DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact
Facebook instagram youtube email

PLANINE SJEVEROZAPADNE SRBIJE > PODRINJSKE PLANINE > Gučevo
Država: Srbija
Najviši vrh: Crni vrh, 779 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.4885, 19.1773

GUČEVO (Гучево)

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Gučevo (ćiril. (Гучево) je planina koja se nalazi sjeverno od Boranje i na prostoru koji Drina  polukružno zatvara sa zapada i sjeverozapada. Granica na istoku je rijeka Štira, Lozničkog polje na sjeveru i Borinska rijeka na jugu. Pruža se karakterističnim dinarskim pravcem sjeverozapad-jugoistok u dužini od nešto mane od 15 kilometara, od obale Drine do prijevoja Biljeg (629 m), koji ga dijeli od planine Boranje. Gučevo je razvedeni masiv s jednim glavnim, skoro uravnjenim grebenom u obliku trapeza i višom stranom prema zapadu, na kojoj se nalazi i nekoliko istaknutih vrhova, među kojima su: Duga kosa, Eminove vode i najviši Crni vrh. S najvišim vrhom Crni vrhom na 779 m je jedna od nižih Valjevsko-podrinjskih planina.

Jugoistočni dio planine se zove Kulište i sastavljen je paleozojskih škriljevaca, preko kojih su nataloženi trijaski vapnenci/krečnjaci s naslagama antimona. Sjeverozapadni dio se sastoji od pješčenjaka i konglomerata preko kojih leže kredni vapnenci sve do tjemena planine. To tjeme je valovito i zbog vapnenačke podloge okršeno (skrašćeno).

​Gučevo je planina izdašna vodom, što pokazuju brojni izvori na samoj planini i u njenom podnožju.  Brojni potoci otječu s Gučeva prema rijeci Jadar, Drini i Štiri, raščlanjujući njegove padine, posebno drinske, koje su strme i razrivene dubokim jamama. Sa sjeverne i sjeverozapadne strane strane ono je također zasječeno uzdužnim rasjedom zbog čega su i one strme. Na njemu izbijaju termo-mineralni izvori banje Koviljače. Crni vrh kao najviša točka planine, nalazi se na njezinom sjeverozapadnom završetku, iznad Banje Koviljače i nedaleko od grada Loznice. Sam vrh je bez izvora i potoka jer je sastavljen od vapnenaca. Iako vapnenačke strukture, on je obrastao gustom bukovom šumom koja zatvara vidik.  Planina je bogata šumom, a najzastupljenije vrste su  grab, hrast, planinska bukva, javor, bagrem i crni bor. Od životinjskih vrsta ovdje su prisutne: zec lisica, vuk i srna i više vrsta ptica.

U neposrednoj blizini Crnog vrha podignut je spomenik i kosturnica srpskim i austrougarskim ratnicima poginulim na ovom prostoru 1914. godine u Prvom svjetskom ratu. Nedaleko do spomenika, na sjevernoj strani i na visini od 550 metara, sagrađen je planinarski dom i turističko-ugostiteljski objekt, koji je ujedno i najveći planinarski dom u Srbiji. Gučevo je popularno izletište stanovnika obližnjeg grada Loznice.

Sjeverna strana Gučeva nalazi se u oblasti (kraju) Jadar.
ENGLISH SUMMARY: Gučevo
Gučevo (Serbian Cyrillic: Гучево, pronounced [ɡûːt͡ʃɛʋɔ]) is a mountain in western Serbia, near the town of Loznica, overlooking the Drina river and Banja Koviljača. Its highest peak Crni vrh  has an elevation of 779 meters above sea level.
The mountain was a site of Battle of Gučevo between Serbian and Austro-Hungarian army in  World War I. At the top of the mountain there is a monument to Serbian and Austro-Hungarian soldiers.

SOURCE  WIKIPEDIJA (English)

BANJA KOVILJAČA Gučevo
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
  • hodnja transverzalom Vukove bogaze
  • spomen-kosturnica na Crnom vrhu
  • Tršić, rodno  mjesto Vuka Karadžića
  • manastir Tronoša

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine
Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain


Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS


Picture
Reljef Gučeva i okolnog područja
Podloga: Elastic Terrain Map
Picture
Gučevo, prostorni prikaz pogled iz smjera sjeveroistoka
Izvor: Google Earth, 2019.
Picture
Gučevo, prostorni prikaz pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2019.
Picture
Pogled s Gučeva na Loznicu
Autor: Ванилица; Wikipedija
Vrhovi na Gučevu
  • Crni vrh, 779 M; Koordinate: 44° 29,311' 19° 10,954' 
  • Kota 725, 725 m; Koordinate: 44⁰28,598‘ 19⁰11,744‘
  • Kulište, 699 m; Koordinate: 44⁰27,881‘ 19⁰12,927‘
TURISTICKA EMISIJA ATLAS GUCEVO
Autor: Bsprodukcija Kragujevac; Datum objave:  14.2.2011.

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Povijesni pregled

20. stoljeće

1914.

Gučevska bitka

8.9.1914. godine započela je jedna od najtežih i najkrvavijih bitaka iz Prvog svjetskog rata - bitka na Drini. U sklopu bitke na Drini vođene su borbe i na planini Gučevo koje su trajale 55 dana. Borbe na Gučevu započele su u drugoj polovini rujna/septembra i trajale su sve do početka studenog/novembra 1914. godine. Srpske trupe, pod zapovjedništvom Stepe Stepanovića, su oko 26.9. stigle na Gučevo, ali kako ga nisu mogle osvojiti, utvrdile su se u neposrednoj blizini neprijateljskih linija. Srpski i austrougarski rovovi bili su na vrlo maloj udaljenosti, koja je na pojedinim kotama iznosila 5 do 7 metara. Ovako mala udaljenost između rovova bila je radi paraliziranja austrougarske artiljerije, koja je bila daleko nadmoćnija od srpske - Austrijanci su raspolagali haubicama, koje srpska vojska nije imala. Ti rovovi su i danas vidljivi. Temeljni cilj austrougarske ofenzive, da se probije kroz centar i opkole srpska krila, nije ostvaren i pored opće austrougarske nadmoći i početnih uspjeha. Na tzv. Koti 708 jedna ista jedinica je držala položaj svih 55 dan bitke. Ipak, padom kota 708, Eminove vode i Kulišta, 6.11. palo je i Gučevo, a jedinice kombinirane divizije morale su se povući na desnu obalu rijeke Štire. U borbama na Gučevu srpske trupe su imale znatne gubitke, ali su ostvarile svoj cilj paraliziravši austrougarsku vojsku na ovom dijelu fronta skoro dva mjeseca.
Picture
Bitka na Drini, karta
Obostrani planovi i raspored snaga prije bitke
Bitka na Drini 1914. godine
Trajala je od 6.9. do 12.11.1914.godine u razdoblju između Cerske i Kolubarske bitke. Operacije su realizirane na širokom frontu od Zemuna do Foče i po upornosti i gubicima to su najkrvavije borbe srpske vojske u Prvom svjetskom ratu, posebno borbe na Gučevu i Mačkovom kamenu.
Bez obzira što je završila povlačenjem srpskih snaga i napuštanjem sjeverozapadne Srbije, Bitka na Drini je u dva mjeseca istrošila napadnu moć austrougarskih snaga i stvorila preduvjete za pobjedonosan završetak Kolubarske bitke i potpuno protjerivanje napadača iz Srbije.

ZANIMLJIVOSTI
Bitka na Gučevu bila je jedna od prvih rovovskih bitaka u Prvom svjetskom ratu.
​Zabilježeno je kako je za vrijeme odvijanja Gučevske bike kiša padala sva 55 dana.

