---

SJEVEROISTOČNI POJAS > PLANINE DOLENJSKE I SREDIŠNJE HRVATSKE > GRUPA KOČEVSKOG ROGA > KOČEVSKI ROG: Uvod - Po planini, i po kraju - Praktične informacije

KOČEVSKI ROG
Uvod

KOČEVSKI ROG
Vodič po planini i po kraju

Praktične informacije

AKTIVNOSTI

---

Pješačenje i planinarenje

Osim standardnih planinarskih staza, na ovome području obilježeno je i više drugih pješačkih i edukativnih staza, među kojima su:

• Roška pešpot
• Kraška učna pot od Lebice do Krupe
• Gozdna učna pot Planina - Mirna gora
• Po sledeh gozdne železnice Črnomelj - Leseni kamen
• Pastirska pot
• Evropska pešpot E-7
• Pot Smuk – Semenič – Semiška gora
• Učna pot Divji Potok

Primjer dvodnevnog obilaska Kočevskog Roga  

• Roška žaga - Lovski vrh - Prelesnikova koliševka -Rajhenavski pragozd (rub prašume) - Rajhenavska jelka - Roška žaga (5-6 sata hoda s pauzama).
• Roška žaga - vrh Roga - Šumski rezervat Pugled-Žibern - Kočevko jezero (6-7 sata hoda s pauzama)

---

Roška pešpot (Roška pješačka staza)

Markacija Roške pešpoti

Višednevno pješačenje obilježenom stazom Roška pešpot (hrv., Roški pješački put), možda je najbolji način upoznavanja Kočevskog Roga. Ideju za ovu stazu dao je šumar Tone Prelesnik, koji je također i isplanirao trasu. Put, dugačak oko 60 kilometara, prolazi najzanimljivijim točkama toga dijela Roga, provedena je uz brojne prirodne znamenitosti, ostatke nekadašnjih sela i nekih još uvijek naseljenih kuća i imanja. Staza je obilježana markacijama u obliku zelenog otiska medvjeđe šape na bijeloj podlozi. Staza započinje kod Rudniškog, odn. Kočevskog jezera (490 m n.v.), na rubu grada Kočevja. Trajanje obilaska iznosi oko 72 sata. Jedna od mogućnosti obilaska puta je u tri etape s mogućnošću noćenja u šumarnicama (slov. gozdarske koče) na Luži i Podstenama. No kako se radi o objektima koji su samo ponekad otvoreni, za njihovo korištenje potrebna je prethodna najava Zavodu za gozdove Slovenije, OE Kočevje. 

Neke od točaka na stazi su:

• Rudniško, odn. Kočevsko jezero,
• Željnske špilje (Željnske jame), s paleolitskim nalazištem, nakon špllja staza ulazi u šumu,
• Šumski rezervat Pugled – Žiben (Gozdni rezervat Pugled – Žiben),
• Vrh Veliki Rog (1099 m), najviša točka na stazi,
• Roška pilana (Roška žaga),
• Šumski rezervat Rog s prašumom Rajhenavski Rog (Gozdni rezervat Rog s pragozdom), debela jela Kraljica Roga,
• Selo Rajhenav (vas Rajhenav),
• Lovski vrh ili Sv. Ana, točka s dobrim vidikom
• Prelesnikova koliševka (kolišévka.= veća krška depresija (slov., kotanja), obično s vertikalnim stijenama), prirodna zanimljivost zbog izražene toplotne i vegetacijske inverzije.

