|
|
SNEŽNIŠKO-GORANSKA VISORAVAN > RISNJAČKA SKUPINA > Drgomalj
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Veliki Drgomalj, 1154 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.4380, 14.7905
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Veliki Drgomalj, 1154 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.4380, 14.7905
O planini
|
|
UvodDrgomalj je planina u Gorskom kotaru, smještena južno od doline Kupe, istočno od Risnjačke gorsko-planinske skupine i sjeverno-sjeverozapadno od Delničke kotline. Dio je prostrane Snežničko-risnjačke visoravni, čiji hrvatski dio ponekad nazivaju i goranskom visoravni.
Drgomalj je građen je od vapnenaca (krš) i dolomita. Šumovit je i bezvodan. Obitavalište je medvjeda, vuka, risa, tetrijeba i dr. Drgomalj je izvorišno područje Kupe. Njime prolazi i razvodnica između crnomorskog i jadranskog slijeva. Drgomalj se sastoji od više gorskih kosa čiji je najviši vrh Veliki Drgomalj (1154 m). Samo područje najvišeg vrha je izduženi travnati greben, s kojeg se otvaraju potpuni ili djelomični vidici na gotovo sve strane svijeta. S njega se vide: Kupska dolina, Skradski vrh, Levešni i Špičasti vrh na Brodmoravičkoj visoravni, Borovška gora i Kuželjska stijena, Stojna i Kočevski Rog, Bjelolasica, Velika Višnjevica, Risnjak, Guslica, Snežnik i dr. Vrh je označen manjom hrpom kamenja na kojemu je betonski stup s metalnim tuljcem s upisnom knjigom i planinarskim žigom. Na stupu je natpis imena i nadmorske visine vrha. Na vrhu se nekada nalazila golema metalna konstrukcija repetitora. Glavni vrhovi Drgomaljske skupine su: Stari Drgomalj (1082 m), Veliki Drgomalj (1154 m), Mali Drgomalj (1152 m) i Mihael (1027 m). Na jugoistočnim rubu gorske skupine nalazi se greben Lešničkog Drgomlja s vrhovima: Glavica (815 m), Mali Drgomalj (780 m) i Mali vrh. Prema zapadu grebeni su na kojemu su Gornji (940 m), Srednji (950 m) i Donji Poklani vrh (890 m), Doren vrh (947 m) i Traven vrh (937 m). Prema sjeverozapadu, gdje se nalazi izvorišno područje Kupe s vrelom ove rijeke, nižu se gorske kose s vrhovima: greben Tisovac (vrhovi 908 i 901 m), Praprot (929 m), Greben (902 m), Jazbić (1014 m), Polakovac (958 m), Špičasti vrh (1010 m), Dimovac (766 m) i dr. Obilježene planinarske staze vode na Veliki i Mali Drgomalj. ENGLISH SUMMARY:
- 
Vrh Veliki Drgomalj
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 BOOKING Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine By clicking on the logo directly find accommodation in the wider area of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Veliki Drgomalj gledan iz podnožja Malog Drgomlja
Mali Drgomalj s grebena Velikog Drgomlja
|
Dolina Kupe
|
PRIRODA
Šume Drgomlja (područje između Velikog i Malog Drgomlja)
Livade na sjevernim padinama Velikog Drgomlja
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Stare delničke kuće - Pogled na kuću Rački, najstariju delničku kuću
|
|
Priče iz planine
|
IZ STARIH IZVORA
DELNICE
Naziv knjige: Gorski kotar. slike, opisi i putopisi Autor: Dragutin Hirc; slike risao Vaclav Anderle Ogromni vienac briegova, koje pokrivaju šume zeleniće ili crnogorica, zaokružio je duboku ponikvu u dnu koje se proteglo planinsko mjesto Delnice na po sata daleko. — Kuće su delničke ponajveć jednospratne i od drva gradjene, nu ima i zidanica. Za svakom je skoro pleterom ogradjen vrt, a iza njih njive, po kojima Delničani sade krumpir, grah-pritkaš i zelje a siju od žita zob, ječam i ponešto pšenice. Osim poljodjelstvom, bave se Delničani drvarijom ili kreću pa baš i u daleki sviet, kao radnici. Kreneš li Lujzijanom prama seocu Graberu, ideš hladom osobita drvoreda u kojem nisu porasla obična stabla, već je to ugledna jarebika (Sorbus Aucuparia), koju u jeseni krase gusti i težki crveni grozdovi. Od Grabera kreni nizdolicu, pa onda u jarak, koji seže jednim trakom prama Resnjaku, dočim se s drugim pružio prama podnožju ogromnoga Drgomlja. Riesnjak veoma je zanimiv u petrografskom pogledu, te prama njemu svatko, putovao pješice ili željeznicom, svraća svoje oko. Privlače ga briegovi i brežuljci sastavljeni od crvena kamena, koji se tu iztiče u onoj zeleni, kao nigdje u Gorskom kotaru. Slojevi su to werfenskog škriljevca, nazvani tako po trgovištu Werfenu, u Solnogradskoj. Svrstali su se u redove i teku u prvom redu skoro vodoravno, dočim su u drugom redu izprevijani, u trećem nakosi, u zadnjem uglasti. Werfenski škriljevi ulaze u Gorski kotar od Ogulina preko Vrbovskoga na Komorske Moravice, Skrad, Delnice, Fužinu, Lokve, Mrzlu vodicu i Crni lug, odkuda kreću k izvoru rieke Kupe. Nisam ih opazio kod Plesača, ali ih ima kod Čabra, u cieloj okolici Tršća, odkuda zalaze u Gerovo. Najljepše se razabire taj crveni škriljevac medju Vrbovskim i Moravicama, gdje željeznica sieče visoke stiene i gdje se jasno vidi, kako se pojedini slojevi izlučivahu. Gorski bi kotar mnogo gubio od svoje osobite ljepote, da ga uz mrke šume crnogorice i uz bielo dolomitno stienje, ne ukrasuju ovi crveni škriljevi. Ima kod Delnica i crna vapnenca, ima ponešto i kamena uglevlja. Vapnenac je osobito jedar, lome ga u jednoj kamenarnici, a našli smo ga i oko Lokava, Crnoga luga, Razloga i Broda. Kad si ostavio zanimivi i pitomi kraj oko Resnjaka i krenuo k podnožju Drgomlja: evo te kod strašna ponora, kojim počima delnička dumača. Kako je promjena nagla i iznenadna, srhovi ti prodju tielom, koža ti se naježi, srce ti se stegne: kad si zagledao ovu prirodnu satvorinu. Bilo meni tako, bilo profesoru Stošiću i svakomu, koji je došao sa cvjetnih i umiljatih delničkih livada do ove strahote. Zaustavismo se kod jednog porušenog mlina, da gledamo ponor i dumaču te da se gledajući divimo, a diveći se, drhćemo. Dumaču pregradile su vapnene stiene, koje padaju osovno, dočim se s desne i s lieve strane protegnuše u nedogled. Nad njima se osoviše briegovi crnogorice, padajući strmo u kameno korito, kojim se s proljeća i u jeseni probija delnički potok. Htio sam ponor i sprieda vidjeti i akoprem me od tog vratolomnog puta prof. Stošić odvraćao, ipak sam, upirući se sad jednom, sad drugom rukom, ili i puzajući, došao do bližnjeg briega. Pazeći pri tome, da mi se ne omakne noga na suhu lišću, jer bi se inače u ponoru razbio poput staklene lutke, promatrao sam odavle i ponor i dumaču udivljenjem i odlučio, da joj izmjerim dubljinu. Moji suputnici gg. B. i M spustiše se u dumaču, obašav pećine poznatim putem na daleko. Svezao sam oko konopca kamen, podupro se čvsto nogama i bacio ga preko pećine. Uz put zape konopac, morao sam leći potrbuške i potresati, dok ga odrieših i na dno spustih, gdje ga prijatelji prihvatiše. Za malo mi dovikne sudrug B., da potežem nu ja oćutih, da je kamen znatno teži. Izvukav ga, zagledam cio svežanj bilja, koje me takodjer iznenadilo: to bijahu pravi orijaši. Lišće od običnoga lopuha bijaše od l metar (!) široko, a po metra dugo; stablika od modroga naprstka (Aconitum variegatum) 1-5 m visoka. Medju biljem bijaše još Campanula Trachelium, Buphtalmum salicifolium, Homogyme silvatica, nježni netek (Impatiens noli tangere) i najznačajnija bilina za floru gorskoga kotara, zlato-žuti opuh (Telekia speciosa). Kad se prijatelji povratiše, zviedljivo se latismo posla, da izmjerimo označenu duljinu konopca, te nadjosmo, da je stiena, preko koje se potok u ponor ruši, 34 m visoka, što je iznenadilo ciele Delnice, jer visinu do onda nije nitko izmjerio. Osim ovoga ponora i dumače imadu Delnice i drugih znamenitostih. U Lučicama ili u šumskom kraju Gerovska rebra ima i jedna spilja sa sigom, u koju bi se samo konopom unići dalo; u Medvedovoj jami ima vjekovita sniega i leda, a kad si sve to razgledao, tad kreni na Jezero, u florističkom pogledu najzanimiviji kraj delnički. |
Delnice
Pogled s Velikog Drgomlja na Delnice u Delničkom polju
|
Prilazi Drgomlju
Delnice – Veliki Drgomalj 1.45 h
Mala Lešnica – V. Drgomalj 3 h
Razloge – Praprot – V. Drgomalj 4 h
Za uspon na Veliki Drgomalj najpogodniji je prilaz iz Delnica, a nešto je dulji prilaz GPP om iz Male Lešnice. Prilaz iz Delnica može se skratiti tako da se iz grada cestom mimo vojarne priđe dublje u podnožje Drgomlja, 6 km do cestovnog račvišta gdje lijevo odlaze markacije prema vrhu. Od V. Drgomlja u z. smjeru preko Praprota markiran je šumom dugotrajan spojni put prema Razlogama i izvoru Kupe. Kratki i lijepi izleti su prilazi iz Razloga do izvora Kupe na zapadnom rubu Drgomlja i iz Male Lešnice do izvora Kupice na istočnom rubu, dok je prilaz do špilje Hajdove hiže zbog strmine vrlo težak, pa i opasan.
IZVOR Hrvatski planinarski savez (Pristupljeno 27.2.2023.)
Delnice – Veliki Drgomalj 1.45 h
Mala Lešnica – V. Drgomalj 3 h
Razloge – Praprot – V. Drgomalj 4 h
Za uspon na Veliki Drgomalj najpogodniji je prilaz iz Delnica, a nešto je dulji prilaz GPP om iz Male Lešnice. Prilaz iz Delnica može se skratiti tako da se iz grada cestom mimo vojarne priđe dublje u podnožje Drgomlja, 6 km do cestovnog račvišta gdje lijevo odlaze markacije prema vrhu. Od V. Drgomlja u z. smjeru preko Praprota markiran je šumom dugotrajan spojni put prema Razlogama i izvoru Kupe. Kratki i lijepi izleti su prilazi iz Razloga do izvora Kupe na zapadnom rubu Drgomlja i iz Male Lešnice do izvora Kupice na istočnom rubu, dok je prilaz do špilje Hajdove hiže zbog strmine vrlo težak, pa i opasan.
IZVOR Hrvatski planinarski savez (Pristupljeno 27.2.2023.)
Velika Ravan
|
|
STARI DRGOMALJ
|
|
|
|
VELIKI DRGOMALJ
NADMORSKA VISINA 1154 m
|
|
|
|
Pogledi s vrha
Pogled s Velikog Drgomlja u smjeru juga
Pogled preko Čabarskog kraja na Slovenski Snežnik na horizontu
Pogled od Velikog Drgomlja na Skradski vrh
Bjelolasica i susjedni kapelski vrhovi
Borovška gora uzdiže se nad suprotnom, slovenskom stranom doline rijeke Kupe (slo. Kolpa).
|
Pogled na vrh Guslicu
Pogled na Delnice
Mirkovica s telekomunikacijskim tornjem, u Velikoj Kapeli
Šumoviti vrh Velike Višnjevice i zasniježeni greben Bjelolasice u pozadini
Slovenska naselja u dolini Kupe: Petrina, Pirče i Fara u pozadini (crkva)
Pogled s Velikog Drgomlja u Hrvatskoj |
Naslovna fotografija
Sjeverna padina glavnog grebena Velikog Drgomlja 
Sjeverna padina Velikog Drgomlja
|
Pogled na Veliki Drgomalj od podnožja Malog Drgomlja
|
MALI DRGOMALJ
NADMORSKA VISINA 1152 m
Pogled na Mali Drgomalj sa sjeverne padine Velikog Drgomlja
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Pepelarnica
|
|
|
|
|
|
IZMEĐU MALOG DRGOMLJA I VIDIKOVCA
|
|
VELIKI VRH
NADMORSKA VISINA 852 m
Vidikovac na sjeveroistočnim padinama planine Drgomalj
KOORDINATE45.45200, 14.79554 NADMORSKA VISINA 842 m
KOORDINATE
Pristup. Do vidikovca iznad Hajdove hiše, može se doći šumskom cestom od Delnica, pokraj vojnog kompleksa, kao i planinarskim stazama. Od križanja na Velikoj ravni do vidikovca ima oko 5 kilometara (mogućnosti dolaska osobnim automobilom, biciklom, pješice).
Obilježja vidikovca. Vidikovac je "balkonskog" tipa tj. smješten je poput kakvog balkona na rubu vrlo strmog stjenovitog odsječka sjeveroistočnih padina Drgomlja. Nadnesen je neposredno nad dolinu rijeke Kupe i točno nasuprot njega, s druge strane doline, nalazi se impresivna Kuželjska stijena (874 m n.v.). Duboko pod nogama posjetitelja prostiru se zaselci Ševalj, Grbajel i Guče Selo. Vidi se i nekoliko naselja na slovenskoj strani doline Kupe. Vidikovac ima i povijesni značaj jer su na čistini u šumi, nedaleko ruba strmine, još i danas vidljivi ostaci velikog objekta koji je tijekom vremena mijenjao namjenu. Danas je lokalitet poznat pod jednostavnim nazivom Vidikovac. Prirodoslovne značajke područja. Vidikovac je okružen gorskom šumom jele, bukve igorskogjavora. Na stijenama su se ukorijenili i neki predstavnici tipičnog planinskog bilja poput metličaste kamenike (Saxifraga paniculata) čiji se rubovi listića ističu izlučenim bijelim ljuščicama vapnenca. Tu su i neke druge zanimljive biljke poput endemične hrvatske žutike (Berberis croatica), velebitske urodice (Melanpyrum velebiticum), kalničke šašike i drugih. U šumi ljeti nailazimo na krupne žute cvatove kolotoča (Telekia speciosa), a na panjevima jele izrastaju zanimljiva plodišta gljive jelove sjajnice (Ganoderma carnosum) čiji izgled odaje dojam kao da je premazana sjajnim tamnocrvenkastim lakom. IZVOR Zeleni vidici primorsko goranske županije. Brošura Prirode - Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode 
|
|
Pogled s vidikovca
Grbajel (lijevo) u Hrvatskoj i zaselak Gladloka (desno) u Sloveniji
Pogled u smjeru Kostela u Sloveniji
|
Naselja Vas i Fara (crkva) u Sloveniji
Kuželj na slovenskoj obali rijeke Kupe
Grbajel
|
Hajdova hiža
Stijene u kojima se smjestila Hajdova hiža
|
Hajdova hiža je najveća, ali i teško dostupna špilja Gorskog kotara. Turistima prolaz nije dozvoljen, no pećina je atraktivna profesionalnim speleolozima. Prilično prostran ulaz slovi za najveću podzemnu dvoranu otkrivenu u hrvatskom kršu (duga je 85 metara, široka 27 metara i visoka oko 16 metara). Ta ulazna dvorana daje samo privid jednostavnosti prolaska, jer put dalje vodi u iznimno strme hridi i duboke, još vijek neistražene kanale.
IZVOR Hajdova hiža. Gorski kotar Bike & Hike |
Burnik
|
|
LEŠNIČKI DRGOMALJ
GLAVICA NADMORSKA VISINA 815 m
MALI DRGOMALJ (KOD BRODA NA KUPI) NADMORSKA VISINA 780 m
Pogled s grebena Velikog Drgomla
|
Brod na Kupi
|
Josip Gobac: Okolica Broda na Kupi (1999.)
Autor: Josip Gobac Datum objave: 1011.2021. Opis. Dokumentarni film "Okolica Broda na Kupi". Dio serije dokumentaraca o Gorskom kotaru prema knjizi Dragutina Hirca "Gorski kotar" (prvo izdanje 1898.) https://knjiga.hr/gorski-kotar-dragut... Autor filma Josip Gobac (1931. - 2021.) |
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
Markirana staza koja vodi na vrh Mali Drgomalj
|
Veliki Drgomalj, Gorski kotar, 1154m - planinarenje [59. VRH iz serijala SVI HRVATSKI VRHOVI] 4K
Autor: Robert Nuli Datum objave: 13.3.2021. Opis. Pogledaj posjetu 59. vrhu iz serijala SVI HRVATSKI VRHOVI vrhu Veliki Drgomalj visine 1154m koji se nalazi u Gorskom kotaru. Uvod 0:00 Ruta 1:06 Početak obilaska Velikog Drgomalja 3:11 Vrh Veliki Drgomalj 9:43 Panorama s vrha Veliki Drgomalj 13:05 Panorama 2 22:15 Spuštanje 29:50 Završetak i komentari obilaska 30:58 Vrh se nalazi u regiji 9. Gorski kotar sjeverni dio prema klasifikaciji Hrvatskog Planinarskog Saveza. Početak se nalazi kod mjesta Delnice u Primorsko goranskoj županiji. Karakteristike uspona: visina 1154m, uspon 380m, udaljenost 7300m i trajanje 1h 44min. MOJE OCJENE 1. Težina: 28 2. Markacije: 100 3. Pogled: 85 KOMOOT RUTA https://www.komoot.com/tour/320740095... #VelikiDrgomalj #GorskiKotar #HikingInCroatia Ukoliko vam financijske mogućnosti dozvoljavaju podržite moj rad da mogu POSJETIT što više VRHOVA, i SNIMITI što više VIDEA. Možete pomoći preko Youtube članstva, Paypal donacije ili Bitcoin donaciPODRŽITE MOJ RAD, Veliko Hvala - Youtube Članstvo: [ / @robertnuli ] PayPal: [ https://paypal.me/robertnuli ] Bitcoin: [ 14yyb87SSpzXpLnoXCa9ff6kLY5oEJjUwP ] -- SVI HRVATSKI VRHOVI - Video serijal u kojem možete pratiti moje pohode na sve hrvatske planinarske vrhove: • SVI HRVATSKI VRHOVI 
|
BORAVAK
IZVORI I LITERATURA
|
MANCE, Vladimir: Brod na Kupi i Gornja kupska dolina u ozračju povijesnih mijena : monografija posvećena značajnim obljetnicama školstva i prosvjete. Brod na Kupi, 2012.
|
