DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Risansko-peraška brda

Facebook instagram email

PRIMORSKI POJAS > PLANINE PRIMORSKE I SREDIŠNJE CRNE GORE > Risansko-peraška brda
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Buzina - Goli vrh (1311 m)
​Koordinate najvišeg vrha: 
42.5330, 18.7307

O planini ...

Uvod


Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori
Bokokotorski zaljev okružen je strmim vapnenačkim planinama dinarskog krša, među kojima se izdvajaju masivi Orjena i Lovćena. 

Između ova dva masiva, točnije između Risna i prijevoja Ledenice na sjeverozapadu te prijevoja Krstac i Njeguškog polja na jugoistoku, nalazi se brdsko-planinsko područje, niže prosječne visine, ali i daje izrazito brdsko-planinskog karaktera, i to zbog svoje krševitosti, kao i forme - radi se o krškoj visoravni, koja se na jugozapadnoj strani strmo i naglo izdiže iz Bokokotorskog zaljeva na visine preko 800 m, dok se na suprotnoj sjeveroistočnoj strani ona utapa u prostranu crnogorsku kršku katunsku zaravan, bez izraženog prijelaza.

Iako se za ovaj brdski "međuprostor" u cjelini, u znanstvenoj i popularnoj literaturi nije oblikovao jedinstven naziv, prema njegovoj morfologiji i nazivima pojedinih njegovih dijelova, uvjetno ga možemo podijeliti na dva dijela: 
- Risansko-peraška brda
- Kotorske strane.

ENGLISH SUMMARY: Risansko-peraška brda

The Bay of Boka kotorska is surrounded by steep limestone mountains of the Dinaric karst, including the massifs of Orjen and Lovćen.

Between these two massifs, more precisely between the town of Risan and the village of Ledenice in the northwest, and the Krstac pass and the Field of Njeguši in the southeast, there is a a mountainous area, of lower average height (in comparison to Lovćen and Orjen), but also extremely mountainous, due to its karstic terrain, as well as iz form - it is a high karstic plateau, which is steeply rising from the Boka kotorska bay over 800 m on its southwestern side, while on the opposite northeastern side it descends gradually into a spacious Montenegrin rocky and rugged karstic plateau without a noticiable transition.

Although for this mountain "interspace" as a whole, in scientific and popular literature no unique name exists, according to its morphology and the names of its parts, we can conditionally divide it into two parts:
- Hills of Risan and Perast (Risansko-peraška brda)
- Kotor's ciffs (Kotorske strane).

Uvećaj kartu

PERAST Crna Gora
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
  • Hodnja Primorskom-planinarskom transverzalom (dionica Ledenice-Krstac)
  • Austrougarske utvrde i ceste
  • Vidikovci nad Bokokotorskim zaljevom
  • Prirodna i kulturna baština Boke kotorske
Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Risansko-peraših brda
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA


Picture
Prostorni prikaz Risansko-peraških brda
Izvor: Gogle Earth
Pogled s orjenske Sniježnice na Risansko-peraška brda, iznad Risansko-kotorskog zaljeva
Pogled s orjenske Sniježnice na Risansko-peraška brda, iznad Risansko-kotorskog zaljeva
Risansko-peraška brda. Pogled od kotorskih zidina
Risansko-peraška brda
Pogled od kotorskih zidina

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Kulturno-povijesna baština

Picture
Risansko-peraška brda (u pozadini), na staroj razglednici Kotorskog zaljeva, nastaloj prije 1945. godine
Mreža austrougarskih utvrda u Boki kotorskoj

Boka kotorska je od prve polovice 19. stojeća bila za Austro-Ugarsku glavna pomorska baza na južnom Jadranu. Njihovi stratezi su procijenili da osim mogućeg pomorskog napada na Boku kotorsku, opasnost prijeti i od mogućih kopnenih napada iz bokokotorskog planinskog zaleđa. Iz toga razloga, u razdoblju od 1838. do 1914. godine Austro-Ugarska je izgradila snažan i prostran fortifikacijski sustav, koji se temeljio na mreži obalnih obalnih utvrđenja u Južnoj zoni obrane. Sjeverna zona utvrda planirana je da štiti potez Dragalj-Crkvice-Herceg Novi (područje masiva Orjena, Sutorine i Prevlake) i Dragalj-Crkvice-Ledenice-Kotor (u Risansko-peraškim brdima i Kotorskim stranama), dok je funkcija Istočne zone utvrda (područje Lovćena i Vrmca) i štititi Tivatski zaljev s kopnene i morske strane.
Picture
Karta austrougarskih vojnih objekata u Boki kotorskoj

Po planini, i po kraju ...

PO BRDSKOM PODRUČJU


Risanske strane (između Risna i Ledenica)

Picture
Stara cesta Risan-Grahovo, uz Risanske strane
Picture
Pogled na Risanski zaljev sa stare ceste Risan-Grahovo
Picture
Planinarska markacija na stazi koja povezuje Risan i Ledenice
Snimljeno u uz staru cestu koja također povezuje ove dvije lokacije.

Staza Risan-Donje Ledenice (1:30 h)

Ova staza kojom se od Risna na morskoj obali uspinje do Ledenica, ima također funkciju priključne staze od Risa na visinsku trasu crnogorske Primorske planinarske transverzale Orjen-Lovćen-Rumija.
Početak staze je na središnjem autobusnom stajalištu u Risnu, odakle kreće prema sjeveru glavnom risanskom ulicom. Po izlasku iz naselja, nastavlja u brojnim serpentinama starim austrougarskim pješačkim putem koji u više navrata presijeca staru cestu Risan-Ledenice-Grahovo. Na području gdje staza stiže do Donjih Ledenica, otvara se odličan pogled na Risanski zaljev. Staza nastavlja kroz Donje Ledenice, uz crkvicu sv. Nikole i polja u kršu, sve do raskrižja gdje se od ceste Risan-Grahovo odvaja prema jugoistoku cesta za Ubalac (zaselak Gornjeg Orahovca) i kojime također prolazi trasa Primorske transverzale: desno u smjeru Lovćena, i lijevo u smjeru Orjena.

Vrijeme uspona iz Risna do Donjih Ledenica je 1:30 min. Iako se od Risna uspinje 575 m, relativno je laka zbog brojnih serpentina. Na putu ima samo jedan izvor vode: Smokovac.
Ukoliko se do raskrižja u Donjim Ledenicama želi stići vozilom, za to je potrebno oko 30 minuta vožnje serpentinama po staroj cesti Risan-Grahovo. 
Picture
Pogled u dubinu na serpentine kojima se Risanskim stranama prema naselju Ledenice, uspinje stara cesta Risan-Grahovo
Na suprotnoj strani usjeka nalazi se prostrani masiv Orjena. Ovdje orjenskim padinama prolazi nova cesta Risan-Grahovo.
Picture
Prilaz Donjim Ledenicama, iz smjera Risna

Kameno more

Zapadno od Ledenica uzdiže se izrazito krško i teško prohodno područje, koje je zbog tih karakteristika dobilo naziv Kameno more. Na tome području je istraživano i više jama. Kroz to područje probijena je nova cesta koja povezuje Risan s Grahovom.
Picture
Polje u kršu, podno Donjih Ledenica, nad Risanskim zaljevom

Ledenice

KOORDINATE: 42.543, 18.704; Broj stanovnika: 32 (2003.); Wikipedija - Ledenice
Selo Ledenice, nalazi se u bokokotorskom zaleđu, u mikroregiji Krivošije, administrativno u mjesnoj zajednici Gornje Krivošije. Mještani Ledenica, kad govore o svom naselju obično podrazumijevaju dvije veće cjeline Donje i Gornje Ledenice, koje opet obuhvaćaju niz zaselaka raštrkanih na visoravni stiješnjenoj između hercegovačkih  i crnogorskih  planinskih lanaca.
Stanovništvo: Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 176 stanovnika (1948. godine); 195 (1953.); 153 (1961.); 128 (1971.); 76 (1981.); 45 (1991.); 32 (2003. godine; od čega Srba 15 odn. 46,87 % te Crnogoraca 14, odn. 43,75 %).

