|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE ISTOČNE BOSNE > Gosina planina (Gosinja)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Crvene stijene, 1109 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.7841, 18.8144
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Crvene stijene, 1109 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.7841, 18.8144
|
|
UvodGosinska odn. Gosinjska planina, koja i sama ima karakter visoravni, nastavlja se na jugoistočni dio prostrane visoravni Glasinac, tako da se taj zajednički prostor često naziva Gosinjsko-Glasinačka visoravan.
ENGLISH SUMMARY: Gosina planina (Gosina mountain)
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Gosina planina, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
GOSINA PLANINA
Banja Stijena
|
Pećina Banja Stijena (Mračna pećina)
Naziva se i Banj Stijenom a lokalno ju stanovništvo naziva i Mračnom pećinom. Nalazi se u kanjonu rijeke Prače, 20-ak metara iznad korita rijeke. Ima razgranat sustav kanala dužine oko 1.200 metara - još nije u cjelosti istražena. Sastoji se od ulaznog kanala, nekoliko većih galerija i više manjih kanala koji ih spajaju. Pećina je izgrađena u stijenama srednjotrijaskih karbonatnih masa. Po dužini presjek kanala ukazuje na relativno malu visinsku razliku nagiba i uspona kanala u odnosu na ulaz. Ulaz pećine nalazi se na 597 m n.v. Bogata je različitim vrstama pećinskog nakita (bigrene kade, saljevi, stalaktiti, pećinski stubovi, pećinsko mlijeko - vrlo rijedak pećinski ukras). Po bogatstvu i raznovrsnosti pećinskog nakita smatraju ju jednom od najljepših pećina u BiH. Također je u njoj bogato paleontološko nalazište pećinskih medvjeda i više endemičnih vrsta podzemne faune. Prvi puta se spominje početkom 20. stoljeća prilikom izgradnje željeznice na ovom području. Upravo je najlakši pristup pećini od stare željezničke stanice Banja Stijena. Pećina je bila jedna od prvih u BiH uređenh za turističke posjete. U njoj su, posebno u Centralnoj dvorani, posjetitelji ostavili svoje potpise još od austro-ugarskog vremena. U njoj su obavljena (1960-ih) prva teodolitska mjerenja u jednoj pećini u BiH. Pristup pećini je miniran tijekom rata u BiH 1990-ih. IZVORI I LITERATURA PJANIĆ, Zoran: Istraživanje pećine Banja Stijena DURMIŠEVIĆ, Mirsad: Banj Stijena (Mračna Pećina), 24,1,2011. (PDF) Centar za krš i speleologiju - Mračna pećina 
Shema Pećine Banja Stijena
Izvor: Mirsad Durmišević |
Pećina Banja Stijena je specijalni geološki rezervat.
Pećina Banja stijena dovedena je u vezu s obližnom pećinom Govješticom s pretpostavkom da su nekada činile jedinstven špiljski sustav. U pećini su nađeni ostaci crva Marifugia cavatica, daleko izvan dosadašnjeg poznatog područja prostiranja. Također su nađene i kosti pećinskog (špijskog) medvjeda Ursus spelaeus.. |
Hrenovica (Renovica)
|
Govještica (Dugovještica)
Govještica je pećina, ili – kako je zovu mještani – Dugovještica, i nalazi se u kanjonu rijeke Prače, dvadeset i jedan kilometar od Rogatice, 40-a km istočno od Sarajeva, u podnožju Gosine planine. Administrativno pripada općini Rogatica, a najbliže mjesto je Hrenovica (Renovica) u općini Prača. Za Govješticu se znalo kada i za Banj Stijenu (Mračna pećina), iz vremena izgradnje pruge uskog kolosjeka Sarajevo-Višegrad 1906. godine, samo što je Govješticu bez suvremene speleološke opreme bilo teško savladati, dok je za Mračnu pećinu postojao određeni turistički interes. U to vrijeme najdalje se otišlo oko 100 metara, o čemu svjedoči potpis u pećini iz 1911. godine, i tu se ispriječila vertikala od 20 metara, gdje je potrebno koristiti tehniku penjanja na užetu. Istovremeno, Iz tog najranijeg razdoblja istraživanja ove pećine, u literaturi je spomenuto nekoliko speleo-bioloških kao i paleontoloških istraživanja, koja završavaju u razdoblju 1960-1970. Međutim, iako su neke informacije bile dostupne za Mračnu Pećinu (procjenjeno je da je njena duzina oko 1200 m), o Govještici se znalo vrlo malo, osim impresivnih dimenzija ulaza i kartiranja prvih 80 - 100m dužine. Narednih sto godina tišinu Govještice je remetio jedino mali vodopad između prvog i drugog jezera, sve dok 2010. godine nisu došli italijanski speleolozi iz Bolonje i Novare i uz suradnju s Centrom za krš i speleologiju Sarajevo, počeli istraživanja pećine. Od te godine, međunarodni tim speleologa iz Italije (Bologna, Novara, Massa i Reggio Emilia) i Bosne i Hercegovine (Sarajevo i Visoko) započeo je novo, detaljno istraživanje ovih predjela, uključujući i plato masiva Romanije. Istraženo je i dokumentirano nekoliko novih pećina, napravljena je detaljna mapa Mračne pećine kojom je potvrđena njena ranije procijenjena dužina od 1200 metara, ali najznačajniji i najinteresantniji rezultati istraživanja dolaze istraživanjem pećine Govještice, Slijedeće dvije godine broj ekipa se povećavao i u istraživanjima je sudjelovao sve veći broj speleologa. Iz godine u godinu (2010-2013) i pećina je dobijala nove dimenzije, 2011. – 3800 metara, 2012. – 7715 metara, da bi konačno 2013. godine sa ispitanih 9682 metra postala apsolutni prvak Bosni i Hercegovini, ostavljajući iza sebe ranije rekordere, pećinu Izvor Mokranjske Miljacke (7200 m) i Vjetrenicu (6700 m) u Popovu polju. Speleološka istraživanja pećine Govještice u razdoblju 10.