---

Karta Roškog pješačkog puta 1.
slov., Roška pešpot; Izvor: http://www.kocevskirog.si

Karta Roškog pješačkog puta 2.
Izvor: Hiking Biking Slovenia

Roška pešpot
Proizvodnja: kočevsko
Opis videa: Staza označena medvjedovom šapom je prava mogućnost za višednevno lutanje šumskim bespućem Roga. Početak ove, na tri dionice podijeljene staze, je Rudniško jezero kod Kočevja. Već nekolkokoraka od vodene površine nalaze se Željnske jame, u kojima su ljudi našli sklonište još prije 20.000 godina. Slijedi šumski rezervat Pugled-Žiben, od kuda vas prati tišina sve do Roške žage, čiji nijemi ostaci pričaju o nekada cvjetajućoj gospodarskoj aktivnosti. Krajolik tu i tamo prekinu ostaci kočevarskih sela, čiji su stanovnici odavno potražili novi životni prostor. Nasuprot njima su Rajhenavski pragozd i kraljica Roga, koji već se već više stoljeća održavaju na istom mjestu. te šumski rezervat Prelesnikova koliševka, koji skriva vegetaciju hladnog sjevera. 

The Roška hiking trail - Roška pešpot
Autor: kočevsko

​Vzdržljivostni pohod - Po medvedovih stopinjah
Autor: grgaable
​Opis videa: Zamisao za trasu staze je dao poznati kočevski šumar Tone Prelesnik. Put odkriva najzanimljivije kutove toga dijela Roga, provedena je uz brojne prirodne znamenitosti, kao što su: šumski rezervat Pugled-Žiben, prašuma Rajhenavski Rog, šumski rezervat Prelesnikova koliševka, ... i uz ostatke nekadašnjih sela. Put je dobro označen otiskom medvjeđe šape. Uz malo sreće moguće i sami sretnete ovog dlakavca.

---

Biciklizam

Kočevski Rog

Kočevski Rog je pogodan za vožnju biciklom, jer su kroz njegove prostrane šume izvedene brojne šumske ceste, koje nemaju veliku strminu, posebno u vršnom dijelu. Mnoge rute su danas dobro označene, iako treba uvijek pripaziti jer je mreža tih šumskih cesta zaista prostrana i zapletena poput labirinta.

Bela krajina i istočni dijelovi Kočevskog Roga

Bela krajina zajedno s obližnjim Gorjancima i Kočevskim Rogom pruža izvrsne uvjete za rekreativni i obiteljski biciklizam, kao i za one koji isprobavaju zahtjevnije rute. U brošuri Kolesarske poti Bele krajine (Biciklističke staze Bele krajine) prikazano je 15 biciklističkih staza koje su uređene i označene.

Biciklističke staze Bele krajine (PDF)

Šumsko raskrižje

Između Komarne vasi i Žage Rog

BORAVAK U PLANINI

---

Planinarski domovi i skloništa

Planinski dom na Mirnoj gori (1000 m)
LOKACIJA: KOČEVSKI ROG; ​KOORDINATE: 45.629485, 15.103134

OPIS I PRAKTIČNE INFORMACIJE
Planinski dom se nalazi na jugoistočnom dijelu Kočevskog Roga, nedaleko od vrha Mirne gore uz ruševine crkvice sv. Frančiška. Dom je otvoren od srijede do nedjelje, a zatvoren ponedjeljkom i utorkom. U glavnoj sobi i zatvorenoj terasi ima 60 sjedećih mjesta. Ima 6 soba, s ukupno 39 ležaja; WC, umivainici s vodom u prizemlju i na katu, centralno grijanje, voda kišnica, električna energija, telefon i Wi-Fi.

KONTAKT I DODATNE INFORMACIJE
​Upravljač domom: PLANINSKO DRUŠTVO ČRNOMELJ
​Domar/upravljač: Jožica Šavor; Telefon: GSM+386 40 717 629; 
E-pošta: domnamirnigori@gmail.com
Adresa: Planina 6; 8333 Semič
Informacije o Planinskom domu na Mirnoj gori - OTVORI

PRISTUP DOMU NA MIRNOJ GORI

Autobusom:
Autobusna stanica Črmošnjice pod Gačami, preko Gača - 4 h 45.
Autobusna stanica Vrčice, preko Blatnika pri Črmošnjicah - 2 h 15.
Autobusna stanica Vrčice, preko Planine - 2 h 30.
Autobusna stanica Gaber pri Semiču, preko Planine - 3 h 15.
Autobusna stanica Lokve pri Črnomlju, preko Planine - 4 h.
Autobusna stanica Črnomelj, preko Planine - 4 h 15.

Vlakom:
Željeznička stanica Semič, preko Planine - 3 h 15.
Željeznička stanica Otovec, preko Planine - 3 h 45.
Željeznička stanica Črnomelj, preko Planine - 4 h 15.

Vozilom:
Iz Črmošnjica, preko Gača - 4 h 45.
Iz Brezovice pri Črmošnjicah, do Doma - 2 h.
Iz Vrčica, preko Blatnika pri Črmošnjicah - 2 h 15.
Iz Vrčica, preko Planine - 2 h 30.
Iz Gabra pri Semiču, preko Planine - 3 h 15.
Iz Črnomlja, preko Planine - 4 h 15.
Iz Otovca, preko Planine - 3 h 45.

KAPACITET DOMA
Kreveti u sobama: 28
Skupni ležaj: 11
Zimska soba: 0
Krevet za hitne slučajeve: 0
Blagvaonica: 60 sjedećih mjesta

---

Ostali smještaj

KOČEVJE

Hostel Bearlog Kočevje
Ljubljanska cesta 4, 1330 Kočevje, Slovenija
Hostel Bearlog Kočevje ima besplatni WiFi, a nalazi se u naselju Blate. U okviru objekta smješteno je besplatno privatno parkiralište. Iz pojedinih se jedinica pruža pogled na rijeku ili grad. Objekt ima trgovinu za poklone. Gosti se mogu zabaviti raznim aktivnostima, poput vožnje bicikla i pješačenja. Na raspolaganju je usluga najma bicikala i automobila. Dolenjske Toplice smještene su 20 km od hostela, a do Rijeke ima 48 km. Zračna luka Jože Pučnik Ljubljana udaljena je 73 km.
REZERVIRAJ SMJEŠTAJ

---

Guest House Tri Zvezde, Kočevje
Pri Unionu 32, 1330 Kočevje, Slovenija 
Besplatan WiFi, terasa, restoran, privatno parkiralište, flat-screen TV s kablovskom televizijom, mogućnost korištenja računala, neke sobe imaju i sofe za sjedenje i odmor, privatne kuponice s kadom ili tuševima, usluge pranja i sušenja veša, kemijskog čišćenja i frizera. Udaljena 20 km od Dolenjskih Toplica, Rijeka je na 48 km, Šmarješke Toplice su udaljene  38 km. Najbliža zračna luka je Jože Pučnik u Ljubljani, 72 km do smještaja.
REZERVIRAJ SMJEŠTAJ

---

Guest House Veronika, Kočevje
​Ljubljanska Cesta 35, 1330 Kočevje, Slovenija
Besplatan WiFi, bar, privatno parkiralište, svaka soba ima flat-screen TV s kablovskom televizijom te privatnim kupaonicma. Udaljenosti: Dolenjske Toplice 20 km, Rijeka 48 km, Zračna luka Jože Pučnik u Ljubljani 72 km.
REZERVIRAJ SMJEŠTAJ

---

DOLENJSKE TOPLICE

Gostišče Račka, Dolenjske Toplice
Hotel & Restaurant Ostarija, Dolenjske Toplice
Apartments Jaka, Dolenjske Toplice
Hotel Balnea - Terme Krka, Dolenjske Toplice
Penzion Kolesar, Dolenjske Toplice
Hotel Pri mostu, Dolenjske Toplice
Hotel Kristal - Terme Krka, Dolenjske Toplice
Apartment Panda, Dolenjske Toplice

RIBNICA
​
Škrabčeva domačija, Ribnica

---

Kampiranje

KOČEVJE
Camp Jezero
Kapacitet: 100 osoba. Kamp je otvoren 8.7.2017. Nalazi se u blizini gradića Kočevja. U njemu se nalazi 5 drvenih "glamping" kućica napravljenih po uzoru na nekadašnje jednostavne kućice šumskih radnika u kočevskim šumama. Uređeno je 8 parcela za kampere i 11 parcela za šatore. Električni priključci. Servisni objekt sadrži: sanitarije, praonica i sušionica, dobro opremljena kuhinja, nutarnja i vanjska blagavaonica. Uređeno dječje igralište. Kućni ljubimci dobrodošli.
Kočevje.si, Camp Jezero odprl svoja vrata
​
DOLENJSKE TOPLICE
Kamp Dolenjske Toplice

OTOČEC OB KRKI
Kamp Otočec

STARI TRG OB KOLPI​
Kanu kamp Radenci ob Kolpi

VINICA
Kamp Kolpa
Eko vasica Rinčica

ADLEŠIČI
Camping Katra
Camping - Glamping Jankovič, Stari Pod - Adlešiči

PODZEMELJ
Camping Podzemelj

PRIMOSTEK
Big Berry Luxury Landscape Resort

​Šumarske kuće, lugarnice

Iako na šumskim područjima nema mnogo mogućnosti smještaja, u pojedinim slučajevima moguće je noćiti u šumarskim lugarnicama (slov. gozdarske koče), kao npr. na Luži i Podstenama na Kočevskom Rogu. No kako se radi o objektima koji su samo ponekad otvoreni, za njihovo korištenje potrebna je prethodna najava Zavodu za gozdove Slovenije, tj. Območnu enotu Kočevje. 

Dobrodošli u zemlju šuma
Informativna ploča na lokaciji Žaga Rog

IZVORI I LITERATURA

---

AMBROŽIČ, Špela, IVANOVIČ, Mira, ŠTANGELJ, Mojmir, BRANCEJ BEDNARŠEK, Andreja, KRIŽNAR, Matija, ALJANČIĆ, Gregor; Narava Bele krajine; Belokranjski muzej, 2013. (​Natural Heritage of Bela krajina, 2014. elektronsko izdanje na engleskom jeziku PDF)
BUKOVAC, J., POLJAK, J., ŠUŠNJAR, M., ČAKALO, M.; Osnovna geološka karta SFRJ: 100.000, tolmač za list Črnomelj; Zvezni geološki zavod, Ljubljana, 1983.
BUSER, S.; Nekaj novosti o geologiji Dolenjske; V: Plut, D., Ravbar, M., (ur.). Dolenjska in Bela krajina; Prispevki za 13. zborovanje slovenskih geografov v Dolenjskih Toplicah od 12. do 14. oktobra 1984. Ljubljana, Geografsko društvo Slovenije, str. 26–37., 1984.
DOZET, S.; Kočevsko-ribniška ilovica; Rudarsko-metalurški zbornik, 29, 4, str. 269–280; 1982.
DOZET, S.; Terciarna in kvartarna tektonska premikanja na Kočevskem – Vlaška tektonska epoha, pliocen/pleistocen, južna Slovenija; Acta carsologica, 30, 1, str. 97–114; 2001.
DULAR, Janez; South-Eastern Slovenia in the Early Iron Age : settlement, economy, society = Jugovzhodna Slovenija v starejši železni dobi : poselitev, gospodarstvo, družba / Janez Dular, Sneža Tecco Hvala ; [prevod Andreja Maver]. - Ljubljana : Inštitut za arheologijo ZRC SAZU, Založba ZRC; Ljubljana, 2007.  (PDF)
DURINI, N.; Kraški pojavi na Kočevskem Rogu: diplomsko delo; Ljubljana, Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo, 90 str., Ljubljana, 2005.
FERENC, Mitja, ZUPAN, Gojko; Izgubljene kočevske vasi; Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani,  Ljubljana (1. SV) 2011., (2. SV.) 2012., (3. SV.) 2013.
GAMS, Ivan; Razvoj reliefa na zahodnem Dolenjskem (s posbnim ozirom na poplave); Geografski zbornik XXVI, 1986. (1987.) (PDF)
GERMOVŠEK, C.; Zgornjekredni klastični sedimenti na Kočevskem in v bližnji okolici; Geologija, 1, str. 120–134; 1953.
GOSTINČAR, Petra: Contact karst of Kočevski Rog and Kočevska Mala gora = Kontaktni kras v Kočevskem Rogu in Kočevski Mali gori. Dela broj 35, December 2011 (PDF)
GOSTINČAR, Petra; STEPIŠNIK, Uroš: Geomorfološke značilnosti Kočevskega Roga in Kočevske Male gore s poudarkom na fluviodenudacijskem površju. Elektronska izd., 1. izd. - El. knjiga (E-GeograFF ; 4). Znanstvena založba Filozofske fakultete. Ljubljana, 2012. (PDF)

• Sažetak. Zatvoreno područje visokih dinarskih krških zaravni Kočevski Rog i Kočevska Mala gora leži u jugoistočnoj Sloveniji. Cijelo područje je krško, dominira krški oblik površine, većina vodenih tokova teče podzemno. Upravo zbog svoje udaljenosti prostor još nije detaljno i sustavno geomorfološki istražen. Ugrubo gledano, cijelo područje Kočevske Male gore i Kočevskog roga je duboko protočni krš; vode teku podzemno od ponora do izvora, a nema površinskih oblika koji dopiru ispod površine krške vode. Unatoč izraženom krškom karakteru područja, dijelovi površine su transformirani površinskim tekućim vodama, na što ukazuje i topografija površine. U manjem je opsegu izrazito fluvijalna: s dolinama, erozionim jarcima i srednjim grebenima.

​GOSTINČAR, Petra: Contact karst of Kočevski Rog and Kočevska Mala gora = Kontaktni kras v Kočevskem Rogu in Kočevski Mali gori. Dela. 27-43. (2011) (PDF)

• ​Sažetak. Na dinarskih kraških planotah Kočevskega Roga in Kočevske Male gore se je na kontaktu med kraškim in fluvialnim geomorfnim sistemom oblikoval t.i. kontaktni kras. Preučene so bile geomorfološke oblike in procesi na štirih območjih kontaktnega krasa. Na stiku med nekarbonatnimi in karbonatnimi kamninami so se razvile ponikve, slepe doline (aktivne in fosilne), konkavne oblike v bližini kontakta pa so zapolnjene z nekarbonatnimi sedimenti. Na kontaktu med različnimi karbonatnimi kamninami (dolomiti in apnenci) so reliefne oblike kontaktnega krasa manj jasno izoblikovane, mdr. ponori (aktivni in fosilni), ponorni zatrepi ter suhe doline. // Na dinarskim krškim visoravnima Kočevskog Roga i Kočevske Male gore se na kontaktu krškog i fluvijalnog geomorfnog sustava formirao je tzv. kontaktni kraš. Proučavani su geomorfološki oblici i procesi u četiri područja kontaktnog krša. Na kontaktu nekarbonatnih i karbonatnih stijena razvile su se vrtače i slijepe doline (aktivne i fosilne), a konkavne forme u blizini kontakta ispunjene su nekarbonatnim sedimentima. Na kontaktu različitih karbonatnih stijena (dolomita i vapnenca) slabije su oblikovani reljefni oblici kontaktnog krša, npr. vrtače (aktivne i fosilne), vrtače i suhe doline.

 
HABIČ, P.; Sledenje kraških voda v Sloveniji; Geografski vestnik, 61, str. 3–20; 1989.
HABIČ, P., KOGOVŠEK, J.; Sledenje voda v kraškem zaledju Krupe v JV Sloveniji; Acta carsologica, 21, str. 35–76; 1992.
HABIČ, P., KOGOVŠEK, J., BRICELJ, M., ZUPAN, M.; Izviri Dobličice in njihovo širše kraško zaledje; Acta carsologica, 19, str. 5–100; 1990.
HRVATIN, M.; Mala gora, Kočevski rog in Poljanska gora; u: Slovenija: pokrajine in ljudje; Mladinska knjiga, str. 436–446, Ljubljana, 1999.
KOGOVŠEK, J., PETRIČ, M.; Končno poročilo o rezultatih sledenja z območja odlagališča Mozelj; Inštitut za raziskovanje krasa, 29 str., Postojna, 2007.
KRANJC, A.; Kraški svet Kočevskega polja in izraba njegovih tal; Geografski zbornik, 13, str. 129–194; 1977.
KRANJC, A.; Prispevek k poznavanju razvoja krasa v Ribniški Mali gori; Acta carsologica, 9, str. 27–85; 1981.
KRANJC, A.; Dolenjski kraški svet; Dolenjska založba, 240 str.; Novo Mesto, 1990.
LAPANJE, A.; Hidrogeologija dolomitnega vodonosnika Mirne gore na severozahodu Bele krajine; Magistrsko delo; Ljubljana, Naravoslovnotehniška fakulteta, Oddelek za geologijo, 138 str.; Ljubljana, 2000.
LAPANJE, A.; Hidrogeologija dolomitnega vodonosnika Mirne gore na severozahodu Bele krajine : magistrsko delo; Naravoslovnotehniška fakulteta, 138 str, Ljubljana, 2000.
LEHMANN, E.; Das Gottscheer Hochland: Grundlinien einer Landeskunde; Museum für Länderkunde zu Leipzig, 67 str., Leipzig, 1933. (HTML)
MELIK, A.; Kraška polja Slovenije v pleistocenu; Slovenska akademija znanosti in umetnosti, 162 str.; Ljubljana, 1955.
MELIK, A.; Slovenija; Knj. 3. Posavska Slovenija, Slovenska matica, 595 str.; Ljubljana, 1959.
MIHEVC, A.; Morfološke značilnosti ponornega kontaktnega krasa: izbrani primeri s slovenskega krasa: magistrsko delo; Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo, 206 str.; Ljubljana, 1991.
MIVŠEK, T.; Geomorfologija ozemlja med Črnim Vrhom in Medvedjim Brdom; Diplomsko delo, Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo, 88 str.; Ljubljana, 2007.
NOVAK, D.; Ponikve na Kočevskem Rogu; Naše jame, 10, str. 89–91; 1968.
NOVAK, D., ROGELJ, J.; Hidrogeološke raziskave zaledja izvira Šumetac ob Kolpi; Geologija, 35, str. 319–328, 1992. 
PRELESNIK, A.; Vodni viri na Kočevskem / Wasserquellen im Gottscheerland; Založba ZRC, 217 str.; Ljubljana, 2007.
PREMRU, U., OGORELEC, B., ŠRIBAR, L.; O geološki zgradbi Dolenjske; Geologija, 20, str. 167–192. Ljubljana., 1977. (PDF)
ŠIFRER, M.; Nekateri geomorfološki problemi Dolenjskega krasa; Naše jame, 11, str. 7–15; 1969.   
ZAVOD za gozdove Slovenije; Analiza stanja gozdov na območju Natura 2000 Kočevsko; Zavod za gozdove Slovenije, Območna enota Kočevje; Kočevje, 2015. (PDF)


Karte

Državna topografska karta Republike Slovenije 1 : 25.000. 156, Žužemberk. 1998. 1. izd. 1 : 25.000. Ljubljana, Ministrstvo za okolje in prostor, Geodetska uprava Republike Slovenije.
Državna topografska karta Republike Slovenije 1 : 25.000. 157, Dolenjske Toplice. 1998. 1. izd. 1 : 25.000. Ljubljana, Ministrstvo za okolje in prostor, Geodetska uprava Republike Slovenije.
Državna topografska karta Republike Slovenije 1 : 25.000. 172, Šalka vas. 1998. 1. izd. 1 : 25.000. Ljubljana, Ministrstvo za okolje in prostor, Geodetska uprava Republike Slovenije.
Državna topografska karta Republike Slovenije 1 : 25.000. 173, Črmošnjice. 1998. 1. izd. 1 : 25.000. Ljubljana, Ministrstvo za okolje in prostor, Geodetska uprava Republike Slovenije.
Državna topografska karta Republike Slovenije 1 : 25.000. 174, Semič. 1998. 1. izd. 1 : 25.000. Ljubljana, Ministrstvo za okolje in prostor, Geodetska uprava Republike Slovenije.
Državna topografska karta Republike Slovenije 1 : 25.000. 188, Mozelj. 1998. 1. izd. 1 : 25.000. Ljubljana, Ministrstvo za okolje in prostor, Geodetska uprava Republike Slovenije.
Državna topografska karta Republike Slovenije 1 : 25.000. 189, Nemška Loka. 1998. 1. izd. 1 : 25.000. Ljubljana, Ministrstvo za okolje in prostor, Geodetska uprava Republike Slovenije.
Državna topografska karta Republike Slovenije 1 : 25.000. 190, Črnomelj. 1998. 1. izd. 1 : 25.000. Ljubljana, Ministrstvo za okolje in prostor, Geodetska uprava Republike Slovenije.

Izgubljene kočevske vasi
Autori: Mitja Ferenc i Gojko Zupan

​Planinarska literatura
​

• Dolenjska, Gorjanci, Kočevski Rog - 1 : 50.000
• Vodnik Dolenjska, Bela Krajina, Notranjska
• Vodnik Razširjena slovenska planinska pot
• Dnevnik s Slovenske planinske poti​
• ​Vodnik po planinskih kočah v Sloveniji (J. Dobnik, 2007)

Dolenjska, Gorjanci, Kočevski Rog - 1 : 50.000

---

Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese

Občina Kočevje, službena stranica
Turistično društvo Kočevje
Adresa: Trg zbora odposlancev 47, 1330 Kočevje; Tel: +386 (0) 83 829 000; E-pošta: td.kocevje@gmail.com
Zveza kočevarskih organizacij; Društvo Peter Kosler, ohranjanje kočevarskega jezika​
Zavod za ohranitev kulturne dediščine Nesseltal Koprivnik
Osnovni namen delovanja Zavoda Nesseltal Koprivnik je varstvo in ohranjanje naravne in kulturne dediščine, promocija vasi Koprivnik in Kočevske.
Visit Dolenjska.​
​Dolenjske Toplice​
Ribnica.info, web-stranica Ribniške doline
Ribnica24.eu, sve o Ribniškoj dolini, objave, novoti, događaji, znimljivosti
Metlika turizam

Brezpotja
http://www.kocevje.info/

Projekt "Ohranjanje območij Natura 2000 Kočevsko"
Projekt "Očuvanje Natura 2000 područja na Kočevskom" ili kraći LIFE Kočevsko bavi se sveobuhvatno aktivnom zaštitom područja Natura 2000 Kočevju. Projekt se provodi u okviru financijskog mehanizma LIFE + i jedan je od tri slovenska projekta odabranog za sufinanciranje u pozivu LIFE + 2013. Projekt će trajati 54 mjeseca, od 1.9.2014. do 28.2.2019., a podnositelj projekta je Općina Kočevje. Uz Institut Republike Slovenije za očuvanje prirode projektni partneri su Slovenska šumska služba i Kočevsko narodno sveučilište. Ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 2,3 milijuna eura, od čega 50% iz programa LIFE +, Ministarstvo okoliša će doprinijeti 30%, a preostalih 20% sudjeluju projektni partneri. Neizvođenje aktivnih mjera za osiguranje povoljnog stanja ciljnih vrsta u šumarstvu, nepoštivanje stanišnih zahtjeva ciljnih vrsta u upravljanju divljači, ljudske smetnje u ciljanim staništima i onečišćenje krškog podzemlja, bilo putem ilegalnog odlaganja otpada ili prekomjernom i nekontroliranom uporabom gnojiva u poljoprivredi, predstavljaju ključne prijetnje , koji su identificirani na području projekta. Glavni cilj projekta je provesti konkretne akcije zaštite prirode koje će poboljšati stanišne uvjete, te stoga uspostaviti povoljan status očuvanja teško ugroženih ptica šuma (veliki tetrijeb – gozdni petelin, šumka jarebica – gozdni jereb, bijela djetelina i trostruka djetelina), jedini par orlova na području Kočevske i izrazito ranjiv podzemni ekosustav s čovječjom ribicom (človeška ribica) kao glavni pokazatelj stanja podzemnih voda.