen 2021. godine članovi PK "Split" su u spomen na svoga preminuloga istaknutog planinara Mladena Japirka (1951. – 2021.) u Škopljancima otvorili novu planinarsku "Mladenovu stazu" od Škopljanaca do Botića. |
|
Kliška vrata
Pogled s brda Marjan u smjeru Klisa i najistočnijih obronaka Kozjaka. Kliški prijevoj dijeli Kozjak (L) i Mosor (D). Pod snijegom, na horizontu, vidi se planina Kamešnica. |
Pogled s uspona na Biranj prema prijevoju Malačka i, desno od njega, dijelu zagorske strane Kozjaka
Pogled s vrha Biranj na greben Kozjaka, splitsko, solinsko i kaštelansko gradsko područje i Kaštelanski zaljev
|
Južna stijena Kozjaka
Iako je sa 16 km najduža u Hrvatskoj, južna stijena Kozjaka razmjerno je male visine (50 – 250 m). Pogled na stijenu iz Vranjica. |
|
Bajkovita Hrvatska - Klis
Proizvodnja: HTV Opis: Tvrđava Klis je svakako jedna od najistaknutijih utvrda na hrvatskom tlu. Podignuta je na gotovo nepristupačnoj strmoj hridi, na prijevoju između planinskih masiva Kozjaka i Mosora, u splitskom zaleđu nedaleko antičkog grada Salone. Kleisa (Klis) je bila rimska utvrda i predstraža Salone protiv navala iz unutrašnjosti. Avari i Slaveni su na prijevaru zauzeli rimsku utvrdu Klis 614. godine, što je ujedno i prvo spominjanje kliške tvrđave. Dva stoljeća poslije Klis je kao vladarski posjed jedno od središta hrvatske države. |
TVRĐAVA KLIS (SPLIT)
Autor: Darko Puharić; Datum objavljivanja: 16.4.2013. Opis: Zračni snimak tvrđave Klis; Produkcija: DESIGN STUDIO D, 2013. Zračno snimanje: Marko Butraković |
IZVORI I LITERATURA
HPD "Ante Bedalov" Kozjak
Upoznajmo bisere Dalmacije Kozjak, planina s dva lica > Slobodna Dalmacija > Hrvatska
HPD Malačka :: O Kozjaku
O planini - Hrvatsko planinarsko društvo Kozjak
Kozjak – vrh Biranj - Hrvatski vrhovi - Hrvatski planinarski savez
Plave gore ™ | Kozjak | Koludar i Debelić
Sućurački portal :: Planina Kozjak
Kozjak - Portal grada Kaštela
N.P.: Divljaci devastirali planinarsko slonište: Nije im bilo dosta što su uništili imovinu, morali su odsjeći i drveće. Novi list, 12.4.2021.
ALDUK, Ivan: Turci su klišku tvrđavu osvojili tek nakon više desetaka napada, a Petru Kružiću su odrubili glavu kada je utvrdu probao osloboditi s 3500 plaćenika. Dalmatinski portal, 25.12.2015.
ALDUK, Ivan: Solin: Gradina je bila tako važna utvrda da se čak mislilo da je princeza Mihrimah pokopana u njoj. Dalmatinski portal, 2.1.2016.
BARČOT, Sandra: Otvoren Muzej masline u Mihovilovićima kod Klisa: ministrica Vučković pohvalila spajanje poduzetništva i ljubavi prema baštini. Slobodna Dalmacija, 21.5.2021.
Kružnom stazom otkrij sve strane zapadnog dijela Kozjaka. Under Dreamskies, 5.6.2020.
JOVIĆ TONKLI, Franka: U jamama Kozjaka pronađene dvije nove vrste kukaca. HRT, 9.5.2021.
ČAPLAR, Alan: Kozjak. Planinarski vodič po Hrvatskoj, str. 533 - 536. Mozaik knjiga. Zagreb, 2011.
POLJAK, Željko: Kozjak. Planine Hrvatske. Planinarski savez Hrvatske. Zagreb, 1974., str. 491
ŠUTA, Ivan: Prapovijesna gradina Biranj na Kozjaku i topografija prapovijesnih nalazišta u okolici. Kaštelanski zbornik 10, Kaštela 2013, str. 94-119. (PDF)
ŠUTA, Ivan: Prapovijest Kozjaka - katalog izložbe (Prehistory of Kozjak-Exhibition Catalogue). Kaštela, 2016. (PDF)
Upoznajmo bisere Dalmacije Kozjak, planina s dva lica > Slobodna Dalmacija > Hrvatska
HPD Malačka :: O Kozjaku
O planini - Hrvatsko planinarsko društvo Kozjak
Kozjak – vrh Biranj - Hrvatski vrhovi - Hrvatski planinarski savez
Plave gore ™ | Kozjak | Koludar i Debelić
Sućurački portal :: Planina Kozjak
Kozjak - Portal grada Kaštela
N.P.: Divljaci devastirali planinarsko slonište: Nije im bilo dosta što su uništili imovinu, morali su odsjeći i drveće. Novi list, 12.4.2021.
ALDUK, Ivan: Turci su klišku tvrđavu osvojili tek nakon više desetaka napada, a Petru Kružiću su odrubili glavu kada je utvrdu probao osloboditi s 3500 plaćenika. Dalmatinski portal, 25.12.2015.
ALDUK, Ivan: Solin: Gradina je bila tako važna utvrda da se čak mislilo da je princeza Mihrimah pokopana u njoj. Dalmatinski portal, 2.1.2016.
