Reljefna karta Dinarskog gorja i susjednih reljefno-geografskih cjelina
Temeljno načelo utvrđivanja neke planinske grupe je činjenica da postoje planine koje imaju neke zajedničke osobine. Jedan od najvažnijih principa je geomorfološki tj. izučavanje reljefa - utvrđivanje na koji način se fizički, prema njihovu obliku, postanku i razvoju razlikuju jedna planinska skupina od druge.
Postoje i ostali faktori. Jedan od njih je tradicionalna precepcija lokalnog stanovništva o postojanju neke planinske grupe ili planinskog područja. Ne treba zanemariti niti praktične razloge, a to je potreba za organiziranjem (strukturiranjem) većih cjelina u više manjih, s kojima je kasnije lakše raditi, odn. lakše ih savladavati.
Strukturalna podjela velikih planinskih područja u grupe i pod-grupe pokazala se relativno uspješnom na području Alpa u Europi ili planina Sjeverne Amerike (vidi npr. stranicu SUMMITPOST). Međutim, što učiniti u slučaju Dinarskog gorja, gdje je reljef toliko kompleksan i različit od onoga koji postoji u tzv. europskim Alpama (gdje su planinske grupe često vrlo jasno definirane dubokim ledenjačkim ili riječnim dolinama, planinskim prijevojima i lokalnom tradicijom)?
Naime, nastojeći postaviti strukturu (podjelu) planina Dinarskog gorja, koja bi što realnije odgovarala situaciji na terenu i jednako praktična da bi se razumjela struktura reljefa Dinarskog gorja, suočio sam se sa slijedećim problemima:
Nakon dugotrajnog razmatranja i uz korištenje brojnih izvora (od znanstvenih pa do planinarskih), utvrđena su slijedeća načela (principi) strukturiranja Dinarskog gorja:
Postoje i ostali faktori. Jedan od njih je tradicionalna precepcija lokalnog stanovništva o postojanju neke planinske grupe ili planinskog područja. Ne treba zanemariti niti praktične razloge, a to je potreba za organiziranjem (strukturiranjem) većih cjelina u više manjih, s kojima je kasnije lakše raditi, odn. lakše ih savladavati.
Strukturalna podjela velikih planinskih područja u grupe i pod-grupe pokazala se relativno uspješnom na području Alpa u Europi ili planina Sjeverne Amerike (vidi npr. stranicu SUMMITPOST). Međutim, što učiniti u slučaju Dinarskog gorja, gdje je reljef toliko kompleksan i različit od onoga koji postoji u tzv. europskim Alpama (gdje su planinske grupe često vrlo jasno definirane dubokim ledenjačkim ili riječnim dolinama, planinskim prijevojima i lokalnom tradicijom)?
Naime, nastojeći postaviti strukturu (podjelu) planina Dinarskog gorja, koja bi što realnije odgovarala situaciji na terenu i jednako praktična da bi se razumjela struktura reljefa Dinarskog gorja, suočio sam se sa slijedećim problemima:
- Dinarsko gorje obiluje različitim morfološkim strukturama. Iako sve njegove planine čine jedan jedinstveni planinski lanac i dijele mnoge zajedničke osobitosti, prelazeći Gorjem od njegova sjeverozapada prema krajnjem jugoistoku, lako je uočiti izuzetni varijetet među planinskim gupama i planinama.
- Literatura i izvori podataka o mnogim planinama i područjima Dinarskog gorja su vrlo rijetki i teško ih je pronaći. Mnoga gorja u Dinaridima nemaju ozbiljne planinarske ili turističke vodiče, niti bilo kakva slična izdanja.
- Stanovništvo s različitih strana planine ili planinske grupe koristi različito nazivlje i različito strukturira i dijeli ista planinska područja.
- Jedinstveni planinski masivi često su, tijekom povijesti, bili podijeljeni državnim i nacionalnim granicama, tijekom čega su takvi odvojeni dijelovi dobivali različite nazive - a sve do današnjeg dana nije se oblikovalo neko zajedničko ime za to planinsko područje ili planinu. Vrlo često su ljudi nazive lokalno davali prema nazivu pokrajine ili regije (npr. dva područja sa dva naziva: Snežnička visoravan, tj. planota (slov.) u Notranjskoj u Sloveniji te sjeverni dio Gorskog kotara u Hrvatskoj, zapravo čine istu planinsku masu).
- Iako bi najjednostavnije bilo napraviti podjelu dinarskih planina prema državnim teritorijima na kojima se one nalaze, ovakva metoda bi u mnogim slučajevima ograničila percepciju pojedinih planinskih grupa kao jedinstvenih cjelina. Iz navedenog razloga, moja namjera je bila izvršiti podjelu ovoga planinskog lanca uzevši u obzir i prirodne i društvene faktore, i uz pomoć znanstvenih izvora i metoda - nastojeći da se dođe do što prirodnijih i logičnijih rješenja.
Nakon dugotrajnog razmatranja i uz korištenje brojnih izvora (od znanstvenih pa do planinarskih), utvrđena su slijedeća načela (principi) strukturiranja Dinarskog gorja:
|
I. Podjela na temeljne morfološke (reljefne) cjeline
Dinarsko gorje obično se dijeli u 3 paralelna pojasa. Ovi pojasevi su u stvari izduženi planinski lanci koje čini mnoštvo planinskih masiva, nizova i grebena. Ti pojasevi su: A. Primorski pojas (broj 1 na karti) Ostali nazivi su još:
B. Središnji pojas (broj 2 na karti) Ostali nazivi su još:
3. Sjeveroistočni pojas (broj 3 na karti) |
Karta - Planinski pojasevi u Dinarskom gorju
|
II. Prepoznavanje zemljopisnih (geografskih) područja unutar svakog od tri dinarska planinska pojasa
Radi se o geografskim područjima, unutar određenih planinskih pojaseva, u kojima se nalazi više planinskih grupa s istim ili sličnim karakteristikama.
Radi se o geografskim područjima, unutar određenih planinskih pojaseva, u kojima se nalazi više planinskih grupa s istim ili sličnim karakteristikama.
III. Prepoznavanje pojedinačnih reljefnih i strukturnih planinskih grupa unutar svakog od geografskih područja
Najčešći oblici planinskih grupa koji se javljaju u Dinarskom gorju su:
- veliki planinski masivi (kao što su masivi Velebita, Prenja, Durmitora, Bjelasice)
- grupacija planina sa zajedničkim karakteristikama ili zajedničkom karakteristikom - zajednički lanac, vijenac, niz.
Sijedilo je prepoznavanje vijenaca i podgrupa unutar pojedinačnih planinskih grupa, masiva i planina te na kraju i pojedinačnih vrhova.
Pojedini najvažniji masivi zbog svoje kompleksnosti, veličine prostora i općeg značaja, tretirani su kao planinske grupe. Radi se npr. o masivu Velebita, Prenja, Bjelasice i dr.
Posljednji čin bio je imenovanje geografskih regija, planinskih grupa te ostalih podgrupa i planinskih vijenaca i nizova, prvenstveno nastojeći koristiti postojeće i uobičajeno nazivlje - tamo gdje ono postoji.
Iz razloga praktičnosti, u slučajevima, kada je prethodno navedena načela bilo teško provesti, grupa je imenovana prema nazivu dominantne planine ili nekom drugom relevantnom elementu.
Najčešći oblici planinskih grupa koji se javljaju u Dinarskom gorju su:
- veliki planinski masivi (kao što su masivi Velebita, Prenja, Durmitora, Bjelasice)
- grupacija planina sa zajedničkim karakteristikama ili zajedničkom karakteristikom - zajednički lanac, vijenac, niz.
Sijedilo je prepoznavanje vijenaca i podgrupa unutar pojedinačnih planinskih grupa, masiva i planina te na kraju i pojedinačnih vrhova.
Pojedini najvažniji masivi zbog svoje kompleksnosti, veličine prostora i općeg značaja, tretirani su kao planinske grupe. Radi se npr. o masivu Velebita, Prenja, Bjelasice i dr.
Posljednji čin bio je imenovanje geografskih regija, planinskih grupa te ostalih podgrupa i planinskih vijenaca i nizova, prvenstveno nastojeći koristiti postojeće i uobičajeno nazivlje - tamo gdje ono postoji.
Iz razloga praktičnosti, u slučajevima, kada je prethodno navedena načela bilo teško provesti, grupa je imenovana prema nazivu dominantne planine ili nekom drugom relevantnom elementu.
Zaključno, princip strukturiranja Dinarskog gorja je slijedeći:
|
| |||||||||||||||||||||
Slijedi pregled geografskih područja i planinskih grupa u Dinarskom gorju:
|
Primorski pojas
Pogled s vrha Vošac na Biokovu u smjeru Omiške Dinare, Poljičke planine i Mosora |
Primorski pojas
tzv. Obalni pojas, Litoralni ili Jugozapadni pojas
tzv. Obalni pojas, Litoralni ili Jugozapadni pojas
A. Primorski pojas Dinarskog gorja (odn. Litoralni, ili Jugozapadni) pretežito planinski lanci koji se protežu neposredno uz obalu Jadranskog mora i pretežito su građeni od vapnenca (krečnjaka) iz geološkog razdoblja krede (65-144 milijuna g. p.n.e.) i s flišnim nanosima (eocen, 37-58 milijuna g. p.n.e.) koji popunjavaju tektonske depresije.
Svi jadranski otoci, izuzev otoka vulkanskog porijekla (Jabuka, Brusnik) i otoka Suska (koji je postankom različit od ostalih hrvatskih otoka - oblikovan od slojeva prapora položenog na vapnenačkoj stijeni) su u stvari vrhovi Dinarskog gorja potopljeni podizanjem razine mora zbog otapanja leda nakon ledenog doba, kada se razina mora izdigla 100 m, te su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi. Posljedica toga je da smjer pružanja otoka prati smjer pružanja planina na kopnu. To je prvi put uočeno na obali Dalmacije, te se u cijelom svijetu takav tip obale naziva dalmatinski tip obale.
Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
Svi jadranski otoci, izuzev otoka vulkanskog porijekla (Jabuka, Brusnik) i otoka Suska (koji je postankom različit od ostalih hrvatskih otoka - oblikovan od slojeva prapora položenog na vapnenačkoj stijeni) su u stvari vrhovi Dinarskog gorja potopljeni podizanjem razine mora zbog otapanja leda nakon ledenog doba, kada se razina mora izdigla 100 m, te su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi. Posljedica toga je da smjer pružanja otoka prati smjer pružanja planina na kopnu. To je prvi put uočeno na obali Dalmacije, te se u cijelom svijetu takav tip obale naziva dalmatinski tip obale.
Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
- Područje sjevernog Jadrana
- Planine Dalmacije
- Planine primorske i središnje Crne Gore
- Područje niske Hercegovine.
|
Karta geografskih područja i planinskih grupa u Primorskom pojasu Dinarskog gorja:
|
Područja, grupe i poveznice:
A. Primorski pojas Dinarskog gorja Područje sjevernog Jadrana 01 Planine Istre i područje Krasa 02 Otoci sjevernog Jadrana Planine Dalmacije 03 Središnji dalmatinski planinski niz 04 Obalni dalmatinski planinski niz 05 Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine 06 Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac Planine primorske i središnje Crne Gore* 07 Primorske planine Crne Gore 08 Katunska kraška zaravan 09 Planine crnogorskih Rudina *Područje tzv. "crnogorskog visokog krša" Planine niske Hercegovine 10 Planine niske Hercegovine |
Fotografije planina Primorskog pojasa
|
Središnji pojas
Pogled na šiljate vrhove Karanfila s Trojana, u Prokletijama |
B. Središnji pojas
tzv. Pojas visokih planina
tzv. Pojas visokih planina
Središnji pojas Dinarskog gorja (odn. Pojas visokih planina) većinom je građen od vapnenačkih (krečnjačkih) stijena iz razdoblja mezozoika 65-248 milijuna g. p.n.e. (na površini iz razdoblja krede, a po dubini iz razdoblja trijasa, s bazenima u kojima ima naslaga iz mlađeg razdoblja - tercijara (24-65 mil. g. p.n.e.).
Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
- Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske
- Planine Like
- Planine zapadne Bosne i Dinara
- Planine visoke Hercegovine
- Središnje bosansko-hercegovačke planine
- Površi i brda Crne Gore i Prokletije.
Fotografije planina Središnjeg pojasa
|
Sjeveroistočni pojas
Magični efekt temperaturne inverzije pred zalazak sunca na grebenu Plešivice u Samoborskom gorju. |
C. Sjeveroistočni pojas
Sjeveroistočni pojas Dinarskog gorja čine planine složenije građe. Većina planina građena je od slojeva iz razdoblja paleozoika (248-590 milijuna godina p.n.e.) i različitih eruptivnih stijena. Stariji slojevi u sjevernom dijelu ove zone prekriveni su naslagama (sedimentima) nekadašnjeg Panonskog mora. Ovo je područje nepropusnih stijena i površinskih vodenih tokova. Na najsjevernijem dijelu ovoga pojasa Dinarsko gorje prelazi u Panonsku ravnicu, i ovo je područje niskih planina, bogatih vegetacijom i pobrđa izgrađenih od kasnijih tercijarnih naslaga (1,8 - 65 milijuna g. p.n.e.).
Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
Geografska (zemljopisna) područja u ovom pojasu su:
- Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
- Planine srednje i istočne Bosne
- Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka)
- Planine sjeverozapadne Srbije
- Peripanonske odn. pred-dinarske planine.
|
Karta geografskih područja i planinskih grupa Sjeveroistočnog pojasa:
|
Područja, grupe i poveznice
C. Sjeveroistočni pojas Dinarskog gorja Područje slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske 01 Grupa Kočevskog Roga 02 Grupa Žumberak / Gorjanci 03 Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne Planine srednje i istočne Bosne 04 Vrbasko-Sanska grupa 05 Grupa Vlašića 06 Planine srednje Bosne 07 Planine istočne Bosne 08 Grupa Jahorine Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) 09 Polimsko-podrinjska grupa 10 Zlatarsko-pešterska grupa 11 Starovlaške planine Planine sjeverozapadne Srbije 12 Podrinjsko-valjevske planine Peripanonske odn. pred-dinarske planine 13 Peripanonske odn. pred-dinarske planine |
Fotografije planina Sjeveroistočnog pojasa