-24.8.2013. godine potvrdila su da je to trenutno najduža pećina u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući posebno postavljenom kampu unutar pećine, na nekoliko sati putovanja od ulaza u pećinu, savladavanju zahtjevnih uspona u pećini, kao i prolazak kroz njezine potopljene dijelove, doveli su do otkrića novih dva kilometra podzemnih galerija, tako da pećina Govještica, svojom ukupnom dužinom od 9.682 metara, trenutno važi za najdužu pećinu u Bosni i Hecegovini. Ekspedicija je organizirana četiri godine zaredom, od strane italijanske grupe speleologa iz Bolonje, Novare, Mase, Forlija, Faence i Sijene, kao i domaće grupe iz Banja Luke, Sarajeva, Visokog i Mostara. Ukupno pedeset speleologa naizmjenice trinaest dana sudjelovalo je u zahtjevnom istraživanju. Tijekom trajanja ekspedicije obavljana su i određena biološka i druga istraživanja u unutrašnjosti pećine, prikupljeni su određeni biološki uzorci i talozi. Posebna pažnja posvećena je istraživanju specifičnih kolonija šišmiša koje postoje u pećini i u širem prostoru kanjona Prače. Morfologija Pećina Govještica nalazi se na nadmorskoj visini 580 m (ulaz), dužine 9682 m, s velikim ulazom koji je istovremeno i izvor. Ulaz u pećinu je s južne strane, 8 metara je širok, a visok 12 metara. Na samom ulazu u stropu desnog dijela pećine nalazi se ovalan otvor obrastao listopadnim drvećem; s gornje strane ovaj je otvor potpuno obrastao i predstavlja veliku opasnost za prolaznike. Ulaz pećine kao i okolne stijene prekrivene su mahovinama (Bryophyta). Nedugo poslije ulaza glavni hodnik se račva na sjevernozapadni i jugoistočni krak. Sjevernozapadni krak još uvijek otvoren je za daljnja ispitivanja i napredovanja. Odmah na startu treba preći prvu prepreku – jezerce čije dimenzije variraju u zavisnosti od količine padalina. U sušnom periodu to uopće nije problem, kada je promjer jezera samo 8 metara. Voda u jezero dolazi iz jednog izvora iz neispitanih dijelova podzemlja same pećine. U zimsko i proljetno doba voda izlazi iz pećine kao velika rijeka. Razina vode jezera podigne se za 3 metra i tada voda istječe slapom iz prostranog ulaza u pećinu stvarajući nesvakidašnji prizor. Pretpostavlja se da se podzemne vode rječice Rešetnice, koja ponire na Glasinačkoj visoravni, pojavljuju ovdje u Govještici tada nije moguć ulaz u pećinu. Prvi dio pećine pretstavlja veoma širok i dugačak nadsvod, koji je vrlo impozantan, te se proteže 30 m u pravcu sjevera. Iz ovoga nadsvoda prolaz vodi prema zapadu, gdje se pećina produžava još 40 m do malog, približno kružnog jezerca, koje je dugo 10 m, a široko 8 m. Kroz prolaze ispunjene prelijepim kristalima kalcita i neobičnim heliktitima, dolazi se u ogromne dvorane po čak 100 m dužine. Mnogobrojne vertikale, nekoliko jezera, sifoni i rijeka u udaljenim dijelovima pećine, te ponori preko 60 metara dubine, čine Govješticu i vrlo opasnom. Pećina nije samo značajna zbog svojih dimenzija, već ona ima svoju prirodnu, estetsku i naučnu vrijednost. Velika kolonija šišmiša od otprilike hiljadu jedinki, pronadjena u pećini, kao i značajne količine kostiju pećinskog medvjeda (Ursus Speleus), procjenjene na 20000 godina starosti, široka rasprostranjenost trogbolitske vrste Anthroherpon cylindricollis, kao i ukrasi velike estetske vrijednosti, čine Govješticu i jednom od najljepših pećina BiH. IZVORI I LITERATURA Wikipedija - Govještica Centar za krš BiH - Pećina Govještica |
GOVJEŠTICA - blago prirode
Autor: Zdenko Brusin Opis videa: Pećina Govještica se nalazi u kanjonu Prače, udaljena od Rogatice 20 km. Najveća je (9870 m) i jedna od najljepših pećina u BiH. Govjestica '14 GSB USB ... il trailer
Autor: Roberto Simonetti 
Govještica
Autor: Jela Jeca 
Govještica, Pećinsko jezero
Autor: Jela Jeca |
Donja Vinča
Gradina na Ilijaku
|
Ova gradina je je bila centar jednog velikog naseobinskog kompleksa s dugim kontinuitetom naseljavanja, a svoj vrhunac je doživjela u starijem željeznom dobu. Njeno postojanje i nalazi koji su otkriveni i iz samog gradinskog naselja, i njegove najbliže okolice, su do danas najvažniji izvorni materijal glasinačke kulture starijeg željeznog doba. Bila je sjedište jednog od snažnijih rodova na Glasincu čije postojanje dokazuju kneževske nekropole Ilijak i Rajino-brdo. Otkrivena je 1893, a iskopavana 1893 i 1981.
Smještena je na prostranom zaobljenom stjenovitom vrhu brda, koje dominira nad prostranom okolinom u današnjem naselju Donja Vinča. Zaštićena je prirodnim položajem, i bedemom dugim 356 metara. Od svih evidentiranih glasinačkih gradina, najveća je i zauzimala je ukupnu površinu od 16000 m2. |
Ilijačka kneževina
Područje oko Ilijaka uvjetno se u literatiri naziva Ilijačka kneževina, vladajući sloj Ilijačka dinastija. Na cjelokupnom području Glasinačke kulture (ili plemena Autarijata) bilo je sedam kneževina. |
Tumuli na lokalitetu Ilijak
|
Tumuli na Ilijaku su skupina tumula pored ilirske gradine Ilijak, udaljene 3 km, od Hrenovice, u općini Pale. Naziv Ilijak se koristi u stručnoj literaturi, dok lokalno stanovništvo koristi naziv Vinograd-Gornja Vinča u naselju Donja Vinča.
Sve veća upotreba željeza ubrzala je društveni razvitak autarijatskih zajednica tokom 8. i posebno u 7. st. p. n. e. Dolazi do socijalne diferencijacije, jačanja moći i stabilizaciji položaja i pojedinih lokalnih, kneževskih dinastija, koje nameću svoj autoritet na pojedinim područjima. O tom procesu najbolje svjedočanstvo pružaju u nauci poznati kneževski grobovi, s bogatim i raznovrsnim materijalom pronađenim u njima. Istraživanja Tokom 1893. i 1894. godine Franjo Fiala je u okolici Ilijaka i na Rajinom Brdu, istražio 36 tumula, od kojih su neki bili kneževski grobovi. U grobu II, 1 je pronađen veliki broj brončanih toka, brončane knemide, dvosjekli željezni mač s brončanim lijepo ukrašenim balčakom, mnogobrojni šiljci željeznih kopalja, žezlo, jantarska ogrlica, narukvice, pojasne kopče. Pronađene su brončane posude uvezene iz južne Italije od kojih je posebno zanimljiva rebrasta zdjela koja je korištena u svrhu kulta, kao posuda za izlijevanje tekućih žrtava. U drugom grobu III, 9 sahranjen je pojedinac koji se nalazio u vrlo bliskim vezama s pokojnikom iz groba II, 1. U ovom grobu pronađene su dvije ratne sjekire, dva dvosjekla željezna mača i brončane knemide s prikazima brodova. Pored ratne opreme u III, 9 se nailazi i na kopču za pojas, 2 mala zemljana pehara za piće, i na vrlo malo nakita (dijadema i narukvice). U istom tumulu je sahranjeno još osam osoba, od kojih 2 žene s dosta bogatim grobnim prilozima sastavljenim od nakita i 1 dijete. IZVOR Glasinac. Wikipedija (bs) |
Tumuli na Glasincu
Još tijekom istraživanja u 19. stoljeću iskopano je na području Glasinca 1234 humki, oko 250 praznih. U tumulima ima i paljevinskih i skeletnih grobova, u kojima su nađeni mnogobrojni grobni prilozi (metalno oruđe, oružje i nakit, keramika). Kod tih priloga radi se pretežno o domaćim proizvodima, sa lokalnim karakteristikama. |
Rusanovići
Medvjeđa pećina
PROČITAJ VIŠE BRUSIN, Zdenko: Pećina u kanjonu rijeke Prače iz bronzanog doba. 058.ba, 2.3.2014.
JUGOZAPADNI GREBENI
Jugozapadno podgorje Gosine planine, prostorni pogled iz smjera jugozapada
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