Zbog lokacije i reljefa, američki povjesničar Read je bitku nazvao "bitkom iznad oblaka". To je također i naziv knjige Branimira Ginića, objavljene  1989.
Picture
Bitka iznad oblaka, Cer, Gučevo, 1914.
Autor: Branimir Ginić
Izdavač: Muzej Jadra
Mjesto i godina izdanja: Loznica, 1989.
Picture
Bitka na Ceru - Gučevu - Boranji - Jagodnji i Sokolskoj planini, 1914. godine
Picture
Bitka na Gučevu
Picture
Srpski obrambeni položaj na Gučevu, 1914. godine
PROČITAJ VIŠE
100 godina od bitke na Gučevu. Blog Kolekcionar, 7.9.2014.
Branimir Ginić: Bitka iznad oblaka, Cer, Gučevo. Projekat Rastko 
​Odbrana grebena Gučevo-Boranja-Jagodnja-Sokolska planina. Amanet - Prvi svetski rat, 
Gučevska bitka
. Portal Moja Loznica, 6.4.2017.

PRIČE O PLANINI


TURISTICKA EMISIJA ATLAS GUCEVO
Datum objave: 14.2.2011. Autor: Bsprodukcija Kragujevac

Po planini i o kraju

Picture
Karta Gučeva
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:200.000

VRŠNO PODRUČJE


Crni vrh  VRH; KORDINATE: 44.4885, 19.1773; NADMORSKA VISINA: 779 m

Najviši vrh Gučeva. U neposrednoj blizini Crnog vrha podignut je spomenik i kosturnica srpskim i austrougarskim ratnicima poginulim na ovom prostoru 1914. godine u Prvom svjetskom ratu. Nedaleko do spomenika, na sjevernoj strani i na visini od 550 metara, sagrađen je planinarski dom i turističko-ugostiteljski objekt, koji je ujedno i najveći planinarski dom u Srbiji. Nedaleko do njega na visini do 500 metara, na jednoj zaravni podignut je auto-kamp s restoranom i kamp-kućicama. Od spomenika pa do planinarskog doma i sve do auto-kampa uređene su šetališne staze. Crni vrh na Gučevu popularno je izletište stanovnika obližnjeg grada Loznice (15 km udaljena).
VIDOKRUG S GLAVNOG GREBENA GUČEVA
S grebena Gučeva 
pruža se dobar pogled na susjednu okolicu: Podgorinu i Posavlje prema istoku, Drinu i bosanske planine prema zapadu, Cer, Mačvu, Srijem (srp. Srem) i Frušku Goru prema sjeveru i Sokolsku planinu, Torničku planinu (Bobiju), Medvednik, Jablanik i Povlen prema jugu i jugoistoku. 

Spomen-kosturnica na Gučevu

Nedaleko od Crnog vrha nalazi se Spomen-kosturnica u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci srpskih i austrougarskih ratnika, poginulih na ovom prostoru 1914. godine, na početku Prvog svjetskog rata  tijekom Bitke na Drini (dio Gučevska bitka). Spomen-kosturnica je nepokretno kulturno dobro od velikog značaja.

GRADNJA SPOMENIKA
​Spomen piramidu s kosturnicom na platou na istaknutoj koti Gučeva počela graditi austrougarska vojska svojim poginulim ratnicima, u vrijeme okupacije Srbije tijekom Prvog svjetskog rata, ali ju nije dovršila. Udruženje rezervnih oficira i ratnika sakupilo je i sahranilo u zajedničku kosturnicu 3200 posmrtnih ostataka srpskih ratnika rasutih po Gučevu i okolici, kao i posmrtne ostatke 53. zagrebačke regimente prenijete iz parka u Bukovičkoj banji. Projekt prepravka piramide i izgradnje kosturnice u njenom podnožju izradio je arhitekt V. Todić 1927. godine. Spomenik je izgrađen 1929. a posvećen je 1930. godine.

IZGLED SPOMEN-KOSTURNICE
​Spomenik u obliku piramide visine 16,85 m. izgrađen je od blokova umjetnog kamena. Tlocrt piramide je u obliku kvadrata, s ispustima na sve četiri strane tako da se u samom temelju spomenika oblikuje križ. Na njenom vrhu je dvoglavi orao raširenih krila isklesan od bIjelog mramora. Na zapadnoj strani piramide postavljen je veliki lovorov vijenac izrađen od bijelog mramora s križom u sredini. Ispod lovorovog vijenca nalazi se sarkofag na kome je u reljefu predstavljena borba srpske i austrougarske vojske s urezanim tekstom: Gučevskim herojima poginulim u borbi 1914. godine. Sarkofag nosi arhitravna greda na kojoj je upisan natpis s Njegoševim riječima: Blago onom ko dovjeka živi, imao se rašta i roditi. Arhitravnu gredu drže dvije nage figure ratnika - stražara s mačem u ruci, a na ostalim stranama postamenta izveden je križ u mramoru u kvadratnom okviru iznad koga je grb s dvoglavim orlom. Na istočnoj strani iznad grba izveden je lovorov vijenac s križem u sredini, dok se na arhitravnoj gredi nalazi urezan tekst: Gučevskim herojima. Udruženje rezervnih oficira i ratnika 1929. godine. Ispod piramide ukopana u zemlju nalazi se grobnica pokrivena betonskom pločom. Lijevo i desno su veće betonske klupe sa stopama u obliku lavova. Oko pravokutnog prostora spomen-obilježja je ograda s betonskim stubovima spojenim željeznim šipkama.

IZVOR  Spomen-kosturnica na Gučevu. Wikipedija (sr)
Picture
Spomen-kosturnica na Gučevu
Autor: Ванилица; Wikipedija
Picture
Spomen-kosturnica na Gučevu
Autor: Rašević; Wikipedija
Memorijalni Kompleks - Bitka Na Gučevu
Autor: Stefan Pavić; Datum objave: 8.12.2019.
Opis: Memorijalni Kompleks Bitka na Gučevu se nalazi na vrhu planine Gučevo, iznad Banje Koviljače, Opština Loznica. Spomen Kosturnica je podignuta 1929. godine i predstavlja spomen obeležije slično onim viđenim na Mačkovom Kamenu i Tekerišu.

Planinarski dom na Gučevu  NADMORSKA VISINA: 550 m

​Planinarski dom na Gučevu, danas Odmaralište MN Gučevo, nalazi se na planini Gučevo u podnožju spomenika na vrhu planine, na 550 m n.v., i osam kilometara iznad Banje Koviljače. Dom su gradili su planinari vlastitim dragovoljnim radom i sredstvima, i dovršili ga 1960. godine uz pomoć tvrtke "Viskoza". Naime, zbog nedostatka sredstava za nastavak radova udružena su sredstva sa HI "Viskoza" iz Loznice, i šumskim poduzećem "Boranja", tako da je vlasništvo nad domom podijeljeno na sudionike u izgradnji. Dom je služio za odmor radnika i za potrebe planinara i kao takav je i danas najveći namjenski izgrađen dom u Srbiji.
​Odmaralište obuhvata dvije zgrade s ukupno 33 sobe i 130 ležajeva, restoranom, prodavaonicom i sportskim terenima za male sportove. Nakon privatizacije Viskoze, danas domom gospodari privatno poduzeće.
Gučevo - Izgradnja planinarskog doma
Autor: RMR PRODUCTION; Datum objave: 29.1.2015.
Opis: Reportaža tv LOTEL povodom 60-o godišnjice PD"Gučevo" , priča o izgradnji planinarskih domova na planini Boranji i Gučevu

Eminove vode

Darja Aleksandrova Korobkina, rodom iz Petrograda (Ruska Federacija), bila je u Prvom svjetskom ratu bolničarka i dobrovoljka kao redov petog pješadijskog puka Drinske divizije. U izvješćima tog doba piše se o njenoj izuzetnoj hrabrosti, o tome da je "dan i noć" previjala ranjene Srbe na otvorenom - mogla je za jedan dan pružiti medicinsku pomoć za 120 vojnika. Poginula je 2.10.1914.  godine, za vrijeme teških borbi na Eminovim vodama, u borbama oko Ade Kurjačice, na planini Gučevo, zajedno s jednim srpskim oficirom. Kasnije su Srpske novine koje su izdavane na Krfu, objavile pjesmu o heroizmu Darje Korobkine, srpskog pjesnika Milosava Jelića, kog je spasila vlastitim rukama. Njoj u čast su podignute prvo spomen-ploča na Gučevu, 2014. godine, a potom i spomenik, 2018. godine, pored  Spomen-kosturnice i spomen-ploča u Bačevcima kod Bajine  Bašte  2016. godine.
A Darja nas pomiluje rukom
Rane veće i teži i žali
Kad bi znali Rusi, kad bi znali...

