|
|
PLANINE SJEVEROZAPADNE SRBIJE > PODRINJSKE PLANINE > Gučevo
Država: Srbija
Najviši vrh: Crni vrh, 779 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.4885, 19.1773
Država: Srbija
Najviši vrh: Crni vrh, 779 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.4885, 19.1773
GUČEVO (Гучево)
|
|
UvodGučevo (ćiril. (Гучево) je planina koja se nalazi sjeverno od Boranje i na prostoru koji Drina polukružno zatvara sa zapada i sjeverozapada. Granica na istoku je rijeka Štira, Lozničkog polje na sjeveru i Borinska rijeka na jugu. Pruža se karakterističnim dinarskim pravcem sjeverozapad-jugoistok u dužini od nešto mane od 15 kilometara, od obale Drine do prijevoja Biljeg (629 m), koji ga dijeli od planine Boranje. Gučevo je razvedeni masiv s jednim glavnim, skoro uravnjenim grebenom u obliku trapeza i višom stranom prema zapadu, na kojoj se nalazi i nekoliko istaknutih vrhova, među kojima su: Duga kosa, Eminove vode i najviši Crni vrh. S najvišim vrhom Crni vrhom na 779 m je jedna od nižih Valjevsko-podrinjskih planina.
Jugoistočni dio planine se zove Kulište i sastavljen je paleozojskih škriljevaca, preko kojih su nataloženi trijaski vapnenci/krečnjaci s naslagama antimona. Sjeverozapadni dio se sastoji od pješčenjaka i konglomerata preko kojih leže kredni vapnenci sve do tjemena planine. To tjeme je valovito i zbog vapnenačke podloge okršeno (skrašćeno). Gučevo je planina izdašna vodom, što pokazuju brojni izvori na samoj planini i u njenom podnožju. Brojni potoci otječu s Gučeva prema rijeci Jadar, Drini i Štiri, raščlanjujući njegove padine, posebno drinske, koje su strme i razrivene dubokim jamama. Sa sjeverne i sjeverozapadne strane strane ono je također zasječeno uzdužnim rasjedom zbog čega su i one strme. Na njemu izbijaju termo-mineralni izvori banje Koviljače. Crni vrh kao najviša točka planine, nalazi se na njezinom sjeverozapadnom završetku, iznad Banje Koviljače i nedaleko od grada Loznice. Sam vrh je bez izvora i potoka jer je sastavljen od vapnenaca. Iako vapnenačke strukture, on je obrastao gustom bukovom šumom koja zatvara vidik. Planina je bogata šumom, a najzastupljenije vrste su grab, hrast, planinska bukva, javor, bagrem i crni bor. Od životinjskih vrsta ovdje su prisutne: zec lisica, vuk i srna i više vrsta ptica. U neposrednoj blizini Crnog vrha podignut je spomenik i kosturnica srpskim i austrougarskim ratnicima poginulim na ovom prostoru 1914. godine u Prvom svjetskom ratu. Nedaleko do spomenika, na sjevernoj strani i na visini od 550 metara, sagrađen je planinarski dom i turističko-ugostiteljski objekt, koji je ujedno i najveći planinarski dom u Srbiji. Gučevo je popularno izletište stanovnika obližnjeg grada Loznice. Sjeverna strana Gučeva nalazi se u oblasti (kraju) Jadar. ENGLISH SUMMARY: Gučevo
Gučevo (Serbian Cyrillic: Гучево, pronounced [ɡûːt͡ʃɛʋɔ]) is a mountain in western Serbia, near the town of Loznica, overlooking the Drina river and Banja Koviljača. Its highest peak Crni vrh has an elevation of 779 meters above sea level. The mountain was a site of Battle of Gučevo between Serbian and Austro-Hungarian army in World War I. At the top of the mountain there is a monument to Serbian and Austro-Hungarian soldiers. SOURCE WIKIPEDIJA (English) |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Reljef Gučeva i okolnog područja
Podloga: Elastic Terrain Map 
Gučevo, prostorni prikaz pogled iz smjera sjeveroistoka
Izvor: Google Earth, 2019. 
Gučevo, prostorni prikaz pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2019. 
Pogled s Gučeva na Loznicu
Autor: Ванилица; Wikipedija |
Vrhovi na Gučevu
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
20. stoljeće
|
1914.
Gučevska bitka 8.9.1914. godine započela je jedna od najtežih i najkrvavijih bitaka iz Prvog svjetskog rata - bitka na Drini. U sklopu bitke na Drini vođene su borbe i na planini Gučevo koje su trajale 55 dana. Borbe na Gučevu započele su u drugoj polovini rujna/septembra i trajale su sve do početka studenog/novembra 1914. godine. Srpske trupe, pod zapovjedništvom Stepe Stepanovića, su oko 26.9. stigle na Gučevo, ali kako ga nisu mogle osvojiti, utvrdile su se u neposrednoj blizini neprijateljskih linija. Srpski i austrougarski rovovi bili su na vrlo maloj udaljenosti, koja je na pojedinim kotama iznosila 5 do 7 metara. Ovako mala udaljenost između rovova bila je radi paraliziranja austrougarske artiljerije, koja je bila daleko nadmoćnija od srpske - Austrijanci su raspolagali haubicama, koje srpska vojska nije imala. Ti rovovi su i danas vidljivi. Temeljni cilj austrougarske ofenzive, da se probije kroz centar i opkole srpska krila, nije ostvaren i pored opće austrougarske nadmoći i početnih uspjeha. Na tzv. Koti 708 jedna ista jedinica je držala položaj svih 55 dan bitke. Ipak, padom kota 708, Eminove vode i Kulišta, 6.11. palo je i Gučevo, a jedinice kombinirane divizije morale su se povući na desnu obalu rijeke Štire. U borbama na Gučevu srpske trupe su imale znatne gubitke, ali su ostvarile svoj cilj paraliziravši austrougarsku vojsku na ovom dijelu fronta skoro dva mjeseca. 
Bitka na Drini, karta
Obostrani planovi i raspored snaga prije bitke |
Bitka na Drini 1914. godine Trajala je od 6.9. do 12.11.1914.godine u razdoblju između Cerske i Kolubarske bitke. Operacije su realizirane na širokom frontu od Zemuna do Foče i po upornosti i gubicima to su najkrvavije borbe srpske vojske u Prvom svjetskom ratu, posebno borbe na Gučevu i Mačkovom kamenu. Bez obzira što je završila povlačenjem srpskih snaga i napuštanjem sjeverozapadne Srbije, Bitka na Drini je u dva mjeseca istrošila napadnu moć austrougarskih snaga i stvorila preduvjete za pobjedonosan završetak Kolubarske bitke i potpuno protjerivanje napadača iz Srbije. ZANIMLJIVOSTI
Bitka na Gučevu bila je jedna od prvih rovovskih bitaka u Prvom svjetskom ratu. Zabilježeno je kako je za vrijeme odvijanja Gučevske bike kiša padala sva 55 dana. Zbog lokacije i reljefa, američki povjesničar Read je bitku nazvao "bitkom iznad oblaka". To je također i naziv knjige Branimira Ginića, objavljene 1989. 
Bitka iznad oblaka, Cer, Gučevo, 1914.
Autor: Branimir Ginić Izdavač: Muzej Jadra Mjesto i godina izdanja: Loznica, 1989. |
Bitka na Ceru - Gučevu - Boranji - Jagodnji i Sokolskoj planini, 1914. godine
|
Bitka na Gučevu
Srpski obrambeni položaj na Gučevu, 1914. godine
PROČITAJ VIŠE
100 godina od bitke na Gučevu. Blog Kolekcionar, 7.9.2014. Branimir Ginić: Bitka iznad oblaka, Cer, Gučevo. Projekat Rastko Odbrana grebena Gučevo-Boranja-Jagodnja-Sokolska planina. Amanet - Prvi svetski rat, Gučevska bitka. Portal Moja Loznica, 6.4.2017. |
PRIČE O PLANINI
|
TURISTICKA EMISIJA ATLAS GUCEVO
Datum objave: 14.2.2011. Autor: Bsprodukcija Kragujevac |
Karta Gučeva
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:200.000
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:200.000
VRŠNO PODRUČJE
Crni vrh VRH; KORDINATE: 44.4885, 19.1773; NADMORSKA VISINA: 779 m
|
Najviši vrh Gučeva. U neposrednoj blizini Crnog vrha podignut je spomenik i kosturnica srpskim i austrougarskim ratnicima poginulim na ovom prostoru 1914. godine u Prvom svjetskom ratu. Nedaleko do spomenika, na sjevernoj strani i na visini od 550 metara, sagrađen je planinarski dom i turističko-ugostiteljski objekt, koji je ujedno i najveći planinarski dom u Srbiji. Nedaleko do njega na visini do 500 metara, na jednoj zaravni podignut je auto-kamp s restoranom i kamp-kućicama. Od spomenika pa do planinarskog doma i sve do auto-kampa uređene su šetališne staze. Crni vrh na Gučevu popularno je izletište stanovnika obližnjeg grada Loznice (15 km udaljena).
|
VIDOKRUG S GLAVNOG GREBENA GUČEVA
S grebena Gučeva pruža se dobar pogled na susjednu okolicu: Podgorinu i Posavlje prema istoku, Drinu i bosanske planine prema zapadu, Cer, Mačvu, Srijem (srp. Srem) i Frušku Goru prema sjeveru i Sokolsku planinu, Torničku planinu (Bobiju), Medvednik, Jablanik i Povlen prema jugu i jugoistoku. |
Spomen-kosturnica na GučevuNedaleko od Crnog vrha nalazi se Spomen-kosturnica u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci srpskih i austrougarskih ratnika, poginulih na ovom prostoru 1914. godine, na početku Prvog svjetskog rata tijekom Bitke na Drini (dio Gučevska bitka). Spomen-kosturnica je nepokretno kulturno dobro od velikog značaja.
GRADNJA SPOMENIKA Spomen piramidu s kosturnicom na platou na istaknutoj koti Gučeva počela graditi austrougarska vojska svojim poginulim ratnicima, u vrijeme okupacije Srbije tijekom Prvog svjetskog rata, ali ju nije dovršila. Udruženje rezervnih oficira i ratnika sakupilo je i sahranilo u zajedničku kosturnicu 3200 posmrtnih ostataka srpskih ratnika rasutih po Gučevu i okolici, kao i posmrtne ostatke 53. zagrebačke regimente prenijete iz parka u Bukovičkoj banji. Projekt prepravka piramide i izgradnje kosturnice u njenom podnožju izradio je arhitekt V. Todić 1927. godine. Spomenik je izgrađen 1929. a posvećen je 1930. godine. IZGLED SPOMEN-KOSTURNICE Spomenik u obliku piramide visine 16,85 m. izgrađen je od blokova umjetnog kamena. Tlocrt piramide je u obliku kvadrata, s ispustima na sve četiri strane tako da se u samom temelju spomenika oblikuje križ. Na njenom vrhu je dvoglavi orao raširenih krila isklesan od bIjelog mramora. Na zapadnoj strani piramide postavljen je veliki lovorov vijenac izrađen od bijelog mramora s križom u sredini. Ispod lovorovog vijenca nalazi se sarkofag na kome je u reljefu predstavljena borba srpske i austrougarske vojske s urezanim tekstom: Gučevskim herojima poginulim u borbi 1914. godine. Sarkofag nosi arhitravna greda na kojoj je upisan natpis s Njegoševim riječima: Blago onom ko dovjeka živi, imao se rašta i roditi. Arhitravnu gredu drže dvije nage figure ratnika - stražara s mačem u ruci, a na ostalim stranama postamenta izveden je križ u mramoru u kvadratnom okviru iznad koga je grb s dvoglavim orlom. Na istočnoj strani iznad grba izveden je lovorov vijenac s križem u sredini, dok se na arhitravnoj gredi nalazi urezan tekst: Gučevskim herojima. Udruženje rezervnih oficira i ratnika 1929. godine. Ispod piramide ukopana u zemlju nalazi se grobnica pokrivena betonskom pločom. Lijevo i desno su veće betonske klupe sa stopama u obliku lavova. Oko pravokutnog prostora spomen-obilježja je ograda s betonskim stubovima spojenim željeznim šipkama. IZVOR Spomen-kosturnica na Gučevu. Wikipedija (sr) |
Spomen-kosturnica na Gučevu
Autor: Ванилица; Wikipedija |
Spomen-kosturnica na Gučevu
Autor: Rašević; Wikipedija |
Memorijalni Kompleks - Bitka Na Gučevu
Autor: Stefan Pavić; Datum objave: 8.12.2019. Opis: Memorijalni Kompleks Bitka na Gučevu se nalazi na vrhu planine Gučevo, iznad Banje Koviljače, Opština Loznica. Spomen Kosturnica je podignuta 1929. godine i predstavlja spomen obeležije slično onim viđenim na Mačkovom Kamenu i Tekerišu. |
Planinarski dom na Gučevu NADMORSKA VISINA: 550 mPlaninarski dom na Gučevu, danas Odmaralište MN Gučevo, nalazi se na planini Gučevo u podnožju spomenika na vrhu planine, na 550 m n.v., i osam kilometara iznad Banje Koviljače. Dom su gradili su planinari vlastitim dragovoljnim radom i sredstvima, i dovršili ga 1960. godine uz pomoć tvrtke "Viskoza". Naime, zbog nedostatka sredstava za nastavak radova udružena su sredstva sa HI "Viskoza" iz Loznice, i šumskim poduzećem "Boranja", tako da je vlasništvo nad domom podijeljeno na sudionike u izgradnji. Dom je služio za odmor radnika i za potrebe planinara i kao takav je i danas najveći namjenski izgrađen dom u Srbiji.
Odmaralište obuhvata dvije zgrade s ukupno 33 sobe i 130 ležajeva, restoranom, prodavaonicom i sportskim terenima za male sportove. Nakon privatizacije Viskoze, danas domom gospodari privatno poduzeće. |
Gučevo - Izgradnja planinarskog doma
Autor: RMR PRODUCTION; Datum objave: 29.1.2015. Opis: Reportaža tv LOTEL povodom 60-o godišnjice PD"Gučevo" , priča o izgradnji planinarskih domova na planini Boranji i Gučevu |
Eminove vode
|
Darja Aleksandrova Korobkina,
|
|
KAUP: stazom Gučevskog epa
Autorica: Gordana Atanasijevic; Datum objave: 19.1.2015. Opis: Odlazak na Gučevo imalo je posebnu dimenziju, jer drugačije nije ni moguće. Ova planina priča svoju priču zbog čega je pešačenje njenim šumama poput hodočašća. Naši prijatelji iz Loznice umnogome su doprineli da ovaj doživljaj bude potpun, što možete videti u ovom kratkom video zapisu. |
GUČEVO Planinari iz Užica
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 3.3.2011. Opis: Planinarska tura od Spomen kosturnice iz I svetskog rata do sela Zajača |
JUGOZAPADNA I JUŽNA PADINA
Gornja Koviljača
|
Godine 2017., cestarski radnici koji su radili na popravku magistralne ceste Loznica-Mai Zvornik, su u blizini pružnog prijelaza u Gornjoj Koviljači pronašli pet stećaka, specifičnih nadgrobnih spomenika, starih više stoljeća. Stećci su iskopani dok je rađeno ojačanje puta i prostor na kojem izvire planinski izvor poznat pod nazivom Zejtin voda. Prema procjeni stručnjaka iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Valjevu potječu iz 14. i 15. st. Od Drine do Kolubare ima dosta srednjovjekovnih grobalja, a sudeći po ornamentima, ovi spadaju u bolje obrađene i vjerojatno ih je koristio srednji stalež tog vremena, koji je bio povezan s radom u rudnicima ili topionicama.
IZVOR Stećci pronađeni kod Gornje Koviljače na bezbednom. Moja Loznica, 19.8.2017. |
Brasina
Brasina je smještena ispod Crnog vrha na Gučevu. Na sjeveru od naselja su Vilin potok i Eminove vode, dok kroz sredinu sela teku Brasinska reka i potok. Kao i Borina, Brasina je staro rudarsko naselje, o čemu svjedoče iskopine i sačuvane zidine.
Stari rudarski rodovi ne postoje u današnjoj Brasini, od današnjih najstarije obitelji su Vladići, doseljeni iz Bosne početkom 18. stoljeća. S vremenom su se doselili i Gajići, Ristići, Pantelići, Veselinovići, Mišići, Pavlovići.
Stari rudarski rodovi ne postoje u današnjoj Brasini, od današnjih najstarije obitelji su Vladići, doseljeni iz Bosne početkom 18. stoljeća. S vremenom su se doselili i Gajići, Ristići, Pantelići, Veselinovići, Mišići, Pavlovići.
Donja Borina
Ovo staro rudarsko naselje, razvilo se oko rijeke Borine i njenog ušća u Drinu. Na sjeveru su brda Bobije, Jelice i Mamutovca, na jugu Presek, Krnja jela, na istoku Boranja i na zapadu Drina. U tursko vrijeme Borina i Brasina su bile jedno selo. Dok je Brasina bila čisto srpsko selo, dio Borine pored Drine su naseljavali muslimani i oni su svoj zaselak zvali Batar. Tek u vrijeme vladavine Knjaza Miloša i odlaskom muslimanskog stanovništva tijekom 1820.godine , Batar dobija današnje ime Borina.
Današnji centar sela, s crkvom i školom, upravo se nalazi u središtu nekadašnjeg Batara. Kako je rudarstvo zamrlo, mještani Borine se uglavnom bave poljoprivredom.
Današnji centar sela, s crkvom i školom, upravo se nalazi u središtu nekadašnjeg Batara. Kako je rudarstvo zamrlo, mještani Borine se uglavnom bave poljoprivredom.
Gornja Borina
SJEVERNIM PADINAMA GUČEVA
Trbušnica
|
Na padinama planine Gučevo, u selu Trbušnici nalazi se rodna kuća Momčila Gavrića, najmlađeg podoficira na svijetu tijekom Prvog svjetskog rata.
Momčilo Gavrić (Trbušnica, 1.5.1906. - Beograd, 28.4.1993.) bio je podnarednik Šestog artiljerskog puka Drinske divizije i najmlađi podoficir na svijetu tijekom Prvog svjetskog rata. Srpskoj vojsci se pridružio s osam godina, nakon što su mu austrougarski vojnici iz 42. domobranske divizije pobili deseteročlanu obitelj. Čin kaplara je stekao poslije Cerske bitke 1914., a vojvoda Živojin Mišić ga je u desetoj godini unaprijedio u čin podnarednika na Kajmakčalanu 1916. godine. PROČITAJ VIŠE WIKIPEDIJA: Momčilo Gavrić |
Momčilo Gavrić
Slika se nalazi u Srpskoj kući na Krfu. Ispod slike, stoji natpis: "Jedanaestogodišnji artiljerijski podnarednik, najmlađi podoficir svih armija sveta u prvom svetskom ratu. Krf, 1916." |
Kvadratura kruga: Momčilo Gavrić
Proizvodnja: RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal; Datum objave: 14.1.2017. Opis: Momčilo Gavrić, najmlađi podnarednik na svetu Najmlađi vojnik u Prvom svetskom ratu bio je Momčilo Gavrić iz sela Trbušnica kod Loznice. Sa osam godina, Momčilo je postao vojnik iz nužde jer su mu austrougarski vojnici, još na početku rata, pobili celu porodicu: oca, majku, tri sestre i četiri brata.Nemajući gde, Momčilo se pridružio srpskoj vojsci na Gučevu, odnosno Pešadijskom puku Drinske divizije sa kojom je prošao sve bitke u Velikom ratu, Albansku golgotu, bio ranjen na Kajmakčalanu, a sa 11 godina postao je najmlađi podoficir na svetu. Po završetku Prvog svetskog rata Momčilo, sa još 104. srpske siročadi, odlazi na školovanje u Englesku, odakle se posle tri godine, po nalogu vlade Kraljevine SHS vraća u Srbiju. Iako je četiri godine proveo u ratu, Gavrića kada je postao punoletan, država poziva u vojsku. Na odsluženju vojnog roka u Slavonskoj Požegi pretpostavljeni oficir Gavriću ne veruje da je kao dete prošao sve bitke u Prvom svetskom ratu i optužuje ga da je lažov i zbog toga ga šalje u zatvor u kome provodi dva meseca.Momčilov životni put bio je trnovit i za vreme Drugog svetskog rata kada ga Nemci hapse i odvode u logor na Banjici, odakle se jedva izvukao, a a pred kraj tog rata, greškom ga hapse partizani i izvode pred streljački stroj iz koga ga spasava jedan major koji je znao ko je Momčilo Gavrić. Posle Drugog svetskog rata hapsi ga Ozna, jer u vreme političkog prijateljstva Josipa Broza Tita i Envera Hodže, Gavrić nije želeo da da novac koji su prikupljali omladinci za "braću iz Albanije", pa je zbog rečenice "Albanci nam nikad nisu bila, niti mogu biti braća" proveo godinu i po dana u zatvoru. Nakon toga zaćutao je i godinu i po dana ni sa kim nije progovorio ni reč, čak ni sa članovima najbliže porodice, o čemu u Kvadraturi kruga svedoči njegov najstariji sin Branislav Gavrić. Urednik emisije Branko Stanković autor je 18 dokumentarnih filmova i dve drame koje su ekranizovane na RTS-u, a i mnoštva dokumentarnih emisija, koje su, kao i filmovi, nagrađivane na domaćim i međunarodnim festivalima. |
Banja Koviljača
Mnogi smatraju Banju Koviljaču jednom od najljepših i najljekovitijih banja (hrv. toplice) Balkana. Nalazi se u zapadnoj Srbiji, na obali rijeke Drine i podno šumovite planine Gučevo, na nadmorskoj visini od 128 m. Okružuju je i prostrane ravnice Mačve i Semberije (BiH), a u široj okolici su i planine Boranja, Sokolska planina, Cer, i dr. Nalazi se u regiji Podrinja, na koje se u Srbiji nastavljaju krajevi: brdoviti Jadar, blago valovita Pocerina i plodna i zaravnjena Mačva. Zahvaljujući njenim prirodnim svojstvima Banja Kovijača se razvila kao poznato prirodno lječilište (Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Banja Koviljača", Hotelsko-turističko preduzeće "Banja Koviljača").
TRONOŠKA PLANINA
|
Kada se iz smjera sjevera, tj. nizine Jadra, gleda prema Jugu, greben planine Gučevo prirodno se nastavlja u smjeru jugoistoka na greben tzv. Tronoške planine, s najvišim Kostajničkim vrhom (748 m) na tome dijelu. Jednako tako, sjeverna podgorina Gučeva (područje sela Potrbušnica) prirodno se nastavlja na sjevernu podgorinu Tronoške planine (područja naselja Tršić, Korenita, i dr.). Iako ove dvije podgorine i gorske mase Gučeva i Tronoške djeluju jedinstveno, ipak su one razdvojene dolinom rječice Štire, do naselja Zajača do Loznice. Ovo je bolje vidljivo ako se promatra reljef grebena Tronoške planine, posebno visinski odnosi toga grebena i obližnjih planina. U tome smislu, jasno se uočava kako su vrhovi i grebeni Tronoške planine zapravo krajnji sjeverni dio vrlo razvedene mase planine Boranje, koja svojim grebenima izlazi prema sjeveru, na niziju rijeke Jadar, odn. Lozničko polje.
Upravo zbog prethodno navedenog, u literaturi nema jasnog mišljenja o tome pripada li Tronoška planina masivu Boranje (manje Gučeva), ili se pak radi o zasebnoj planini. Zapravo se i sam pojam "Tronoška planina" relativno rijetko sreće i uporablja, i čak se čini da se više odnosi na šumovito, brdovito područje između Tršića i manastira Tronoše (Jadra i Kostajničkog vrha) nego što se njime izražava želja za definiranjem neke zasebne planine. Ako Tronošku planinu promatramo izdvojeno, kao samostalnu cjelinu, tada se može vidjeti kako se glavni greben Tronoške planine pruža dinarskim smjerom SZ – JI (u skladu sa smjerom pružanja grebena Gučeva, na koji se ovaj greben dijelom naslanja i nastavlja). Na sjeveru je ona ograničena Lozničkim poljem, na istoku Dvorskom rekom i rječicom Karlagan, na jugu Cipljanskom rekom, a na zapadu rijekom Štirom (nom. Štira). Radi se o razgranatom masivu, s dugim valovitim grebenom trapeznog oblika prema jugoistoku i nekoliko viših vrhova po samom grebenu. Njezina je sjeverna podgorina znatno prostranija, jer se najviši, Kostajnički vrh, uzdiže u njenom krajnjem južnom dijelu. U tome dijelu i najviši greben Tronoške planine i njegovi neposredni ogranci uz tok Gornjanske reke susreću se s ograncima planine Boranje. Tronoška planina bogata je vodom – brojnim rječicama (Tronoška reka, Korenita, Žeravija) i izvorima. Većim dijelom je obrasla gustom bukovom šumom. Kroz nju vode brojni šumski putevi koji ju čine pristupačnom. Planina je prometno dobro povezana s Loznicom i Valjevom. Na ovom prostoru nalaze se selo Tršić poznato kao mjesto rođenja Vuka Stefanovića Karadžića i manastir Tronoša. 
Područje Tronoške planine
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:200.000 
Reljef Tronoške gore i okolnog područja
Na reljefnoj karti je vidljiva fizička veza grebena Boranje (grebeni koji se protežu u smjeru sjever-jug) s grebenima oko Kostajničkog vrha Podloga: Elastic Terrain Map |
POVIJESNA VIZURA
Kako se dogodilo da Dragutin izabere Tronošku planinu za svoju zadužbinu? Tronoška i okolne planine bile su u vrijeme srpskog kralja Stefana Dragutina (13. st.) prekrivene gustom borovom, bukovom, hrastovom i cerovom šumom. Obilovale su raznovrsnom divljači, brojnim izvorima i sjenovitim dolinama. Vladari loze Nemanjića, nakon zamornih državnih poslova, dolazili su u ove predjele uživati u lovu i odmoru. U poodmaklim godinama tražili su mjesto za svoje zadužbine, jer je oblast bila na karavanskim putevima prema Jadranskom moru. Tovarni konji i magarci prolazili su tuda, odnoseći rudu u primorje, dok su s primorja donosili oružje, tkaninu i drugu robu. IZVOR Branislava Mićić, Zašto je Vukov učitelj proglašen za sveca: 17 istina o Tronoši. Magazin Ona, 18.12.2017. Uspon na Kostajnik Tradicionalno se u proljeće održava uspon na Kostajnik, koji organizira Planinarski klub "Gučevo". Staza je duga oko 12-13 km i srednje je zahtjevna, a pored samog vrha posjećuje se Bobarna pećina i dva slapa na Petrića potoku (Petrića reci). Polazak je od škole u selu Kostajnik (333 m n.v.), slijedi uspon na Kostajnički vis (748 m) - silazak do Bobarne pećine i Petrića potoka - povratak u Kostajnik. Ukupna visinska razlika iznosi oko 415 m. Na vrhu Kostajničkog visa nalazi se spomenik, a nešto prema SZ je Obradov čardak. S vrha se pruža pogled na glavni dio planine Boranje, na Jagodnju, Sokolsku planinu, (Torničku) Bobiju, Jablanik, Medvednik, Cer, Gučevo. Na stazi ima izvor pitke vode. Bobarna pećina Ova špilja se nalazi na sjeveroistočnoj padini vrha Kostajnik. Do pećine se može doći odvojkom od ceste Korenita - Stolice -Krupanj. U blizini špilje se nalaze i dva vodopada na Petrića potoku. MTB Cross country Tršić | Kostajnički vis 2018
Autor: Bojan Lucic; Datum objave: 13.1.2019. Opis: Selo Kostajnik nalazi se između Loznice i Krupnja. Udaljeno je od Loznice 28 kilometara asfaltnim putem prema Krupnju. |
Tršić
|
Tršić je selo jugoistočno od Loznice (7 km), rodno mjesto Vuka Stefanovića Karadžića (1787.-1864.). Vukova kuća, onakva kako danas izgleda, podignuta je 1933. godine u stilu tršićke kuće iz Vukovog vremena. Prilikom svečanog otvaranja obnovljene Vukove kuće, u Tršiću je priređen prvi Vukov sabor, koji se od tada organizira svake godine sredinom rujna/septembra. Danas je on prerastao u jednu od najznačajnijih kulturnih priredbi u Srbiji. Sabor se održava pod vedrim nebom, na otvorenoj pozornici u središtu prirodnog amfiteatra kraj rječice Žeravije.
|
Tršić - Rodno Mesto Vuka Stefanovića Karadzića
Autor: Odmor Datum objave: 21.10.2020. Opis. Obisli smo Tršić, rodno mesto jedne od najznacajnijih licnosti srpske istorije, srpskog filologa, reformatora srpskog jezika, sakupljaca narodnih umotvorina i pisca prvog srpskog jezika - Vuka Stefanovića Karadzića (1787 - 1864) Maja Pile Travel Journal je samofinansirajuci kanal vise od godinu dana, putujemo po nasoj lepoj zemlji, snimamo interesantne predele, smestajne kapacitete, kulturu, tradiciju, gastronomiju... Ukoliko Vam se dopada ovo sto mi radimo i ako ste u mogucnosti da finansijski ili tehnicki podrzite rad naseg kanala, unapred Vam se zahvaljujemo, bicemo jos bolji. |
|
Moj otac Vuk Karadžić
Autor: Narodni muzej Srbije Datum objave: 5.4.2020. Opis. Monodrama ,,Moj otac Vuk Karadžić", u izvođenju Ljiljane Jakšić, deo je redovnog programa Muzeja Vuka i Dositeja. Vuk Stefanović Karadžić je bio srpski filolog, reformator jezika, pisac prvog srpskog rečnika i najznačajnija ličnost srpske književnosti prve polovine 19. veka. Njegov život obiluje pričama koje su bile inspiracija za kreiranje specijalnog miltimedijalnog programa, zamišljenog tako da svakog posetioca upozna sa pojedinostima iz života jedne od najznačajnijih ličnosti naše istorije. To je sentimentalna životna ispovest Vukove ćerke Mine Karadžić koju u svom prepoznatljivom stilu interpretira glumica Ljiljana Jakšić, prenoseći zanimljivosti iz privatnog života, porodične poteškoće i priče o najznačajnijim događajima i ličnostima koje su, svojevremeno, okruživale Vuka Karadžića i oblikovale njegov život i stvaralaštvo. Zgrada Muzeja Vuka i Dositeja svojevremeno je bila sedište Velike škole, prve srpske prosvetne ustanove namenjene višem obrazovanju, koju je osnovao Dositej Obradović, a Vuk Stefanović Karadžić bio đak prve generacije. Multimedijalni program „Moj otac Vuk Karadžić“ obogaćen je monodramom iz ugla Mine Karadžić, prikazivanjem dokumentarnog materijala, porodičnih fotografija, kao i taktovima starogradskih muzičkih numera, tako da u potpunosti dočarava vreme o kome Mina pripoveda, dok savremeni audio-vizuelni efekti oživljavaju prostor ovog kultnog zdanja. Po završetku programa posetioci mogu da obiđu stalnu muzejsku postavku koju čine lični predmeti Vuka i Mine Karadžić, porodično stablo i bogata zbirka fotografija porodice Karadžić. Program realizuju Muzej Vuka i Dositeja Narodnog Muzeja u Beogradu i udruženje KulTurNet u saradnji sa Ministarstvom kulture i informisanja Republike Srbije i Turističkom organizacijom Beograda. |
UPOZNAJ SRBIJU: TRŠIĆ (Govori: Mile Vasiljević)
Autor: ŽIVOT; Datum objave: 19.9.2013. Opis: UPOZNAJ SRBIJU: TRŠIĆ Govori: Mile Vasiljević |
Kulturista ep. 46 - Stazama Vuka Karadžića
Datum objave: 28.5.2021. Autor: Kulturista / Coolturista |
Korenita
Manastir Tronoša
|
Putopisi života - 001 MANASTIR TRONOŠA
Postavio: Dejan Milosevic; Datum objave: 20.10.2015. |
AKTIVNOSTI
Na Gučevu postoje brojne šumske staze, te mogućnosti za brdski biciklizam. Preko planine ide planinarska transverzala koja povezuje planine Gučevo i Boranju. Također je planina pogodna za paragliding.
Planinarenje i pješačenje
|
Transverzala "Vukove bogaze"
Svake godine u 9. mjesecu, PK "Gučevo", uz pokroviteljstvo Grada Loznice, organizira pohod Transverzalom "Vukove bogaze" po visovima planina Gučeva i Boranje. Cilj ove transverzale je upoznavanje s ovim kulturno-povijesno poznatim krajem i sudjelovanje planinara na tradicionalnom Vukovom saboru u Tršiću. Pohod od oko 40 km izvodi se u dva dana. Dionica prvog dana (20 km, oko 6 sati hoda) ide od vrha Gučeva do planinarskog doma "Šarena bukva" na planini Boranji. Druga dionica (oko 5-6 sata hoda), duga oko 18 km ide od Šarene bukve, preko manastira Tronošte, do Tršića, rodnog mjesta Vuka Karadžića. KRATKI OPIS TRANSVERZALE PRVI DAN; Transverzala počinje od spomenika na planini Gučevo čiji je najviši Crni vrh, poznato izletničko mjesto Lozničana. Na Gučevu se nalazi Spomenik gučevskim junacima poginulim u Prvom svjetskom ratu te se ovdje obično održava tzv. "Istorijski čas" - memorija na zbivanja u Prvom svj. ratu. Piramida sazidana od bijelog mramora čuva grobnicu 2500 branitelja. S Gučeva se slijedeći transverzalu prelazi u šumom vrlo bogato područje planine Boranje, te se nakon stanke na Zavorju stiže do planinarskog doma PK Gučeva "Šarena bukva".
DRUGI DAN; Transverzala drugog dana vodi planinare u manastir Tronošu čiju je gradnju, po predaji, započeo kralj Dragutin, a završila njegova žena Katarina 1317. godine. Najnovija istraživanja su pokazala da na mjestu sadašnjeg manastira nije bilo starije crkve od crkve koja je sagrađena 1559. godine. Manastir Tronoša je poznat kao jedan od centara kulture u 18. stoljeću, u kojoj je prva slova naučio mladi Vuk Karadžić. Ispred manastira se nalazi kapela posvećena kosovskim junacima s česmom devet Jugovića. U neposrednoj blizini Tronoše je Tršić, rodno mjesto Vuka Stefanovića Karadžića, gdje je i cilj transverzale. Sve do 1897. godine mjesto gdje se nalazila Karadžićeva rodna kuća moglo se prepoznati samo po izgorjeloj zemlji. Tek se 1931. godine pristupilo podizanju Vukove kuće koja je svečano posvećena 17.9.1933. godine kada je održan prvi Vukov sabor. Od tada se svake godine (s izuzetkom okupacije 1941.-1944.) sabori redovno održavaju.
Sudionici transverzale dobivaju žigove u dnevnik i u knjižicama. Transverzala ima pet kontrolnih točaka: KT1 - Loznica, Vukov spomenik; KT2-Spomenik na Gučevu; KT3 - Dom "Šarena bukva" na Boranji; KT4 - Manastir Tronoša; KT5 - Vukova kuća Tršić. |
VUKOVE BOGAZE 2015 - PK GUČEVO - LOZNICA I deo
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum: objave: 8.10.2015. Opis: Planinarski klub ,,Era,, iz Užica je dana 19.09.2015. godine učestvovao u tradicionalnoj akciji u organizaciji Planinarskog kluba ,,Gučevo,, iz Loznice - ,,VUKOVE BOGAZE,, . Prvog dana akcije izvedena je tura na području planina Gučevo i Boranja. Relacija: Spomen-kosturnica na Gučevu - Crni vrh (779m) - Zavorje - planinarski dom ,,Šarena bukva,,. |
Projekt pješačko-turističke staze
Lokalna samouprava i Planinarski klub "Gučevo“ realizirali su projekt u cilju promoviranja prirodnih ljepota Gučeva, Banje Koviljače, Loznice i planinarenja kao zdrave aktivnosti. Uređene su tako pješačke staze koje vode na vrh Gučeva i postavljene planinarsko-turističke informativne karte koju su kod izvora "Tri česme", u okviru projekta „Planina je za sve“, postavili članovi Planinarskog kluba "Gučevo" iz Loznice. Radi se o tri staze, dvije počinju od "Tri česme" i vode različitim putevima do vrha Gučeva, a treća od vrha te planine do etno-sela "Sunčana reka" u Gornjoj Koviljači, gdje su postavljene info-karte
Lokalna samouprava i Planinarski klub "Gučevo“ realizirali su projekt u cilju promoviranja prirodnih ljepota Gučeva, Banje Koviljače, Loznice i planinarenja kao zdrave aktivnosti. Uređene su tako pješačke staze koje vode na vrh Gučeva i postavljene planinarsko-turističke informativne karte koju su kod izvora "Tri česme", u okviru projekta „Planina je za sve“, postavili članovi Planinarskog kluba "Gučevo" iz Loznice. Radi se o tri staze, dvije počinju od "Tri česme" i vode različitim putevima do vrha Gučeva, a treća od vrha te planine do etno-sela "Sunčana reka" u Gornjoj Koviljači, gdje su postavljene info-karte
|
Tri česme – Koviljačka kosa – Crni vrh (Gučevo)
IZVOR: PLANINARSKI SAVEZ SRBIJE Planina/predeo: Gučevo Društvo/klub: Gučevo PKGimnazijska bb, 15300 Loznica +38164 1882423 ; +38169 1011687 www.pkgucevo.org.rs Dužina (km): 6 Vreme obilaska (h:min): 2:30 Početak staze: Banja Koviljača, "Tri česme", 156 m Kraj staze: Crni vrh, vrh Gučeva, 779 m Visinska razlika: uspon/spust (m) 690/42 Opis: Od izvora "Tri česme" krenuti istočno ka crkvi Svetog Petra i Pavla, potom pored starog zdanja Železničkog doma uputiti se ka izvoru Ilidža i otpočeti uspon na Koviljačku kosu. Kroz retku bukovu šumu izbiti na asfalt kod vikendica i nakon naglog uspona od 1,5km doći do Spomen kosturnice i Crnog vrha najviše kote Gučeva. Težina staze: laka Uređenost: dobro uređena i markirana Vrsta markacije: propisna planinarska (crveno-bela) Značajni lokaliteti:
|
Tri česme – Grabovci – Kam – Crni vrh (Gučevo)
IZVOR: PLANINARSKI SAVEZ SRBIJE Planina/predeo: Gučevo Društvo/klub: Gučevo PKGimnazijska bb, 15300 Loznica +38164 1882423 ; +38169 1011687 www.pkgucevo.org.rs Dužina (km): 5,6 Vreme obilaska (h:min): 2:20 Početak staze: Banja Koviljača, "Tri česme", 156 m Kraj staze: Crni vrh, vrh Gučeva, 779 m Visinska razlika: uspon/spust (m): 688/54 Opis: Iza izvora "Tri česme" krenuti cik-cak trim stazom naviše. Doći do bolnice-Sanatorijum starog zdanja, izaći na kapiju, preći 50-tak metara asfalta i naviše pored napuštenih kuća preći na brdo Miškovac i proći pored igrališta dečijeg odmarališta. Potom kroz gustu kestenovu šumu otpočeti uspon preko grebena Grabovci. Nakon koga sledi nešto strmija staza završnog zapadnog grebena Gučeva zvanog Kam (izbor skretanja ka jednoj od više stena - vidikovaca). Nastaviti uspon preko Kamenite bukve sa mogućnošću izbora kretanja ka samom vrhu Gučeva, asfaltom (zimi) ili kroz šumu (leti). Težina staze: zahtevna Uređenost: dobro uređena i markirana Vrsta markacije: propisna planinarska (crveno-bela) Značajni lokaliteti:
|
Etno naselje Sunčana reka – Kam – Crni vrh (Gučevo)
IZVOR: PLANINARSKI SAVEZ SRBIJE Planina/predeo: Gučevo Društvo/klub: Gučevo PKGimnazijska bb, 15300 Loznica +38164 1882423 ; +38169 1011687 www.pkgucevo.org.rs Dužina (km): 5,8 Vreme obilaska (h:min): 2:20 Početak staze: Etno naselje "Sunčana reka" (reka Drina), 133 m Kraj staze: Crni vrh, vrh Gučeva, 799 m Visinska razlika: uspon/spust (m): 708/57 Opis: Sa parkinga etno naselja "Sunčana reka" preći magistralni put Loznica-Mali Zvornik, popeti se na pružni bedem i krenuti u pravcu severa i započeti uspon padinama Gučeva. Doći na padine Vinogradine odakle se već vidi piramidalni deo Gučeva "Kam". Izlaskom na asfaltni put krenuti udesno pored putnog branika i na njegovom kraju otpočeti uspon izohipsom ka Kamskoj steni. Od stene-vidikovca grebenom Kama doći do spajanje sa stazom br. 2 i istim pravcem preći breg Kamenite bukve i doći do Spomen kosturnice i samog Crnog vrha. Težina staze: zahtevna Uređenost: delimično uređena Vrsta markacije: propisna planinarska (crveno-bela) Značajni lokaliteti:
|
Biciklizam
Opisi i tehnički podaci biciklističkih ruta na Boranji i okolnim Podrinjskim planinama, na Ciklonaut.com
Ruta 1: Loznica - Gučevo - Loznica Tokom boravka u Loznici Gučevo je uz Banju Koviljaču nezaobilazna točka za posjet, a ova ruta pruža priliku da se to uradi i na dva kotača, na zanimljiv način. |
Ne boj se, sreća prati hrabre! (Tronoša, Mačkov Kamen, Soko grad)
Autor: Cikloverzum Datum objave: 30.5.2023. Opis. Dobrodošli u Cikloverzum, projekat koji ima za cilj promociju i unapređenje zdravlja i edukaciju i inspiraciju u sferama biciklizma, prirode i regionalnih lokaliteta. Krug na Stravi: / strava Konačno taj famozni krug na Jagodnju (Mačkov Kamen - 924 m.n.v.), ali nisam se nadao da ću usput obići i Soko grad! Lokacija me je oduševila, a pogotovo uzani, stari asfaltni put koji vodi do tamo. Šteta što nisam imao dron kod sebe, neke od ovih serpentina i ceo reljef u kompletu bilo bi lepo videti iz visine! Spust Mačkov Kamen - Rujevac - Uzovnica kasnije na kanalu (~avgust/septembar). Vidikovac Perunika neki drugi put... Sve je ovo zagrevanje za finalni deo godine! |
BORAVAK U PLANINI
Smještaj
|
Odmaralište Gučevo "Ester" / Planinarski dom na Gučevu (550 m n.v.)
Planinarski dom na Gučevu, danas Odmaralište MN Gučevo, nalazi se na planini Gučevo u podnožju spomenika na vrhu planine, na 550 m n.v., i osam kilometara iznad Banje Koviljače. Dom su gradili su planinari vlastitim dragovoljnim radom i sredstvima, i dovršili ga 1960. godine uz pomoć tvrtke "Viskoza". Naime, zbog nedostatka sredstava za nastavak radova udružena su sredstva sa HI "Viskoza" iz Loznice, i šumskim poduzećem "Boranja", tako da je vlasništvo nad domom podijeljeno na sudionike u izgradnji. Dom je služio za odmor radnika i za potrebe planinara i kao takav je i danas najveći namjenski izgrađen dom u Srbiji. Odmaralište obuhvata dvije zgrade s ukupno 33 sobe i 130 ležajeva, restoranom, prodavaonicom i sportskim terenima za male sportove. Nakon privatizacije Viskoze, danas domom gospodari privatno poduzeće. Odmaralište ‘’Vidikovac’’ Udaljeno 4 km od Banje Koviljače, na 550 m n.v. Od njega se pruža pogled na rijeku Drinu i Bosnu. 
Planinarski dom na Gučevu
Autor fotografije: Ванилица; Wikipedija |
Etno kompleks *Gučevski Vajati*
Datum objave: 7.8.2021. Autor: StalexPhotography Opis: Etno kompleks „Gučevski Vajati“ nalazi se na planini Gučevo, 4 km iznad podrinjske lepotice Banje Koviljače. Od Loznice je udaljen 10 km, Šapca 60 km, Beograda 155 km, Novog Sada 140 km. U sklopu kompleksa nalazi se i etno restoran „Gučevski Vajati“, i apartmani za prenoćište. Kapacitet restorana „Gučevski Vajati“ je 50 mesta sa predivnom galerijom i otvorenom baštom sa 100 mesta. Smeštaj gostiju može se obezbediti u tradicionalnim vajatima "Lipa", "Trešnja" i "Ruža", koji predstavljaju kombinaciju prirode i udobnosti u kojima dominira drvo, kamen, cigla. Vajat "Lipa" ima bračni krevet i poseban ležaj, TWC, SAT-TV, kuhinju, klima uređaj, vajat"Trešnja"ima francuski ležaj, TWC, SAT-TV, klima uređaj, i vajat"Ruža" ima francuski ležaj, TWC, SATV, koji zadovoljavaju potrebe savremenog turiste. |
IZVORI I LITERATURA
|
ĐURIČIĆ, Miloš: Uticaj metoda kartiranja na razvoj biciklizma na prostoru šire okoline grada Loznice. Master rad. Univerzitet Singidunum Fakultet za primenjenu ekologiju Futura. Beograd, 2018. (PDF)
AJBENŠPERGER, Nenad: Spomenik i kosturnica na Gučevu – deo istorijata. Zbornik radova, Knjiga 30. Međunarodni naučni skup "Prvi Svetski rat, Srbija, Balkan i velike sile" (ur. S. Rudić, M. Milkić). Istorijski institut: Institut za strategijska istraživanja, Beograd. str. 57-514. Beograd, 2015. (PDF)
RAKIĆEVIĆ, T.: Klimatski uslovi. u: Monografija opštine Loznica. Srpsko geografsko društvo, Geografski fakultet, Geografski institut ‘’Jovan Cvijić’’ SANU. Beograd, 1997. RAKIĆEIVIĆ, T.: Vodni resursi. u: Monografija opštine Loznica, Srpsko geografsko društvo, Geografski fakultet, Geografski institut ‘’Jovan Cvijić’’ SANU. Beograd, 1997. STANKOVIĆ, S.M.: Turizam. u: Monografija opštine Loznica. Srpsko geografsko društvo, Geografski fakultet, Geografski institut "Jovan Cvijić" SANU. Beograd – Loznica, 1997. SUDAR, Milan; CHEN, Yanlong; KOLAR-JUROVŠEK, Tea, JUROVŠEK; JOVANOVIĆ, Divna; FOREL, Marie-Béatrice: Lower Triassic (Olenekian) microfauna from Jadar Block (Gučevo Mt., NW Serbia). ANNALES GÉOLOGIQUES DE LA PÉNINSULE BALKANIQUE. 75. str. 1-15. 2014. (PDF-1) (PDF-2)
SUDAR, M.; JOVANOVIĆ, D.; KOLAR-JURKOVŠEK, T.: Late Permian conodonts from Jadar Block (Vardar Zone, northwestern Serbia). Geologica Carpathica, 58 (2): str. 145–152. 2007. (HTML) UROŠEVIĆ. D.; SUDAR, M.: Triassic microfossils in the area of the Mountain Gučevo. U: ANĐELKOVIĆ, M. (ur.), Simpozijum iz regionalne geologije i paleontologije (Beograd, 16, 17 XII 1980), Zavod za regionalnu geologiju i paleontologiju, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu. str. 491–507, Beograd, 1980. WIKIPEDIJA: Gučevo (planina) Oko Cera i Gučeva - Putopis. Portal Putovanja.info (Teogonija), 19.8.2014. |
Planinarski klub "Gučevo", Loznica
|