Baština:
  • Pravoslavna crkva Svetog Nikole u Donjim Ledenicama
  • Pravoslavna crkva Svete Petke​
Picture
Ledenice
Pogled na Ledenice iza kojih se izdižu vrhovi Velji vrh, Somina i Ober. Lijevo na horizontu, pod snijegom, jer Reovačka greda na Orjenu.
​Znamenite osobe iz Ledenica

U Ledenicama je rođen Nikola J. Samardžić  (Ledenice, 24.10.1935. - Sydney, 25.12.2005.),
kapetan  duge plovidbe, bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore i dugogodišnji direktor Jugooceanije. Rođen je  Ledenicama u obitelji učitelja. U brodarstvu je stekao obrazovanje i karijeru. Plovio je na prekooceanskim brodovima u svim zvanjima. Nakon 18 godina prešao je u direkciju pomorskog poduzeća “Jugooceanija” iz Kotora, gdje je postupno napredovao do direktora. U Rijeci je završio višu pomorsku školu i položio ispit za kapetana duge plovidbe. Usporedno je izvanredno studirao na Pravnom fakultetu u Ljubljani. U Ženevi je završio specijalizaciju Ujedinjenih naroda za pomorsku ekonomiju i management. Praksu je obavio u Norveškoj. Bio je poliglot. Pored materinjeg crnogorskog, govorio je engleski, ruski, talijanski i španjolski jezik. Bio je u stalnom, javnom sukobu s politikom Slobodana Miloševića od 1980-ih godina do smrti, i ni ranih 2000-ih nije bio miljenik ni predstavnik aktuelne vlasti u Crnoj Gori. Ministar vanjskih poslova Crne Gore bio je u vladi Mila Đukanovića od 16.2.1991. do 31.7.1992. Dana 31.7.1992. službeno je smijenjen zbog oštrog i javnog suprotstavljanja tadašnjoj službenoj politici Srbije i Crne Gore. Dužnost ministra predao je još 26.5.1992. te je otišao na Maltu, gdje je zbog sankcija UN-a premjestio sjedište Jugooceanije. 
Nakon sukoba s ministrom financija Predragom Goranovićem 1994. otišao je živjeti u Australiju, gdje je i umro. Urna s pepelom odnesena je u rodnu Crnu Goru, gdje je sahranjen. Od crnogorskih medija samo je Pobjeda izvijestila o njegovoj smrti. Izvor: Wikipedija

Crkva sv. Nikole u Donjim Ledenicama

Crkva sv. Nikole u Donjim Ledenicama, nalazi se na omanjoj zaravni neposredno uz put Risan-Grahovo, na prevoju odakle sa južne strane počinje oblast Ledenica. Sa ovog mjesta pruža se pogled na Risanski zaliv, Verige i Tivat, kao i na istočne obronke Orjena i zapadne obronke Lovćena. O vremenu izgradnje crkve u pisanim istorijskim izvorima nema drugih za sada poznatih podataka osim u Šematizmu eparhije kotorsko-dubrovačke za 1875. godinu, gdje se navodi da je 1699. godine sagrađena crkva sv. Nikole u Ledenicama. Drugo pominjanje crkve je u Šematizmu iz 1888. godine gdje se u spisku crkava popravljenih u godini 1887. nalazi i crkva sv. Nikole u Ledenicama. 
Prvobitna crkva za koju znamo da je sagrađena 1699. godine i čiji su ostaci danas dio apside i južnog zida crkve, bila je manja od današnje. Posle Krivošijskog ustanka (1869.) nastupio je period od dvadesetak godina, u kome su obnovljene mnoge građevine u Krivošijama često uz Austro-ugarsku državnu pomoć. Prvi talas obnove mogao bi biti u vrijeme neposredno poslije ustanka kada je obnovljena i crkva sv. Petke u Gornjem polju u Ledenicama. Tom prilikom popravljeni su oštećeni djelovi zidova i crkva je produžena sa zapadne strane. Podaci o njenoj dužini u ovoj fazi vidljivi su na sjevernoj fasadi crkve u vidu razlike u slogu i kvalitetu obrade kamena. U drugoj obnovi, koja bi mogla biti pomenute 1887. godine, crkva je dobila današnji izgled-gabarit i veličinu, preslicu sa jednim zvonom, vrata na južnoj fasadi kao i dva nova lučno završena prozora na južnom i sjevernom zidu, zatvorena rešetkom od kovanog gvožđa. Po tipu i konstrukciji, crkva sv. Nikole je jednobrodna zasvedena građevina izdužene osnove, sa niskom polukružnom zasvedenom apsidom na istočnoj strani i zvonikom “na preslicu” sa jednim zvonom, na zapadnoj strani. Krov na crkvi je dvovodan u novije vrijeme pokriven falcovanim crijepom, a na apsidi je plitak, arhaičan i pokriven kanalicom. 
Crkva je zidana lokalnim kamenom sive boje, blokovima ujednačene veličine i oblika, sa vidnom razlikom na mjestima gdje se nalaze inkorporirani ostaci zidova najstarije faze crkve. Fasade su jednostavne, ravnih zidova, sa kamenim kotalima u podnožju krova i sa po jednim lučno završenim prozorom na istočnoj, južnoj i sjevernoj strani. Zapadna fasada, koja pripada najmlađoj fazi zidanja crkve, zidana je precizno klesanim kamenom sa uskim spojnicama. Iznad ulaznog portala nalazi se jednostavno profilisani okulus. Crkva nema drugih stilskih obilježja osim bogato ukrašenog zvonika “na preslicu” na pročelju, renesansno-baroknih karakteristika. Zvonik se sastoji od horizontalne bazne profilisane ploče ukrašene gutama, dva stubića kvadratnog presjeka i profilisanog lučnog segmenta nad njima. Na vrhu preslice nalazi se mermerni krst novije izrade. Na zvoniku je zvono za koje se ne može reći iz kog je vremena i da li je izvorno pripadalo zvoniku ove crkve. 
Izduženi oblici crkve u unutrašnjosti stvaraju utisak prostranosti, a oltarski prostor je ikonostasom odijeljen od naosa. Zidovi su kao i svod, malterisani, a u podnožju svoda nisu vidljivi profilisani vijenci. Pod u unutrašnjosti crkve popločan je pravougaonim kamenim pločama od sivog lokalnog kamena, a denivelacijom u podu naglašen je oltarski prostor. Iz Šematizma za godinu 1879. saznajemo da je u crkvi sv. Nikole 1878. godine, iste godine kada i u crkvi sv. Petke u Poljicama, izrađen novi ikonostas djelo Josifa Katurića, kaluđera manastira Banje koji je u drugoj polovini XIX vijeka oslikao ikonostase u nekoliko crkava u Boki. Za zatečeni ikonostas se pretpostavlja da je iz Katurićevog vremena. Skladnih je proporcija, izveden u duborezu fine i precizne izrade, bojenog sloja u bijeloj, plavoj, zelenoj i zlatnoj boji. Kompozicijski, po horizontali je podijeljenna tri zone. U donjoj zoni su postamenti stubića koji se pružaju kroz gornje dvije zone. Stubići su tanki, okruglog presjeka, ukrašeni spiralno obmotanom trakom i cvijetovima, a završeni stilizovanim floralnim kapitelima. Horizontalne vijence ukrašavaju nizovi četvorolisnih, zvjezdolikih cvjetova. Pored carskih dveri postoje i dvoje bočnih-sjeverne i južne dveri. 
Različite stilske osobenosti, stanje i raspored zatečenih ikona ukazuju da je na ikonostasu bilo više intervencija. Moguće je da je među ovim ikonama nastarija ikona sv. Nikole, rađena na limu, koja se nalazi u donjoj zoni. Svetitelj je prikazan u raskošnoj odori sa krunom na glavi, dok je u pozadini jasan prikaz dvorca ili crkve sa zvonikom. Iako su sačuvane konture, natpis i pozadina, lik svetitelja je znatno oštećen. Za ovu ikonu se, na osnovu sličnosti sa ikonama u crkvi sv. Vartolomeja u Krimovicama, smatra da je možda Katurićev rad i da, pošto je in situ, izvorno pripada ovom ikonostasu. Da bi se pouzdano utvrdilo da li je ovo ikonostas koji se pominje u Šematizmu potrebno je izvršiti analizu prethodno bojenih slojeva i ispitati analogiju sa ostalim dostupnim ikonostasima za koje se zna da su rad istog majstora. O ostalim originalnim ikonama sa ovog ikonostasa nema zabilježenih podataka. . 

IZVOR: Katarina Nikolić: Crkva sv. Nikole,Donje Ledenice.  Montenegrina.net
Picture
Crkva sv. Nikole u Donjim Ledenicama
Picture
Crkva sv. Nikole u Donjim Ledenicama
Tlocrt, presjeci i nacrti crkve

Crkva sv. Petke u Gornjim Ledenicama
 
Parohijska crkva sv. Petke nalazi se na izdignutom zaravnjenom platou u krševitom Donjem polju u Ledenicama u blizini zaseoka Lazovići i Ilići. Crkva se nalazi u središtu lokalnog groblja ograđenog kamenim ogradnim zidom.
Po usmenom predanju meštana crkva potiče iz XV veka, a današnje crkve preciznije određuju vreme njenog nastanka. Na osnovu stilskih karakteristika kao i osobina zidanja može se pretpostaviti da je crkva izgrađena sredinom XIX veka.
U pisanim istorijskim izvorima crkva se pominje više puta. U Šematizmu eparhije bokokotorsko-dubrovačke za 1876. godinu, navodi se da je crkva sv. Petke sagrađena 1647. godine, i da je 1856. godine postala parohijalna crkva. U istom Šematizmu takođe se navodi da je u Krivošijskom ustanku 1869. godine crkva porušena, a 1870. godine, uz pomoć dobijenu od cara Franca Josifa I, potpuno obnovljena.
U Šematizmu za godinu 1888. godine postoji podatak o crkvama popravljenim u 1887. godini, gde se pominje crkva sv. Petke u Ledenicama koja je oštećena pri zadnjem ustanku, popravljena državnom pomoći i osvećena 26. novembra“.
Na osnovu ovih podataka možemo pretpostaviti da današnji izgled crkve potiče iz 1870. god. i da su radovi trajali sve do 1887. god. kada je crkva konačno i osvećena. Osim godine izgradnje, drugi pisani podaci o starijoj crkvi za sada nisu poznati.
U ogradnom zidu dvorišta crkve pronađen je ugrađen lučni kameni segment. Ukrašen je sa tri plitko urezana krsta. Srednji krst je centralno postavljen i veći, a dva manja, upisana u krug, nalaze se na krajevima luka. Može se pretpostaviti da je ovaj lučni kameni elemenat bio završetak zvonika starije crkve.
Na zapadnoj strani, u podnožju platoa na kome se nalazi crkva sa grobljem, i danas postoje ostaci dve starije prizemne kamene građevine. Na osnovu vrste kamena i načina zidanja može se pretpostaviti da je manja građevina na južnoj strani, sa ostacima jednovodnog krova, starija, a veća građevina sa ostacima drvene međuspratne konstrukcije na severnoj strani, mlađa. Zidane su tehnikom zidanja u suho“.
Za današnji zvonik „na preslicu“ sa tri zvona, može se pretpostaviti da je nastao u vreme obnove posle ustanka, između 1870. i 1887. god. ili u nekoj od narednih prepravki crkve o kojoj nemamo pisanih podataka. Impozantna veličina i proporcije zvonika, profilacije vijenca u njegovom podnožju i profisanog lučnog segmenta na vrhu daju mu barokni karakter. Činjenica da je u odnosu na veličinu crkve zvonik predimenzionisan kao i da je zidan većim blokovima i drugom vrstom kamena upućuje na pretpostavku da je zvonik možda donesen sa neke druge crkve, ali da je svakako građen naknadno u odnosu na korpus same crkve. Zona iznad trećeg vijenca zvonika izrađena je od betona, što ukazuje na oštećenje zvonika ili njegovo rušenje o kome nema poznatih podataka.
Na osnovu iznesenog može se zaključiti da je današnja crkva podignuta 1870. godine na mjestu starije porušene crkve sagrađene 1647. godine, koja je u ustanku 1869. oštećena ili srušena, a 1870. obnovljena i da je u toj obnovi, koja je završena 1887. godine, dobila barokni zvonik.
Po tipu i konstrukciji crkva sv. Petke je jednobrodna zasvedena građevina, sa dvovodnim krovom pokrivenim crepom. Ima polukružnu zasvedenu apsidu na istočnoj strani i zvonik na preslicu“ sa tri zvona na zapadnoj strani.
Zidana je lokalnim kamenom u pravilnim redovima, kamenim blokovima neujednačene veličine i oblika, ali solidno i čvrsto.
Fasade su jednostavne, ravnih zidova, sa kamenim kotalima u podnožju krova i sa po jednim lučno završenim prozorom na istočnoj, južnoj i sjevernoj strani. Na zapadnoj fasadi iznad ulaznog portala nalazi se mali arhaični okulus, a u podnožju zvonika polukružno profilisani venac. Crkva je zatečena u dobrom stanju, bez vidnih pukotina ili oštećenja.
U unutrašnjosti crkve oltarski prostor je ikonostasom odeljen od naosa. Zidovi su malterisani, kao i svod.
Linija svoda je nepravilni luk, a u podnožju svoda postoji tanak profilisani vijenac. Pod je popločan kvadratnim, precizno otesanim kamenim pločama ružičaste boje iz đuričkog majdana, a u oltarskom prostoru postoji denivelacija. Časna trpeza se sastoji od nepravilnog, pritesanog kamenog bloka i tanke horizontalne ploče.
Ikonostas je jednostavan, savremen, a o ostacima starijeg ikonostasa nema pisanih podataka.
U Šematizmu pravoslavne eparhije bokokotorsko-dubrovačke za 1876. godinu pominje se „staro kandilo što ga 1875. g. pretopiše“, izrađeno 1763. godine u manastiru apostola Luke na Svetoj Gori, dar Lazara Savića Sarajlije, na kome je o tome stajao ćirilićni natpis. 


IZVOR: Katarina Nikolić: Crkva sv. Nikole,Donje Ledenice. Rastko.rs
Picture
Crkva sv.Petke, Donje Ledinice, Zapadna fasada
Autorica: Katarina Nikolić:
Picture
Crkva sv. Petke u Gornjim Ledenicama
Tlocrt, presjeci i nacrti crkve

Raskrižje u Donjim Ledenicama

Kada se pristupa starom cestom Risan-Grahovo, iz smjera Risna, nakon što se prođe pored crkvice svetog Nikole, na raskrižju u Donjim Ledenicama (KOORDINATE: 42.531193, 18.707217) cesta ravno vodi dalje prema Grahovu. Lijevi odvojak vodi prema kućama Donjih Ledenica i prema Gornjim Ledenicama, a desni u smjeru jugoistoka prema Ubalcu i dalje pješačkim putevima prema austrougarskim utvrdama Šaniku i Svetom Andriji te Primorskom planinarskom transverzalom prema Lovćenu. Na križanju se nalazi spomenik borcima poginulim u Narodnooslobodilačkoj borbi i ledeničkim žrtvama fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu.
Picture
Donje Ledenice
Picture
Raskrižje u Donjim Ledenicama s odvojkom ceste za Ubalac
Picture
Bistijerna u Donjim Ledenicama, nedaleko od raskrižja odakle se odvajaju cesta za Ubalac i za Gornje Ledenice

Između Ledenica i Ubalca

Od raskrižja u Donjim Ledenicama (KOORDINATE: 42.531193, 18.707217) odvaja se u smjeru jugoistoka cesta, izgrađena 1990-ih godina proširenjem postojećeg pješačkog puta kojom se ide prema Ubalcu, zaseoku Gornjeg Orahovca, čime je omogućen i pristup vozilima do toga zaselka. Nakon uspona serpentinom, na trećem (lijevom) zavoju ceste je moguće nastaviti desno, preko područja Struge, prema Ubalcu (ovuda prolazi i trasa Primorske planinarske transverzale), ili nastaviti uspinjati zavojem šumskom cestom koja  vodi na najviše vrhove Risansko-peraških brda: Buzinu i Velji vrh (tzv. Struški Velji vrh). Od Donjih Ledenica do Ubalca ima oko 6 i pol kilometara.
Picture
Cesta od Ledenica prema Ubalcu
Picture
Cesta prema Ubalcu prolazi stminama područja Struge
Picture
Cesta je na mnogo mjesta usječena u strme stjenovite padine Struga.
Picture
Pogled od Struga
Pogled prema Risanskom zaljevu. Lijevo je vrh Ilijino brdo iznad Perata.
TURA: Donje Ledenice - Vranovo brdo (743 m) s tvrđavom Sveti Andrija - Oravac (D. Orahovac)

Karakteristike staze: dužina 17 km (+10 km) ako se nastavlja pješice sve do Kotora).
​Gornji Orahovac - Monteguide 24.03.2018.
Autor: Ivan Drobnjak; Datum objavljivanja: 26.3.2018.
Opis: Enduro Ride Montenegro
Picture
Uspon cestom iz Ledenica prema Ubalcu
Picture
Po obroncima Golog vrha
Pogled na obronke Golog vrha, koji se uzdiže istočno od Ledenica do 1277 m nadmorske visine..
Picture
Krševiti plato na oko 650-700 metara nadmorske visine, smjestio se u južnom dijelu Risansko-peraških brda.
Na fotografiji zapadni dio platoa, iznad Risanskih strana uz zaselak Ubalac.

Buzina (1311 m) i struški Velji vrh (1284 m)

Picture
Pogled od utvrde Sveti Andrija
Pogled na Buzinu i Velji vrh, najviše vrhove Risansko-peraških brda.
Picture
Pogled s Vranovog brda, prema Buzini i Veljem vrhu
Pogled preko Sinjevog dola. U prednjem planu lijevo je vrh Šanik, a u pozadini je grupa vrhova viših od 1000 metara: Breznik (lijevo; 1219 m), Goli vrh (duboko u sredini grupe; 1277 m) najviši vrh Buzina (1311 m) i vrh (1284 m). Niži, kameniti vrh ispred Veljeg vrha je Kučanik (998 m)
Picture
Ledenice te Buzina i Velji vrh u Risansko-peraškim brdima
Panoramski prikaz (Google Earth)
Picture
Pogled od Ubalca (Gornji Orahovac) prema sjeveru
Vide se vrhovi: Stole (945 m), iza njega (iz ove perspektive stožatog oblika) vrh Breznik (1219 m), a desno od njega greben Veljeg vrha.

Uspon na Buzinu i struški Velji vrh

​USPON IZ LEDENICA
Goli vrh (1277 m), Velji vrh (1284 m) i Buzina (1311 m)


Opis: Istočno od Ledenica, između obronaka Orjena i Lovćena te Cuca i Boke kotorske nalazi se vrlo krševito i slabo posjećeno planinsko područje Risansko-peraških brda i Kotorskih strana. U neposrednoj blizini Ledenica uzdižu se tri vrha pod zajedničkim nazivom Ledenice. To su Goli vrh (1277 m), Velji vrh (1284 m) i Buzina (1311 m). Tijekom uspona moguće je vidjeti stare austrougarske vojne ceste i tvrđave. 
​​
Picture
Ledenice - okolica
Detalj topografske karte, 1:50.000, sekcija Nikšić 626-3, tiskana 1984. godine, prema stanju iz 1983. godine
Goli vrh (1266 mnv) - Lovćen
Datum objave: 30.5.2022. Autor: Geografija za sve
Opis.​ Snimio: Strahinja Živaljević

Između Ubalca i Vranovog brda


Ubalac (Gornji Orahovac)

Ubalac je zaselak Gornjeg Orahovca. Njegove malobrojne kuće smjestile su se podno zapadne padine vrha Šanik (877 m).

Kod Ubalca nakon 6 i pol kilometara završava makadamska cesta, koja vodi od Donjih Ledenica i kojom je moguće dovdje stići vozilom. Od zaselka se dalje nastavlja solidan pješački put, koji je također označen planinarskim markacijama, jer ovuda prolazi i crnogorska Primorska planinska transverzala, i put prema obližnjim austrougarskim utvrdama Šanik i Sveti Andrija na Vranovom brdu. Početak staze je na kraju makadamskog puta, Ona u početku nastavlja prema jugu, zaobišavši sa zapada kuće Ubalca, te se uspinje na manju zaravan, gdje se nalazi odvojak za vrh Šavnik i istoimenu utvrdu na njemu.
Picture
Pogled na Ubalac, zaselak Gornjeg Orahovca.
U pozadini vrhovi Stole (945 m; lijevo), a iza njega Buzina (1311 m) i Velji vrh (1284 m; desno).
Picture
Kuće u zaselku Ubalac
Picture
Pogled na Ubalac sa pristupne ceste iz smjera Ledenica
U pozadini vrhovi: Bršteva gl. (lijevo; 777 m.) i Rudo brdo (desno)
ZANIMLJIVOST
Ako pješačite crnogorskom Primorskom planinarskom transverzalom od Ledenica prema Lovćenu, Ubalac je posljednje stalno naseljeno mjesto sve do prijevoja Krstac kod Njeguša!

Picture
Markirana planinarska staza slijedi trasu nekadašnjeg kvalitetno građenog puta kroz ljuti krš.
Picture
Bistijerna kod Ubalca, uz put koji vodi od Ubalca prema Vranovom brdu.
Pripada sustavu od više bistijerni iz austrougarskog razdoblja na konjsko-pješačkom putu između Vranovog brda i Ubalaca.

Ubalac i utvrda Šanik povezani su sa utvrdom Sveti Andrija na Vranovu brdu. solidnim i širokim kamenim putem, koji vijuga kroz izraženo krško područje. Dionica između Ubalca i Vranovog brda dio je staze koja vodi iz Donjeg Orahovca kroz Kljavića Brijeg, u vidu serpentina, preko tvrđave Vranovo brdo do Ubalaca, pa dalje do Ledenica. Ona je izgrađena za vrijeme Austro-Ugarske 1882. godine i dio je “carskog puta” koji vodi od Kotora kroz Donji Orahovac preko Gornjeg za Ledenice. 
Picture
Pješački put iz Ubalca prema Vranovom brdu izlazi nad Sinjevi do.
Picture
Slikovit dolac između Ubalca i Vranovog brda
Picture
Iznad Sinjevog dola
Pogled na Vranovo brdo s utvrdom Sveti Andrija. Na horizontu su Kotorske strane i krajnje desno Lovćen.

