---

POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > PROKLETIJE (BJESHKËT E NEMUNA) > Koprivnik / Mali e Koprivnikut

Koprivnik (Kopranik / Maja e Kopranikut, Mali e Koprivnikut) je manja planinska grupa u središnjem dijelu kosovskih Prokletija, jugozapadno od Peći, između Pećanske i Dečanske Bistrice. Na sjevernoj i sjeverozapadnoj strani, od susjedne skupine Ljumbardske planine dijele ju planinski usjek potoka Jezero, odn potoka Miliševca (Mileševački potok; Mileševac), te istoimeni prijevoj Miliševac (Qafa e Mylishevcit), s katunima. Istočno od Koprivnika prostrana je Metohijska zavala, odn Rrafshi i Dukagjinit (alb.).
​
Skupinu Koprivnika čine dvije cjeline (planine):

• Koprivnik (alb. Mali e Koprivnikut Maja e Koprivnikut,  Kopranik, Maja e Kopranikut, Bjeshka e Kopranikut, Bjeshkët e Kopranikut), s najvišim vrhom Krš Čevrlje (alb. Qverla, Kërshi e Çvrles), 2461 m (u starijim izvorima 2460 m).
• Streočka planina (alb. Bjeshka e Strellcit, Bjeshkët e Strellcit), s najvišim vrhom Maja Streoc (alb. Maja e Strellcit), 2377 m.

​
U zapadnom dijelu sastavljena je od permokarbinskih pješčenjaka i vapnenaca, a na istoku od trijaskih vapnenaca i pješčenjaka s periodit-serpentinskom masom. Od tercijarnih i kvartarnih naslaga Metohije ograničena je rasjedom. Strane su pretežito pošumljene, naročito na jugozapadu i zapadu. Sjevernim podnožjem ide cesta od Peći kroz Rugovsku klisuru, a istočnim podnožjem cesta od Peći prema Đakovici i Prizrenu.

O NAZIVIMA VRHOVA PLANINSKE GRUPE KOPRIVNIKA

Na staroj topografskoj karti JNA (1:50.000; Sekcija Peć 3 (629-3); Drugo izdanje, tiskano 1985; sadržaj prema stanju iz 1983.), kao najviši vrh Koprivnika naveden je Veternik (2461 m), dok je na krajnjem zapadu grebena vrh Čvrlje (2413 m)

Alpinistički klub iz Prištine na svojim službenim stranicama (OTVORI) cijelu planinsku grupu imenuje Bjeshka e Strellcit i navodi slijedeće podatke o njezinim vrhovima:

• Kopranik (Maja e Erës): 2461 m (Bjeshka e Strellcit); KOORDINATE: 42°37′14″ N 20°12′31″ E
• Çvërle: 2413 m (Bjeshka e Strellcit); KOORDINATE: 42°37′38″ N 20°10′57″ E
• Strellcit: 2377 m (Bjeshka e Strellcit); KOORDINATE: 42°35′52″ N 20°13′45″ E

Era na albanskom znači vjetar, stoga je Maja e Erës zapravo vrh Maja e Veternikut, odn. srp. Veternik. 
U nazivu Albuma planinarskog društva iz Peći (Shoqata e Bjeshkatarve "Marjashi" Pejë), vrh Qverla izjednačen je s Veternikom, i navedena je njegova visina od 2461 m.

Karta (priložena, u nastavku teksta) iz alpinističkog vodiča po stijenama Jugoslavije (Alpinistički vodič: stijene Jugoslavije : knjiga 1. / Zlatko Smerke; suradnici Velibor Stanišić, Aleksandar Đorić. Varaždin: Planinarsko društvo ˝Ravna Gora˝, 1977.), unosi zabunu, jer na mjestu Veternika stavlja naziv Krš Čevrlje, dok na mjesto vrha Čvrlje (onome prema topografskoj karti JNA) stavlja naziv Veternik.
Konfuziji doprinosi podatak iz Jugoslavenske enciklopedije (Zagreb, 1962. natuknica KOPRIVNIK, sv. 5, str. 30) u kojoj je navedeno kako je najviši vrh Koprivnika Pleš (Paklen), koji dosiže na suženom grebenu visinu od 2460 m.

Podaci koji se mogu pronaći na strani Peakery.com (OTVORI) su slijedeći:
Koprivnik: Čvrlje 2410 m, Vjeternik 2451 m, Maja e Veternikut 2420 m, Kopraniku 2460 m
Streočka planina: Maja e Strellcit 2365 m, Lokva 2308 m, Ljubenic (srp. Ljubenić) 2071 m

IZVOR: Alpinistički vodič : stijene Jugoslavije : knjiga 1. / Zlatko Smerke ; suradnici Velibor Stanišić, Aleksandar Đorić. Varaždin : Planinarsko društvo ˝Ravna Gora˝, 1977.

Peć / Peja

Peć (alb. Peja / Pëjë, srp. Пећ, tur. Ipek) je grad na zapadu Kosova, smješten na rječici Pećkoj Bistrici, sa zlatarskim obrtima, drvnom, prehrambenom i kožarskom industrijom. Grad po popisu iz 2011. godine ima 48,962 a općina 96,450 stanovnika, od čega su velika većina Albanci.

Pećka patrijaršija (1-5)
DOKUMENTARNI FILM, (srpski jezik)

Pećka Bistrica / Lumbardhi i Pejës

Rugovska klisura

Rugovska klisura
DOKUMENTARNI FILM 
(albanski jezik)

KOPRIVNIK / MALI E KOPRIVNIKUT

STREOČKA PLANINA / BJESHKA E STRELLCIT

-

Manastir Visoki Dečani