SREDIŠNJI POJAS > PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > ČVRSNIČKA GRUPA > Smojnik (Rama)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Lisina, 1261 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.7756, 17.5699
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Lisina, 1261 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.7756, 17.5699
Planina Smojnik uzdiže se iznad jugoistočnog dijela Ramskog jezera, u blizini brane HE "Rama". Njezin najviši vrh je Lisina (1261 m). Na nekim je kartama upisan kao "Smoljnik".
S predjela Pavo, na sjevernom rubu Smojnika, pruža se odličan pogled na branu Ramskog jezera, samo jezero i kanjon starog toka rijeke Rame. Istočnije od Pava nalazi se istaknuta točka Kamena dica (912 m) na području zvanom Strmolje. S nje je odličan pogled prema zapadu na područje Gornje Rame i prema istoku na naselja i planine koje okružuju stari tok rijeke Rame (Višnjani, Lug, Uzdol, Klečka stina, Studena planina i dr.). Nekada su na Smojniku ljudi živjeli cijele godine, a osim života u plain skim selima, planina se koristila za ispašu stoke (ovce i dr.) i ratarstvo (na južnim obroncima i platou), poput uzgoja krumpira i sl. No, nakon izgradnje brane, ljudi su se iselili s planine i pasišta su ostala napuštena. I u blizini najvišeg vrha ostaci su nekadašnjeg naselja Smojnik. Godine 2013-14 trasirana je, i većim dijelom markirana, planinarska staza koja započinje kod kamenoloma (617 m n.v.) iznad naselja Kovačevo Polje i preko šumovitog područja Kamenica i lokacije Kolibišće (lokva starija više od 100 godina) vodi do najvišeg vrha. Staza je duga 4 kilometara, a uspon traje oko 2 sata. Staza je naknadno posmrtno nazvana po Ruži Beljo, počasnoj članici HPD "Rama", koja je kao poznavateljica ovoga prostora vodila akciju obilježavanja staze. Također se do vrha Smojnika može se doći putom koji od naselja Maglica preko Odornice izlazi na plato Smojnika. |
Projekt "Tragovima prošlosti" (lokalitet Kolibišće)
2010. godine je pod sponzorstvom portala HPD Rama i udruge "Rama-Prozor.info" izvedena prva konkretna akcija upravo planini Smojnik gdje je očišćen lokalitet Kolibišće i stara lokva za vodu. Lokve u planini su se gradile kako bi se u njima čuvala voda potrebna za napajanje stoke. Lokve su se trebale kvalitetno graditi kako bi zadržavale vodu, posebno u suhijem razdoblju. I prije njezine obnove 2010. godine, lokva na Kobilišću, koja je tada već bila starija više od jednog stoljeća, držala je vodu. No, kako nije bila održavana gotovo četvrt stoljeća obrasla ju je vegetacija i počela se pretvarati u malu baru. |
Kovačevo Polje
Naselje je bilo smješteno oko rijeke Rame, uglavnom na plodnom polju. Kovačevo Polje se sastojalo od više malih zaselaka: Franjići, Brod, Ružica, Glavica, Zečići ili Redžići, Zukanovići, Ravne, Garadžići i Oručevići. Selo se spominje još 1552. godine. Tu je bilo neistraženih gradina i neko nepoznato groblje. Priča se da je u selu nekada davno bilo samo sedam muslimanskih kuća. Kada bi kadija dolazio iz Prozora suditi u ovom kraju, sud bi uspostavio u selu pod jednom vrbom.U selu je bila i tabakana, radionica za štavljenje kože. Ovdje su bila dva aktivna groblja, katoličko i muslimansko.
Do potopa Rame, pa tako i Kovačeva Polja, u selu su bila tri vrela: Tornjaci, Močila i Klenjak, a kroz selo su tekli potoci Klenjak i Tornjaci. Njive, pokućnice, livade i šuma nazivale su se: Anićin dolac, Badnjevac, Baščica, Bašćetine, Beganovića dolac, Berabuša, Bijorevina, Bilina njiva, Bilječka njiva, Bondira, Borevice, Borić, Bovakuša, Brijeg, Bristova glava, Brod, Brotovac, Bučila, Bulajuša, Bunarić, Bunije, Cipala, Crniovac, Čađica, Čatrnja, Čifluk, Čisti doci, Čolopek, Čuljkuša, Ćaćin krč, Ćitorevac, Diljka, Dočić, Dola, Dolac, Donja livada, Dragomir, Dragosov, Dragovac, Duda, Duga njiva, Duratovac, Đulni brijeg, Feratovka, Glavica, Golinac, Goričica, Gornja livada, Gornja vlaka, Grab, Gradina, Grančevina, Grein dolac, Gromica, Grude, Hasanova njiva, Heldovina, Hercegovača vlaka, Hodžićka, Homore, Humac, Ivica, Ivkovina, Jabuke, Jarebice, Jelovina, Jerkuša, Jesika, Jorgovan, Jumrovka, Jurića Vlaka, Kamen, Kamenica, Katumišće, Kitica, Klenjak, Klinjek potok, Kolač, Kolilišće, Koprivnica, Koritačica, Kosa, Koš-polje, Kovačevine, Krč, Krećine, Krivodo, Kršine, Krupić, Kruška, Kruškovnik, Kućište, Kulina, Kupušnjak, Lanište, Laz, Lebno, Lebra, Ledine, Lešino, Lica, Liskovac, Lišće, Luka, Mala vlaka, Marinovac, Marinović, Međugaje, Mitruša, Močila, Mrtvo groblje, Mujkića dolac, Murevica, Murva, Odorak, Odrovac, Ogradica, Osik, Osilina, Osridak, Otavice, Otoćica, Parednice, Pećurišće, Peratovac, Pilavuša, Plana, Ploča, Pod, Pod Matinim stijenama, Podkraj, Podkršće, Podracije, Podrajče, Podulica, Podvode, Poljana, Poljika, Ponikve, Porednice, Porednice donje, Porednice gornje, Porednice srednje, Posriste, Priboj, Prijepuzovina (Pripuzovina), Prosječnik, Prošac, Prošćenik, Puljića dolac, Rad, Radin potok, Rajac, Rakića njiva, Rakita, Ratok, Ravne, Režića kosa, Rivina, Rodna Ploma, Romino kolje, Rovance, Rovna livada, Rulja, Runjuša, Rupe, Ruste, Rušće, Ružica, Salkuša, Selimovka, Selište, Slama, Slatina, Smojnik, Smredova ledina, Smreke, Strana, Striževo, Šaša, Šećino guvno, Ševolje, Šiljkuša, Škijuša, Tijanovi doci, Tomašica, Torlakovac, Tornjani, Trn, Trsje, Uločica, Vardišće, Velika njiva, Velika vlaka, Višnjica, Vlačica, Vlaka, Voćnjak, Vrtača, Za guvnom, Zećeva vlaka.
1930-ih godina u Kovačevu Polju je bilo 45 obitelji, 23 katoličke i 22 muslimanske.
Od katoličkih obitelji ovdje su živjele: jedna obitelj Dodik porijeklom iz Dalmacije, dvije obitelji Jurića ili Nikolića porijeklom iz Imotskog, jedna obitelj Stape ili Stapići koja je doselila s Kozla, dvije obitelji Stipića doselile su iz Rumboka, tri obitelji Gliba porijeklom su iz Goranaca u Hercegovini, dvije obitelji Pedića doselile su iz Kopčića, dvije obitelji Stipića doselile su iz Ploče, dvije obitelji Augustinovića ili Vidovića također su doselile iz Ploče, četiri obitelji Grbeša potječu od obitelji Pinjuha iz Hercegovine, jedna obitelj Mitrovića doselila je iz Rakitna i dvije obitelji Bošnjaka.
Od muslimanskih obitelji u Kovačevu Polju su živjele: tri obitelji Šuškovića, pet obitelji Zečića, jedna obitelj Junuzovića, četiri obitelji Zukanovića, četiri obitelji Tabaka, šest obitelji Gorančića i tri obitelji Duvnjaka.
Poslije rata (1948.) u Kovačevu Polju je živjelo 279 stanovnika. Broj se povećavao tako je 1953. godine bilo 403 stanovnika, a 1961. godine 332 stanovnika. Poslije potopa Rame svi su Hrvati iselili, a i broj muslimana se naglo smanjio: 1971. godine bilo je 122 stanovnika, a 1981. godine 121 stanovnik. Pred zadnji rat (1991.) u Kovačevu Polju živjelo je 146 stanovnika. U ratu je selo bilo ispražnjeno. Tek poslije rata u selo se pomalo vraćaju Bošnjaci.
Apostolski vikar, biskup fra Marijan Bogdanović u svome izvješću o kanonskom pohodu od 27. 5. do 9. 12. 1768. godine navodi da je u Rami boravio od 17. do 21. srpnja 1768. i da je župa tada imala 12 naselja, 102 katoličke kuće, 985 katolika, a od toga je bilo 628 odraslih osoba i 357 djece.
Biskup fra Pavao Dragičević u svome izvješću od 29. veljače 1744. navodi da je župa Rama 12. studenog 1741. godine imala 12 naseljenih mjesta, 83 katoličke kuće, 857 katolika, a od toga je bilo 529 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 328 djece (nepričešćenih).
IZVOR Naselja Gornje Rame. Franjevački samostan Rama-Šćit
Do potopa Rame, pa tako i Kovačeva Polja, u selu su bila tri vrela: Tornjaci, Močila i Klenjak, a kroz selo su tekli potoci Klenjak i Tornjaci. Njive, pokućnice, livade i šuma nazivale su se: Anićin dolac, Badnjevac, Baščica, Bašćetine, Beganovića dolac, Berabuša, Bijorevina, Bilina njiva, Bilječka njiva, Bondira, Borevice, Borić, Bovakuša, Brijeg, Bristova glava, Brod, Brotovac, Bučila, Bulajuša, Bunarić, Bunije, Cipala, Crniovac, Čađica, Čatrnja, Čifluk, Čisti doci, Čolopek, Čuljkuša, Ćaćin krč, Ćitorevac, Diljka, Dočić, Dola, Dolac, Donja livada, Dragomir, Dragosov, Dragovac, Duda, Duga njiva, Duratovac, Đulni brijeg, Feratovka, Glavica, Golinac, Goričica, Gornja livada, Gornja vlaka, Grab, Gradina, Grančevina, Grein dolac, Gromica, Grude, Hasanova njiva, Heldovina, Hercegovača vlaka, Hodžićka, Homore, Humac, Ivica, Ivkovina, Jabuke, Jarebice, Jelovina, Jerkuša, Jesika, Jorgovan, Jumrovka, Jurića Vlaka, Kamen, Kamenica, Katumišće, Kitica, Klenjak, Klinjek potok, Kolač, Kolilišće, Koprivnica, Koritačica, Kosa, Koš-polje, Kovačevine, Krč, Krećine, Krivodo, Kršine, Krupić, Kruška, Kruškovnik, Kućište, Kulina, Kupušnjak, Lanište, Laz, Lebno, Lebra, Ledine, Lešino, Lica, Liskovac, Lišće, Luka, Mala vlaka, Marinovac, Marinović, Međugaje, Mitruša, Močila, Mrtvo groblje, Mujkića dolac, Murevica, Murva, Odorak, Odrovac, Ogradica, Osik, Osilina, Osridak, Otavice, Otoćica, Parednice, Pećurišće, Peratovac, Pilavuša, Plana, Ploča, Pod, Pod Matinim stijenama, Podkraj, Podkršće, Podracije, Podrajče, Podulica, Podvode, Poljana, Poljika, Ponikve, Porednice, Porednice donje, Porednice gornje, Porednice srednje, Posriste, Priboj, Prijepuzovina (Pripuzovina), Prosječnik, Prošac, Prošćenik, Puljića dolac, Rad, Radin potok, Rajac, Rakića njiva, Rakita, Ratok, Ravne, Režića kosa, Rivina, Rodna Ploma, Romino kolje, Rovance, Rovna livada, Rulja, Runjuša, Rupe, Ruste, Rušće, Ružica, Salkuša, Selimovka, Selište, Slama, Slatina, Smojnik, Smredova ledina, Smreke, Strana, Striževo, Šaša, Šećino guvno, Ševolje, Šiljkuša, Škijuša, Tijanovi doci, Tomašica, Torlakovac, Tornjani, Trn, Trsje, Uločica, Vardišće, Velika njiva, Velika vlaka, Višnjica, Vlačica, Vlaka, Voćnjak, Vrtača, Za guvnom, Zećeva vlaka.
1930-ih godina u Kovačevu Polju je bilo 45 obitelji, 23 katoličke i 22 muslimanske.
Od katoličkih obitelji ovdje su živjele: jedna obitelj Dodik porijeklom iz Dalmacije, dvije obitelji Jurića ili Nikolića porijeklom iz Imotskog, jedna obitelj Stape ili Stapići koja je doselila s Kozla, dvije obitelji Stipića doselile su iz Rumboka, tri obitelji Gliba porijeklom su iz Goranaca u Hercegovini, dvije obitelji Pedića doselile su iz Kopčića, dvije obitelji Stipića doselile su iz Ploče, dvije obitelji Augustinovića ili Vidovića također su doselile iz Ploče, četiri obitelji Grbeša potječu od obitelji Pinjuha iz Hercegovine, jedna obitelj Mitrovića doselila je iz Rakitna i dvije obitelji Bošnjaka.
Od muslimanskih obitelji u Kovačevu Polju su živjele: tri obitelji Šuškovića, pet obitelji Zečića, jedna obitelj Junuzovića, četiri obitelji Zukanovića, četiri obitelji Tabaka, šest obitelji Gorančića i tri obitelji Duvnjaka.
Poslije rata (1948.) u Kovačevu Polju je živjelo 279 stanovnika. Broj se povećavao tako je 1953. godine bilo 403 stanovnika, a 1961. godine 332 stanovnika. Poslije potopa Rame svi su Hrvati iselili, a i broj muslimana se naglo smanjio: 1971. godine bilo je 122 stanovnika, a 1981. godine 121 stanovnik. Pred zadnji rat (1991.) u Kovačevu Polju živjelo je 146 stanovnika. U ratu je selo bilo ispražnjeno. Tek poslije rata u selo se pomalo vraćaju Bošnjaci.
Apostolski vikar, biskup fra Marijan Bogdanović u svome izvješću o kanonskom pohodu od 27. 5. do 9. 12. 1768. godine navodi da je u Rami boravio od 17. do 21. srpnja 1768. i da je župa tada imala 12 naselja, 102 katoličke kuće, 985 katolika, a od toga je bilo 628 odraslih osoba i 357 djece.
Biskup fra Pavao Dragičević u svome izvješću od 29. veljače 1744. navodi da je župa Rama 12. studenog 1741. godine imala 12 naseljenih mjesta, 83 katoličke kuće, 857 katolika, a od toga je bilo 529 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 328 djece (nepričešćenih).
IZVOR Naselja Gornje Rame. Franjevački samostan Rama-Šćit
IZVORI I LITERATURA
Upoznajmo Ramu: Planina Smojnik. RPortal, 7.6.2021.
Planina Smojnik (na starim jugosl. topo-kartama upisana kao Smoljnik) uzdiže se iznad jugoistočne obale Ramskog jezera i brane HE "Rama", i dominira tim dijelom jezera. Najviši vrh Smojnika je Lisina (1261 m).
Smojnik, kao i većina ramskih planina, u prošlosti bila je naseljena tijekom cijele godine. Na njoj su pasla brojna stada ovaca kao I ostale stoke.
Uz uzgoj stoke, ljudi su na Smojniku uzgajali i povrtlarskie kulture koje su mogle uspijevati na njenom platou i južnim obroncima, najčešće krumpir.
Nakon izgradnje brane, u vrlo kratkom vremenskom periodu, Smojnik je ostao bez stanovnika, da bi zadnjih godina bio potpuno napušten, bez stada koja se se stoljećima na njemu napasala.
Spuštajući se sjevernom stranom Smojnika prema starom toku rijeke Rame dolazi se do predjela zvanog Pavo s kojega se pruža nevjerojatan pogled na samu branu i veći dio jezera, kao i na dio nekadašnjeg toka rijeke Rame. Na Pavo se nastavlja Strmolje čiji je najviši vrh Kamenita dica visok 912 m i on dominira nad okolnim predjelima. Kao na „dlanu“ s njega se prema zapadu vidi veći dio Gornje Rame, prema istoku: Višnjani, Lug, Uzdol, Klek, Studena planina... Do vrha Smojnika može se doći nekadašnjim putom od Kovačeva polja preko kamenoloma i Kamenica ili putom koji s Maglica preko Odornice izlazi na plato Smojnika.
Želeći oteti zaboravu i zubu vremena ono malo što je ostalo od nekadašnjih stanovnika, članovi HPD “Rama” do sada su imali nekoliko akcija, između kojih ćemo izdvojiti onu na čišćenju lokve i lokaliteta Kolibišće, koja je, prema svjedočenju nekadašnjih stanovnika, starija od 100 godina i nekada je bila izvor života, posebno za stoku.
Da bi se olakšalo snalaženje u porostoru i siguran uspon do najvišeg vrha Smojnika, 2013. godine trasirana je i većim dijelom markirana planinarska staza koja započinje kod kamenoloma iznad Kovačeva Polja I preko Kamenica vodi do najvišeg vrha.
Kao vrsna poznavateljica ovoga prostora, ovu akciju markiranja predvodila je Ruža Beljo, naša počasna članica. Nažalost, život često ima svoje planove koji nisu ni blizu našima. Bolest i smrt naše članice promijenili su puno toga… Na sjednici Upravnog odbora HPD “Rama” jednoglasno je prihvćena inicijativa, da po završetku ova staza, kao mali znak sjećanja i poštovanja nosi njeno ime.
Akcija markiranja i uređivanja staze koja nosi njeno ime urađena je 2014. godine, tako da svi oni koji žele upoznati i ovaj dio Rame, bez ikakvih problema ovom stazom mogu se uputiti na Smojnik.
Smojnik. HPD "Rama" http://hpd-rama.com/index.php/ramske-planine/item/33-ramske-planine-smojnik
Smojnik, kao i većina ramskih planina, u prošlosti bila je naseljena tijekom cijele godine. Na njoj su pasla brojna stada ovaca kao I ostale stoke.
Uz uzgoj stoke, ljudi su na Smojniku uzgajali i povrtlarskie kulture koje su mogle uspijevati na njenom platou i južnim obroncima, najčešće krumpir.
Nakon izgradnje brane, u vrlo kratkom vremenskom periodu, Smojnik je ostao bez stanovnika, da bi zadnjih godina bio potpuno napušten, bez stada koja se se stoljećima na njemu napasala.
Spuštajući se sjevernom stranom Smojnika prema starom toku rijeke Rame dolazi se do predjela zvanog Pavo s kojega se pruža nevjerojatan pogled na samu branu i veći dio jezera, kao i na dio nekadašnjeg toka rijeke Rame. Na Pavo se nastavlja Strmolje čiji je najviši vrh Kamenita dica visok 912 m i on dominira nad okolnim predjelima. Kao na „dlanu“ s njega se prema zapadu vidi veći dio Gornje Rame, prema istoku: Višnjani, Lug, Uzdol, Klek, Studena planina... Do vrha Smojnika može se doći nekadašnjim putom od Kovačeva polja preko kamenoloma i Kamenica ili putom koji s Maglica preko Odornice izlazi na plato Smojnika.
Želeći oteti zaboravu i zubu vremena ono malo što je ostalo od nekadašnjih stanovnika, članovi HPD “Rama” do sada su imali nekoliko akcija, između kojih ćemo izdvojiti onu na čišćenju lokve i lokaliteta Kolibišće, koja je, prema svjedočenju nekadašnjih stanovnika, starija od 100 godina i nekada je bila izvor života, posebno za stoku.
Da bi se olakšalo snalaženje u porostoru i siguran uspon do najvišeg vrha Smojnika, 2013. godine trasirana je i većim dijelom markirana planinarska staza koja započinje kod kamenoloma iznad Kovačeva Polja I preko Kamenica vodi do najvišeg vrha.
Kao vrsna poznavateljica ovoga prostora, ovu akciju markiranja predvodila je Ruža Beljo, naša počasna članica. Nažalost, život često ima svoje planove koji nisu ni blizu našima. Bolest i smrt naše članice promijenili su puno toga… Na sjednici Upravnog odbora HPD “Rama” jednoglasno je prihvćena inicijativa, da po završetku ova staza, kao mali znak sjećanja i poštovanja nosi njeno ime.
Akcija markiranja i uređivanja staze koja nosi njeno ime urađena je 2014. godine, tako da svi oni koji žele upoznati i ovaj dio Rame, bez ikakvih problema ovom stazom mogu se uputiti na Smojnik.
Smojnik. HPD "Rama" http://hpd-rama.com/index.php/ramske-planine/item/33-ramske-planine-smojnik