Šanik (877 m)

Picture
Pristup Šaniku iz zaselka Ubalac
Picture
Pogled na Šanik od utvrde Sveti Andrija
Picture
Planinarski putokaz pod Šanikom

Utvrda Šanik

Iznad gornjeorahovačkog zaselka Ubalac nalazi se vrh Šanik visine 877 m. Na njemu se nalaze ostaci austrougarske utvrde. 
Nakon odvojka od staze za Vranovo brdo, odn. Ubalac, staza prema utvrdi Šanik, koju su sagradili Austrougri krajem 19. stoljeća, uspinje se serpentinama zapadnom padinom brda Šanik. Utvrda Šanik je građena od 1882. do 1883., sa strateškom funkcijom tzv. zaprečne utvrde, točnije zatvaranja mogućih prodora iz sjeveroistočnog pravca, iz smjera Donje i Gornje Zaljuti. O godini izgradnje govori uklesan napis na sjevernom zidu (F.J. I (Franz Joseph I.) 1882/83).

Utvrdu je sačinjavao dio za boravak posade (rezidencijalni), izrađen u obliku slova "L", polukružno dvorište i dva polukružna bastiona okrenuta prema austrougarskom suparniku: Crnoj Gori.  Imala je prizemlje i dva kata. U utvrdi se nalazila i bistijerna za vodu, koja je do danas očuvana, dok su najveći dio utvrde, kao i okolni fortifikacijski objekti, u ruševnom stanju.
​
Kao i sa drugih austrougarskih utvrda građenih na strateškim položajima, tako se i sa utvrde Šanik pruža odličan pogled na: obližnje Vranovo brdo sa tvrđavom Sveti Andrija, Kotorski zaljev, Donji i Gornji Orahovac, najviše vrhove Risansko-peraških planina (Velji vrh i dr.), prilazni put od Ledenica, selo Ubalac i Ilijino brdo.
ZANIMLJIVOST
Graditelji su na kamenim pločama zabilježili interesantnu činjenicu o položaju tajnoga skladišta tvrđave. Potrebno je broj koji je uklesan u pločama podijeliti sa 110, i dodati odgovor na najmanju znamenku sjeverne i istočne koordinate. Dobiveni broj je lokacija tajnoga skladišta Šanika
​izvor: Forts.me
Picture
Pogled na Šanik sa ceste kojom se dolazi iz smjera Ledenica

Vranovo brdo (743 m)

Picture
Izuzetan strateški položaj utvrde Sveti Andrija na vrhu Vranovog brda
Picture
Sjeverno od ulaza u tvrđavu nalazi se cistijerna za vodu, dok se druga nalazi unutar utvrde.
Picture
Vranovo brdo s utvrdom Svetog Andrije
Picture
Utvrda Sveti Andrija, bedemi
Picture
Utvrda Sveti Andrija, unutrašnjost
Picture
Utvrda Sveti Andrija, unutrašnjost
Picture
Ostaci utvrde Sveti Andrija s pogledom na masiv Orjena, u pozadini

Utvrda Sveti Andrija

Na vrhu Vranovog brda (743 m) nalazi se austrougarska utvrda Sveti Andrija.  U austrougarskim dokumentima vodila se pod nazivom Fort Vranovo brdo. Građena je od 1882. do 1886. kao zaprečna utvrda, jedna od takvih utvrda građenih na strateškim planinskim komunikacijama i značajnim prijevojima i vrhovima. Tako je funkcija ove utvrde bila priječenje pravca od Čeva prema naseljima u Boki kotorskoj: Donjem Orahovcu, Perastu i Risnu, i za neposrednu kontrolu zone koja ju okružuje (Gornji Orahovac - Stepen - Donji Orahovac).
Tvrđava se nalazi u ruševnom stanju, mnogi objekti unutar uvrde su propali, dok su najbolje očuvani njeni bedemi. U njezinoj unutrašnjosti se nalazila vojarna (kasarna) te  cistijerna za vodu.

Picture
Picture
Ulaz u utvrdu

Usponi na Vranovo brdo

Do Vranovog brda i utvrde Sv. Andrija na njemu moguće je doći iz tri pravca:
  • Od Ledenica, preko Ubalca, ukupno oko 8 kilometara. oko 3 sata hoda, uz savladavanje visinske razlike oko 160 metara.
  • Iz Perasta, konjskom stazom sagrađenom u vrijeme austrougarske vlasti, uz savlađivanje visinske razlike od oko 700 m na oko 4 km dugoj ruti.
  • Od zaselka Stepen, do kuda je moguće doći usponom iz Donjeg Orahovca u Kotorskom zaljevu, ili iz smjera prijevoja Krstac (kod Njeguša) Primorskom planinarskom transverzalom.​
Na Vranovom brdu nalazi se tvrđava Svetog Andrije, koja je također kontrolna točka broj 5 PPT "Orjen - Lovćen - Rumija".

Persat - Vranovo brdo

Početak pješačke staze obilježen je na zaobilaznoj cesti iznad Perasta, par stotina metara u smjeru zapada (smjer prema Risnu) od ulaza u Perast s istočne strane. Ovdje započinje stari kameni put sagrađen u vrijeme austrougarske vladavine. Iako uspon počinje gotovo na morskoj razini i završava na 743 metara (3,5 kilometara), put nije ekstremno naporan jer je austrougarski put sagrađen u mnogim serpentinama i blagog nagiba. Cijelo vrijeme uspona pružaju se izvanredni vidici na Bokokotorski zaljev. Nakon oko 420 m uspona stiže se u napušteno selo Glogovac, u kojemu se nalaze ostaci crkve Svetog Ivana iz doba mletačke uprave (obnovljena je u vrijeme austrougarske). 
Uspon iz Perasta ide južnim obroncima brda, i oko staze je niska vegetacija, stoga se preporuča veliki oprez pri usponu za velikih vrućina.
VRIJEME USPONA: 2:30-3 h
VRIJEME SILASKA: 2:30 h
O STAZA JE MARKIRANA

IZVOR: Vranovo brdo 743m – 17. 11. 2013.
Sveti Andrija (Lokalni Hodači)
Autor: Lokalni Hodači Datum objave: 7.3.2023.
Opis. Provozali smo se i prošetali do jednog od najljepših vidikovaca iznad Boke Kotorske - do tvrđave Sveti Andrija (Vranovo brdo). Ovu turu možete pesti iz Perasta, za šta vam treba nekih 2 sata za uspon, ili ići kolima do sela Ubalac starim putem Risan-Grahovo, od kojeg vam treba nekih 40ak minuta laganog hoda do same tvrđave Selo Ubalac na mapi: https://goo.gl/maps/VWuzhX2XAj2A5ZK5A

Gornji Orahovac (Gornji Oravac)

Gornji Orahovac je prostrano područje koje se nalazi u zaleđu Bokokotorskog zaljeva, s njegove sjeverne strane, iznad Donjeg Orahovca, Perasta i Risna. Gornji Orahovac zauzima prostor od oko 20 km², i proteže se od Cuca na istoku do Ledenica na zapadu. Gornji Orahovac čine sela/ zaseoci: Velje selo, Ježevići, Kljavići (na topografskim kartama stoji Kljajevići) , Stepen, Ubalac i Velinići. U pojedinim povijesnim razdobljima i napušteno selo Glogovac je pripadalo Gornjem Orahovcu. Sela se nalaze u zoni od 450-650 metara nadmorske visine. 

Do Gornjeg Orahovca vode pješačke staze i jedan makadamski put. Dvije pješačke staze vode iz Donjeg Orahovca, kroz dva klanca Sveti Nikola i Kljavića Brijeg, a jedna iz Perasta, preko Glogovca. Makadamski put vodi iz Risna, i dolazi do Ubalaca. Sva sela su međusobno povezana mrežom pješačkih staza. Cijelo područje Gornjeg Orahovca je tipično krško područje, krševito s brežuljcima obraslim dubovima i jasenovima, i manjim obradivim vrtačama – dolovima.
Sela su formirana u zonama oko većih obradivih dolova. Kuće u selima su grupirane, u bratstveničkim cjelinama. Kuće su karakteristični primjeri tradicionalnog graditeljstva, pravokutnog tlocrta s dvovodnim krovom, prizemne ili sa dvije etaže, kada je u donjem dijelu konoba a u gornjem stambeni dio. Građene su od lokalnog kamena u suhom ili u vapnenom mortu (krečnom malteru). One kuće kod kojih su očuvani krovni pokrivači pokrivene su kanalicom ili falc crijepom (“francuzica”). Uz stambene objekte nalaze se i odvojene štale za stoku i gumna za vršidbu žita.

Područje Gornjeg Orahovca je bez izvora žive vode, tako da se voda za piće sakupljala u ublovima ili rijetkim bistijernama.

Na području Gornjeg Orahovca nalaze se sljedeće crkve:
• Crkva Sv. Nikole, Ravnica
• Crkva Sv. Jovana Krstitelja, Velje selo
• Saborna crkva Sv. Petke, Orahovački do
• Crkva Usjekovanje Sv. Jovana Krstitelja, Velinići
• Crkva Sv. Jovana Bogoslova, Ubalac, koja je u ruševnom stanju.

​U Kljavićima se nalaze ostaci stare škole. Osim sela i zaseoka, na području Gornjeg Orahovca nalaze se i ostaci nekadašnjih katuna – “prizemljušice staje u “Planini”” – na koje su ranije ljeti izgonili stoku. Jedan od njih je katun Dugi doci, koji se nalazi na oko 900 metara nadmorske visine, ispod vrha “Grad”, na kome se uz obradive dolove nalazi pet objekata.

Na području Gornjeg Orahovca se nalazi i dio obrambene mreže koju čine utvrde (tvrđave), drugi fortifikacijski objekti i putevi izgrađeni u vrijeme austrougarske vladavine. Na ovom području su dvije utvrde: Vranovo brdo i Šanik, a iz austrougarskog razdoblja je i sistem bistijerni na putu između Vranovog brda i Ubalaca.

​Orahovac se u arhivskim izvorima spominje u prvoj polovici 14. stoljeća pod nazivom “Darantum”, kada je već bio naseljen, a zemljište u velikoj mjeri obrađivano. Današnji naziv (“Orachouez”, “Oracouec”) počeo se primjenjivati krajem 14. stoljeća.
Picture
Gumno uz domaćinstvo u zaselku Ubalac
Picture
Sustav bistijerni iz austrougarskog razdoblja, na putu između Vranovog brda i Ubalaca.
Postoji usmena tradicija o postojanju administrativne cjeline tzv. “Orahovačke knežine” još od vremena stare Zete, što povijesni izvori u velikoj mjeri i potvrđuju. Od kraja 15. do kraja 17. soljeća Orahovac je bio pod otomanskom vlašću i predstavljao je najistureniju točku turske imperije u Kotorskom zaljevu. Nakon oslobađanja od Turaka, 1684. godine, Orahovac se s manjim prekidima nalazi u sastavu peraške, a potom kotorske općine. Početkom 17. stoljeća Orahovac ima 80 domaćinstava i 170 “ljudi pod oružjem”, a sredinom 19. stoljeća prelazi 1000 stanovnika. Kao i ostala sela u zaleđu Kotorskog zaljeva Gornji Orahovac je počeo odumirati krajem 19. stoljeća. Pored iseljavanja iz ekonomskih razloga, poslije bokeljskih ustanaka 1869. i 1881. godine, veliki dio mlađih muškaraca morao je pod pritiskom austrijskih vlasti emigrirati u Crnu Goru, a odatle većina u Ameriku. Najveće migracije uslijedile su poslije Drugog svjetskog rata, a nedostatak vode, puta i električne energije doveo je gotovo do zamiranja sela. Danas su sva sela, osim Ubalaca napuštena.

DANAŠNJE STANJE
Iako male, obradive površine oko sela ranije su se maksimalno koristile. Područje je pogodno za mogućnost sakupljanja ljekovitog bilja i obnovu stočarstva, no sva su sela izuzev Ubalaca napuštena i danas se samo na Ubalcu obrađuje dio zemlje. Dio obradivih površina u Veljem Selu se koristio do prije nekoliko desetljeća, danas se samo na Ubalacu obrađuje dio zemlje i drži stoka.  Pojedini dijelovi nekih sela su u velikoj mjeri zarasli, cijelo područje je bez infrastrukture, struje i vode.
Kroz Gornji Orahovac prolaze planinarske staze koje se aktivno koriste od strane lokalnih planinarskih društava, kao i od strane turista. On se nalazi i na trasi planinarske transverzale Orjen-Lovćen-Rumija. Pješačke staze se koriste, iako su segmenti u lošem stanju, posebno dio staze koja vodi iz Donjeg Orahovca do crkve Sv. Nikole na Ravnici. Segment Austro-Ugarskog puta od Ledenica do Ubalaca se koristi za kolski prijevoz, za terenska vozila. Kuće su uglavnom u ruševnom stanju, manji broj kuća je pod krovom, održava se i povremeno koristi. Tvrđave iz Austro-Ugarskog perioda su u ruševnom stanju. 


IZVORI I LITERATURA
Grupa autora, Boka kotorska - Procjena uticaja dosadašnjih i budućih zahvata unutar prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na sveukupnu baštinu (Heritage Impact Assessment). Podgorica, 2017. (PDF)
Aleksandra Mirković, Gornji Orahovac kao obredno-religijska zajednica: glavni narodni običaji i praznici (HTML)
Baština Donjeg Orahovca

​Gornji Orahovac, kao cjelina vrijedan je prostor tradicijske kulture kojega odlikuju sljedeće vrijednosti: prostor s obilježjima kulturnog pejzaža, u potpunosti očuvana autentična struktura sela, tradicijska arhitektura sela s tradicionalnim materijalima i tehnikama gradnje, očuvani elementi kulturnog pejzaža (podzidi, međe, staze), ublovi za vodu, gumna, sloj fortifikacijske baštine iz austrougarskog razdoblja (tvrđave Vranovo brdo i Šanik i ostali objekti, bistijerne, putevi), dio “carskog puta” nastalog 1882. u vrijeme austrougarske vladavine - na potezu od Donjeg Orahovca preko Stepena, Vranovog brda, Ubalaca do Ledenica, te mreža pješačkih staza koje povezuju sela.

Kaporova glava (689 m) i Obodnik

Picture
Pogled sa utvrde Sveti Andrija na niži greben Kaporove glave
U pozadini su Kotorske strane.
Picture
Pogled preko Sinjevog dola na Vransko brdo (desno) s utvrdom Sveti Andrija, te lijevo od njega niži greben Obodnika.
Na horizontu su Kotorske strane, a skroz desno vie vrhovi Lovćena.
Picture
Pogled sa Vranovog brda prema zaseocima Gornjeg Orahovca
Crkva u polju nalazi se u bizini kuća zaselka Kljavići - čije se kuće ne vide jer ih zaklanja padina. Desno u pozadini vire kuće zaselka Velje Selo. Ispod Vranova brda, u dubini je Sinjevi do, kojega zatvara (desno) padina Obodnika.
Pod Obodnikom se nalazi veća špija.

Ilijino brdo (871 m)

Picture
Pogled s Vranovog brda na Ilijino brdo (lijevo), Rudo brdo i Brštevu glavu. Na horizontu je Orjen.
Picture
Pogled od tjesnaca Veriga na Risanski zaljev (lijevo), brdo Sv. Ilije u Risansko-peraškim brdima, te na Kotorski zaljev (desno) iznad koga se izdižu kotorske strane.
Pogled s nove ceste Risan-Grahovo, preko Risanskog zaljeva na brdo Sv. Ilije
Naslovna fotografija
Pogled s nove ceste Risan-Grahovo, preko Risanskog zaljeva na brdo Sv. Ilije
Picture
Sveti Ilija, pogled s Vranovog brda
Picture
Tjesnac Verige i Sveti Ilija u pozadini
Na obali Risanskog zaljeva
Pogled prema Perastu, podno padina Sv. Ilije. U vodama ispred toga gradića bogate baštine nalaze se otočići Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe. Desno je poluotok Vrmac, a u pozadini, na drugoj strani Kotorskog zaljeva su Kotorske strane.

RISANSKIM ZALJEVOM


Risansko-kotorski zaljev

Risanski zaljev, zajedno s Morinjskim i Kotorskim zaljevima čini unutrašnji dio Bokokotorskog zaljeva, koji se obično naziva skupnim imenom Risansko-kotorski zaljev (odn. Kotorsko-risanski). Zbog oblika zaljeva, često se Morinjski zaljev precipira kao dio većeg Risanskog zaljeva.

Akvatorij Kotorsko-risanskog zalljeva se po svojim specifičnim biokemijskim svojstvima razlikuje i od vanjskog dijela Bokokotorskog zaljeva i od otvorenog mora.

Ukupna površina Bokokotorskog zaljeva iznosi 87,33 km2 od toga Kotorskog 16, 3 km2 a Risanskog 8.05 km2. Dužina obalne linije Bokokotorskoga zaljeva je 105.7 km, od čega obalna linija Kotorskog zaljeva iznosi 25 km, a Risanskog 12.6 km.
Ovom najuvučenijem dijelu zaljeva pripada 644.085.782 m3 vodene mase, što predstavlja približno 27% od ukupnog volumena Bokokotorskog zaljeva. Prosječna dubina Kotorskog zaljeva iznosi 26 m (max. 52 m), a Risanskog 25,7 m (max. 36 m).

Okružen je relativno visokim planinama, koje se protežu duž obale. Zaleđe ovog dijela zaljeva predstavlja regiju s najvećom količinom padalina u Europi (5000-5500 mm/godišnje). Padaline su raspoređene tipično mediteranski, s maksimumom u zimskom razdoblju i minimumom u ljetnom.

Zemljopisni položaj zaljeva dovodi do toga da je more uglavnom tiho, ali s izvanredno raznolikim i specifičnim životom, zbog velikog broja izvora, vrulja, potoka, i manjih rječica koje se ulijevaju u njega. Ovi faktori dovode do intenzivne dinamike vodenih masa, ali samo u površinskom sloju, do oko 5 m dubine, što je najviše izraženo u vrijeme maksimalnih dotoka slatke vode (zima i proljeće, kada su padaline najobimnije). Zbog zatvorenosti, odnosno velike usječenosti u kopno u Zaljevu, naročito Kotorskom, se ne mogu razviti veliki valovi. Vrijednosti temperature, saliniteta i gustoće morske vode su pod velikim utjecajem hidrometeoroloških parametara, koji su specifični i podložni čestim lokalnim promjenama.


Maksimalne vrijednosti temperatura bilježe se u 7. mjesecu (max 29.9 °C u Kotorskom i 28.38 °C u Risanskom) dok se minimamlne vrijednosti bilježe u 2. mjesecu (min 7.4 °C za Kotorski i 6.85 °C za Risanski zaljev). Vrijednosti saliniteta u vodi Zaljeva variraju između 8.48 i 38.80 x 10- 3.

S obzirom na strukturu i vertikalno pružanje obalnog dijela, može se reći da u čitavom Kotorskom (izuzev jednog manjeg uzanog pojasa na istočnoj strani) i Risanskom dijelu zaljeva nema ni žala, već se od same površine mora spuštaju kameniti obronci strmih strana, tako da se u tim dijelovima strma kontinentska površina prostire do samog dna tih zaljeva. Samo dno Zaljeva uglavnom je prekriveno debelim naslagama finog mulja, dok je neposredno ispred Risna zastupljena pjeskovita glina. Fizička svojstva morskog dna su jedan od osnovnih činilaca rasprostranjenja bentonskih životinja. 

​IZVORI I LITERATURA

Grupa autora, Boka kotorska - Procjena uticaja dosadašnjih i budućih zahvata unutar prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na sveukupnu baštinu (Heritage Impact Assessment). Podgorica, 2017. (PDF)
Picture
Pogled na Risanski i Morinjski zaljev s nove ceste Risan-Grahovo
Picture
Risan, padine Sv. Ilije i Risanski zaljev
Šetnica Risan-Perast

Početkom 2019. godine završit će se izgradnja staze uz more između Risna i Perasta duga 2100 metara. Staza je popločana dekorativnim prefabriciranim betonskim pločama, u obliku mozaika, a predviđeno je i postavljanje drvenih klupa, kanti za otpatke i hortikulturalno uređenje staze.
20.12.2018.


Perast

Picture
Perast
Crkva sv. Nikole sa zvonikom i desno toranj kapele od Rozarija. U pozadini lijevo je tjesnac Verige.
Crkva sv. Nikole 
Nalazi se na glavnom trgu u Perastu. Ova crkva prvi put se spominje sredinom 16. stoljeća. Sadašnji izgled dobila je početkom 17. stolljeća. 1740. godine počela je izgradnja nove crkve pored stare, ali su radovi prekinuti zbog ratova. Krajem 17. stoljeća pored crkve je podignut 55 metara visok zvonik. Ostalo je zapisano da je njegova gradnja koštala 50.000 dukata. U crkvi se nalazi velik broj umjetničkih djela, posebno slika Tripa Kokolje. Posjeduje i orgulje.

Pomorska škola Martinović
Škola je utemeljena u 16. stoljeću.

Kapela Gospe od Rozarija
Kapelu je podigao Andrija Zmajević 1678. godine kao svoj mauzolej. Građena je s elementima renesanse i baroka. Posebna karakteristika ove kapele je vitki osmerokutni zvonik koji se smatra jednim od najljepših na jadranskoj obali, a pretpostalvja se da je urađen po Zmajevićevim nacrtima.

Rodna kuća Tripa Kokolje
Rodna kuća poznatog bokeškog slikara sagrađena je u 17. stoljeću

Crkva sv. Ane 
Crkva se nalazi izvan tvrđave Perast. Nije pouzdano utvrđeno kada je sagrađena.

Ostale znamenitosti u Perastu
Crkva sv. Marka
Crkva sv. Antuna
Pravoslavna crkva – Hram rođenja Presvete Bogorodice, sagrađen je 1757. godine, a obnovljen 1864. godine.
Picture
Perast
Toranj kapele Gospe od Rozarija i u pozadini otočić Sveti Đorđe.

Gospa od Škrpjela

Picture
Gospa od Škrpjela
Gospa od Škrpjela je umjetni otočić pred Perastom. Otočić je površine 3030 m2. Otok i kapela podignuti su u znak zahvalnosti Gospi za ozdravljenje jednog od dvojice braće koji su na tom mjestu pronašli Gospinu sliku. Na hridi (škrpjelu) ispred Perasta braća Martešići su  22.7.1452. pronašli Gospinu sliku. Peraštani su tijekom stoljeća nasipavanjem kamena i potapanjem starih jedrenjaka povećali površinu otoka. Već u 15. st. na hridi je podignuta kapelica, u koju je stavljena Gospina slika. Do početka 17. st. potopljeno je stotinjak brodova, među kojima je bilo i zarobljenih turskih lađa. Veća crkva sagrađena je 1630. godine, ali je bila oštećena u potresu 1667. Osim potresima to je proštenište bilo izloženo i turskim te gusarskim napadima. Nasipanje je trajalo 250 godina. Crkvu hrvatski povjesničari umjetnosti nazivaju "Hrvatska Sikstina".
WIKIPEDIJA
Picture
Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe (razglednica, 1930. godina)
Izvorni naziv: Montenegro Bucht Cattaro Kotor Gospa od Škrpjela Sveti Đorđe ungelaufen 1930

Sveti Đorđe (Sveti Juraj)

Picture
Sveti Đorđe (Sveti Juraj)
Sveti Đorđe (hrv., Sveti Juraj) je otok u Bokokotorskom zaljevu, ispred grada Perasta. Za razliku od susjednog otoka  Gospe od Škrpjela, nastalo je prirodnim putem. Na njemu se nalazi  benediktinski samostan iz 12. stoljeća, kao i lokalno  groblje Perasta. Peraštani su se pokapali na ovom otoku do 1866. godine.
Otok je obrastao bujnom vegetacijom i vitkim čempresima. Neki autori navode kako je otok bio moguće nadahnuće švicarskom simbolističkom slikaru Arnoldu Böcklinu za njegovu popularnu sliku "Otok mrtvih". 
Tomislav Grgurević: Tajne bokeljskog ostrva Sveti Đorđe
Picture
Arnold Bëcklin, Otok smrti ("Basel")
Izvorni naziv: Die Toteninsel I (Basel, Kunstmuseum); Godina: svbanj, 1880.
Otok smrti (njem. Die Toteninsel) je slika švicarskog slikara Arnolda Beklina, koji je napravio više verzija iste slike, u kojoj je predstavljen veslač i čovjek u bijelom na malom čamcu, kako prilaze kamenitom otoku. Pretpostavlja se da je na čamcu kovčeg, a bijela figura čovjeka Haron, lađar u Hadu; koji je preuzimao preminule na obali rijeke Aheron i preko Stige i Kokita dovodio ih pred vrata Hada.
Beklin naime, nikada nije pojasnio značenje svog slikarstva.

Neki stručnjaci smatraju kako slika prikazuje Engleski vrt u Firenci,, koji se nalazio blizu slikareva ateljea u tome gradu, i gdje je pokopana njegova maloljetna kćer. Moguće je i da ona prikazuje mali stjenoviti otok Pontikonisi, pored Krfa u Grčkoj, na kome se također nalazi crkvica i čempresi. Postoje još i druge pretpostavke, a Michael Webber ("London Galleries: Peace and War", Apollo 93, June 1971, str. 510), piše kako je ona nastala u Bokokotorskom zaljevu i da je ona inspirirala i skladatelja Rachmaninoffa. On ovu svoju tvrdnju dokazuje sličnošću motiva slike s otokom Sv. Đorđe.

Manastir Banja

Manastir Banja pripada Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve. Nalazi se u blizini Risna, prema  Perastu.

PROŠLOST MANASTIRA
Nema pouzdanih izvora o izgledu i životu manastira do 17. stoljeća, kada su Turci 1654. godine pokušali osvojiti Perast, prošli su pored Banje i zapalili je. Pred Turcima monaštvo se sa dragocjenostima, sklonilo u manastir Kosijerevo.
Početkom 18. stojeća, na ostacima razrušenog hrama, Petar Kordić, rodom iz Risna, sazidao je mali oltar i posvetio ga  Svetom Georgiju. Današnju manastirsku crkvu i donje krilo konaka podigao je 1720. godine arhimandrit Atanasije Hilandarac, uz pomoć priloga risanskih obitelji. U 19. stojeću dograđivane su manastirske zgrade, posebno od prilozima pomoraca. Za vrijeme arhimandrita Dionisija Mikovića, rodom iz Paštrovića, manastir je temeljno obnovljen. U Prvom svjetskom ratu Austrijanci su u manastir smjestili garnizon i bolnicu i odnijeli crkvena zvona. Poslije rata, iguman Dnonisije Miković ponovo obnavlja manastir uz materijalnu pomoć velikog narodnog dobrotvora Vasa Ćukovića.

Manastirska crkva
​Manastirska crkva je posvećena Svetom Georgiju, koja je zbog ograničenog prostora nalazi na gornjem platou sa grobljem, dok se na donjem nalaze zgrade konaka.
Hram je jednobrodna građevina s polukružnom oltarnom apsidom i karakterističnim plitkim pjevaonicama (pevnice). Na pročelju se nalazi jednodijelni zvonik na preslicu. Građen je fino klesanim kamenom, složenim u pravilne horizontalne redove. Iznad vrata nalazi se duboka zastakljena niša u kojoj je ikona Svetog Georgija. Na sredini fasade postavljena je osmokraka rozeta.
U unutrašnjosti, svod je zasveden bačvastim svodom (srp., poluobličasti s.), s podom od kamenih ploča. Novi  ikonostas  je  1902. godine izradio, Čeh Franc Cigler. Nasuprot hrama, posebno je ozidan visoki trodijelni zvonik na preslicu. Zgrade manastirskih konaka su raspoređene na nižem, širem terenu i povezane su sa crkvom i grobljem stepeništem.


Riznica manastira
U riznici manastira čuva se primjerak umjetničkog crkvenog veza - epitrahilj i narukvice. Vez je izveden svilenim, zlatnim i srebrnim nitima. Na epitrahilju su predstavljeni likovi svetitelja, a na dnu, u molitvenom stavu, likovi ktitora. Iz izvezenog natpisa se vidi da je epitrahilj nastao 1606. godine i da je poklon rumunjskih vlastelina Stroje i žene mu Sime, manastiru Stiješći. U manastiru se čuva značajna zbirka ikona, među kojima se ističe italo-kretska Bogorodica sa Hristom, tipa "Strasna”. Manastir posjeduje izuzetno bogatu biblioteku u kojoj prevladavaju ruske tiskane knjige.
Danas je manastir ženski, a vodi ga monahija nastojateljica.

IZVOR: WIKIPEDIJA
KOORDINATE: 42.502286, 18.692765

Picture
Manastir Banja
Autor fotografije: Vidan; Wikimapia

Stara Slanica

Zadužbina Dimitrija Đurova Egorovića Ljubatović

​Idući od Risna ka Perastu na jednom od najljepših isturenih rtova na tom dijelu obale nalazi se ruševno zdanje, zadužbina Dimitrija Ljubatovića. Ovo nekada reprezentatvno zdanje podignuto je na uzvišici rta na kraju lokaliteta koje nosi ime Stara slanica. Zdanje je bilo velikih dimenzija, s prizemljem, katom, kupolom crkve i lijepo oblikovanim dimnjacima. Zgradu je krasila ograda od kamenog zida i kovanog željeza, s uređenim terenom oko zgrade, stepeništem za pristup obali, ulazom s kopna i s mora, kamenim klupama za odmor, koje su izgrađene sredstvima Đorđa Đurkovića. U dvorištu zdanja nalazio se veliki bunar (bistjerna), koja se napajala kišnicom. Bunar sa starinskim grlom danas je zapušten i zagađen, a bunarska kruna je ukradena. Poput brojnih sličnih zdanja lijepe i solidne gradnje zgrada je kasnije imala raznorazne namjene.
KOORDINATE: 42.506103, 18.693415
Picture
Pogles s mora na Zadužbinu

Risan

Picture
Risan, Risanski i Morinjski zaljev (desno). Lijevo, iza je tjesnac Verige.
Picture
Picture

IZVORI


GRUPA AUTORA: Izmjene i dopune detaljnog urbanističkog plana Orahovac i Dražin Vrt. Kotor, 2012. (PDF)
Miloš Krivokapić, Saša Knežević: Prilog proučavanju porijekla stanovništva i antroponimije Orahovca (Boka kotorska). Anali Dubrovnik 55/1 (2017): 269-297 (PDF)
​Aleksandra Mirković, Selo Gornji Orahovac kao primer obredno religijske zajednice - terensko istraživanje. BOKA, br. 27. maj 2008.

Šanik 877 mnm i Sveti Andrija 743 mnm - tvrđave. Vrhovi Crne Gore, 31.12.2106.
Picture
Kulturne rute Crne Gore: Perast – The Outstanding Boka Kotorska
Na zanimljiv način i uz obilje kvalitetnih fotografija, knjiga Perast – The Outstanding Boka Kotorska predstavlja kulturno-istorijske znamenitosti grada, sadrži informacije o položaju i istoriji Perasta, značajnim građevinama (crkvama, palatama, tvrđavi itd.) i tradicionalnim menifestacijama. (PDF)

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact