|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE LIKE > VELEBIT > SJEVERNI VELEBIT > Senjsko bilo
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Bijeli vrh, 1492 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.8717, 15.0652
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Bijeli vrh, 1492 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.8717, 15.0652
|
|
UvodNa temelju više pokazatelja, među kojima su i vertikalna raščlanjenost i geološka građa, širi prostor sjevernog Velebita može se raščlaniti na tri morfostrukturne jedinice (Faivre, 1992.): Sjeverni Velebit, Senjsko bilo i Melničko – Kuterevsko pobrđe.
Senjsko bȉlo kao najsjeverniji dio Velebita, proteže se od jadranske obale (između Senja i Svetog Jurja), Senjske drage i prijevoja Vratnika na zapadu i sjeverozapadu, sve do Gackog polja na istoku, koje ga odvaja od masiva Male Kapele i Ličkog sredogorja. Iako pripada Velebitu, područje Senjskoga bila, zbog njegove manje visine i siromašnije morfologije, mnogi geomorfolozi i geolozi smatraju zasebnom planinom, ili tek predgorjem Velebita. Za razliku od ostatka Velebita, reljef grebena Senjskog bila je razmjerno niži i više zaobljen. Sjeveroistočna kopnena padina, prema zaleđu, je razmjerno strmija i dijelom s točilarskim siparima, dok je jugozapadna primorska strana više položita poput kose visoravni. Sjeverno i sjeverozapadno od Senjskog bila nalaze se najjužniji grebeni velikokapelskog gorskog bloka. Na jugoistoku Senjskog bila prijevoj Oltari, te sustav manjih međugorskih zavala Krasnog i Lipovog polja odvajaju orografsku jedinicu Senjskog bila, od visokoplaninskog područja Sjevernog Velebita. Najviši gorski greben Senjskog bila proteže se smjerom sjeverozapad-jugoistok do Kuterevskog i Krasanskog polja, odakle par nižih gorskih kosa, lagano mijenjajući smjer u zapad-istok, nastavlja prema prostorima Ličkog sredogorja i Male Kapele. Senjsko bilo je vapnenačke krške građe poput ostatka masiva Velebita. Iz toga razloga, uglavnom je bez vodotoka i s oskudnim rijetkim izvorima. S primorske strane na jugozapadu su gole padine i krški kamenjari i travnjaci, a mjestimice pošumljene submediteranskim sastojinama. U reljefu Senjskog bila mogu se izdvojiti zemljopisne cjeline:
Na istočne i jugoistočne dijelove Senjskog bila nadovezuju se:
Najviši vrh Senjskog bila je Bijeli vrh (1492 m) koji je orijentiran prema Lici, ali nije planinarski obrađen. Ovaj se vrh naziva još i Konačišta, a niži JI rub njegova grebena nosi ime Kečina greda. Planinari-izletnici obilaze nešto niži vrh Jadićeva plan koji je također i točka Hrvatske planinarske obilaznice te Senjske planinarske obilaznice. Pored toga, planinarski je u području Senjskog bila najatraktivnija uzdužna tura od Vratnika do Oltara (koja povezuje Veliku Kapelu s Velebitom; također ovuda prolaze dionice transverzala Via Dinarica i Via Adriatica), ali i put koji se s polovice te ture spušta prema Sijasetskoj dragi i gradu Senju (trasa Senjske obilaznice). Na vršnom gorskom području, uz planinarsko-izletničke staze i uzdužnu planinsku cestu, nema mnogo naselja - nekada življa visinska naselja (Stolac, Liskovac, Tuževac, Rakita) opustjela su i transformirala su se u vikendaška naselja. Sjeveroistočnim podnožjem Senjskog bila vodi cesta Senj - Vratnik - Žuta lokva - Otočac, a na jugozapadnoj strani je druga paralelna cesta Jurjevo - Oltari - Krasno - Kosinj - Gospić, a zapadnim obalnim podnožjem prolazi Jadranska magistrala. Za one koji se žele baviti raznim aktivnostima na otvorenom, u gorskom dijelu Senjskog bila, najpovojniji je pristup od prijevoja Vratnik ili Oltari, kamo se može pristupiti vozilom ili javnim transportom (u slučaju Vratnika) s primorske i s kopnene strane. Na obali kod Sv. Jurja nalazi se hidroelektrana "Senj". 
Imebȉlo
im. sr. ⟨G bȉla; mn. N bȉla, G bȋlā⟩ zem. vršni dio uzvisina koji im određuje smjer pružanja |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
|
|
PRIRODA
Biljni svijet
|
Na gornjem grebenu Senjskog Bila prevladavaju miješane gorske šume bukve s jelom (Abieti-Fagetum ampl.), a niže, na srednjim padinama su primorske bukove šume (Ostryo-Fagion), pa na još nižim padinama duž podnožja većinom šikare crnograba (Seslerio-Ostryetum) u mozaiku s brdskim pašnjacima Satureion subspicatae, a najniže uz obalu južnije kod Jurjeva ima ispod jadranske magistrale i sredozemnih poluzimzelenih pseudomakija (Ostryo-Quercetum ilicis).
METAPEDIA 
|
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
Duborez iz 1617. s prikazom Senja i uskočke tvrđave Nehaj i prikazom boja uskoka u njihovim brzim brodicama s mletačkim galijama
|
|
|
1. DUŽ KONTINENTALNE PADINE
Melnice
Senjsko bilo, pogled od Melnica
|
Cesta Žuta Lokva - Vratnik - Senj
|
Senjsko bilo, pogled iz smjera Kutereva
|
2. PO VRŠNOM PODRUČJU
Vratnik
Prijevoj
Vratnik (698 m) je prijevoj na Senjskom bilu (kojega u širem smislu, mnogi smatraju dijelom velebitskog masiva). Povezuje Žutu Lokvu s ličke strane i Senj s primorske strane. S prijevoja, preko kojega prolazi magistralna cesta Karlovac - Josipdol - Žuta Lokva - Senj (nekadašnja Jozefinska cesta) otvara se prvi pogled na Jadransko more (Senjska draga, grad Senj) i kvarnerske otoke (Krk, Prvić, Lošinj i dr.).
Vratnik (698 m) je prijevoj na Senjskom bilu (kojega u širem smislu, mnogi smatraju dijelom velebitskog masiva). Povezuje Žutu Lokvu s ličke strane i Senj s primorske strane. S prijevoja, preko kojega prolazi magistralna cesta Karlovac - Josipdol - Žuta Lokva - Senj (nekadašnja Jozefinska cesta) otvara se prvi pogled na Jadransko more (Senjska draga, grad Senj) i kvarnerske otoke (Krk, Prvić, Lošinj i dr.).
Prijevoj Vratnik
|
|
|
Motel Vratnik
Na prijevoju Vratnik, 14 km udaljeni od mora, nalaze se ostaci istoimenog, nekada vrlo popularnog motela. Motel Vratnik izgrađen je sredinom 1970-ih godina uz prijevoj Vratnik, na početku makadamske šumske ceste koja vodi prema Oltarima i planinarske staze prema Velebitu. Imao je deset dvokrevetnih soba, terase s pogledom na okolicu i restoran s domaćim specijalitetima, u kojem su se održavale brojne proslave. Bio je otvoren cijele godine. Propadanje. Do kraja 20. stoljeća vlasnik motela Vratnik je bilo ugostiteljsko poduzeće "Velebit" iz Senja koje se u poratno doba 1990-ih našlo u poslovnim teškoćama, a u procesu pretvorbe i privatizacije u poduzeće je ušla tada uspješna tvrtka Coning iz Varaždina u vlasništvu tadašnjeg ministra Radimira Čačića, koja je 2001. godine postala vlasnik 58,5 posto dionica Velebita. Uz Coning, vlasnici Velebita su bili i Hrvatski fond za privatizaciju i mali dioničari. Osim motela Vratnik, Coning je postao većinski vlasnik i niz drugih atraktivnih objekata, poput hotela Nehaj i garni hotela Art u Senju, turističkog naselja Kalić nedaleko Senja, niza manjih poslovnih objekata u Senju, Jablancu, Vratniku i Krasnu, ali i atraktivnog zemljišta uz obalu, pa je visina ulaganja u kupovinu Velebitovih dionica bila zanemariva u odnosu na tržišne vrijednosti njegovih nekretnina na atraktivnim lokacijama. Slična slika zapuštenosti i devastacije može se vidjeti i u turističkom naselju Kalić, oko 6 kilometara južno od Senja. Nalazi se u podnožju Parka prirode Velebit i u blizini triju nacionalnih parkova, uz Jadransku magistralu. Imao je centralnu jedinicu, paviljonski smještaj s više od 300 postelja, vlastitu plažu do koje se ide mostom iznad magistrale, bogatu restoransku ponudu i razne sportsko-rekreativne sadržaje. Danas je sve to ruina koja se ne prepoznaje. Ulazak Coninga kao većinskog vlasnika u Velebit koji je tada bio pred stečajem zaposlenici su vidjeli kao spas iz tadašnje situacije, polažući nadu u Coningove resurse. I Grad Senj je bio zainteresiran da Velebit nastavi s poslovanjem i nudio suradnju, no iz Coninga su poručivali da je daljnja sudbina Velebita stvar tržišne logike poslovanja te da gomilanje novih gubitaka i dugova nema smisla. Ništa se od najavljenog ulaganja u obnovu objekata i intenzivan rast Velebita nije realiziralo. Na čelo Velebita postavljani su Coningovi direktori, ljudi od povjerenja koji su počeli i s prodajom objekata Velebita, a broj zaposlenika se intenzivno smanjivao. Poduzeće je 2013. godine brisano iz registra: Nad Coningom je 2018. godine otvoren stečaj, a imovina Coninga na podučju Grada Senja, među ostalim i motel Vratnik i turističko naselje Kalić, vrijedno zemljište u Stinici te ostali objekti nekada u vlasništvu Velebita, otišli su na prodaju. IZVOR NOVI LIST |
Motel Vratnik na staroj turističkoj razglednici
Motel Vratnik nekada, turistički prospekt
|
|
|
|
|
Žukalj
|
|
Stolac
Ljubeški Krči (Stolac)
PROČITAJ VIŠE
PRPIĆ, Dorotea: Starinski način košnje u naselju Stolac: Milan Biondić još kosi ručno. Novi list, 4.8.2022.
PRPIĆ, Dorotea: Starinski način košnje u naselju Stolac: Milan Biondić još kosi ručno. Novi list, 4.8.2022.
- Sažetak. 85-godišnji Milan Biondić svoje livade kosi ručno, na kola slaže sijeno i vozi u štalu. Jedini je to stanovnik zaselka Ljubeški Krči i unatoč godinama još uvijek obavlja sve poljoprivredne poslove.
Jadićeva plan |
KOORDINATE: 44.9172,15.0219;
VISINA VRHA: 1416 m |
Jadićeva plan je brdo obraslo šumom u vršnom dijelu Senjskog bila, a samo je vrh kamenit, no nema vidika. Vidik je djelomice otvoren prema zapadu na more i otoke Krk i Rab i prema jugu prema Zavižanu. Podrijetlo i značenje naziva vrha nije jasno, a često se može čuti i varijanta naziva Jadićev plan. To nije najviši vrh Senjskog bila, nego je najviši Bijeli vrh (1492 m) koji je orijentiran prema Lici, ali nije planinarski obrađen. U dijlu publicistike ime je navedeno kao Jadičeva plan ("č"), a također i Jadićeva plana.
Prikaz na Interaktivnoj planinarskoj karti Hrvatske
PRILAZI VRHU
IZVOR Hrvatski planinarski savez, 2020.
Prikaz na Interaktivnoj planinarskoj karti Hrvatske
PRILAZI VRHU
- Vratnik – Žukalj – Jadićeva plan 3.30 h
- Oltare – Tuževac – Jadićeva plan 3:30 h
IZVOR Hrvatski planinarski savez, 2020.
|
Jadičeva plan, Sjeverni Velebit, 1416m - planinarenje [75. VRH iz serijala SVI HRVATSKI VRHOVI]
Datum objave: 18.7.2020. Autor: Robert Nuli Opis: Pogledaj posjetu 75. vrhu iz serijala SVI HRVATSKI VRHOVI vrhu Jadičeva plan, visine 1416m koji se nalazi na planini Sjeverni Velebit. Vrh se nalazi u regiji 11. Sjeverni Velebit prema klasifikaciji Hrvatskog Planinarskog Saveza. Početak se nalazi kod mjesta Žukalj u Ličko Senjskoj Županiji. Karakteristike uspona: visina 1416m, uspon 400m, udaljenost 6970m i trajanje 1h 58min. MOJE OCJENE 1. Težina: 28 2. Markacije: 50 3. Pogled: 40 KOMOOT RUTA https://www.komoot.com/tour/214619316... |
|
|
|
|
|
|
|
Prilaz vrhu Jadićeva plan
Jadićeva plan, djelomični pogled s vrha na more i otoke
|
Vrh je označen natpisom na kamenu s imenom vrha (piše: Jadića plan) i nadmorskom visinom.
|
BIJELI VRH
NADMORSKA VISINA 1492 m
Konačišta
|
Devčića tavani ili Devčić tavani je bivša prašuma u Republici Hrvatskoj. Radi se o šumi bukve, jele i smreke koja se nalazi na području Parka prirode Velebit i u obuhvatu gospodarske jedinice "Senjsko bilo" kojom gospodari šumarija Otočac i gospodarske jedinice "Švičko bilo" kojom gospodari šumarija Krasno.
Tijekom 1970-ih prof.dr.sc.dr.h.c. Branimir Prpić (1927.-2012.) je osnovao pokusne plohe u šumskom predjelu Devčića tavani u sklopu znanstveno-istraživačkog rada Šumarskog fakulteta radi izučavanja strukture i funkcioniranja prašuma. Šumske sastojine koje su bile predmet istraživanja predstavljaju bukovu - jelovu šumu s mišjim uhom zapadnih Dinarida (Omphalodo – Fagetum (Tregubov 1957. (Marinček et all. 1993.)) koja se razvijala bez znatnijeg čovjekovog direktnog utjecaja. Šuma posebne namjene za znanstvena istraživanja. Istraživanja su se provodila i kasnije tijekom vremena, ali navedeni predjel nije nikada proglašen šumom za znanstvena istraživanja. Navedeni podatci ukazuju na činjenicu da su hrvatska šumarska znanost i šumarski stručnjaci još prije 50 godina prepoznali vrijednost i značaj prašumskih sastojina. U današnje vrijeme su te šume izgubile svojstva prašume. Naziv prašuma je ostao iz razloga neprekidnosti, jer su ovdje nekad postojale prašume. Od nekad prostranije prašume ostala je manja prašuma u susjednoj šumariji Otočac, prašuma Macura. Devčić tavane su zabilježila razna stručna izdanja, među ostalim Šumarskoj fitocenologiji i Šumskim zajednicama Hrvatske autora Jose Vukelića i Đure Rauša. U skladu s Novom strategijom EU za šume do 2030., Hrvatske šume su 2021/22. godine počele s procesom identifikacije, mapiranja i reguliranja statusa prašuma. Devčića tavani su prvi šumski predjel u kojem su pokrenule takav postupak. U članku 3. stavku 3.1. pod nazivom "Zaštita preostalih primarnih i starih šuma EU-a" navodi se da postoji potreba za mapiranjem prašuma i starih šuma i uspostavom sustava njihove zaštite. Komisija će u suradnji s državama članicama i dionicima usuglasiti zajedničku definiciju prašuma i starih šuma i strogi sustav zaštite. Države članice trebale bi se hitno uključiti u dovršavanje mapiranja i praćenja tih šuma te osigurati da se njihovo stanje ne pogorša dok se ne počne primjenjivati sustav zaštite. Obzirom da ta definicija još nije usuglašena i nisu doneseni jasni kriteriji njezina provođenja, Hrvatske šume odlučile su djelovati proaktivno na način da pokušaju identificirati površine s obilježjima prašuma te putem Izvanrednih revizija izmijeniti propise važećih Šumskogospodarskih planova, ukoliko ti propisi predstavljaju prijetnju budućem statusu tih područja. Šumski predjel Devčića tavani prvo je područje u kojem je pokrenut ovaj postupak. IZVORI Devčića tavani. Wikipedija (hr); Mapiranje prašuma - Devčića tavani prvi su predjel u kojem je pokrenut ovaj postupak. Agroklub, 10.1.2022. |
Macura je prašuma u Republici Hrvatskoj u šumariji Otočac. Bila je dijelom nekad znatno veće prašume koja je obuhvaćala i danas bivšu prašumu Devčića tavani, koja je u nedavnoj prošlosti izgubila svojstva prašume.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Macura_(pra%C5%A1uma) |
|
IZ STARIH ČASOPISA Prašuma Devčić tavani IZVOR Marko Vukelić: Prašuma "Devčić tavani". Još jedan objekt koji su šumari predložili zaštititi. Šumarski list, 1999. broj 11, str. str 589-593 (PDF) U javnom poduzeću "Hrvatske šume", Upravi šuma Gospić, Šumariji Otočac, u gospodarskoj jedinici "Senjsko Bilo", izdvojen je i predložen odjel 18 s odsjecima 18b i 18c kao prašumski rezervat šuma bukve i jele (Omphalodo - Fagetum Marinček 1992.) na površini od 42,76 ha. U proljeće 1992. god. posjetio je Upravu šuma Gospić, Šumariju Otočac prof. dr. Branimir Prpić s namjerom da se ovaj objekt izdvoji i proglasi prašumskim rezervatom posebne namjene. Nakon obilaska odjela 18 gospodarske jedinice "Senjsko Bilo" utvrđeno je da isti nije sječen (nikada) i da nije izdvojen iz redovnog gospodarenja. Prema tada važećoj šumsko-gospodarskoj osnovi bio je tretiran kao i svi odjeli u gospodarskom smislu s propisanim etatom itd. Sreća je što odjel nije bio otvoren i dostupan za sječu, te ga raniji upravitelji šumarija nisu planirali za sječu. Marko Vukelić je preuzeo Šumariju Otočac 1992. godine. Znao je znao za to prašumsko područje, ali ga nije imao priliku obići i vidjeti do dolaska prof. dr. Prpića. Nakon obilaska odjela, tj. predmetne prašume, dogovoreno je da se odjel 18 neće dirati, te da će se isti proglasiti objektom posebne namjene tj. prašumskim rezervatom šuma "bukve i jele" u skladu s postojećom zakonskom regulativom. Dana 10.9.1993. godine zasjedala je Komisija Ministarstva Poljoprivrede i šumarstva (Br. UP/I-321- 03/93-01/58 od 6.9.1993. god.) prilikom stručnog ispitivanja elaborata osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Senjsko Bilo". Preborna šuma je vrsta šume u kojoj se na jedinici površine nalaze stabla različitih debljina (prsnih promjera) i različitih visina. To su vrlo vrijedne sastojine s gospodarskog i ekološkog gledišta. Preborni način gospodarenja nastao je u 19. stoljeću, s ciljem pronalaska boljeg načina gospodarenja šumama na kršu. Kako zaključuje prof. Prpić, najviše je zastupljen stadij dorastanja, odnosno optimalna faza, što ukazuje na najveću visinsku diferencijaciju stabala, kao i na stagnaciju faze obnove. Analiziranjem strukture i odnosa drvne zalihe po debljinskim razredima iz OG - 3 i to V1 (do 30 cm), V2 (31-50 cm) i V3 (preko 50 cm) za odsjek 18b ova prašuma ima volumnu strukturu 1:3.03:5.08, što možemo smatrati idealnom. Kod odsjeka 18c taj odnos iznosi 1:3.3:2.2, iz kojeg je vidljivo da ima malo drvne mase u najdebljem debljinskom razredu. Ovakva struktura koja polako ali sigurno prelazi iz stadija u stadij (fazu), odražava se na brojnost i kvalitetu prirodnog pomladka. Uočeno je da mladog naraštaja u oba odsjeka nema ili je pojedinačan, rijedak i slab. Ovi podaci odnose se na podatke iz obrazea OG-3, te su takvi zbog neuzimanja stabala ispod taksacijske granice, dok na terenu postoji mozaik stadija i faza, koji su nepravilno raspoređeni po površini, ali su zakoniti za prašumu. Omjer smjese u ovoj prašumi je 30% J/S (jela, smreka) i 70% B (bukve i OTB), što ukazuje na biološku snagu bukve. Poznavanje prašume za šumarstvo je vrlo bitno, jer je dokazano da je ona nezamjenjiv izvor spoznaja za ekološki usmjeren razvoj preborne šume. Također koncepcija prirodi bliskog gospodarenja šumama inspirirana je dinamikom i značajkama prirodnih šuma, te što se više proširuje spoznaja o razvoju i dinamici prašume, šumarska praksa dobiva sve više uvjerljivih objašnjenja za primjenu načina i oblika gospodarenja prebornom šumom. Poznato je da se u prašumi odvijaju samoregulacijski i samoregerativni procesi svojstveni stabilnom ekosustavu, te se uz prirodnu biološku automatizaciju postižu proizvodni i funkcionalni ciljevi. Preborna šuma je stadij prašume s trajnim proizvodnim mogućnostima, a po funkciji je trajno optimalno djelotvorna šuma s visokom ekološkom stabilnošću, a te osobine najbolje ispunjava preborna šuma autoktonog staništa i vrste drveća (bukve, jele i smreke). U prašumi je vrlo važno poznavanje razvojnih ciklusa, koji su u vremenu i prostoru definirani razvojnim stadijima i fazama, a koji se posebice očituju naročito u promjenama drvne zalihe, kao i u drugim taksacijskim elementima. Trajanje jednog razvojnog ciklusa u prašumi je dug proces i iznosi oko 400 godina. Jedan razvojni ciklus nestaje kada se prašuma počne raspadati, a to je stadij raspadanja koji se nadovezuje na optimalni stadij, odnosno fazu. Obično kažemo da drugi ciklus razvoja prašume nastaje fazom pomlađenja. Može se zaključiti da u ovoj prašumi nije došlo do faze pomlađenja tj. do intezivne faze, koja će uslijediti nakon stadija raspadanja. Razvojni ciklusi u prašumi međusobno se isprepliću, a svaki ima svoje razvojne faze i stadije. Tu se odvija složen ritam rasta autoktonih vrsta drveća i dr., a sve promjene u razvojnom ciklusu odvijaju se na relativno većoj površini, mozaički i nepravilno, ali u prirodi zakonito. Najznačajnija značajka prašume u okviru razvojnog ciklusa je drvna zaliha, koja varira ovisno od stadija u razvojnoj fazi. Taj raspon kreće se negdje od 500 do 1000 m3 /ha. U ovoj prašumi imamo također stadij sa 700 m3 /ha, što ukazuje na fazu dorastanja i prelaza u optimalnu fazu. Sto se tiče strukture prašume, koja je 2/3 ophodnje udaljena od tipične preborne šume, samo je 1/3 trajanja razvojnog ciklusa u prebornoj fazi tj. odnosi se na prebornu šumu. To je znakovito, jer u prebornoj fazi dolazi do stvaranja vertikalnog, stepeničastog sklopa, a stabla su raspoređena u visinske slojeve čiji odnosi u strukturi definiraju prebornu šumu. Preborna faza (stadij) javlja se i počinje u onome dijelu ukupnog razvojnog ciklusa, u kojemu je drvna zaliha najmanja u oba razvojna ciklusa. To je početak transformacije prašume u prebornu šumu. U ovoj prašumi je to dosta daleko, no to će doživjeti buduće generacije šumara. Ova faza je važna za šumare zbog toga što se u toj fazi (stadiju) obavlja redovno oduzimanje akumulacijskog volumnog prirasta i to sječom. Svake ophodnjice svodi se preborna šuma na normalno stanje po strukturi i drugim odnosima, kao što su omjer smjese i dr. Tu fazu šumari moraju poznavati, te zahvatima sprječavati stagnaciju obnove i nestanak donjeg sloja. Ne smije se dozvoliti da preborna faza dođe u fazu stagnacije tj. u optimalnu fazu (stadij), kao stoje ova prašuma. Poznavanje dinamike prašume određenih ekosustava odličan je naputak za razvoj i gospodarenje prebornom šumom, kao prirodi bliskog gospodarenja šumama. Pogodnom transformacijom parametara prašume postižemo trajne stabilne preborne šume. Uravnoteženu prebornu strukturu moguće je trajno održavati i to samo sustavnim i pravilnim prebornim sječama. Bez pravovremenih prebornih sječa preborna šuma osiromašuje stablima u donjem i srednjem sloju, te prelazi u jednoslojnu strukturu s horizontalnim sklopom, što je vidljivo u našim prebornim šumama. Nepravovremen i neadekvatan zahvat udaljuje šumu od preborne strukture, te često kažemo da ova šuma daje regularnu sliku. Analiziranjem strukture preborne šume bukve, jele i smreke, moramo utvrditi značajke, te koje elemente i veličine treba eliminirati, transformirati i poticati u održavanju preborne šume. Treba znati da se samo neke značajke prašume prenose u prebornu šumu s jednakom proporcionalnošću, a to su zastupljenost vrsta drveća, drvna zaliha, volumni prirast, te sklop, stoje itekako važno kod transformacije prašume u prebornu šumu. Poznata je zakonitost da se kod transformacije proporcionalnost parametara smanjuje ili povećava dvostruko. Transformacijski čimbenik je brojka 2 (dva). Prašuma za vrijeme svog razvojnog ciklusa, odnosno života, dosegne debljinu za jelu i smreku od 130 - 150 cm, a za bukvu 110 do 120 cm. Te se debljine prepolovljaju na 65 do 75 cm, odnosno 60 cm, ako želimo održati prebornu strukturu. Za tu dimenziju dovoljna je polovica razvojnog ciklusa prašume, a to je preborna šuma oko 200 godina. Također je pravilo da se drvna zaliha smanji na polovicu, npr. ako je drvna zaliha prašume 700 do 800 m3 /ha, potrebno ju je smanjiti na polovicu i svesti u okvire normaliteta za preborne šume. Dvostruko povećanje dolazi samo u obzir kod pomlađenja tj. kod obnove. Iz cjelovitog razvojnog ciklusa prašume mora se eliminirati stadij optimuma (terminalna faza), koju neki nazivaju naprednom fazom stadija dorastanja. Na taj način eliminiramo etape sa stagnacijom obnove. Na nižoj razini zaliha dolazi do ekološkog i proizvodnog spajanja intenzivnog rasta sa stadijem raspadanja te tako osiguravamo trajnost preborne šume. Optimalna zaliha stabilne i uravnotežene preborne šume s dobrim proizvodnim mogućnostima (bonitetima) trebala bi se kretati u rasponu od 350 do 400 m3 /ha. Ona ne smije pasti ispod 300, a ni prelaziti 500 m3 /ha. Kod drvne zalihe od 350 do 400 m3 /ha stvaraju se optimalni ekološki uvjeti pogodni za obnovu i razvoj premama te je zbog toga neophodno poznavati razvoj, dinamiku i strukturu prašume i koristiti je u suvremenom i praktičnom šumarstvu. Neka ova prašuma bude sačuvana kao školski primjer objašnjenja kako živi i umire prašuma. Na kraju moram nešto napisati o nazivu ove prašume, kojoj dadoše ime "Devčić Tavani". Naziv "Devčić Tavani" naći ćemo u šumi bukve, jele i smreke u Šumariji Krasno u gospodarskoj jedinici "Švičko Bilo" (12). Te su šume izgubile prašumski karakter. Naziv prašume "Devčić Tavani" ostao je kao kontinuitet postojanja nekadašnjih prašuma u gospodarskoj jedinici "Švičko Bilo" - Šumarije Krasno. Susjedna gospodarska jedinica "Senjsko Bilo", Uprave šuma Gospić, Šumarije Otočac s kompleksom prašuma bukve, jele i smreke, naslanja se na "Devčić Tavane" i nosi širi naziv Konačišta, a uži naziv samog odjela 18 (c,b) nosi naziv "Macura", stoje potpuno ispravno i dokazano. Interesirao sam se u Krasnu i mjestu Devčići o samom nazivu, i od starijih ljudi saznao da ime "Macura" potječe od imena Marija Curica, a skraćenica je "Macura". Ona je nekada u ovim prašumama čuvala stoku i brala repušinu kako to narod naziva, a to je "repuh" (Petasites albus) koja služi za prehranu svinja. Marija i drugi konačili su u tim prašumama, po čemu ti predjeli dobiše ime "Konačišta". Također tu ćemo naći nazive "Kućišta", što znači da su tu imali privremene kućice za stoku, gdje su se sklanjali za nevremena i boravka u ljetnim mjesecima. Nije mi namjera mijenjati ime prašume, pa smo se svi složili da ime "Devčić Tavani" ostane, a uži predjel "Macura", zbog tradicije i međusobne veze u povijesti ovih prašuma. Prašuma "Devčić Tavani" spominje se u raznim stručnim literaturama, pa i Šumarskoj fitocenologiji i šumskim zajednicama Hrvatske od dr. Vukelića i dr. Rauša. Dakle, ostaje mi da zaključim: Neka ostane ime "Devčić Tavani" Šumarije Kras. LITERATURA Korpel, Š., 1996: Razvoj i struktura bukovo-jelovih prašuma i njihova primjena kod gospodarenja prebornom šumom. Šum. list. 3-4, 203-208. Prpić , B., 1979: Struktura i funkcioniranje prašume bukve i jele u Dinaridima Hrvatske. Drugi Kongres ekologa Jugoslavije, 899-924. Matić , S., 1979: Ekološke i strukturne karakteristike prebornih šuma jele i bukve u G. Kotaru. Drugi Kongres ekologa Jugoslavije. 741-765. Vukelić , J., Rauš,Đ. , 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Zagreb. Savjetnik upravitelja Uprave šuma Gospić Marko Vukelić, dipl. inž. šum. |
Mapiranje prašuma - Devčića tavani prvi su predjel u kojem je pokrenut ovaj postupak. Krajem listopada 2021. na inicijativu Hrvatskih šuma d.o.o. održan je terenski sastanak u šumskom predjelu Devčića tavani na kojem su sudjelovali predstavnici Šumarskog fakulteta i drvne tehnologije, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, predstavnik javne ustanove "Park prirode Velebit" te predstavnici HŠ d.o.o. iz Direkcije, Uprave šuma Podružnice Gospić, šumarije Otočac i šumarije Krasno. Na sastanku je nazočio i umirovljeni prof. dr. sc. Joso Vukelić. Cilj terenskog sastanka bio je utvrditi granice šumskog predjela Devčića tavani koji ima prašumsku strukturu i koji nije bio značajno pod utjecajem gospodarenja, kako bi se mogao pokrenuti postupak zaštite ovog područja iznimne vrijednosti. Procesi zaprašumljavanja vidljivi su na svakom koraku. S obzirom da termin "prašuma" nije definiran u zakonskim i podzakonskim aktima iz područja šumarstva i zaštite prirode Republike Hrvatske, cilj je ovaj predjel proglasiti šumom posebne namjene u kategoriji šume za znanstvena istraživanja, sukladno važećem Zakonu o šumama. Tijekom terenskog sastanka proveden je obilazak dijela odsjeka 16b,16c,18b,18c,19b i 19c gospodarske jedinice "Senjsko bilo“ i dijela odsjeka 12a gospodarske jedinice "Švičko bilo“. Na svakom koraku su se mogli vidjeti odumrla jelova, bukova i smrekova stabla (ležeća i stojeća) ali i jelov pomladak koji će ostati u sjeni bukovih krošanja čekajući vjetar koji bi srušio pokoju trulu bukvu te im dao dovoljno svjetla da krenu prema visinama. Područje je samo po sebi izgubilo kvalitetu kakvu šumari imaju od njegovane i gospodarene sastojine, no cijelo područje postaje zanimljivo znanstvenicima koji na ovakvim sastojinama imaju prilike istraživati prirodne procese. Tijekom terenskog obilaska pronađene su i pokusne plohe za istraživanje prašuma bukve i jele sa stablima koja su obilježena brojevima, a koje je postavio pokojni profesor Prpić. Nakon terenskog obilaska zaključeno je da bi se šumom za znanstvena istraživanja trebali proglasiti i područja izvan pokusnih ploha u odsjecima 16c, 18b, 18c, 19b i 19c gospodarske jedinice "Senjsko bilo" a koje nije bilo pod direktnim utjecajem čovjeka ili gospodarenja, dok odsjek 16b i odsjek 12a gospodarske jedinice "Švičko bilo" nemaju prašumsku strukturu zbog provođenja radova gospodarenja šumama u proteklim razdobljima. Do kraja 2021. godine HŠ d.o.o. će izraditi Izvanrednu reviziju šumskogospodarskog plana za gospodarsku jedinicu "Senjsko bilo"“ kojom će predložiti Ministarstvu poljoprivrede proglašenjem šume posebne namjene za znanstvena istraživanja u šumskom predjelu Devčića Tavani. Tim postupkom navedeni šumski predjel i službeno će biti izuzet od gospodarenja. Ne znamo što sve nose klimatske promjene Kako su znanstvene spoznaje vezane na prirodu i šumarstvo iznimno dugotrajni procesi zbog sporosti razvoja šumskih struktura, znanstvenicima su ovakve sastojine nepresušno blago podataka kojima nadograđuju spoznaje o sastojinama. Tako utvrđene znanstvene spoznaje koristit će šumarskoj praksi svim zainteresiranima i zaljubljenicima u šumske ekosustave uz mogućnost iskorištavanja i turističkog potencijala. Na samom početku sastanka, prof. dr. sc. Ivica Tikvić je svim prisutnima naglasio kako su upravo šumari gospodareći prema prirodnim postulatima zaslužni što danas imamo toliko veliki broj zaštićenih šumskih objekata. Podsjetio je kako su se 1929. godine na isti ovakav način sastali šumari kako bi razmatrali zaštitu prašume Čorkove uvale koja je sada sastavni dio Nacionalnog parka Plitvička jezera te da danas imaju priliku dati isti značaj prašumi Devčića tavani. Jelov pomladak koji se nada kojoj izvaljenoj bukvi kako bi se vinuo u zrak. Treba istaknuti kako se o proglašenju Devčića tavana, pa i nekih drugih područja priča već neko vrijeme u šumarskim krugovima no upravo je sada sazrio trenutak za realizaciju te ideje. No Hrvatske šume tu ne namjeravaju stati. U planu je kroz iduće razdoblje proglasiti i područje šumskim rezervatima Raminog korita koje se isto tako nalazi u Parku prirode Velebit. Ovakva politika HŠ nije nikakva novost već praksa proizašla iz dugogodišnje tradicije šumarstva u Hrvatskoj, u što se možemo uvjeriti upravo na primjeru Čorkove uvale iz 1929. godine. "Svjedoci smo kako EU tek sada raspravlja o terminu prašuma te o njegovim svojstvima dok mi u Hrvatskoj koristimo pojmove prašuma već nekoliko desetljeća. No to bogatstvo su predanim radom i zaštitom stvorili upravo naši šumari", naglasio je profesor Tikvić vrijednost hrvatskih šuma i hrvatskog šumarstva. IZVOR Mapiranje prašuma - Devčića tavani prvi su predjel u kojem je pokrenut ovaj postupak. Agroklub, 10.1.2022. |
|
|
|
|
|
|
Oltari
|
|
|
Senjska obilaznica
Senjska obilaznica otvorena je 2008 godine, a obuhvaća područje Senja koje je bilo manje poznato. Trasa većinom prolazi primorskim padinama najjužnijeg dijela Velike Kapele i Senjskog bila, većinom područjem grada Senja, osim područja od Sibinja do Šušnja koja pripadaju gradu Novi Vinodolski. Prva kontrolna točka započinje u Sibinju, a 10 završna u kuli Nehaj. Za obilazak je potrebno oko 20 sati (50-ak kilometara) TOČKE SENJSKE OBILAZNICE SU: Sibinj – Malić - Alino bilo - Krivi Put - Orlovo gnijezdo - Vratnik - Krajačeva kuća - Jadićeva plan - Sijaset - Kula Nehaj. KT 1: Sibinj; na Jadranskoj magistrali, 15 km od Novog Vinodolskog i 7 km od Senja. KT-2: Vrh Malić (867m); lijep razgledni vrh s kojeg se pruža izvanredan pogled na područje Krivog puta, kvarnerske otoke, sjeverni Velebit i Senjsko bilo i planine Gorskog Kotara. Od Sibinja do Malića treba 3h i 10min uspona. KT-3: Vrh Alino bilo (1106m). S vrha su lijepi pogledi na zaseoke koji pripadaju Podbilu, na krivoputsku crkvu i groblje. Pruža se impresivan pogled na park vjetroelektrana Vrataruša na području Krivog puta. Od Malića do Alinog bila treba 2,30h hoda. KT-4 sklonište Krivi Put. Nalazi se u zgradi osnovne škole u Krivom putu. Sklonište je uređeno 1986. godine, a obnovljeno 1996 godine, te ima 12 postelja s madracima, peć na drva, struju, vodu iz cisterne, te najnužniji inventar. Od vrha Alino bilodo Krivog puta je 1,20 min hoda. KT-5: vidikovac Orlovo gnijezdo (750 m). S tog mjesta pružaju se naljepši pogledi na Senjsku dragu, cestu koja vijuga dragom, Senj na dnu drage, na JI Senjsko bilo, prema jugu na vrhove Velebita Vučjak i Plešivicu i južnih ogranaka Velike Kapele, kvarnerske otoke, Učku i more. KT-6: Cestovni prijevoj Vratnik (700 m) između Hrvatskog primorja i unutrašnjosti, s kojeg se pruža prekrasan pogled niz senjsku dragu, na more i otoke. Prirodna je granica između Velebita i južnih ogranaka Velike Kapele. Od Krivog puta do Vratnika ima 3 sata hoda. KT-7: Krajačeva kuća (1100 m). Sagrađena je 1912. godine zalaganjem dr. Ivana Krajača, nalazi se na livadi Rujice ispod Jadićeve plani. To je bio prvi planinarski objekt na Velebitu. Danas je na istim temeljima zidana zgrada koja nije u funkciji planinarstva, ali je zbog tradicije i povijesti i dalje ostao naziv. Od Vratnika do Krajačeve kuće ima 2h hoda. KT-8: Vrh Jadićeva plan (1416 m) na Senjskom bilu, najsjevernijem ogranku Velebita. Najviši je vrh Senjske obilaznice. Od Krajačeve kuće do vrha je 1,30h hoda. od vrha do pl. kuće Sijaset je 3h hoda i 1088 visinske razlike u spustu. KT-9: Planinarska kuća Sijaset (328 m) nalazi se na dnu duboko usječene Sijasetske drage i okružena je lijepom šumom crnog bora. To je zidana prizemnica s blagavaonicom, kuhinjom i spavaonicom. Sagradili su je senjski planinari 1965. godine na mjestu nekadašnje lugarnice. Ima cisternu s vodom. Koriste je uglavnom senjski planinari i građani za svoja druženja, ali može poslužiti i kao baza za uspone u području Senjskog bila. Mogući prilaz je od gostionice Stric Luka u Senjskoj dragi, na 5km ceste za Vratnik odakle se do kuće može za 20 min pješice. Do kule Nehaj u Senju ima 2 sata spusta. KT-10: Kula Nehaj u Senju, sagrađena na 62 m visokom brdu Trbušnjak i jedinstveni je spomenik hrvatskog srednjovjekovnog obrambenog fortifikacijskog graditeljstva. Sagrađena je 1558. godine za obranu od Turaka koji su tada već osvojili Klis. Bila je sjedište senjskih uskoka. Žig je ispod ulaznih stuba. 
|
PLANINARSKA KUĆA SIJASET
Koordinate: 44.9638, 14.9673 Područje: Sjeverni Velebit Brdo/planina: Senjsko bilo (Sijasetska draga) Nadmorska visina: 328 m Upravljač: HPD Zavižan, Senj 
Shematski prikaz trase Senjske obilaznice
|
|
Primorska padina
Pogled na primorsku padinu Senjskog bila s vrha Diviška na otoku Krku. U podnožju, na obali Velebitskog kanala su grad Senj (lijevo), podno Vratnika, te Sveti Juraj odlake se cesta penje ka prijevoju Oltari (desno) i kojom se može nastaviti dalje kad Krasnu ili ka Zavižanu na Velebitu. |
3. PO PRIMORSKOJ STRANI
Senjska draga
Senjska Draga je duboka zelena dolina između planina Velike Kapele i Velebita duž koje prolazi Jozefinska cesta, sagrađena u 18. stoljeću po nalogu cara Josipa II. Jozefina je bila najvažniji prometni pravac koji je spajao unutrašnjost s morem, a završavala je u Karlovcu. U Svetom Križu i u Majoriji ozidani su izvori čiste planinske vode kojima, zahvaljujući svom prirodnom položaju, obiluje čitava Senjska draga.
Majorija
|
|
Senj
|
Kako je nastalo senjsko groblje sv. Vida
Postoji legenda o nastanku groblja sv. Vida u Senju. Bilo je vrijeme ljetne kosidbe. Ljudi su po užasnoj sparini kosili njive. Premda je bilo sparno, oni su voljeli taj dio godine. Tada su mogli pričati jedni s drugima, veseliti se. Svakog radnog dana, čim bi sunce zašlo i rad prestao, pjevalo bi se, plesalo i veselilo. To je za seljake bio poseban dio godine. Sparne ljetne večeri bile su uljepšane ljudskim smijehom i žamorom. Jednog prijepodneva dva su brata kosila travu na svojim njivama. Jedan od braće je zastao da bi se malčice odmorio, dok je drugi još uvijek kosio. Skinuo je šešir, obrisao čelo od znoja i pogledao prema širokoj njivi. Tada je na sredini njive ugledao kapelicu obasjanu svjetlošću, jačom od podnevnog sunca. Gledao je kratko u nju, a onda zovnuo brata i rekao: ‘Vidi, brate, onamo! Vidi!’. Brat se prestrašio i naglo se okrenuo, ali ma koliko gledao prema njivi, ništa nije vidio. ‘Ta ja ništa ne vidim!’ rekao je. ‘Ne, ne buncam i nije mi sunce udarilo u glavu. U sredini njive vidim kapelicu obasjanu nekom čudnom svjetlošću’, ponavljao je prvi brat. ‘Ja ništa ne vidim. Možda je to ukazanje koje nas želi na nešto upozoriti?’ zapitao se drugi brat. ‘ Ne znam, brate, samo neću zaboraviti ono što sam vidio!’ odgovorio mu je ovaj. I nastavio dalje pripovijedati kako je vidio kapelicu te se priča daleko pročula. Na mjestu gdje je vidio kapelicu zaista je sagrañena kapelica i oko nje groblje, a po tome što je brat kad ju je ugledao vikao ‘vidi, vidi’ nazvana je sv. Vid. Kad god prolazim tim grobljem, osim dragih ljudi koji ondje počivaju, sjetim se i legende o nastanku groblja i kapelice. Zapisala: Maja Nekić, 2.p.t. (rujan, 2006. Narodne legende) |
Sveti Juraj
Primorska terasa Senjskog bila, iznad Svetog Jurja
Na suprotnoj strani Senjskog kanala vidi se otok Krk (Baška), a iza, na horizontu su Cres (lijevo) i planina Učka (desno). |
AKTIVNOSTI
BORAVAK
Boravak s djecom
Senj - Grad Crvenokose Zore
|
Senj - vodič za djecu
|
IZVORI I LITERATURA
|
FAIVRE, Sanja: Analiza gustoće ponikava na sjevernom Velebitu i Senjskom bilu. Izvorni znanstveni članak. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 19 No. 1, 1992. str. 13-24 (PDF)
KRUHEK, Milan: Utvrde Senjske kapetanije u XVI. stoljeću. Senjski zbornik, 17, str. 93-11 (PDF)
Volunteering to save Grifons - an experience. Whispers, 9.10.2015.
Senjsko Bilo, 1.494m. Metapedia.hr |
Letak o senjskoj buri
Brošura Senj
Izdavač: TZ grada Senja 
Mala mjesta prirodnog šarma
Izdavač: Turistička zajednica grada Senja Brošura je nastala s namjerom da se posjetiteljima i turistima približe sve ljepote i čari malih mjesta podvelebitskog primorja i senjskog zaleđa. |