BARČOT, Sandra: Otvoren Muzej masline u Mihovilovićima kod Klisa: ministrica Vučković pohvalila spajanje poduzetništva i ljubavi prema baštini. Slobodna Dalmacija, 21.5.2021.
Kružnom stazom otkrij sve strane zapadnog dijela Kozjaka. Under Dreamskies, 5.6.2020.
JOVIĆ TONKLI, Franka: U jamama Kozjaka pronađene dvije nove vrste kukaca. HRT, 9.5.2021.
- Sažetak; Najbrojnija i najraznovrsnija skupina u životinjskom svijetu - kukci - ima nove članove. Čak dvije nove vrste dvorepaca pronađene su u Hrvatskoj, u jamama u zaleđu Kozjaka, a potvrdili su ih i najbolji svjetski znanstvenici.
ČAPLAR, Alan: Kozjak. Planinarski vodič po Hrvatskoj, str. 533 - 536. Mozaik knjiga. Zagreb, 2011.
POLJAK, Željko: Kozjak. Planine Hrvatske. Planinarski savez Hrvatske. Zagreb, 1974., str. 491
ŠUTA, Ivan: Prapovijesna gradina Biranj na Kozjaku i topografija prapovijesnih nalazišta u okolici. Kaštelanski zbornik 10, Kaštela 2013, str. 94-119. (PDF)
ŠUTA, Ivan: Prapovijest Kozjaka - katalog izložbe (Prehistory of Kozjak-Exhibition Catalogue). Kaštela, 2016. (PDF)
- Sažetak; Prapovijesno razdoblje u okolici Kaštelanskog zaljeva slabo je poznato i zanemareno u odnosu na druga povijesna razdoblja. Sjaj Dioklecijanove palače, Salone, starohrvatskih crkava i grobalja već odavna je pažnju struke i javnosti odmakao od prapovijesti. Intenzivne graditeljske aktivnosti u kasnijim razdobljima prapovijesna su nalazišta devastirala i preslojila. Ipak, pri arheološkom nadzoru građevinskih radova pažljivijim istraživačima ne mogu promaknuti i prapovijesni nalazi. Na primjer, malo je poznato da se u centru današnjeg Solina, ispod salonitanskog Urbs Orientalisa, na gotovo 3 metra dubine nalaze ostaci brončanodobnog nalazišta. Najvjerojatnije je riječ o naselju na jednom od otoka koje je riječica Jadro formirala u donjem toku. Nadalje, u Vranjicu su prilikom rekonstrukcije rive otkriveni bogati slojevi brončanodobnog naselja na gotovo 3 metra dubine, sa sačuvanim organskim materijalom. Bavljenje prapoviješću podrazumijeva bitno drugačiju metodologiju i tehnike istraživanja od one koja seprimjenjuje na ostala, povijesna razdoblja o kojima nalazimo pisane izvore i materijalne nalaze. Pokušaji rekonstrukcije života u prapovijesti zasnivaju se na strpljivom prikupljanju i obradi što egzaktnijih podataka. Slobodne i „podrazumijevajuće“ interpretacije često rezultiraju krivim hipotezama koje s vremenom postaju općeprihvaćene i na neki način zamagljuju sliku o ionako „gluhom“ periodu ljudske prošlosti. Kozjak ima izniman potencijal za istraživanja. Ovdje je sačuvan niz prapovijesnih nalazišta, od kojih neka imaju i širiregionalni značaj. Stoga odabir teme izložbe koja obrađuje prapovijest jednog brda na prvi pogled jest pomalo neuobičajena, no upravo se tu na periferiji dalmatinskog „meltingpota“, u kulturnim slojevima gradinskih utvrđenja, u zabačenim vrtačama, jamama i pod kamenim grobnim gomilamamogu tražiti odgovori na bitna pitanja srednjodalmatinske prapovijesti. Velik doprinos istraživanju arheoloških nalazištana ovom prostoru dao je I. Babić koji je registrirao najveći broj gradina i gomila, ističući ulogu gradina u kontroli komunikacija preko kozjačkih prijevoja. Arheološka istraživanja podvodstvom T. Burića na Putalju donijela su vrijedne podatke o prapovijesnoj gradini koje je objavio S. Čače. Za poznavanje prapovijesti na širem prostoru okolice Kaštelanskog zaljeva značajno je spomenuti rezultate zaštitnih arheoloških istraživanja u Vranjicu, a za poznavanje topografije gradina na solinskom prostoru rad M. Katića i rad I. Alduka o arheološkoj topografiji sela Blaca uz sjevernu padinu Kozjaka. Prapovijesnom topografijom i istraživanjima vrtača i grobnih gomila uselu Vučevica bavili su se I. Šuta i V. Katavić. Na prostoru sela Radošić treba spomenuti zaštitna istraživanja prapovijesne nekropole na položaju Biluška griža i grobne gomile na položaju Žuželj pod vodstvom D. Periše, i novootkrivene prapovijesne nalaze iz Mušićine (Ninčevića) špilje. Osim navedenih, potrebno je spomenuti i A. Škoblja, koji je donio vrijedne topografske podatke o gradinama i gomilama, zatim M. Nikolancija koji se osvrnuo na gradinu na Birnju i B. Čovića, koji se obrađujući gradine željeznodobne srednjodalmatinske grupe, dotakao i kozjačkih gradina.
|
Širok pogled s Kozjaka
S Kozjaka se pruža širok i neometan pogled na sve obalne i otočne visove koji amfiteatralno okužuju splitsko područje. Na fotografiji pogledna gradove Solin i Split, iza koga se dižu Mosor, Poljička planina, Omiška Dinara i Biokovo. |