MILOSAV JELIĆ, PJESMA POSVEĆENA DARJI A. KOROBKINI
Picture
Darja Aleksandrova Korobkina,

KAUP: stazom Gučevskog epa
Autorica: Gordana Atanasijevic; Datum objave:  19.1.2015.
Opis: ​Odlazak na Gučevo imalo je posebnu dimenziju, jer drugačije nije ni moguće. Ova planina priča svoju priču zbog čega je pešačenje njenim šumama poput hodočašća. Naši prijatelji iz Loznice umnogome su doprineli da ovaj doživljaj bude potpun, što možete videti u ovom kratkom video zapisu.
GUČEVO Planinari iz Užica
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 3.3.2011.
Opis: Planinarska tura od Spomen kosturnice iz I svetskog rata do sela Zajača

JUGOZAPADNA I JUŽNA PADINA


Gornja Koviljača

Godine 2017., cestarski radnici koji su radili na popravku magistralne ceste Loznica-Mai Zvornik, su u blizini pružnog prijelaza u Gornjoj Koviljači pronašli pet stećaka, specifičnih nadgrobnih spomenika, starih više stoljeća. Stećci su iskopani dok je rađeno ojačanje puta i prostor na kojem izvire planinski izvor poznat pod nazivom Zejtin voda. Prema procjeni stručnjaka iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Valjevu potječu iz 14. i 15. st. Od Drine do Kolubare ima dosta srednjovjekovnih grobalja, a sudeći po ornamentima, ovi spadaju u bolje obrađene i vjerojatno ih je koristio srednji stalež tog vremena, koji je bio povezan s radom u rudnicima ili topionicama.
IZVOR
Stećci pronađeni kod Gornje Koviljače na bezbednom. Moja Loznica, 19.8.2017.

Brasina

​Brasina je smještena ispod Crnog vrha na Gučevu. Na sjeveru od naselja su Vilin potok i Eminove vode, dok kroz sredinu sela teku Brasinska reka i potok. Kao i Borina, Brasina je staro rudarsko naselje, o čemu svjedoče iskopine i sačuvane zidine.
Stari rudarski rodovi ne postoje u današnjoj Brasini, od današnjih najstarije obitelji su Vladići, doseljeni iz Bosne početkom 18. stoljeća. S vremenom su se doselili i Gajići, Ristići, Pantelići, Veselinovići, Mišići, Pavlovići.

Donja Borina

Ovo staro rudarsko naselje, razvilo se oko rijeke Borine i njenog ušća u Drinu. Na sjeveru su brda Bobije, Jelice i Mamutovca, na jugu Presek, Krnja jela, na istoku Boranja i na zapadu Drina. U tursko vrijeme Borina i Brasina su bile jedno selo. Dok je Brasina bila čisto srpsko selo, dio Borine pored Drine su naseljavali muslimani i oni su svoj zaselak zvali Batar. Tek u vrijeme vladavine Knjaza Miloša i odlaskom muslimanskog stanovništva tijekom 1820.godine , Batar dobija današnje ime Borina.
Današnji centar sela, s crkvom i školom, upravo se nalazi u središtu nekadašnjeg Batara. Kako je rudarstvo zamrlo, mještani Borine se uglavnom bave poljoprivredom.

Gornja Borina

SJEVERNIM PADINAMA GUČEVA


Trbušnica

Na padinama planine Gučevo, u selu Trbušnici nalazi se rodna kuća Momčila Gavrića, najmlađeg podoficira na svijetu tijekom Prvog svjetskog rata.

Momčilo Gavrić (Trbušnica, 1.5.1906. - Beograd, 28.4.1993.) bio je  podnarednik Šestog artiljerskog puka Drinske divizije i najmlađi podoficir na svijetu tijekom Prvog svjetskog rata. Srpskoj vojsci se pridružio s osam godina, nakon što su mu austrougarski vojnici iz 42. domobranske divizije pobili deseteročlanu obitelj. Čin kaplara je stekao poslije Cerske bitke 1914., a vojvoda Živojin Mišić ga je u desetoj godini unaprijedio u čin podnarednika na Kajmakčalanu 1916. godine.
 

​PROČITAJ VIŠE
WIKIPEDIJA: Momčilo Gavrić
Picture
Momčilo Gavrić
Slika se nalazi u Srpskoj kući na Krfu. Ispod slike, stoji natpis: "Jedanaestogodišnji artiljerijski podnarednik, najmlađi podoficir svih armija sveta u prvom svetskom ratu. Krf, 1916."
 ​Kvadratura kruga: Momčilo Gavrić
Proizvodnja: RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal; Datum objave: 14.1.2017.
Opis: Momčilo Gavrić, najmlađi podnarednik na svetu Najmlađi vojnik u Prvom svetskom ratu bio je Momčilo Gavrić iz sela Trbušnica kod Loznice. Sa osam godina, Momčilo je postao vojnik iz nužde jer su mu austrougarski vojnici, još na početku rata, pobili celu porodicu: oca, majku, tri sestre i četiri brata.Nemajući gde, Momčilo se pridružio srpskoj vojsci na Gučevu, odnosno Pešadijskom puku Drinske divizije sa kojom je prošao sve bitke u Velikom ratu, Albansku golgotu, bio ranjen na Kajmakčalanu, a sa 11 godina postao je najmlađi podoficir na svetu. Po završetku Prvog svetskog rata Momčilo, sa još 104. srpske siročadi, odlazi na školovanje u Englesku, odakle se posle tri godine, po nalogu vlade Kraljevine SHS vraća u Srbiju. Iako je četiri godine proveo u ratu, Gavrića kada je postao punoletan, država poziva u vojsku. Na odsluženju vojnog roka u Slavonskoj Požegi pretpostavljeni oficir Gavriću ne veruje da je kao dete prošao sve bitke u Prvom svetskom ratu i optužuje ga da je lažov i zbog toga ga šalje u zatvor u kome provodi dva meseca.Momčilov životni put bio je trnovit i za vreme Drugog svetskog rata kada ga Nemci hapse i odvode u logor na Banjici, odakle se jedva izvukao, a a pred kraj tog rata, greškom ga hapse partizani i izvode pred streljački stroj iz koga ga spasava jedan major koji je znao ko je Momčilo Gavrić. Posle Drugog svetskog rata hapsi ga Ozna, jer u vreme političkog prijateljstva Josipa Broza Tita i Envera Hodže, Gavrić nije želeo da da novac koji su prikupljali omladinci za "braću iz Albanije", pa je zbog rečenice "Albanci nam nikad nisu bila, niti mogu biti braća" proveo godinu i po dana u zatvoru. Nakon toga zaćutao je i godinu i po dana ni sa kim nije progovorio ni reč, čak ni sa članovima najbliže porodice, o čemu u Kvadraturi kruga svedoči njegov najstariji sin Branislav Gavrić. Urednik emisije Branko Stanković autor je 18 dokumentarnih filmova i dve drame koje su ekranizovane na RTS-u, a i mnoštva dokumentarnih emisija, koje su, kao i filmovi, nagrađivane na domaćim i međunarodnim festivalima.

Banja Koviljača

Mnogi smatraju Banju Koviljaču jednom od najljepših i najljekovitijih banja (hrv. toplice) Balkana. Nalazi se u zapadnoj Srbiji, na obali rijeke Drine i podno šumovite planine Gučevo, na nadmorskoj visini od 128 m. Okružuju je i prostrane ravnice Mačve i Semberije (BiH), a u široj okolici su i planine Boranja, Sokolska planina, Cer, i dr. Nalazi se u regiji Podrinja, na koje se u Srbiji nastavljaju krajevi: brdoviti Jadar, blago valovita Pocerina i plodna i zaravnjena Mačva. Zahvaljujući njenim prirodnim svojstvima Banja Kovijača se razvila kao poznato prirodno lječilište (Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Banja Koviljača", Hotelsko-turističko preduzeće "Banja Koviljača").

TRONOŠKA PLANINA


Kada se iz smjera sjevera, tj. nizine Jadra, gleda prema Jugu, greben planine Gučevo prirodno se nastavlja u smjeru jugoistoka na greben tzv. Tronoške planine, s najvišim Kostajničkim vrhom (748 m) na tome dijelu. Jednako tako, sjeverna podgorina Gučeva (područje sela Potrbušnica) prirodno se nastavlja na sjevernu podgorinu Tronoške planine (područja naselja Tršić, Korenita, i dr.). Iako ove dvije podgorine i gorske mase Gučeva i Tronoške djeluju jedinstveno, ipak su one razdvojene dolinom rječice Štire, do naselja Zajača do Loznice. Ovo je bolje vidljivo ako se promatra reljef grebena Tronoške planine, posebno visinski odnosi toga grebena i obližnjih planina. U tome smislu, jasno se uočava kako su vrhovi i grebeni Tronoške planine zapravo krajnji sjeverni dio vrlo razvedene mase planine Boranje, koja svojim grebenima izlazi prema sjeveru, na niziju rijeke Jadar, odn. Lozničko polje. 

Upravo zbog prethodno navedenog, u literaturi nema jasnog mišljenja o tome pripada li Tronoška planina masivu Boranje (manje Gučeva), ili se pak radi o zasebnoj planini. Zapravo se i sam pojam "Tronoška planina" relativno rijetko sreće i uporablja, i čak se čini da se više odnosi na šumovito, brdovito područje između Tršića i manastira Tronoše (Jadra i Kostajničkog vrha) nego što se njime izražava želja za definiranjem neke zasebne planine.

Ako Tronošku planinu promatramo izdvojeno, kao samostalnu cjelinu, tada se može vidjeti kako se glavni greben Tronoške planine pruža dinarskim smjerom SZ – JI (u skladu sa smjerom pružanja grebena Gučeva, na koji se ovaj greben dijelom naslanja i nastavlja). Na sjeveru je ona ograničena Lozničkim poljem, na istoku Dvorskom rekom i rječicom Karlagan, na jugu Cipljanskom rekom, a na zapadu rijekom Štirom (nom. Štira). Radi se o razgranatom masivu, s dugim valovitim grebenom trapeznog oblika prema jugoistoku i nekoliko viših vrhova po samom grebenu. Njezina je sjeverna podgorina znatno prostranija, jer se najviši, Kostajnički vrh, uzdiže u njenom krajnjem južnom dijelu. U tome dijelu i najviši greben Tronoške planine i njegovi neposredni ogranci uz tok Gornjanske reke susreću se s ograncima planine Boranje. Tronoška planina bogata je vodom – brojnim rječicama (Tronoška reka, Korenita, Žeravija) i izvorima. Većim dijelom je obrasla gustom bukovom šumom. Kroz nju vode brojni šumski putevi koji ju čine pristupačnom. Planina je prometno dobro povezana s Loznicom i Valjevom. Na ovom prostoru nalaze se selo Tršić poznato kao mjesto rođenja Vuka Stefanovića Karadžića i manastir Tronoša.
Picture
Područje Tronoške planine
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:200.000
Picture
Reljef Tronoške gore i okolnog područja
Na reljefnoj karti je vidljiva fizička veza grebena Boranje (grebeni koji se protežu u smjeru sjever-jug) s grebenima oko Kostajničkog vrha
Podloga: Elastic Terrain Map
POVIJESNA VIZURA
Kako se dogodilo da Dragutin izabere Tronošku planinu za svoju zadužbinu?​
Tronoška i okolne planine bile su u vrijeme srpskog kralja Stefana Dragutina (13. st.) prekrivene gustom borovom, bukovom, hrastovom i cerovom šumom. Obilovale su raznovrsnom divljači, brojnim izvorima i sjenovitim dolinama. Vladari loze Nemanjića, nakon zamornih državnih poslova, dolazili su u ove predjele uživati u lovu i odmoru. U poodmaklim godinama tražili su mjesto za svoje zadužbine, jer je oblast bila na karavanskim putevima prema Jadranskom moru. Tovarni konji i magarci prolazili su tuda, odnoseći rudu u primorje, dok su s primorja donosili oružje, tkaninu i drugu robu.
IZVOR
​Branislava Mićić, ​Zašto je Vukov učitelj proglašen za sveca: 17 istina o Tronoši. Magazin Ona, 18.12.2017.
Uspon na Kostajnik

Tradicionalno se u proljeće održava uspon na Kostajnik, koji organizira Planinarski klub "Gučevo". 
Staza je duga oko 12-13 km i srednje je zahtjevna, a pored samog vrha posjećuje se Bobarna pećina i dva slapa na Petrića potoku (Petrića reci). Polazak je od škole u selu Kostajnik (333 m n.v.), slijedi uspon na Kostajnički vis (748 m) - silazak do Bobarne pećine i Petrića potoka - povratak u Kostajnik. Ukupna visinska razlika iznosi oko 415 m.
Na vrhu Kostajničkog visa nalazi se spomenik, a nešto prema SZ je Obradov čardak. S vrha se pruža pogled na glavni dio planine Boranje, na Jagodnju, Sokolsku planinu, (Torničku) Bobiju, Jablanik, Medvednik, Cer, Gučevo. Na stazi ima izvor pitke vode.


Bobarna pećina
Ova špilja se nalazi na sjeveroistočnoj padini vrha Kostajnik. Do pećine se može doći odvojkom od ceste Korenita - Stolice -Krupanj. U blizini špilje se nalaze i dva vodopada na Petrića potoku.
​MTB Cross country Tršić | Kostajnički vis 2018
Autor: Bojan Lucic; Datum objave: 13.1.2019.
Opis: Selo Kostajnik nalazi se između Loznice i Krupnja. Udaljeno je od Loznice 28 kilometara asfaltnim putem prema Krupnju.

Tršić

Tršić je selo jugoistočno od Loznice (7 km), rodno mjesto Vuka Stefanovića Karadžića (1787.-1864.). Vukova kuća, onakva kako danas izgleda, podignuta je 1933. godine u stilu tršićke kuće iz Vukovog vremena. Prilikom svečanog otvaranja obnovljene Vukove kuće, u Tršiću je priređen prvi Vukov sabor, koji se od tada organizira svake godine sredinom rujna/septembra. Danas je on prerastao u jednu od najznačajnijih kulturnih priredbi u Srbiji. Sabor se održava pod vedrim nebom, na otvorenoj pozornici u središtu prirodnog amfiteatra kraj rječice Žeravije.
Tršić - Rodno Mesto Vuka Stefanovića Karadzića
Autor: Odmor Datum objave: 21.10.2020.
Opis. Obisli smo Tršić, rodno mesto jedne od najznacajnijih licnosti srpske istorije, srpskog filologa, reformatora srpskog jezika, sakupljaca narodnih umotvorina i pisca prvog srpskog jezika - Vuka Stefanovića Karadzića (1787 - 1864) Maja Pile Travel Journal je samofinansirajuci kanal vise od godinu dana, putujemo po nasoj lepoj zemlji, snimamo interesantne predele, smestajne kapacitete, kulturu, tradiciju, gastronomiju... Ukoliko Vam se dopada ovo sto mi radimo i ako ste u mogucnosti da finansijski ili tehnicki podrzite rad naseg kanala, unapred Vam se zahvaljujemo, bicemo jos bolji.
Moj otac Vuk Karadžić
Autor: Narodni muzej Srbije Datum objave: 5.4.2020.
Opis. Monodrama ,,Moj otac Vuk Karadžić", u izvođenju Ljiljane Jakšić, deo je redovnog programa Muzeja Vuka i Dositeja. Vuk Stefanović Karadžić je bio srpski filolog, reformator jezika, pisac prvog srpskog rečnika i najznačajnija ličnost srpske književnosti prve polovine 19. veka. Njegov život obiluje pričama koje su bile inspiracija za kreiranje specijalnog miltimedijalnog programa, zamišljenog tako da svakog posetioca upozna sa pojedinostima iz života jedne od najznačajnijih ličnosti naše istorije. To je sentimentalna životna ispovest Vukove ćerke Mine Karadžić koju u svom prepoznatljivom stilu interpretira glumica Ljiljana Jakšić, prenoseći zanimljivosti iz privatnog života, porodične poteškoće i priče o najznačajnijim događajima i ličnostima koje su, svojevremeno, okruživale Vuka Karadžića i oblikovale njegov život i stvaralaštvo. Zgrada Muzeja Vuka i Dositeja svojevremeno je bila sedište Velike škole, prve srpske prosvetne ustanove namenjene višem obrazovanju, koju je osnovao Dositej Obradović, a Vuk Stefanović Karadžić bio đak prve generacije. Multimedijalni program „Moj otac Vuk Karadžić“ obogaćen je monodramom iz ugla Mine Karadžić, prikazivanjem dokumentarnog materijala, porodičnih fotografija, kao i taktovima starogradskih muzičkih numera, tako da u potpunosti dočarava vreme o kome Mina pripoveda, dok savremeni audio-vizuelni efekti oživljavaju prostor ovog kultnog zdanja. Po završetku programa posetioci mogu da obiđu stalnu muzejsku postavku koju čine lični predmeti Vuka i Mine Karadžić, porodično stablo i bogata zbirka fotografija porodice Karadžić. Program realizuju Muzej Vuka i Dositeja Narodnog Muzeja u Beogradu i udruženje KulTurNet u saradnji sa Ministarstvom kulture i informisanja Republike Srbije i Turističkom organizacijom Beograda.
​UPOZNAJ SRBIJU: TRŠIĆ (Govori: Mile Vasiljević)
Autor: 
ŽIVOT; Datum objave: 19.9.2013.
Opis: UPOZNAJ SRBIJU: TRŠIĆ Govori: Mile Vasiljević
Kulturista ep. 46 - Stazama Vuka Karadžića
Datum objave: 
28.5.2021. Autor: Kulturista / Coolturista

Korenita

Manastir Tronoša

Putopisi života - 001 MANASTIR TRONOŠA
Postavio: Dejan Milosevic; Datum objave: 20.10.2015.

Praktično

AKTIVNOSTI


Na Gučevu postoje brojne šumske staze, te mogućnosti za brdski biciklizam. Preko planine ide planinarska transverzala koja povezuje planine Gučevo i Boranju. Također je planina pogodna za paragliding.

Planinarenje i pješačenje

Transverzala "Vukove bogaze"

Svake godine u 9. mjesecu, PK "Gučevo", uz pokroviteljstvo Grada Loznice, organizira pohod Transverzalom "Vukove bogaze" po visovima planina Gučeva i Boranje. Cilj ove transverzale je upoznavanje s ovim kulturno-povijesno poznatim krajem i sudjelovanje planinara na tradicionalnom Vukovom saboru u Tršiću. Pohod od oko 40 km izvodi se u dva dana. Dionica prvog dana (20 km, oko 6 sati hoda) ide od vrha Gučeva do planinarskog doma "Šarena bukva" na planini Boranji. Druga dionica (oko 5-6 sata hoda), duga oko 18 km ide od Šarene bukve, preko manastira Tronošte, do Tršića, rodnog mjesta Vuka Karadžića.

KRATKI OPIS TRANSVERZALE
​PRVI DAN; Transverzala počinje od spomenika na planini Gučevo čiji je najviši Crni vrh, poznato izletničko mjesto Lozničana. Na Gučevu se nalazi Spomenik gučevskim junacima poginulim u Prvom svjetskom ratu te se ovdje obično održava tzv. "Istorijski čas" - memorija na zbivanja u Prvom svj. ratu. Piramida sazidana od bijelog mramora čuva grobnicu 2500 branitelja. S Gučeva se slijedeći transverzalu prelazi u šumom vrlo bogato područje planine Boranje, te se nakon stanke na Zavorju stiže do planinarskog doma PK Gučeva "Šarena bukva".
  • TEHNIČKI PODACI HODNJE PRVOG DANA; Hoda se vijencem planine Gučevo od Crnog vrha (779 m n.v.), dobro markiranom stazom, preko Jeminovih voda i Kulišta (699 m n.v.), stiže se na Zavorje iznad Zajače. Od Zavorja laganim hodom kreće blag uspon do planinarskog doma "Šarena bukva" na Boranji (806 m n.v.). Na stazi postoje 2 izvora. Dužina staze: 20 km;; vrijeme hoda: oko 6 h.

DRUGI DAN; Transverzala drugog dana vodi planinare u manastir Tronošu čiju je gradnju, po predaji, započeo kralj Dragutin, a završila njegova žena Katarina 1317. godine. Najnovija istraživanja su pokazala da na mjestu sadašnjeg manastira nije bilo starije crkve od crkve koja je sagrađena 1559. godine. Manastir Tronoša je poznat kao jedan od centara kulture u 18. stoljeću, u kojoj je prva slova naučio mladi Vuk Karadžić. Ispred manastira se nalazi kapela posvećena kosovskim junacima s česmom devet Jugovića. U neposrednoj blizini Tronoše je Tršić, rodno mjesto Vuka Stefanovića Karadžića, gdje je i cilj transverzale. Sve do 1897. godine mjesto gdje se nalazila Karadžićeva rodna kuća moglo se prepoznati samo po izgorjeloj zemlji. Tek se 1931. godine pristupilo podizanju Vukove kuće koja je svečano posvećena 17.9.1933. godine kada je održan prvi Vukov sabor. Od tada se svake godine (s izuzetkom okupacije 1941.-1944.) sabori redovno održavaju.
  • TEHNIČKI PODACI HODNJE DRUGOG DANA; Od doma na Boranji sudionici kreću putem do Biljega (693 m n.v.), gdje se odvaja staza za manastir Tronošu. Odatle se preko Perine niz manastirsku šumu stiže u Tronošu, nakon oko 4:30 h hoda. Obilazak manastira i polazak iz Tronoše, preko Ikona, za Tršić, na otvaranje Vukovog sabora. Na stazi postoji izvor-česma u Tronoši. Od Tronoše do Tršića ima oko 1,30 h hoda. Službeno zatvaranje transverzale i sudjelovanje u programu Vukovog sabora. Dužina staze: 18 km. Vrijeme hoda drugog dana: oko 5,5 časova. Potrebno je ponijeti dovoljno vode sa sobom , jer se može dogoditi da izvori uz stazu presuše.

Sudionici transverzale dobivaju žigove u dnevnik i u knjižicama. Transverzala ima pet kontrolnih točaka: KT1 - Loznica, Vukov spomenik; KT2-Spomenik na Gučevu; KT3 - Dom "Šarena bukva" na Boranji; KT4 - Manastir Tronoša; KT5 - Vukova kuća Tršić.
​VUKOVE BOGAZE 2015 - PK GUČEVO - LOZNICA I deo
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum: objave: 8.10.2015.
Opis: Planinarski klub ,,Era,, iz Užica je dana 19.09.2015. godine učestvovao u tradicionalnoj akciji u organizaciji Planinarskog kluba ,,Gučevo,, iz Loznice - ,,VUKOVE BOGAZE,, . Prvog dana akcije izvedena je tura na području planina Gučevo i Boranja. Relacija: Spomen-kosturnica na Gučevu - Crni vrh (779m) - Zavorje - planinarski dom ,,Šarena bukva,,.

Projekt pješačko-turističke staze 
​
Lokalna samouprava i Planinarski klub "Gučevo“ realizirali su projekt u cilju promoviranja prirodnih ljepota Gučeva, Banje Koviljače, Loznice i planinarenja kao zdrave aktivnosti. Uređene su tako pješačke staze koje vode na vrh Gučeva i postavljene planinarsko-turističke informativne karte koju su kod izvora "Tri česme", u okviru projekta „Planina je za sve“, postavili članovi Planinarskog kluba "Gučevo" iz Loznice. Radi se o tri staze, dvije počinju od "Tri česme" i vode različitim putevima do vrha Gučeva, a treća od vrha te planine do etno-sela "Sunčana reka" u Gornjoj Koviljači, gdje su postavljene info-karte
Tri česme – Koviljačka kosa – Crni vrh (Gučevo)
IZVOR: PLANINARSKI SAVEZ SRBIJE

Planina/predeo: Gučevo
Društvo/klub: Gučevo PKGimnazijska bb, 15300 Loznica +38164 1882423 ; +38169 1011687
www.pkgucevo.org.rs

Dužina (km): 6
Vreme obilaska (h:min): 2:30
Početak staze: Banja Koviljača, "Tri česme", 156 m
Kraj staze: Crni vrh, vrh Gučeva, 779 m
Visinska razlika: uspon/spust (m) 690/42

Opis: Od izvora "Tri česme" krenuti istočno ka crkvi Svetog Petra i Pavla, potom pored starog zdanja Železničkog doma uputiti se ka izvoru Ilidža i otpočeti uspon na Koviljačku kosu. Kroz retku bukovu šumu izbiti na asfalt kod vikendica i nakon naglog uspona od 1,5km doći do Spomen kosturnice i Crnog vrha najviše kote Gučeva.

Težina staze: laka
Uređenost: dobro uređena i markirana
Vrsta markacije: propisna planinarska (crveno-bela)
Značajni lokaliteti:
  • Banja Koviljača
  • Crkva Svetog Petra i Pavla
  • Brdo Gradac sa ostacima iz rimskog perioda
  • Spomen kosturnica iz Prvog svetskog rata
  • Dva vidikovaca
Smeštaj i snadbevenost - Napomena
  • Na trasi ima privatni smeštaj
  • Van trase ima planinarski objekat, kamp, privatni smeštaj i odmaralište
  • Na trasi ima 4 izvora pitke vode
Picture
Tri česme – Grabovci – Kam – Crni vrh (Gučevo)
IZVOR: PLANINARSKI SAVEZ SRBIJE

Planina/predeo: Gučevo
Društvo/klub: Gučevo PKGimnazijska bb, 15300 Loznica +38164 1882423 ; +38169 1011687
www.pkgucevo.org.rs

Dužina (km): 5,6
Vreme obilaska (h:min): 2:20
Početak staze: Banja Koviljača, "Tri česme", 156 m
Kraj staze: Crni vrh, vrh Gučeva, 779 m
Visinska razlika: uspon/spust (m): 688/54

Opis: Iza izvora "Tri česme" krenuti cik-cak trim stazom naviše. Doći do bolnice-Sanatorijum starog zdanja, izaći na kapiju, preći 50-tak metara asfalta i naviše pored napuštenih kuća preći na brdo Miškovac i proći pored igrališta dečijeg odmarališta. Potom kroz gustu kestenovu šumu otpočeti uspon preko grebena Grabovci. Nakon koga sledi nešto strmija staza završnog zapadnog grebena Gučeva zvanog Kam (izbor skretanja ka jednoj od više stena - vidikovaca). Nastaviti uspon preko Kamenite bukve sa mogućnošću izbora kretanja ka samom vrhu Gučeva, asfaltom (zimi) ili kroz šumu (leti).
​
Težina staze: zahtevna
Uređenost: dobro uređena i markirana
Vrsta markacije: propisna planinarska (crveno-bela)
Značajni lokaliteti:
  • Banja Koviljača
  • Spomen kosturnica iz Prvog svetskog rata
  • Vidikovaca: 3
  • Izvora pitke vode: 4
  • Na trasi ima kamp, odmaralište i privatni smeštaj
  • Van trase ima planinarski objekat
Smeštaj i snadbevenost - Napomena
  • Stazu je trasirao Branko Mitrić, marta 2018.
  • Staza je poslednji put markirana marta 2018.
Picture
Etno naselje Sunčana reka – Kam – Crni vrh (Gučevo)
IZVOR: PLANINARSKI SAVEZ SRBIJE

Planina/predeo: Gučevo
Društvo/klub: Gučevo PKGimnazijska bb, 15300 Loznica +38164 1882423 ; +38169 1011687
www.pkgucevo.org.rs

Dužina (km): 5,8
Vreme obilaska (h:min): 2:20
Početak staze: Etno naselje "Sunčana reka" (reka Drina), 133 m
Kraj staze: Crni vrh, vrh Gučeva, 799 m
Visinska razlika: uspon/spust (m): 708/57

Opis: Sa parkinga etno naselja "Sunčana reka" preći magistralni put Loznica-Mali Zvornik, popeti se na pružni bedem i krenuti u pravcu severa i započeti uspon padinama Gučeva. Doći na padine Vinogradine odakle se već vidi piramidalni deo Gučeva "Kam". Izlaskom na asfaltni put krenuti udesno pored putnog branika i na njegovom kraju otpočeti uspon izohipsom ka Kamskoj steni. Od stene-vidikovca grebenom Kama doći do spajanje sa stazom br. 2 i istim pravcem preći breg Kamenite bukve i doći do Spomen kosturnice i samog Crnog vrha.

Težina staze: zahtevna
Uređenost: delimično uređena
Vrsta markacije: propisna planinarska (crveno-bela)
Značajni lokaliteti:
  • Reka Drina
  • Etno selo "Sunčana reka"
  • Spomen kosturnica iz Prvog svetskog rata
  • Izvori pitke vode: 3
  • Na trasi: kamp i odmaralište
  • Van trase: planinarski objekat
Smeštaj i snadbevenost - Napomena:
  • Stazu trasirao Branko Mitrić, marta 2018. godine
  • Staza je poslednji put markirana marta 2018. godine
Picture

Biciklizam

Picture
Opisi i tehnički podaci biciklističkih ruta na Boranji i okolnim Podrinjskim planinama, na Ciklonaut.com

Ruta 1:  Loznica - Gučevo - Loznica
Tokom boravka u Loznici Gučevo je uz Banju Koviljaču nezaobilazna točka za posjet, a ova ruta pruža priliku da se to uradi i na dva kotača, na zanimljiv način.
Ne boj se, sreća prati hrabre! (Tronoša, Mačkov Kamen, Soko grad)
Autor: Cikloverzum Datum objave: 30.5.2023.
Opis. Dobrodošli u Cikloverzum, projekat koji ima za cilj promociju i unapređenje zdravlja i edukaciju i inspiraciju u sferama biciklizma, prirode i regionalnih lokaliteta. Krug na Stravi:   / strava   Konačno taj famozni krug na Jagodnju (Mačkov Kamen - 924 m.n.v.), ali nisam se nadao da ću usput obići i Soko grad! Lokacija me je oduševila, a pogotovo uzani, stari asfaltni put koji vodi do tamo. Šteta što nisam imao dron kod sebe, neke od ovih serpentina i ceo reljef u kompletu bilo bi lepo videti iz visine! Spust Mačkov Kamen - Rujevac - Uzovnica kasnije na kanalu (~avgust/septembar). Vidikovac Perunika neki drugi put... Sve je ovo zagrevanje za finalni deo godine!

BORAVAK U PLANINI


Smještaj

Odmaralište Gučevo "Ester"  / Planinarski dom na Gučevu (550 m n.v.)

​Planinarski dom na Gučevu, danas Odmaralište MN Gučevo, nalazi se na planini Gučevo u podnožju spomenika na vrhu planine, na 550 m n.v., i osam kilometara iznad Banje Koviljače. Dom su gradili su planinari vlastitim dragovoljnim radom i sredstvima, i dovršili ga 1960. godine uz pomoć tvrtke "Viskoza". Naime, zbog nedostatka sredstava za nastavak radova udružena su sredstva sa HI "Viskoza" iz Loznice, i šumskim poduzećem "Boranja", tako da je vlasništvo nad domom podijeljeno na sudionike u izgradnji. Dom je služio za odmor radnika i za potrebe planinara i kao takav je i danas najveći namjenski izgrađen dom u Srbiji.
​Odmaralište obuhvata dvije zgrade s ukupno 33 sobe i 130 ležajeva, restoranom, prodavaonicom i sportskim terenima za male sportove. Nakon privatizacije Viskoze, danas domom gospodari privatno poduzeće.
​
Odmaralište ‘’Vidikovac’’
Udaljeno 4 km od Banje Koviljače, na 550 m n.v. Od njega se pruža pogled na rijeku Drinu i Bosnu.
Picture
Planinarski dom na Gučevu
Autor fotografije: Ванилица; Wikipedija
Etno kompleks *Gučevski Vajati*
Datum objave: 
7.8.2021. Autor: StalexPhotography
Opis: Etno kompleks „Gučevski Vajati“ nalazi se na planini Gučevo, 4 km iznad podrinjske lepotice Banje Koviljače. Od Loznice je udaljen 10 km, Šapca 60 km, Beograda 155 km, Novog Sada 140 km. U sklopu kompleksa nalazi se i etno restoran „Gučevski Vajati“, i apartmani za prenoćište. Kapacitet restorana „Gučevski Vajati“ je 50 mesta sa predivnom galerijom i otvorenom baštom sa 100 mesta. Smeštaj gostiju može se obezbediti u tradicionalnim vajatima "Lipa", "Trešnja" i "Ruža", koji predstavljaju kombinaciju prirode i udobnosti u kojima dominira drvo, kamen, cigla. Vajat "Lipa" ima bračni krevet i poseban ležaj, TWC, SAT-TV, kuhinju, klima uređaj, vajat"Trešnja"ima francuski ležaj, TWC, SAT-TV, klima uređaj, i vajat"Ruža" ima francuski ležaj, TWC, SATV, koji zadovoljavaju potrebe savremenog turiste.​

IZVORI I LITERATURA


ĐURIČIĆ, Miloš: ​Uticaj metoda kartiranja na razvoj biciklizma na prostoru šire okoline grada Loznice. Master rad. Univerzitet Singidunum Fakultet za primenjenu ekologiju Futura. Beograd, 2018. (PDF)
AJBENŠPERGER, Nenad: Spomenik i kosturnica na Gučevu – deo istorijata. Zbornik radova, Knjiga 30. Međunarodni naučni skup "Prvi Svetski rat, Srbija, Balkan i velike sile" (ur. S. Rudić, M. Milkić). Istorijski institut: Institut za strategijska istraživanja, Beograd. str. 57-514. Beograd, 2015. (PDF)
  • Sažetak: Spomenik na Gučevu je posvećen srpskim vojnicima stradalim u borbama na masivu planine Gučevo tokom Drinske bitke 1914. godine. U kosturnicu ispred spomenika su smešteni posmrtni ostaci oko 3.500 vojnika poginulih tokom navedene bitke. Na samom bojištu prvo su Austrijanci počeli podizanje spomenika, da bi ga posle rata preuredilo Udruženje rezervnih oficira i ratnika Kraljevine Jugoslavije i posvetilo srpskoj pobedi i srpskim vojnicima, pri tom ne zaboravljajući da posveti pažnju i neprijateljskim vojnicima prenoseći i njihove posmrtne ostatke u kosturnicu.
MILUTINOVIĆ, D. VILIĆ, G., TOŠIĆ, Z.: Loznica i okolina – vodič. Centar za kulturu ''Vuk Karadžić''. Loznica, 2006.
RAKIĆEVIĆ, T.: Klimatski uslovi. u: Monografija opštine Loznica. Srpsko geografsko društvo, Geografski fakultet, Geografski institut ‘’Jovan Cvijić’’ SANU. Beograd, 1997.
RAKIĆEIVIĆ, T.: Vodni resursi. u: Monografija opštine Loznica, Srpsko geografsko društvo, Geografski fakultet, Geografski institut ‘’Jovan Cvijić’’ SANU. Beograd, 1997
.
STANKOVIĆ, S.M.: Turizam. u: Monografija opštine Loznica. Srpsko geografsko društvo, Geografski fakultet, Geografski institut "Jovan Cvijić" SANU. Beograd – Loznica, 1997.
​SUDAR, Milan; CHEN, Yanlong; KOLAR-JUROVŠEK, Tea, JUROVŠEK; JOVANOVIĆ, Divna; FOREL, Marie-Béatrice: Lower Triassic (Olenekian) microfauna from Jadar Block (Gučevo Mt., NW Serbia). ANNALES GÉOLOGIQUES DE LA PÉNINSULE BALKANIQUE. 75. str. 1-15. 2014. (PDF-1) (PDF-2)
  • Sažetak: Mikrofauna donjeg trijasa (olenjok) Jadarskog bloka (planina Gučevo, SZ Srbija); Oblast planine Gučevo (Jadarski blok, severozapadna Srbija) je prilično paleontološki neistražena, naročito kad su u pitanju stene donjotrijaske starosti, ranije tretirane kao „sajski“ i „kampilski“ klastiti i karbonati. Kompleksnija istraživanja na ovim prostorima vršena su tek poslednjih godina i to u sedimentima na granici gornji perm–donji trijas (SUDAR et al. 2007, NESTELL et al. 2009, CRASQUIN et al. 2010), ali su nastavljena i na sedimente donjotrijaske starosti Formacije Obnice. U regionu planine Gučeva, na lokalitetu Krivi potok koji se nalazi u donjem delu istoimenog potoka, u sedimentima donjeg trijasa snimljen je stub debljine 11 m. Oprobovanje je vršeno u dva maha (2010. i 2012. godine). Stub se sastoji iz sedam paketa, u prva tri paketa izgrađena od tanko slojevitih mikritskih krečnjaka je prisutan ooidni krečnjak debljine 1 m (Kp6, SRB-2). Četvrti paket je delom pokriven, pa je podeljen u dva dela. U celom donjem delu (4a) obiluje konodontima, a ostrakodi i piritski framboidi su naročito prisutni u debelo bankovitim krečnjacima (Kp4, SRB-1). U gornjem delu paketa u sloju debljine 0,2 m takođe su nađeni ooidi. Pakete 5 i 6 izgrađuju kvarcni peščari, a preko njih je paket 7 izgrađen od slojevitih krečnjaka različite debljine. Depozicija se uglavnom odvijala u plitkom subtajdalu, u nisko energetskom režimu, ali prisustvo ooida, karakteristično za plimni režim, ukazuje na postojanje topografskih uzvišica na terenu što je uzrokovano normalnim reljefom ili lokalnim izdizanjima. Povremeno je dolazilo i do priliva siliciklastičnog materijala, usled lokalne tektonike ili klimatskih promena. Na stubu je uzeto četrnaest kompozitnih proba za konodonte, a urađeni su i petrografski preparati. Šest uzoraka sadrži konodonte koji su omogućili taksonomsku identifikaciju: P1 elemente Neospathodus planus CHEN & KOLAR-JURKOVŠEK, P1 elemenat nedeterminisanog konodonta Neospathodus sp., P2, S1, S2, S3 ili S4 i M elemente od multielementarnog aparata Neospathodus planus, elemente od Pachycladina–Foliella konodontske mikrofaune: Pachycladina obliqua STAESCHE, Pachycladina inclinata STAESCHE, Foliella gardenae (STAESCHE) i Pachycladina sp. Ostala tri uzorka iz gornjeg dela stuba sadrže samo ramiformne (granate) elemente i neodredljive fragmente konodonata. U delu paketa 4 pre pokrivenog dela stuba prepoznate su dve konodontske zone: Pachycladina obliqua–Foliella gardenae Assemblage Zone i Neospathodus planus Zone i obe su po starosti najniži olenjok (donji smit). Inače, CAI vrednosti ispitivanih konodonata iz Krivog potoka su od 5 do 6–7 (5, 5,5, 6, 6–7), sa tendencijom da konodonti iz srednjeg dela stuba (Neospathodus planus Zone) imaju više vrednosti. Ove CAI vrednosti odgovaraju temperaturama od 300–490 °C karakterističnim za veoma nizak do nizak stepen metamorfizma (GAWLICK et al. 1994, SUDAR & KOVÁCS 2006). Od četrnaest proba tretiranih za ekstrakciju konodonata, dve sadrže i ostrakode (SRB-1 i Kp1). Od ukupno pedeset devet primeraka određena je i nova ostrakodska vrsta Paracypris ? krivipotokensis FOREL n. sp., koja se pojavljuje zajedno sa vrstom Neospathodus planus u istoimenoj konodontskoj zoni. Većina uzoraka je predstavljena sa celim ljušturama, ukazujući na odsustvo ili postmortalni transport pri niskoj energiji i/ili brzo zatrpavanje usled visokog režima sedimentacije (OERTLI 1971). U paketu 4 (deo 4a, uzorak SRB-1) nađeni su piritski framboidi, koji su po prvi put konstatovani u donjotrijaskim stenama kako Jadarskog bloka, tako i Srbije. Veći deo framboida je nađen unutar ostrakodskih ljuštura (kapaka) gde su definitivno nastali u sedimentima nakon umiranja ostrakoda. Neujednačenost u veličini njihovog prečnika (8–35 µm) potvrđuje ranije sugestije da nisu pogodni za dijagnozu paleo oksidoredukcionog potencijala morske vode, i da samo indiciraju dioksičnu i sulfidnu mikrosredinu unutar ljuštura ostrakoda nakon njihove smrti. Prikazana mikrofauna konodonata i ostrakoda, definisano konodontsko zoniranje, kao i piritski framboidi su skoro u celosti po prvi put utvrđeni u prostorima Jadarskog bloka severozapadne Srbije. Zato su ovi nalasci vrlo značajni za ovaj deo Alpsko-mediteranskog regiona jer predstavljaju mikropaleontološki dobro dokumentovane dokaze donjotrijaske starosti – najniži olenjok (donji smit).
SUDAR, M.N.: Triassic microfossils and biostratigraphy of the Inner Dinarides between Gučevo and Ljubišnja Mts., Yugoslavia. Geološki anali Balkanskoga poluostrva, 50: 151–394 (in Serbo-Croatian, English summary). 1986.
SUDAR, M.; JOVANOVIĆ, D.; KOLAR-JURKOVŠEK, T.: Late Permian conodonts from Jadar Block (Vardar Zone, northwestern Serbia). Geologica Carpathica, 58 (2): str. 145–152. 2007. (HTML)
UROŠEVIĆ. D.; SUDAR, M.: Triassic microfossils in the area of the Mountain Gučevo. U: ANĐELKOVIĆ, M. (ur.), Simpozijum iz regionalne geologije i paleontologije (Beograd, 16, 17 XII 1980), Zavod za regionalnu geologiju i paleontologiju, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu. str. 491–507, Beograd, 1980.



WIKIPEDIJA: Gučevo (planina)
Oko Cera i Gučeva - Putopis. Portal Putovanja.info (Teogonija), 19.8.2014.
Picture
Planinarski klub "Gučevo", Loznica

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera >
          • Jezera sjevernog Jadrana
          • Jezera Dalmacije
          • Jezera niske Hercegovine
          • Jezera primorske i središnje Crne Gore
          • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
          • Jezera Like
          • Jezera zapadne Bosne
          • Jezera visoke Hercegovine
          • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
          • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
          • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
          • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
          • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
          • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
            • Vrhpoljska brda
          • Šavrinsko pobrežje
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Pobrđe Bukovice
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žrnjevo
          • Pobrđa Hrašanjske visoravni
          • Marin vijenac (kod Neuma)
          • Žaba >
            • Gradina (kod Hutova)
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
          • Zubačka brda
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Sestrunj
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
            • Žirje
          • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
          • Čiovo
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
          • Lokrum
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Skorča gora
          • Babljak - ilijino brdo
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Dajbabska gora i Ljubović
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
          • Vranjina
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
          • Idrijsko hribovje
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Kamenjak
          • Turnić
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Drgomalj
          • Rogozno i Brloško
          • Petehovac
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Stožac (Kapela)
          • Bijela kosa - Mirkovica
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
            • Zavižanska skupina
            • Rožanski kukovi
            • Hajdučki kukovi
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Dabarski kukovi
            • Skupina Metle
            • Velinac - Razvršje
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak >
            • Panos - Sekulin vrh
          • Pobrđe Bogutovca
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tribunj
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Ljutoč
          • Lupina i Krš
          • Čava
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smojnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
          • Orlov kuk (Gradina)
          • Bukovac
          • Pliševica
          • Triskavac
          • Košutija glava
          • Greda (kod Tribistova)
          • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Lipnik (kod Davidovića)
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica >
            • Kanjonima Rakitnice i Ljute
            • Južno predgorje Visočice
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora >
            • Istočni dio Zelengore
            • Središnji vršni dio Zelengore
            • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
            • Uz rijeku Sutjesku
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Miljevac
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič >
              • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
              • Južno durmitorsko podgorje
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Ilijin vrh i Mali Žurim
          • Gackove grede i Veliki Žurim
          • Lola
          • Ostrvica i Krnovska glavica
          • Borovnik
          • Dažnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje čelo (Plani)
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
            • Sjenice
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Golishit
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Divljak
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
          • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
          • Zapadno pobrđe Suhe krajine
          • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
          • Ilova gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Gorjanci - istočni dio - vodič
            • Gorjanci - središnji dio - vodič
            • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
            • Žumberačka gora - vodič
            • Samoborsko gorje
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Ljuben
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
            • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
          • Stolac (kod Ustikoline)
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv >
            • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
            • Čigota i središnji dio Zlatibora
            • Tornik
            • Murtenica
            • Sjeveroistočni dio Zlatibora
            • Semegnjevska gora
            • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
            • Zapadno predgorje Zlatibora
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Hrastovička gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Narodna likovna umjetnost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • Dinarsko "naj"
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact