|
  |
|
SREDIŠNJI POJAS > PODRUČJE VISOKE HERCEGOVINE > PLANINSKI VIJENAC CRVANJ - LEBRŠNIK > Crvanj
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Zimomor, 1921 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.3816, 18.1752
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Zimomor, 1921 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.3816, 18.1752
O planini ...
|
|
UvodCrvanj je planina u sjeveroistočnoj Hercegovini. Njezina dva najviša grebena protežu se u smjeru sjever-jug. Na sjeveru je omeđena Neretvom, sa juga i jugozapada Nevesinjskim poljem, a sa istoka prostranom visoravni Morine.
Građena je pretežno od trijaskih i jurskih vapnenaca (krečnjaka) s razvijenim krškim oblicima. Najviši vrhovi su Zimomor 1921 m, Previja (1803 m prema topog. karti SFRJ, odn. 1856 m prema Wikipediji), Veliki Gradac 1850 m i Ledenica 1827 m. Slabo razvijenu rječnu mrežu čine Živanjski potok (pritok Neretve) i otoka Uloškog jezera - potok Jezernica, koji se također ulijeva u Neretvu. Sjeverni i sjeveroistočni dio planine je šumovit (hrast, bor), a ostalo je pod pašnjacima. Na planini se uglavnom nalaze privremena pastirska naselja. Planina zauzima sav sjeveroistočni dio nevesinjske općine. IZVOR WIKIPEDIJA ENGLISH SUMMARY: CrvanjCrvanj is a mountain in northeastern Herzegovina. Its two highest ridges stretch in the north-south direction. To the the north it is bounded by Neretva river, from the south and southwest by the Nevesinjsko polje (the Field of Nevesinje), and to the east the large highland plateau of Morine. It is built mainly from Triassic and Jurassic limestone, with developed karst forms. The highest peaks are Zimomor (1,921 m), Previja (1,856 m), Veliki Gradac (1,850 m) and Ledenica (1,827 m). The poorly developed river system consists of Živanjski potok (tributary of Neretva) and the Jezernica stream, which flows out of Ulog´s lake (Uloško jezero), and also flows into the Neretva River. The northern and northeastern part of the mountain are covered with forests (oak, pine), and the rest is predominately under the pastures. On the mountain there are mainly temporary shepherd settlements. The mountain occupies all the northeastern part of the Nevesinje municipality. 
Naslovna fotografija
Sjeverozapadna padina grebena Zimomora Zapisali su o Crvnju Crvanj planinu, narod još zove Zelengora, pa je treba lučiti od poznate bosanske Zelengore. Uzdiže se na sjevero-istočnoj strani Nevesinjskog polja poput kusaste, zelene piramidne gromile, pa se kosim nagibom spušta u ravne Morine, poznate sa svojih bura i vijavica, koje je i narod u pjesmi opjevao. Sjeverne su strane razdvojene potokom Živnjem i spuštaju se ka Neretvi, koja je više Uloga izvršila svoje naporno djelo presjekavši svojim koritom smjer dinarski. Strme i sumorne strane ove čunjaste gromade završavaju vrtačama prekritim platoom, na čijem se južnom dijelu izdiže šiljasti vrh Zimomora (1921 m). S njega se otkriva potpun pogled na nazubljenu Velež, a istočno odatle, nad samim Morinama izbijaju lijepi vrhovi Maglaja (1761 m) i Previje (1804 m). U sjevernom pregorju prema Ulogu ima lijepo Jezero, iz kojeg odvodi vodu riječica Jezemica. pritočica Neretve. Josip Fleger: Planine Hercegovine. Hrvatski planinar 1934., 10-12 |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine Crvanj
Oglašavajte ovdje:
|
|
Pogled na Crvanj
Pogled prema Crvnju od sela Bojišta koje se smjestilo podno padina Veleža i u blizini Alagovačkog jezera. |
GEOGRAFIJA (ZEMLJOPIS) PLANINE
Crvanj, detalj stare topografske karte
Izvorno mjerilo 1:300.000; Sekcija: Sarajevo |
Reljef Crvnja i okolnog područja
|
PRIRODA
Vegetacija
|
Mnoge suvremene posjetitelje Crvnja iznenaditi će pojedini povijesni zapisi u kojima se on opisuje kao “šumovita planina”. Oni takav dojam neće imati ako Crvnju prilaze i uspinju planinu s lokacija na Nevesinjskom polju. Razlog tomu je vjerojano današnja razvijenija prometna mreža i lakši pristup zapadnim padinama planina motornim vozilima iz smjera Nevesinja. Nekada, kada se iz Sarajeva dolazilo do ovih krajeva, i obilazilo, odn. istraživalo ovu planinu, njoj se pristupalo iz tzv. uloškog, odn neretvanskog smjera, područjima Crvnja koja su tada bila, jednako kao i danas, prekrivena gustim šumama. Nasuprot tomu, na zapadnim padinama danas prevladavaju sporadične šume (prošarane šumskim jezicima koji slijede uvale i sekundarne planinske grebene nad uvalama), šumarci i travnjaci, a na vršnom području prevladavaju travnjaci i kamenjar s niskom vegetacijom kamenjara.
|
Vegetacija na zapadnim padinama Crvnja
|
|
Mezarje u selu Borovčići
Borovčići su se smjestili pod sjeverozapadnim padinama Crvnja. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
|
|
19. stoljeće1875.
U okolici Nevesinja izbija tzv. Hercegovački ustanak. Hercegovački ustanak (1875.-1878.) Hercegovački ustanak (1875.-1878.), Bosansko-hercegovački ustanak ili Nevesinjska puška bio je pretežno srpski ustanak podignut u okolici Nevesinja 1875. godine protiv otomanske vlasti koji se ubrzo proširio na cijelu Bosnu i Hercegovinu. Trajao od 9.7.1875. do 4.8.1877. godine. 1875. 9.6.1875. jedan od prvih sukoba Hercegovaca i Osmanlija izbio je na brdu Gracu kraj Nevesinja. 29.8.1875. ustanici su nakon cjelodnevnih borbi skršili otpor osmanske posade i osvojili Nevesinje. 1876. Ustanike su podržale oružjem i dobrovoljcima Crna Gora i Srbija što je dovelo do početka Srpsko-turskog rata i nastanka tzv. Velike istočne krize. U Bosnu su nagrnuli i mnogi Hrvati i Slovenci, pa čak i neki talijanski garibaldinci, koji su svi bili uvjereni da je na pomolu veliko budenje Južnih Slavena. U srpnju/julu 1876. Srbija i Crna Gora navijestile su rat Otomanskom Carstvu, sporazumijevši se da će prva anektirati Bosnu a druga Hercegovinu. Ponašanje Srbije učvrstilo je ionako neprijateljski stav otomanskih vlasti prema pravoslavnom pučanstvu. U odgovoru na ustanak, bosanski namjesnik okupio je vojsku koja je djelovala okrutno ali nedjelotvorno. Oni su, bojeći se općeg prevrata, počeli terorizirati seljake. Godine 1876. popaljeno je na stotine sela i pobijeno najmanje 5000 seljaka. Do kraja te godine broj izbjeglica iz Bosne i Hercegovine popeo se na najmanje 100.000, a možda čak i na 250.000. 1877. Godine 1877. i Rusija je navijestila rat Otomanskom Carstvu. U ustanku su se istakli Тripko Vukalović, Mićo Ljubibratić, Maksim Baćović i dr. Posljedica ustanka i ratova koji su vođeni protiv Otomanskoga Carstva bio je Berlinski kongres 1878., na kojem su Crna Gora i Srbija dobile nezavisnost i određena teritorijalna proširenja, ali ne i Bosnu i Hercegovinu koju je Austrougarska okupirala, iako je de jure ostala u sastavu Otomanskoga Carstva. 1878.
Nakon što je Austro-Ugarska zaposjela Bosnu i Hercegovinu, brojni ovdašnji muslimani počeli su prodavati svoja imanja, zemlju i iseljavati u Tursku, što je osobito bilo izraženo u nevesinjskom području, više nego u drugim krajevima BiH. Prodavali su ih brojnima iz Donje Hercegovine, osobito katolicima. Po donjem kraju Nevesinjskog polja naselilo se mnoštvo Hrvata, katolika, iz stolačkog, mostarskog i ljubuškog kotara. |
Kulturno-povijesna baština
Nevesinjsko okružje ima izuzetno mnogo stećaka, po nekima najviše u čitavoj Bosni i Hercegovini. U stotinu skupina nalaze se čak 3.884 stećka. U selu Krekovima, podno padina Crvnja, nalazi se nekropola sa 452 stećka, za koju kažu da je najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini.
Narodna baština i običaji
|
Nevesinjska olimpijada
Nevesinjska olimpijada je tradiocionalna sportska i kulturna manifestacija koju organizira Općina Nevesinje, a održava se u kolovozu/avgustu na Bratačkom lugu kod Nevesinja. Korijeni natjecanja potječu iz 1850. kada su se počele organizirati konjičke utrke na Bratačkom lugu. U samome početku u njima su sudjelovali domaći ljudi, a kasnije krug sudionika, ali i disciplina širio. Prvi sačuvani plakat koji je čuva u arhivi Crkvene Opštine Nevesinje potječe iz 1891. godine. Do današnjih dana se ova manifestacija prekidala samo u dva navrata: u vrijeme Drugog svjetskog rata i rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.).Sve vlasti su podržavale ovaj događaj, od Turskog Crstva, Austro-Ugarske, Jugoslavije, sve do Bosne i Hercegovine (RS). 2018. je održana 143. Nevesinjska olimpijada. Godine 2019. manifestacija je nominirana za UNESCO-v popis nematerijalnih kulturnih dobara. Na natjecanju su zastupljene tradicionalne i moderne sportske discipline. Neke od tradicionalnih disciplina su: konjičke trke (centralni događaj), bacanje kamena s ramena, skakanje na mijeh, potezanje konopa, potezanje klipa, penjanje na stub nmazan lojem, trka u džaku, trka sa jajetom u kašici, skok u dalj iz mjesta, skok u vis iz mjesta, trka na 1500 m. Maskota Nevesinjske olimpijade je Ero, kršni Hercegovac u narodnoj nošnji i opancima. Zanimljivosti
|
Nevesinjska olimpijada, arhivska fotografija
Nevesinjska olimpijada od 05. do 12. avgusta (08.06.2018.)
Proizvodnja: Herceg televizija 
Ljubo Krmek: Morine - Priče iz Humine
OTVORI I PROČITAJ! |
|
Bijeli pijesak
Jedan od uspona na vrh Zimomor vodi njegovim zapadnim padinama, područjem koje se naziva Bijeli pijesak, a koje obilježavaju pruge kamenog materijala koje podsjećaju na kožu tigra ili zebre. |
VRŠNO PODRUČJE
U reljefu planine Crvanj izdvajaju se dvije glavne mase koje se pružaju u smjeru sjever-jug. Istočna masa ima tri dijela koji se još nazivaju Prenjski Crvanj, Maglić i Vranješ, dok zapadni, viši lanac čini masa Zimomora (na jugu) i sjevernije niz vrhova Gradac (Veliki i Mali), Gradina, Ledenica i dr.
Iz Presjeke, preko Močila na Zimomor
Crvanj, područje između Presjeke i Zimomora; detalj stare topografske karte
Izvorno mjerilo 1:25.000 |
Opis uspona |
Močila
Iznad Močila
|
Močila su prostrana planinska zavala, amfiteatrlnog oblika, podno zapadne strane glavnog grebena Crvnja. To je područje s brojnim izvorima, od kojih je najpoznatiji istoimeni izvor Močila. Područje je velikim dijelom prekriveno travom i mjestimice prošarano šumarcima bjelogoričnog i crnogoričnog drveća.
Voda je od izvora na Močilima, nizvodno, prema selu Presjeka provedena podzemnim cijevima, a na pojedini lokacijama su na cjevovodu izgrađeni šahtovi - bunari. Jedna od staza kojima se obično uspinje na Zimomor, od sela Presjeka do Močila ide paralelno s uvalom Crvanjskog potok, i prati ovaj vodovod. Staza nije često korištena te je prilično zarasla i prekrivena popadalim drvećem stradalim od požara (stanje, proljeće 2019.) Na Močilima se mogu vidjeti i ostaci nekadašnjih katuna, danas napuštenih. |
Previja (predjel, prijevoj)
Pogled na Zimomor iz smjera sjevera, sa Previje
|
Bijeli pijesak
Južno od Močila, a zapadno od Zimomora, nalazi se prostrana planinska terasa nazvana Bijeli pijesak, prepoznatljiva po prugama kamenog materijala na padinama koje se dižu na njezinoj istočnoj strani (padine vrha Zimomor), a koje podsjećaju na kožu tigra ili zebre.
Pogled s grebena Zimomora preko područja zvanog Bijeli pijesak, prema Nevesinjskom polju, Veležu (na horizontu, lijevo) i Prenju (desno)
Uvala na području Bijeli pijesak
|
Bijeli pijesak, u pozadini dijelovi Nevesinjskog polja
|
Zimomor
Na Zimomoru, najvišem vrhu Crvnja
|
Najviši vrh Crvnja, visok je 1920 metra. Zimomor je bez grmova i visoke vegetacije te zatravnjen, a zbog velike količine sitnog, drobljenog kamena - vapnenca izgleda kao velika jednolična sivo-zelena masa.
Uzeir Beširović, poznati bosansko-hercegovački planinar zapisao je kako je ime Zimomor dobio zato što sve živo mori, zimi hladnoćom, ljeti vrućinom. Te je dodao: Ovdje je, na ovom golom vrhu, vječito poprište i sukob vjetrova. Ničeg značajnog ni lijepog nema.Jedina i najveća mu je vrijednost što pruža dalekosežne vidike. Pogled sa Zimomora
S najvišeg vrha Crvnja odličan je pogled na vrhove u Bosni, Hercegovini, Dalmaciji i Crnoj Gori. U okoici se vide Velež, Prenj, Bjelašnica, Visočica, Treskavica, Zelengora i Leija, Maglić Bioč, Volujak, Durmitor, gatačka Bjelašnica, Orjen, do planina koje se uzdižu u morskom zaleđu u Hercegovni i Dalmaciji. Podno Zimomora vidi se prostrano Nevesinjsko polje, koje niska planina Crna gora odvaja od područja Zijemlja. |
Pogled sa Zimomora u smjeru sjevera
Previja
Vrhovi Velika Previja (1803 m) i Mala Previja (1734 m) nalazi se jugoistočno od najvišeg vrha Zimomora. Vrhovima je moguće pristupiti iz više pravaca: iz smjera Kainovika (preko naselja Ulog i Uloškog jezera), iz smjera Nevesinja (usponom iz sela Presjeka, preko grebena Zimomora), te s visoravni Morine (njome prolazi cesta Kalinovik - Ulog - Nevesinje).
|
Staza Svatovsko groblje (Morine), Zimomor (1920 m, Crvanj)
Staza Borovčići, Zimomor (1920 m, Crvanj) Staza Kruševljani, Zimomor (1920 m, Crvanj) Staza Crvanjsko jezero, Zimomor (1920 m, Crvanj), Morine Crvanjsko jezero - Kutlovića mahala (Kutlovići).... Gornja Bijenja - Crvanjsko jezero (s. Jezero), 15 km |
Uspon na Zimomor (Crvanj)
Autor: Mehmed Adzem Opis videa: Uspon na Zimomor, najveći vrh planine Crvanj (1920 mnv). Polazna tačka selo Kruševljani, Nevesinje. |
DUŽ ZAPADNE PADINE
Crvanj, sjeverozapadni dio - sjeverno od sela Presjeka; detalj stare topografske karte
Izvorno mjerilo 1:100.000; Sekcija: Nevesinje
Izvorno mjerilo 1:100.000; Sekcija: Nevesinje
Crvanj, jugozapadni dio - južno od sela Presjeka i sjeverno od Kifina Sela; detalj stare topografske karte
Izvorno mjerilo 1:100.000; Sekcija: Nevesinje
Izvorno mjerilo 1:100.000; Sekcija: Nevesinje
Nevesinjsko polje
Nevesinjsko polje je krško polje u Istočnoj Hercegovini, u općini Nevesinje. Obuhvaća površinu od 180 km², proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. u duljino 24 kilometra i širino 8,5 kilometara. Uz površinom najvećeg dijela Nevesinjskog polj, pod Neveinjsko polje (u širem smislu) ubrajaju se i tri manja Lakatsko i Mačipolje na zapadu, Kljunsko polje i Kruševo polje (Gornje polje) na istoku i Zovidolsko polje na jugu. Okruženo je planinama Velež, Crvanj, Sniježnica, Glog, Nekudina, Mala ruda, Orlovica i Kruške na nadmorskoj visini 820-1110 metara.
Dno je izgrađeno od naslaga šljunka, pijeska, gline, kao i od fluvijalnih i fluvioglacijalnih nanosa.
Polje je prekriveno plavinsko – riječnim i močvarno – jezerskim naslagama. Na proluvijalne naslage nadovezuju se aluvijalne. Proluvijalne naslage javljaju se na izlazima dubodolina u ravan polja. Sam šljunak ovih plavina vodi djelimično podrijetlo od konglomerata gornjeg eocena.
Sjeveroistočne padine Veleža prekrivene su morenskim materijalom, koji na području Mači polja prelazi u fluvioglacijalne naslage, a zatim dalje naniže u naslage plitkog jezera i močvare. Oko morenskih bedema i pokrivača javljaju se zone sipara i breča, koji predstavljaju stariju, bolje povezanu siparsku drobinu. Sličan raspored morenskog materijala i siparišnih obronačnih sedimenata nalaze se i u Močilima na padini Crvanj planine, sjeveroistočno od Nevesinjskog polja.
Polje je periodično plavljeno. Plavno razoblje traje od studenog/novembra do svibnja/maja. Najveće jezero u polju je Alagovac (Aligovac).Nevesinjskim poljem teče jedna veća rijeka Zalomka, s pritokama Zovidolska reka, Bukovik, Vučine i dr.
Najveće naselje u polju je Nevesinje. Osim njega po oboda su nalaze još tridesetak manjih sela i varoši. Stanovništvo se bavi poljoprivredom, povrtlarstvom i voćarstvom, kao i stočarstvom. U polju se gaje planinska žita, krumpir i kupus, voće i stoka. Poljem dominira vegetacija šikara, žbunova i niskog drveća.
WIKIPEDIJA
Dno je izgrađeno od naslaga šljunka, pijeska, gline, kao i od fluvijalnih i fluvioglacijalnih nanosa.
Polje je prekriveno plavinsko – riječnim i močvarno – jezerskim naslagama. Na proluvijalne naslage nadovezuju se aluvijalne. Proluvijalne naslage javljaju se na izlazima dubodolina u ravan polja. Sam šljunak ovih plavina vodi djelimično podrijetlo od konglomerata gornjeg eocena.
Sjeveroistočne padine Veleža prekrivene su morenskim materijalom, koji na području Mači polja prelazi u fluvioglacijalne naslage, a zatim dalje naniže u naslage plitkog jezera i močvare. Oko morenskih bedema i pokrivača javljaju se zone sipara i breča, koji predstavljaju stariju, bolje povezanu siparsku drobinu. Sličan raspored morenskog materijala i siparišnih obronačnih sedimenata nalaze se i u Močilima na padini Crvanj planine, sjeveroistočno od Nevesinjskog polja.
Polje je periodično plavljeno. Plavno razoblje traje od studenog/novembra do svibnja/maja. Najveće jezero u polju je Alagovac (Aligovac).Nevesinjskim poljem teče jedna veća rijeka Zalomka, s pritokama Zovidolska reka, Bukovik, Vučine i dr.
Najveće naselje u polju je Nevesinje. Osim njega po oboda su nalaze još tridesetak manjih sela i varoši. Stanovništvo se bavi poljoprivredom, povrtlarstvom i voćarstvom, kao i stočarstvom. U polju se gaje planinska žita, krumpir i kupus, voće i stoka. Poljem dominira vegetacija šikara, žbunova i niskog drveća.
WIKIPEDIJA
Kovačići
Kljuna
Kljuna u Kljunskom polju
Presjeka
|
|
Kruševo polje
Borovčići
|
|
Prkovići
NA JUGOZAPADNOM DIJELU CRVNJA
Krekovi
|
Selo Krekovi se nalazi na južnim obroncima planine Crvanj, 1 km sjeverno od Kifina Sela. U tom području se nalaze i veća sela u Nevesinjskom polju. Kroz ili pored njih prolazila je trasa glavne antičke komunikacije koja je povezivala dijagonalno ovaj dio polja od jugoistoka ka sjeverozapadu, a na nju je nalegla i sadašnja cesta. Selo Krekovi i nekropola sa stećcima Kalufi iznad sela su malo izmaknuti istočno od spomenute trase. Do Krekova se dolazi lokalnim putem iz Kifinog Sela.
Nekropola sa stećcima Kalufi KOORDINATE: 43°18'42.16"N; 18°11'54.51"E Za nekropolu Kalufi sa 462 stećka, kažu da je najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini. Od Kalufa vodi markirani pješački put prema Svatovskom groblju na Morinama. Kalufi su nekropola stećaka iz 14. i 15. stoljeća, koja se nalazi na zajedničkoj listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj. Nekropola je i nacionalni spomenik BiH. Broji 462 stećka, od čega 295 ploča, 150 sanduka, 3 sljemenjaka i 14 antičkih spolija u sekundarnoj upotrebi. Prostire se na površini od oko 18000 m 2. Stećci su klesani od vapnenca bolje kvalitete, većinom pravilno oblikovani, ali ima primjeraka slabije obrade i čak amorfnih. Ljudske figure pojavljuju se na 2 spomenika: muška figura sa štitom i mačem. Najukrašeniji je sanduk br. 43. Na tri strane je friz od povijene lozice sa trolistovima. Ispod je urezana scena lova na jelena, uokvirena tordiranom trakom. Na istočnoj čeonoj strani je urezan veliki štit, a ispod njega mač. Na štitu je kosa pruga i polumjesec. Na sjevernoj bočnoj strani, uokvirena tordiranom trakom, je urezana scena turnira sa 4 viteza konjanika. Na južnoj bočnoj strani su dvije horizontalno postavljene scene. Dijeli ih tordirana traka. U gornjem dijelu je urezana scena mješovitog kola. Donja scena prikazuje dvoboj vitezova na konjima. Između njih stoji žena koja pridržava uzde oba konja. Iza vitezova je po jedna muška figura s kopljem. Mijatovci U zaselku Mijatovci nalazi se i nekropola sa stećcima Rajkov kamen, koja se može smatrati i sastavnim dijelom nekropole na obližnjem lokalitetu Kalufi. To je mala nekropola koja se sastoji od dvije cjeline. Također je nacionalni spomenik. IZVORI I LITERATURA WIKIPEDIJA: Kalufi Nekropola sa stećcima Kalufi, historijsko područje - Oduka o proglašenju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 2.3.2004. |
|
Kifino Selo
|
Kifino Selo (Tučevo) je naseljeno mjesto u opštini Nevesinje. Kroz Kifino Selo protječe rijeka Zalomka (Sitnica). Dobilo je ime po begu Mehmedu Kifu. U Kifinu Selu se nalazi i Crkva Svete Trojice, na brdu Drenovik. S južne strane crkve se nalazi spomenik srpskom svećeniku i vojvodi Petru Radoviću.
Most "Ovčji brod" Nacionalni spomenik BiH Pećina Provalija
Ova špilja nalazi se u Gaju, zaselku Kifina Sela. Udaljena je oko 500 m od magistralne ceste M6.1 (dionica Nevesinje - Gacko; istočno od Kifina Sela). Do špilje se može doći suhim koritom potoka Surdup. Zbog svojih prirodnih vrijednosti pećina Provalija je 1954. godine, rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti, stavljena pod zaštitu države kao spomenik prirode. U arhivi Zavoda i danas se mogu naći podaci o ovom objektu, međutim detaljno spelološko istraživanje nije rađeno. Između ostalog, može se naći podatak da pećina nosi dva imena i da je narod zove i Mala Vjetrenica. Prema predaji, pećina je imala povijesno značenje jer su se u njoj skrivali neki odmetnici za vrijeme austro-ugarske vlasti. Navodno je baš tim povodom, ulaz u ovu pećinu bio zazidan. Sama pećina je nekada bila jedan od izvora potoka Surdup, a i danas su sedreni bazeni (bigrene kade) u pećini ispunjene vodom i u najsušnijem razdoblju. Iznad špilje se nalazi stijena Vjetrača, te selo Koleško. Ulaz u pećinu je malih dimenzija, širine 0,73 m x 0,30 m. s vertikalnim zidom od 1,7 m. Godine 2017. i 2018. održane su međunarodne speleološke ekspedicije, s ciljem istraživanja, topografskog snimanja špilje Provalija u svrhu njenog stavljanja pod zaštitu. No zbog svoje dužine i velikog broja sustava kanala špija nije do kraja istražena niti nakon ove dvije ekspedicije. Sa do sada izmjerenih i ucrtanih 2674 m kanala špija je zauzela četvrto mjesto po dužini u BiH (podatak iz 2018.). Po konfiguraciji terena i pravcu pružanja kanala ima ogromni potencijal za dalje istraživanje. Poznavatelj tvrde kako po ljepoti špiljskog nakita, Provalija spada među najljepše u bivšoj Jugoslaviji. Ovdje su pronađene izuzetno rijetke forme špiljdskog nakita: helektiti i pećinski biseri. IZVORI Šetnja nevesinjskim podzemljem - pećina Provalija. Turistička organizacija Nevesinje Nastavak istraživanja pećine Provalija. Turistička organizacija Nevesinje Pećina Provalija, PED Zimomor, 10.10.2017. (fotografije) |
Drenovik
Rimska krstasta fibula, bronza, 2-4.vijek nove ere, pronađena na lokalitetu Drenovik (Nevesinje), gdje je postojalo Rimsko naselje sa utvrđenjem. Krstaste fibule su obično nosili Rimski vojnici, legionari. Izvor: Turistička organizacija Nevesinje, Facebook Zemljom Hercegovom: Kifino Selo
Proizvodnja: Herceg televzija (2015.) Kifino Selo - Zapis o selu
Proizvodnja: RTRS Pećina Provalija, planovi
|
Pridvorci
Hram Svetog Vukašina u Pridvorcima. U pozadini, sjeverna strana grebena Veleža.
|
Hram Svetog Vukašina
Crkva u Pridvorcima, posvećena 2011. godine, ima kameni ikonostas i prvi je hram u Srpskoj pravoslavnoj crkvi posvećen Svetom Vukašinu. Na redovnom zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve 1998. godine Vukašin je kao ispovijednik unijet u Imenoslov SPC. |
Jezero Alagovac
|
Alagovac (naziva se i Nevesinjsko jezero) je umjetno jezero, smješteno ispod planine Velež, oko 4 km sjeverno od Nevesinja. Nastalo je 1968 godine, izgradnjom brane koja regulira otjecanje voda u ponor Ždrijelo. Ovo je najveće jezero u Nevesinjskom polju. Površina jezera je oko 40 hektara, a dugo je oko 2,5 km. Iako je napravljeno za opskrbu Nevesinja pitkom vodom, danas se koristi i u turističke i ribolovne svrhe. Plaže su pješčane. Jedna plaža ima uređen kamp s odbojkaškim igralištem, klupama i roštiljima. Na šetalištu oko jezera postavljene su klupe, a postoje i mjesta za roštiljanje. U jezeru se mogu naći nekoliko vrsta ribe: šaran, som bijeli amur i tolstolobik. Sezona ribolova traje od ožujka/marta do listopada/oktobra. Jezero Alagovac redovno poribljava Sportsko ribolovno društvo "Zalomka" iz Nevesinja koje i upravlja ribolovom na jezeru. Jezero je od glavne asfaltne ceste zaštićeno šumom, a do njegovih obala vode smo makadamski putovi.
Jezero je do danas ostalo prirodno i očuvano zbog njegove funkcije opskrbe Nevesinja pitkom vodom. No, kako je planirano dovođenje izvorske pitke vode iz Zovog Dola-Udbine, već se čuje kako će se oko njega dozvoliti gradnja vikendica i ugostiteljskih objekata. 
Vegetacija na obalama jezera Alagovac
Jezero Alagovac u Nevesinjskom polju, planina Velež u pozadini
|
Jezero Alagovac, s okolicom, na staroj topografskoj karti
Izvorno mjerilo 1:25.000; Sekcija Nevesinje 575-1-3; Sadržaj dopunjen 1972. 
Obala jezera Alagovac
|
Nevesinje
Gradić Nevesinje, s okolicom, na staroj topografskoj karti
Izvorno mjerilo 1:25.000; Sekcija Nevesinje 575-1-3; Sadržaj dopunjen 1972. 
Pogled na Nevesinje podno brijega Knežac, i Nevesinjsko polje u pozadini. Pogled s ceste Mostar - Nevesinje
|
ISTOČNIM DIJELOM CRVNJA - od Neretve do Zalomke
Ulog
|
Ulog je naseljeno mjesto, koje se smjestilo uz rijeku Neretvu, u općini Kalinovik. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u naselju je živio 61 stanovnik.
Iz Nevesinja se u ulog dolazi prelaskom Morina iz Kifina Sela. Blizu Uloga je Uloško jezero. Ulog tvori više mahala - Miralići, Piralići, Mahala, Bukve. Nema podatka po čemu je Ulog dobio ime. Ovdje su brojna arheološka nalazišta, slabo istražena. Područje je vrlo bogato nekropolama stećaka, koje su brojne uz cese koje vode prema Ulogu. Mjesto se spominje u 15. stoljeću kao područje na kojem se nalazila carina. U blizini su srednjovjekovne utvrde Obalj i Ljušci. Ovim su krajem hodile mnoge karavane, putnici namjernici, vojske i nomadi sa stokom. Putopisac Evlija Ćelebija 1664. godine je zabilježio prolazeći kroz Ulog da je tada ovdje bilo oko 150 kuća pokrivenih kamenim pločama. Ulog je bio i sjedište općine koja je postojala do 1963. godine, kada je ukinuta i a dijelovi te bivše općine razdijeljeni između općina Kalinovik i Nevesinje. Na popisu iz 1961. godine, općina Ulog imala je 5.104 stanovnika, od čega 2.778 Srba (54,42%), ostalo uglavnom Bošnjaka. Danas u mjestu Ulog živi samo nekoliko muslimanskih i desetak pravoslavnih porodica. Stanovništvo Dok je Ulog bio općina, obuhvaćao je naselja Bak, Cerovu, Dubravu, Galiće, Igri, Jablaniće, Jezero, Klinju, Kovačiće, Kruščicu, Lončare, Ljusiće, Mekoče, Melečiće, Mjedenik, Nedavić, Obade, Obalj, Obrnju, Plačikus, Pločnik, Pode, Poriju, Presjedovac, Pridvoricu, Rajac, Rastovac, Sela, Stambeliće, Strane, Susječno, Tmuše, Tomišlja, Trešnjevicu, Trnovicu, Tuhobić i Ulog. Na svome putu iz Foče u Hecegovinu, kroz kasabu Ulog prošao je slavni turski pisac Evlija Čelebija koji je u svom Putopisu zabilježio:
|
Početkom 20. stoljeća, katolici borčanskog kraja htjeli su izgradnju crkve za svoj dio župe. Trebala je biti u Klinji, no već pripremljenu gradnju crkve omeo je rat i na crkvu se čekalo preko dvadeset godina. Umjesto u Klinji, politika je odlučila da se filijalna crkva za borčanski dio nevesinjske župe u Ulogu, i to na Lučinama. Ulog je bio sjedište kotarske ispostave, imao je osnovnu školu i žandarsku vojarnu. Razlog zašto je crkva sagrađena u Ulogu je i taj što su trgovci iz Uloga Uroš Doder i ostali, te službenici iz tih javnih ustanova pretegli u ovoj odluci mjesta gradnje te je odlučeno da se crkva podigne u Ulogu, i to na Lučinama. Dok se skupljalo dragovoljne priloge za podići crkvu, prikupljatelji su nailazili na dobar odaziv. Ljudi su rado davali, kako je tko mogao, novcem ili u živom blagu. Izgleda da kao da su ljudi to jedva dočekali, jer se osjećalo nadolazeće vrijeme procvata i napretka, a da su za njima zauvijek ostala vremena kad su planištari i Humljaci s puškom u ruci čuvali svoja stada i obrađivali planinske imetke i kad su njihovi djedovi i očevi morali bježati i nastanjivati se po drugim planinama. Katolička crkva u Ulogu izgrađena je za župnikovanja fra Božidara Ćorića 1937. godine i posvećena sv. Ani, majci Blažene Djevice Marije. Sagrađena crkva je filijalna crkva župe u Nevesinju. Pripala su joj sela Obadi, Tomišlja, Cerova, Baketa, Boljuni i Obalj, ukupno 360 katolika. Novosagrađenu crkvu blagoslovio je biskup Alojzije Mišić. Za svetkovinu sv. Ane svake se godine u srpnju priređivalo svečano misno slavlje i vjernici su se u velikom broju okupljali sa svih strana. Tako je okrunjen život Hrvata katolika na ovim stranama. Danas se redovito uz ime sv. Ane spominje i njezin muž sv. Joakim. U Drugom svjetskom ratu Hrvati katolici Gornje Hercegovine teško su stradali. Tih su godina gotovo potpuno nestali. Godine 1942. ubijeno je i nestalo, bacanjem u hladnu Neretvu, mnogo župljana, među kojima i tek rođena djeca. Spomen-ploča u crkvi svjedoči o tom događaju. Dosta preživjelih se 1946. godine vratilo, no snažni pritisci učinili su da su napustili svoju djedovinu i raselili se diljem svijeta. Njihovi potomci žive danas u južnim krajevima Hercegovine, drugi su se raselili po Slavoniji, a poneki i dalje po svijetu. Ipak, stari kraj, svoju crkvu, groblja i grobišta ne zaboravljaju, pa danas svake godine na svetkovinu sv. Ane i sv. Joakima u Ulogu bude do 500 vjernika sa svih strana i brojnih zemalja, a podrijetlom iz uloškog kraja. Ratnih godina teško je stradala toliko čekana crkva sv. Ane i Joakima i u takvom ruševnom izdanju stajala je sve do 1973. godine. Tada je nevesinjski župnik fra Grga Martić pokrenuo aktivnosti za njezinu obnovu. Uz crkvu se nalazi i katoličko groblje. |
Uloško, odn. Crvanjsko jezero
|
Uloško ili Crvanjsko jezero je smješteno na području općine Kalinovik. Jezero nosi naziv Uloško po selu Ulogu koje se nalazi u blizini, odnosno Crvanjsko, jer se nalazi u podnožju planine Crvnja.
Nadmorska visina mu je 1058 metara. Dužina jezera je oko 500 metara, širina oko 200 metara, a dubina jezera je oko 25 metara. Ova dubina je na strani planine Crvanj (zapad), a prema suprotnoj strani postupno se smanjuje. Sa zapadne strane je brdo Mali Vrh (1274 m) dok ga sa sjeverne strane opkoljava bukova šuma. Starosjedioci kažu da postoji više izvora koji se nalaze u samom jezeru. Voda iz jezera (Jezernica) otječe i uljeva se u Neretvu. Jezero ima svoje izvore koji obnavljaju vodu, a iz njega ističe priličan potok što omogućava ribljem fondu preživljavanje tijekom zime kada se jezero zaledi. WIKIPEDIJA: Uloško jezero |
Crvanjsko jezero
Autor: Martin Brož; Wikipedija |
Morine
|
Morine je naziv za kršku visoravan u Visokoj, odn. Gornjoj Hercegovini. Visoravan je smještena dvadesetak kilometara od Nevesinja. Često ju nazivaju i Europski Tibet.
Pruža se 30-ak kilometara od Nevesinja prema Kalinoviku. Na zapadu je planina Crvanj, na sjeverozapadu, na suprotnoj obali Neretve je Visočica, na sjeveroistoku Treskavica, na istoku Zelengora, na jugu ponornica Zalomka. Ka sjeverozapadu je granica Morina vrh Ortorog, rub Crvnja, s druge su strane, prema zapadu, sela Seljani i Kruševljani, u Nevesinjskom polju. Cijele Morine prostiru se na 4700 hektara. Za Austro-Ugarskoj 700 hektara bilo je vlasništvo seljana, a ostalo carsko zemljište. U prosjeku su Morine visoke 1612 metara nad morem. Granica Morina prema sjeverozapadu je vrh Ortorog, rub Crvnja. Pristup Putem iz Nevesinja prema Gackom stiže se do Kifina Sela zatim slijede Plužine. U Plužinama se s asfaltne ceste skreće na makadamsku koja vodi prema Kalinoviku. Prolazeći kroz Donje i Gornje Plužine, dolazi se na visoravan Morine. Ime Više je teorija o nastanku imena. Jedne nagađaju da je dobila ime po obiteljima koje su ovdje davno živjele, kao što je kod većine naselja u Hercegovini, a prema drugoj da su dobile ime po smrti (od lat. mors, mortis – latinski smrt;campus mortorum-polje smrti), zbog surovih klimatskih uvjeta.Treća teorija je da je naziv Morine od staroslavenske boginje smrti, tame i podzemlja Morane, koja je ljudima donosila smrt. https://hr.wikipedia.org/wiki/Morine_(visoravan_u_BiH) Legenda o Svatovskom groblju na Morinama Krajem 18. stojeća (1796.) čuveni beg Ljubović iz Odžaka kod Nevesinja, na insistiranje njegove majke, pošao je s ujakom Muharembegom Muslibegovićem u Glasinac na Romaniji, kako bi izabrao jednu od triju djevojaka iz obitelji Šahinpašič. Mladom Ljuboviću se nije dopala niti jedna od djevojaka, pa se s njima pozdravio i krenuo nazad. Dan je bio vreo, sunce je pržilo, konji su posustali baš kada su se primakli kuli Čengića. Domaćin, čuveni beg Čengičje bio u Sarajevu pa ih njegova supruga Fatima pozva da tu zakonače, što oni odbiše želeći samo da se malo umiju i osvježe. Pošto je sluškinja Cvijeta bila zauzeta, majka naredi kćerki Umiji da gostima donese zlatom vezen peškir i biljurnu čašu da se osvježe. Kad Umija ugleda mladog Ljubovića, rodi se simpatija između njih dvoje. Na odlasku mladi Ljubović upita djevojku može li opet doć, našto ona samo klimnu glavom. Tako je mladi Ljubović nekoliko puta preko Morina išao lijepoj Umiji sve dok ne odluči da joj da prsten koji je ona prihvatila. I baš kad su planirali svadbu u Umiju se zaljubio još jedan beg, beg Lakišić iz Mostara, koji je po svoj prilici bio još bogatiji, pa je beg Čengić više volio da kćerku uda u Mostar nego u Odžak. Beg Lakišić je da bi dodatno ponizio bega Ljubovića, tražio od njega da mu pošalje konja Vranca na kome će jahat mlada i da lično on bude taj koji će voditi konja u svatovima. Ako to ne ispoštuje ili barem ne pošalje Vranca po slugi Huseinu, Lakišić ga izaziva na megdan. Da bi spasila sina jedinca majka bega Ljubovića je opremila slugu i okitila konja Vranca, te ih bez sinovog znanja poslala u Mostar. Lakišić je kako i priliči uglednoj porodici, organizovao svadbu, pozvavši mnogobrojne ugledne svatove. Po mostarskoj blagoj jugovini krenuli su po mladu, uzeli je, darovali kuću i krenuli nazad. Na Morinama ih je dočekalo orkansko nevrijeme, mećava, vjetar,smetovi i nezapamćena studen, koja probija kosti. Put je bio zatrpan snijegom. Svatovi su tumarali po bespuću i ogromnim snježnim smetovima, kroz koje su konji propadali i gubili snagu, a ljudi se na njima mrznuli. Svi svatovi su umrli od hladnoće osim mlade koja je jahala na konju bega Ljubovića, koji je dobro poznavao teren i bio neobično izdržljiv. Tako daje lijepa Umija na kraju završila na dvoru bega Ljubovića, što je i bila njena želja. 
|
Visoravan Morine
Autor: Mario Knezović; Wikipedija Zemljom Hercegovom: Katuni Morine (19.11.2016.)
Proizvodnja: Herceg televizija Morine - Bosanski Tibet
Autor: PD Željezničar Sarajevo Opis videa: Ta divna visoravana izmjedju Uloga i Kifinog sela pripada planini Crvanj. Prosli smo je biciklima i u njoj uzivali. Ko bi rekao da se od Sarajeva do Konjica moze putovati tri dana preci 230km i popeti 3500m visinske razlike. |
Zalomka
|
Zalomka je krška rijeka u sjevoistočnom dijelu Hercegovine. Izvire kod Gatačkog polja, a u gornjem toku, od Rašćelice do Fojnice naziva se i Đerope. Zalomka protječe kroz Nevesinjsko polje, gdje je zovu i Kolješka rijeka, i ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bune (37 m n.v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Njezina tzv. fiktivna brzina iznosi do 33,67 cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. Odnos između najviše i najniže razine vode u podzemlju polja iznosi do 312 m, što je najveća amplituda u svijetu.
Tijekom sušnog razdoblja Zalomka presuši, ostavljajući virove bogate ribom i pogodne za kupanje. U vlažnom, kišnom, razdoblju ona je bogatija vodom. Teče u prosjeku nešto više od 200 dana. Njezine pritoke su Zovidolska rijeka, Bukovik, Vučine i druge. Porječje Zalomke, odnosno Nevesinjskog polja predstavlja tektonsku depresiju koja je ograničena planinskim vijencima različitih visina. Južna polovica porječja uokvirena je relativno niskim planinama, dok na jeverozapada graniči s planinom Velež, na sjeveroistoku s planinom Crvanj i visoravni Morine, a na jugoistoku planinama Bjelašnicom i Babom. Granice porječja vrlo je teško odrediti u kršu zbog ispucalosti vapnenačkih stijena koje odvode vodu u krško podzemlje. 
Rijeka Zalomka između Gackog i Nevesinja
Autor: Julian Nyča, Wikipedija |
GORNJI HORIZONTI Bez obzira na prirodne vrijednosti Zalomke, Elektroprivreda RS je započela projekt ″Gornji horizonti″ upravo gradnjom akumulacije HE Dabar u Dabarskom polju. Osnovni koncept “Gornjih horizonata” sastoji se u prevođenju dijela gatačkih voda u Zalomku. Zatim je planirana izgradnja brane kod Pošćenja, tri km uzvodno od ponorske zone Biograd. Potopit će se dio polja, a ponor Biograd ostaviti na suhom. Ta voda bi se koristila na HE “Nevesinje”. Od brane će voditi tunel do vrela Vrijeke u Dabarskom polju, gdje će biti strojarnica HE “Dabar”. Iz Dabarskog polja te vode odlazile bi kanalima i tunelom između Dabarskog i Fatničkog polja u tunel Fatničko polje - Bileća. HE “Dabar” i “Nevesinje” su praktično ključni objekti projekta. Kasnije bi uslijedilo podizanje HE “Bileća”. Ovaj bi projek utjecao i na hidroelektrane na Trebišnjici, kao i na HE “Dubrovnik 1 i 2” Pored uobičajeno višestrukih negativnih djelovanja brana u kršu, koje se uglavnom odnose na uništavanja nepreglednih podzemnih ekosistema njihovim isušivanjem ili potapanjem, te uništenja endemičnog biljnog i životinjskog svijeta, Gornji horizonti će preko Bune, Bunice i Bregave oduzeti Neretvi oko 15 m3/s, što je prosječna jedna Bregava! Odluka se temelji na mišljenju od prije pedeset godina da Bregavi ne trebaju visoke vode, samo joj smetaju (Kraška polja… 1967). WIKIPEDIJA, Zalomka Studija uticaja na životnu sredinu i dokaza za izdavanje ekološke dozvole za hidroenergetsko postrojenja „Dabar“ - Studija o procjeni utjecaja na okoliša HE Dabar (PDF) |
AKTIVNOSTI
|
Bike - Crvanj, 23.10.13
Autor: Nenad Rajic Opis videa: Biciklističko-planinarska tura od Boraca iznad Konjica do vrha Zimomor, 1920 mnv, planina Crvanj. Krasan uspon iznad Boračkog jezera, Karaule, Zaborana, Luke, Kruševljana, pa guračina od 1000 metara uvis zapadnim padinama Crvnja, dosta popijene vode iz Močila i uživanja u prekrasnoj prirodi i pogledu po savršenom vremenu. |
BORAVAK NA PLANINI I U KRAJU
Pristupi planini
BORCI - NEVESINJSKO POLJE - Od sela Borci, makadamskom cestom po padinama Prenja južnom stranom Boračke drage, preko prijevoja Karaula, do Male te zatim do Velike Poljane ( nekropola stećaka), koja se smjestila između istočnih grebena Prenja, planine Crne gore i krajnjeg sjeverozapadnog dijela Crvnja. Cesta se potom uspinje prema Ratkamenu, brdu i prijevoju koji odvaja sjeverne dijelove Nevesinjskog polja od Zijemlja, a između njih se smjestila planina Crna gora. Cesta se blgo spušta prema malim udolinama oko kojih su se smjestila sela Česim i Zaborane. Na području tih sela ima mnoštvo izvora, ali ta voda, zbog krškog terena ubrzo ponire u tlo u vidu ponornica. Na području sela Luka (a istočnije su i Kruševljani) cesta izlazi na Gornje polje, sjeverni dio veće Nevesinjskog polja. Dalje asfaltnom cestom do sela Presjeka, Nevesinje i dr.
MOSTAR - NEVESINJE - PRESJEKA
NEVESINJE - KIFINO SELO - MORINE
KALINOVIK - ULOG - MORINE
MOSTAR - NEVESINJE - PRESJEKA
NEVESINJE - KIFINO SELO - MORINE
KALINOVIK - ULOG - MORINE
IZVORI I LITERATURA
|
BEŠIROVIĆ, Uzeir: Zapis sa Crvanj planine. Naše planine, 1984. br.5; str. 107-108 (PDF)
BEŠLAGIĆ, Šefik: Nevesinjski stećci. Naše starine XIII, Zavod za zaštitu spomenika kulture SR BiH, Sarajevo, 1972., 97-122 1948. KRMEK, Ljubo: Morine - Priče iz Humine. Stolac, 2015. (PDF) LUČIĆ, Ivo: Moj dom: Nevesinjsko polje (DOC) REDŽIĆ, S., LAKUŠIĆ, R., MURATSPAHIĆ, D., BARUDANOVIĆ, S.: Fitocenoze subalpinskog i alpinskog pojasa planine Crvanj u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, 31, 1992/95. str. 285-310. SERGEJEVSKI, Dimitrije: Rimska cesta na Nevesinjskom polju. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska III, Sarajevo, 1948., 43-61 SERGEJEVSKI, Dimitrije: Putne bilješke sa Nevesinjskog polja. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska III, Sarajevo, 1948., 167-187 Svatovsko groblje. Turistička organizacija Nevesinje Bike uspon na Crvanj. MTBba, 13.11.2013. |
TURISTIČKA ORGANIZACIJA NEVESINJE
PLANINARSKO-EKOLOŠKO DRUŠTVO "ZIMOMOR", Nevesinje
Topografska karta, Sekcija Nevesinje
Izvorno mjerilo: 1:100.000 |
