DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Pelješac

Facebook instagram youtube email

PRIMORSKI POJAS > PLANINE DALMACIJE > OTOCI SREDNJEG I JUŽNOG JADRANA I PELJEŠAC > Pelješac
Država: Hrvatska
Obližnji otoci: Korčula, Mljet, Hvar
Najviši vrh: Sveti Ilija, 961 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.9953, 17.1605​

Pelješac

O poluotoku

Uvod
Ime, etimologija
Zemljopis
Reljef
Geologija
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Po otoku
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak
Pristupi
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija
Prometna situacija
Upozorenja i sigurnost
Izvori

Uvod

Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Pelješac je smješten na južnom dijelu Hrvatske. Omeđen je Neretvanskim kanalom, Malostonskim zaljevom, Mljetskim kanalom i Pelješkim kanalom. Pruža se skoro usporedno sa smjerom pružanja obale. Od svog spoja s kopnom u Malom Stonu pa do krajnjeg rta Lovište dug je 77 km. Površina Pelješca je 348 km2. S kopnom je spojen Stonskom prevlakom koja je na najužem dijelu široka 1450 m. Prevlaka je pretežno pjeskovita i očigledno je da je nastala nanosima, što pokazuje da je Pelješac nekada bio otok. Građa Pelješca je brdovita s dosta krških polja. Građa je pretežno vapnenačka, tj. prevladava kredni vapnenac, dolomit i eocenski fliš. Od svih brda najviši je Sveti Ilija (961 m) kojeg još nazivaju i Zmijsko brdo ili Monte vipera. Obalna crta Pelješca dugačka je oko 200 km.
Pelješac je administrativno podijeljen na četiri općine : Ston, Janjina, Trpanj i Orebić.


Uvećaj kartu

Ime (etimologija)

Ime Pelješac najvjerojatnije potječe od imena brijega Pelišac smještenog povrh Orebića, i relativno je novijeg datuma. Tijekom povijesti su se upotrebljavala razna imena, najčešće Stonski rat (lat. Puncta Stagni, tal. Ponta di Stagno) ili talijanski naziv Sabbioncello.
JANJINA Pelješac


Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području Pelješca
Search directly for accommodation in the vicinity of Pelješac peninsula



Picture
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

GEOGRAFIJA


Picture
Satelitska snimka Pelješca i okolnih otoka
Autor NASA - http://eol.jsc.nasa.gov/sseop/images/ESC/large/ISS028/ISS028-E-14628.JPG, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=24647713
https://planinarenje.hr/odredista/zmijino-brdo-na-peljescu-vrh-sv-ilija
Pogled s vrha Svetog Ilije na njegov gorski greben i u nastavku ostale brdske grebene Pelješca

Klima

Pelješac pripada jadranskom tipu mediteranske klime koju obilježavaju duga, suha i topla ljeta s vedrim i mirnim danima. Zima je blaga i vlažna. Temperature zraka su relativno visoke tijekom cijele godine, a samo tijekom siječnja i veljače su temperature ispod 10° C. Valovi za vrijeme juga na Pelješcu su najveći i visoki su između 1,5 i 4 metra. Bura zimi donosi najhladnije vrijeme , no većinom vedro i gotovo uvijek bez oborina. Prosjek sunčanih sati na Pelješcu iznosi i preko 2500 na pojedinim mjestima, što govori o velikom broju sunčanih dana koji je među najvećima u Hrvatskoj. WIKIPEDIJA
Sveti Ilija
Sjeverozapadnim dijelom Pelješca dominira brdo Sveti Iilija (961 m), a jedan od najcjelovitijih pogleda na njega pruža se s otoka i otočića Korčulanskog otočja u Pelješkom kanalu - poput ovoga pogleda s otočića Sutvara.

PRIRODA


Primorska gušterica,(Podarcis sicula Rafinesque, 1810), na kršu Svetog Ilije
Primorska gušterica (Podarcis sicula Rafinesque, 1810), na kršu Svetog Ilije
Klima i položaj uzrokovali su da na Pelješcu raste dosta ljekovitog i aromatičnog bilja: metvica, ružmarin,  kadulja, lavanda, mažuran.

Osim bogatog biljnog, od životinjskog svijeta Pelješac nastanjuje specifična vrsta čagalj koja je raširena na poluotoku. Velik je i broj divljači kao što su: mufloni,  divlje svinje, zečevi, fazani, kornjače i indijski mali mungos. Muflon je uvezen na Pelješac 1970. iz nacionalnog parka Brijuni.
Picture

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Solana u Stonu
Solana u Stonu
Palača u Orebiću
Palača u Orebiću
Urbanizam Stona
Urbanizam Stona
Zanimljivosti

Pelješac karakterizira isprepletenost dvaju narječja, štokavskoga i čakavskoga. Zapadni dio poluotoka pripada čakavskom, a njegov istočni dio štokavskom narječju. Naselje Kuna, primjerice, smjestilo se u središnjem dijelu poluotoka pa se u govoru toga mjesta osjeća jako prožimanje štokavskih i čakavskih elemenata.

Pelješki most - Pelješac bridge 2022 4K
Datum objave: 10.7.2022. Autor: Vratislav Zurek
Opis. Pelješki most premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom. Pristupne ceste s nekoliko vijadukata i tunela neće biti završene do srpnja 2022. godine. Otvorenje mosta Pelješac s dijelom pristupnih cesta očekuje se 26. srpnja 2022. Projektant: Marjan Pipenbaher Graditelj: China Road and Bridge Corporation Tehnički podatci Ukupna dužina: 2404 m Visina mosta: 55 m Širina mosta: 21 m Najveći raspon: 285 m

Povijesni pregled

Kulturno-povijesna baština

Picture
Portret Mihajla Vojisavljevića iz crkve sv. Mihajla kod Stona (oko 1080.)
Kapetanska kuća (palača) u Orebiću
Kapetanska kuća (palača) u Orebiću

Narodna baština

Picture
Stonska ženska nošnja
Izvornik: Donna di Stagno, žena iz Stona oko 1880. Slika se čuva u Dubrovačkom etnografskom muzeju.

Tradicionalni radovi i privređivanje

Zajuživanje
U prošlosti su postojala spuštanja dinar­skih stočara u Jadransko primorje kada su Srbi i Vlasi silazili u dolinu donje Neretve i na poluotok Stonski Rat ili Pelješac. Stočari su silazili i u okolinu Splita i Trogira. Danas su poznata stočarska kretanja iz donje Hercegovine (Čapljina) u spomenuta dalmatinska područja samo sa govedima.
IZVOR  ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF)

Po polutoku

Pelješki most
Pelješki most je most ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od čelika duljine od 72 do 285 metara, a izrađen je prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting. Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma.
Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog muljevitog tla cijeli most je utemeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne seizmičke aktivnosti. Most je projektiran i izgrađen da može izdržati potres od oko 7 stupnjeva tako da tijekom potresa u Hercegovini u svibnju/maju 2022. nije bilo štete.

Kod čvora Zaradeže izgrađen je centar za kontrolu prometa, odakle se upravlja videonadzorom tunela, mosta, čvorišta, kontrolom signalizacije, upravljanja rampama, pozivima hitnim službama. Tu se nalazi i cjelodnevno vatrogasno dežurstvo

Pelješka cesta je dvotračna prometnica te kao takva ima kategoriju brze ceste, što znači da su sva križanja denivelirana, nema prekida prometa, nema pješaka te nema priključaka na cestu izvan križanja.
Picture
Picture
Izgradnja mosta
Natječaj za izgradnju mosta raspisan je 2017. godine, a gradnja je krenula 2018. Europka komisija je Hrvatskoj odobrila 330 milijuna eura za financiranje 85% troškova gradnje, a most je počela graditi kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation koja je dala ponudu od 2 milijarde kuna, s rokom izgradnje od 36 mjeseci. Radove je usporila pandemija COVID-a-19, no u srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment mosta.



Pristupne ceste i cestovni objekti
Na pristupnim cestama građenima paralelno s izgradnjom mosta nalazi se nekoliko vijadukata i tunela, od kojih je najsloženiji bila izgradnja mosta Ston dugog 485 metara, kod naselja Broce. Kada se mostu pristupa iz smjera Splita, s Jadranske magistrale se skreće na čvoru Duboka, prelazi Pelješki most te nastavlja suvremenom cestom kroz tunel Kamenice (dug 499 metara), potom preko vijadukta Doli (156 m) i mostova Dumanja Jaruga 1 i 2 (dugih 488 i 80 metara) kroz tunel Debeli brijeg do čvorišta Zaradeže (Sparagovići) i Prapratno te dalje preko mosta Ston. 
​Pelješki most je spojen - Hrvatska je spojena!
Autor: Hrvatske Ceste Datum objave: 29.7.2021.
Opis. 28. srpnja 2021. u večernjim satima spojen je i posljednji segment Pelješkog mosta, najvećeg i jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj. 
​Pogled iz zraka na Pelješki most
Autor: Jutarnji list Datum objave: 22.7.2022.
Opis. Pelješki most je most u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj koji premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu. Ideju o gradnji mosta prvi put se pojavila 1997. godine, a počelo ga se graditi u travnju 2018. godine. Radovi na mostu završeni su 26. siječnja 2022. godine, a trebao bi biti otvoren 26. srpnja. Snimio: Tom Dubravec / CROPIX
​Brijesta - Ston & vice versa new roads 02.07.2022
Datum objave: 4.7.2022. Autor: M F

Orebić

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

SVETI ILIJA

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Pelješki kanal

Pogled preko Pelješkog kanala na brdo, odn. goru Svetog Iliju
Pogled preko Pelješkog kanala na brdo, odn. goru Svetog Iliju
Picture
Picture
Picture
Pelješki kanal je morski prolaz između poluotoka Pelješca i otoka Korčule. Dug je 12 km, a najmanja širina mu je 1,3 km. Povezuje Mljetski i Lastovski kanal s Korčulanskim kanalom. Obala je uglavnom strma i kamenita. Na sjevevernoj strani su naselja Kućište i Orebić, a na južnoj Korčula i Lumbarda. U kanalu je mnoštvo manjih otoka, veći su Badija, Bisače, Kuća Vela i Kuća Mala.

MOKALO I SUPINE

Picture
Picture
Greben Supina s vrhovima: Dubravica (Veliki vrh), Baba (594 m) i Supine (695 m).
Greben Supina s vrhovima: Dubravica (Veliki vrh), Baba (594 m) i Supine (695 m).
Pogled iz smjera brda Rote. U pozadini na horizontu, nazire se brdo Sveti Ilija.

Trpanj

Picture

Uvala Divna

Picture

Duba Pelješka

Picture
Picture

Župa

Župa se nalazi u središnjem dijelu Pelješca. Sa svih strana je okružena gorama, koje ju razdvajaju od morskih obala. Pelješku Župu čine naselja: Borje, Dingač, Golubinjica, Gruda, Košarni Do, Kuna, Oskorušno, Osobljava, Pijavičino, Podobuće, Potomje, Prizdrina, Stiniva, Zagruda, Zakamenje, Zakotorac i Županje Selo.
Samo srce Župe čine naselja Kuna, Pijavičino i Potomje. Geografski promatrano, ova tri mjesta čine istokračni trokut unutar kojeg se nalazi zavjetno i hodočasničko žarište Pelješca, crkva Delorita.  
Panoramski pogled na pelješku Župu
Panoramski pogled na pelješku Župu
Naša Župa, naša Dubrava zauzimlje centralni, a ja bih rekao i najljepši dio Pelješca. Ona je srce Poluotoka. Sve do prije pedesetak godina ova Dubrava se je zvala Raat, a njeni stanovnici Rćani (…). Eto to je naš Raat, to je naša Župa, to je ova Dubrava, taj najljepši dragi kamen na Kruni Dubrovnika.

Pero Digović, Dubrava Dubrovnika. Dubrovnik, 1990.

Kuna Pelješka

Naselje Kuna smjestilo se na vrlo povoljnom položaju, podno brda Rote, na prisojnoj strani.
Naselje Kuna smjestilo se na vrlo povoljnom položaju, podno brda Rote, na prisojnoj strani.
Kunu krasi samostan i trobrodna crkva Gospe Loretske (1681.), odn. kako ju ovdje zovu crkva Gospe Delorite, za koju kažu da je najmonumentalnije barokno zdanje dubrovačkoga područja izvan samoga grada Dubrovnika. Kuna je i rodno mjesto slikara Celestina Medovića (1857. – 1920.).

Potomje

SVETI JURAJ

Brdo Sveti Juraj s dva vrha približne visine: Kota 546 m (lijevo) i Kota 554 m.
Brdo Sveti Juraj s dva vrha približne visine: Kota 546 m (lijevo) i Kota 554 m.

ROTA

Picture
Pogled na Župu s prisojnih padina Rote
Pogled na Župu s prisojnih padina Rote
Picture

VITER I BRAJALA

Pogled s vrha Rote na brdo Brajala (vrhovi: Dubovo brdo. 562 i Kota 546 m) i iza njega Viter (629 m).
Pogled s vrha Rote na brdo Brajala (vrhovi: Dubovo brdo. 562 i Kota 546 m) i iza njega Viter (629 m).

SMRČAVICA

Picture

ZABRADA

Picture

Trstenik

Picture
Rt i uvala Zaglavak
Picture
Drače
Picture
Picture

Janjina

Picture

JUGOISTOČNI DIO PELJEŠCA


Prirodna obilježja jugoistočnog dijela poluotoka Pelješca

​
Područje jugoistpčnog dijela Peješca ima slična prirodno-geografska obilježja kao i drugi dijelovi Dubrovačke regije i Dalmacije. To je tipični bezvodni krški dinarski prostor s nešto većim i manjim plodnim površinama, dok u krajoliku dominiraju pošumljene, dijelom opožarene površine, oskudni pašnjaci i goli kamenjar. Općina Ston sastavni je dio dinarskog krša. Ističe se međusobna usporednost uzvisina (vapnenačkih brda i glavica - najistaknutiji južni priobalni gorski niz Zagorje s najvišim vrhom 632 m) i udubljenja (udoline, polja, poljica, doci, uvale, ponikve u mekšim dolomitima - najrasprostranije su plodne udoline Pelješka Crna gora i Ponikve u unutrašnjosti te Brijesta polje i Stonsko polje na njezinim nižim uzdužnim djelovima.

Svojstven je "dalmatinski" tip razvedene obale (oko 100 km) s brojnim kanalima (kanal Malog Stona, Mljetski kanal i Stonski kanal), zaljevima (Malostonski), zatonima (Žuljana), uvalama s plažama (Brijesta, Bjejevica, Bistrina, Kuta, Vučine, Praprtna, Smokvina, Priježba, Marčuleti, Pržini i brojne druge), manjim otočićima (Gubavac, Maslinovac, Lovorikovac, Kokošar, Tajan, Pučenjak, Veli Školj, Banja, Govanj ili Otok Života, Crkvica, Bisaci, Škrpun, Lirica i najveći među njima Olipa), rtovima (Blace, Nedelja, Čeljen, Ostrog, Prezdra, Vratnik i drugi), ali i kamenitim djelomično ili potpuno strmim (klifovima), nepristupačnim ili teže pristupačnim obalama.

Tektonska struktura ovog područja je u izvjesnoj mjeri labilna. Čitavo područje je pod utjecajem visoke seizmičke aktivnosti, jer se nalazi na tzv.velikom seizmogenom dubrovačkom bloku, gdje dolazi do povremenih unutrašnjih uznemirenosti ili potresne aktivnosti.

More gotovo u cjelosti okružuje ovo područje. Njegova temperatura ljeti uz obalu iznosi 22-26 stupnjeva Celzijusa te ljeti i zimi djelotvorno djeluje na klimatske prilike u ovom kraju. Njegova boja je tamnomodra do zelenkastomodra, a prozirnost mora u blizini obale iznosi i do 5 m dubine.

Salinitet je prilično visoka i iznosi 38% (posebno pogodna za dobivanje soli u Stonskom kanalu), ali je na nekim mjestima znatno manja zbog podmorskih vrulja. Razlika plime i oseke u ovom djelu Jadranskog mora ne prelazi 50 cm, ali zbog jačih morskih struja u pojedinim dijelovima može doći do povećanja vodostaja razine mora i do 2 m. Osobito je to svojstveno u Kanalu Malog Stona. More je važno zbog aktivnosti i izvora prihoda stanovništva (ribarstvo, uzgoj školjaka, proizvodnja soli, turizam, rekreacija, pomorske prometne aktivnosti i dr.).

Ovo područje ima sve osobine ugodnog mediteranskog podneblja s naglašenim dugim, mirnim, toplim, suhim i vedrim ljetima (višim temperaturama i ljetnim sušama), relativno kratkim,blagim i važnim zimama te toplijim i vlažnijim jesenima od proljeća. Klimatski je pogodnije južno od sjevernog primorja, dok u unutrašnjim udolinama nešto slabe maritimni utjecaj zbog veće visine i konfiguracije terena. Zabileženi su sljedeći prosjeci za meterološku stanicu Ston (razdoblje promatranja 1950-1965): srednja godišnja temperatura 15,6°, srednja temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja 24,9° i najhladnijeg mjeseca siječnja 7,3°C, prosječna godišnja količina padalina 1414 mm, insolacija preko 2500 sati godišnje ili prosječno 7 sati dnevno, dok od vjetrova najučestalije pušu jugo–jugoistok (najizrazitije u Mljetskom i dijelom Stonskom kanalu), bura-sjeveroistok (izrazitija i jača na sjevernom primorju) te maestral-sjeveroistok u Pelješkom i Mljetskom kanalu.

Prava mediteranska vegetacija (česvina-crnika, dalmatinski bor, makija, nisko žbunje, samoniklo ljekovito i aromatsko bilje, a od kultura vinova loza, maslina, ostalo voće i povrće) odražava ekološke prilike i najbolji je pokazatelj klimatskih i pedoloških prilika. Ona samo na većim visinama (iznad 350 m) prelazi u vegetaciju submediteranskih svojstava. Šuma ima prvenstveno ekološku (protuerozijsku i zaštitnu) funkciju i turističko rekreacijsku vrijednost, nego služi za gospodarsko korištenje.

Stonsko polje

Stonsko polje se prostire od solane u Stonu pa sve do naselja Česvinica. Zaprema površinu od oko 100 ha. Plodno tlo povoljna klima te voda za navodnjavanje omogućuju uzgoj agruma,koštičavog i jabučastog voća, vinove loze, povrća, stočnog bilja i masline.
Picture
Ston, solane i polje - pogled sa ilirske gradine, kasnijega srednjovjekovnog središta šireg prostora (Sv. Mihajlo)
Izvor: PLANIĆ-LONČARIĆ, Marija; TADIĆ, Biserka; TENŠEK, Ivan; STEPINAC, Davorin: Ston i njegovo područje - danas. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (11) 1987
Picture
Crkva sv. Mihajla

Na vrhu brežuljka što se uzdiže nad Stonskim poljem nalazi se jedan od najvrijednijih stonskih spomenika kulture, predromanička crkvica Svetog Mihajla iz 9. stoljeća u kojoj su dijelom sačuvane najstarije freske ovoga područja. Nakon restauracije crkve i freske došla je do izražaja velika kulturna vijednost ovoga objekta. Pretpostavlja se da je crkvica Svetog Mihajla nekad bila dvorska kapela koja se nalazila u kompleksu Kneževog dvora. Crkvica sv. Mihajla na istoimenom brežuljku nije velika ali je elegantna, pravokutne osnove, s plitkom, iznutra poluokruglom apsidom. Veličine je: 5,80 m x 4,20 m X 5,90 m visine.
PROĆITAJ VIŠE Crkva sv. Mihajla kod Stona. Wikipedija (hr)
Picture
Crkva sv. Mihajla
Autor Nemanja Todorović Štiplija - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=93480862

Ston

Picture
Picture
Picture
Urbanizam Stona, planirani grad 14. stoljeća
Urbanizam Stona, planirani grad 14. stoljeća
Picture
Turistička karta Općine Ston
​Ston i Mali Ston - Turistička karta
Picture
Picture
Picture
Stonska solana
Picture
Gospodarski objekti stonske oslane i u pozadini crkva Gospe od Lužina
Južno od novih solana nalazi se vrlo stara, ali dobro očuvana crkva Gospe od Lužina. Kroničari kažu da se u davnim vremenima ona nalazila na otočiću usred velike močvare stonskog zaljeva. Uz crkvu je bio sagrađen i samostan. Sadašnja crkva Gospe od Lužina pripada vremenu romanike s pleternom ornametikom. Zvonik crkve datira iz 18. stoljeća.
Smješten na poluotoku Pelješcu, Ston je uz Dubrovnik bio gospodarski i strateški najvažnije mjesto Dubrovačke Republike. Ston je drugi grad u Europi rađen planski, a nastao je zbog soli koja je donosila 1/3 prihoda Dubrovačkoj Republici. Stoga su izgrađene i monumentalne zidine u 14. i 15. stoljeću, i to po uzoru na dubrovačke te nose ista imena kula. Najveći pothvat toga doba bila je gradnja posve novih gradova na području Dubrovačke Republike – Stona i Malog Stona, te kilometar dugačkoga zida među njima s kulom vrh brijega (14. st.). Tako je cijeli poluotok Pelješac bio pregrađen i zaštićen od mogućeg napada s kopna s ciljem očuvanja najveće vrijednosti u dubini zaljeva – Stonske solane.

U dnu Stonskog kanala nalaze se velika prirodna solila, u kojima se stoljećima proizvodila morska sol - monopolni proizvod Dubrovačke Republike. Solana potječe još iz rimskog doba, dva tisućljeća prije Krista, od kada traje eksploatacija i branje soli na stonskom području. Stonske su solane najstarije i uopće najveće sačuvane iz povijesti Mediterana. U solani je 58 bazena koji su podijeljeni u pet skupina jer cijeli proces treba proći pet faza a traje jedan do dva mjeseca, ovisno o vremenu. Kristalizacijskih je bazena devet a dobili su imena po svecima (Frano, Nikola, Baltazar, Antun, Josip, Ivan, Petar i Pavao), osim jednog koji ima natpis Mundo (svijet). Za vrijeme Dubrovačke Republike upotrebljavali su se još bazeni Vlaho i Lazar s granitnim dnom iz kojeg se vadila najčistija sol i slala na bečki dvor.
IZVOR Zamaslina (Facebook, osobni blog)
Picture

BARTOLOMIJA

NADMORSKA VISINA 228 m
Picture
Picture
Brdo Bartolomija i stonska luka na fotografiji iz 1900. godine
Stonske zidine
Namjena Stonskih zidina bila je obrana Pelješca i zaštita polja soli. Mletačka država (Venecija) je u Dubrovniku uvijek gledala konkurenciju i htjela ga je zauzeti, ali je Dubrovnik imao moćnog saveznika Tursku. Turcima je Dubrovnik, kao pomorska sila trebao kao posrednik u trgovini sa zapadnom Europom. Dubrovačka Republika se obavezala plaćati izvjesni danak (plaćati svoju nezavisnost) Turskoj, a Turska je branila Dubrovnik od Mletaka. Dubrovčani su se dvostruko osigurali od Mletaka. Jakim zidinama su se branili od napada sa mora, a Turcima su prodali dio kod Neuma sa jedne strane i kod Sutorine sa druge strane. Tako ako bi Mlečani htjeli napasti Dubrovnik kopnenim putem, morali su ugroziti teritorijalni integritet Osmanskog Carstva, a to bi automatski značilo i objavu rata Turskoj, zašto Mlečani nisu bili spremni. 
IZVOR Zamaslina (Facebook, osobni blog)
Ston, Kula Stoviš
Kula Stoviš
Picture
Picture
Panoramska ilustracija Stonskih zidina
Izvor: Turistička zajednica Općine Ston
Picture
Stonski kompleks, shematski tlocrt (arh. I. Tenšek)
Ston, Kula  Minčeta
Kula Minčeta
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Mali Ston

Picture
Tlocrt Malog Stona iz 1823. godine
Izvor: Kriegsarchiv, Beč
Picture
Picture
​
Mali Ston su u 14. stoljeću osnovali Dubrovčani, koji su sagradili zidine pravokutnog oblika oko naselja s kopnene i s morske strane. Na južnoj strani u 14. stoljeću započeta je gradnja tvrđave sa pet kula nazvane Koruna. Od tvrđave se proteže Veliki zid s odvojkom do tvrđave Podzvizd sagrađen u obrambene svrhe u 14. stoljeću. Zid je dugačak 5,5 km i ojačan je sa 40 kula i 7 stražarnica. Impresivna duljina zida razlog je što je on u svijetu poznat kao 'europski kineski zid'. U sredini naselja nalazi se crkva također iz 14. stoljeća. Malostonske zidine su u obliku pravilnog četverokuta, i sa kopnene strane građene su od 1336. do 1347. a s morske do 1358. godine, tada su podignuta i Lučka vrata s kasno romaničkim kipom Sv. Vlaha. Na obali je kula Toljevac sagrađena 1478. godine.

Gradnja zidina je dovršena 1359. godine. Malostonska luka je građena u 15. stoljeću (završena je 1490.god ) po uzoru na dubrovačku staru gradsku luku, pa je valobran sagrađen u moru ispred luke, jednako kao i u dubrovačkoj staroj gradskoj luci. U njoj su tri arsenala za manje ratne brodove.

Koliko su Dubrovčani vodili računa o ratnim brodovima i uopće o obrani s mora lijepo ilustriraju podaci o arsenalu u Malom Stonu. Dubrovnik dolazi u posjed Stona i Pelješca 1333. i zadržava ih sve do propasti Republike 1808. Ston je bio važna strateška točka jer je štitio prilaz Pelješcu, a uz to je bio na prevlaci između tri mora: Stonskoga kanala prema jugoistoku, Kanala Malog Stona, odnosno Neretvanskog kanala na sjeverozapadu, i Mljetskog kanala preko Prapratna. Tu su bile i solane iz kojih je Dubrovnik crpio velike prihode. Zbog svih tih razloga utvrðuje se Ston, ali se i, prema odluci Velikog vijeća od 27. svibnja 1335., određuje (...) da se u moru s neretvanske strane podigne jaka kula u kamenu i vapnu, te da s njezine unutarnje strane neprestano treba stajati jedan naoružani brod koji u slučaju potrebe mora krstariti uz čitavu neretvansku obalu. Istodobno je na tome mjestu planirano izgraditi utvrđeni grad, Mali Ston. On će imati funkciju zaštite Pelješca s kopna, a njegova luka bit će ratna luka, iz koje će naoružani brodovi štititi pelješku obalu iz pravca Neretvanskog kanala. Tako se u luci Malog Stona, po uzoru na dubrovačku luku, gradi arsenal vjerojatno prije 1393. godine. Arsenal je imao tri odjeljka, od kojih je drugi vjerojatno izgrađen 1441., a treći 1453. Prema ostacima koji su tu još i danas, moglo bi se utvrditi da je on bio manji od onih u dubrovačkoj luci, za nešto manje brodove. Duljina svakog od triju odjeljaka arsenala bila je 30 m, a širina je varirala; južni je odjeljak bio širok 8 m, a preostala dva (srušena) svaki (približno) 6,80 m. Budući da su oko Stona, pa i oko Malog Stona male dubine, gradili su se brodovi manjeg gaza (pjataške); vjerojatno galija pjata (tal. galera piannela), manja galija plosnatog dna. Malim Stonom dominira tvrđava Koruna s dva arsenala i utvrđenim skladištem soli koja datira iz 1447.g.

Pomorski arsenal (staro mjesto za popravak brodova što se nalazi unutar Maloga Stona) je 2001-e godine potpuno obnovila jedna udruga vezana za obnovu povijesnih spomenika.

IZVORI 
Zamaslina (Facebook, osobni blog)
Antun Ničetić, Galije trireme i bireme bile su tijekom više stoljeća ratni brodovi Dubrovnika
Picture
Mali Ston na staroj razglednici iz 1966. godine
Picture

Malostonski zaljev

Picture
Uvala Sutvid
Kapetan Stijepo Bjelovučić je u uvali Sutvid utemeljio "Prvo dalmatinsko racionalno gojilište kamenica i klapavica", 1889. godine. Dotad se ta djelatnost odvijala na priprost način. Hrastove grane, zatim smrekove, česminine ili maslinove, bez lišća, potapale su se u plićaku uz obalu da bi otežale, a zatim su se bacale u more na mjestima povoljnima za prihvat ličinaka. Na njih su se s vremenom prihvaćale ličinke, tu su rasle i razvijale se u mlade kamenice. Nakon dvije do tri godine grane su se vadile i kamenice prodavale. Taj način uzgoja bio je vrlo nestalan. Znalo se dogoditi da se na jednoj grani prihvati tek pokoja ličinka, a druga bi bila prepuna, pa je na takvim granama jedna kamenica drugoj priječila razvitak. Grane su često raznašale struje, a one koje su bile bačene na muljevito dno, često su bivale zatrpane. Pola grana bi se našlo, a pola bi ponekad bilo izgubljeno. Sve je, dakle, bilo prepušteno slučaju. Za razliku od takva postupka, racionalno uzgajanje pokazalo je značajan tehnološki napredak. U to vrijeme bila su poznata dva načina: francuski i tarantski, tj. talijanski. Kapetan Bjelovučić rabio je kombinaciju obaju načina uzgoja. Koristio se i crjepovima i granama kao kolektorima mlađi kamenica. Grančice s kamenicama potom su se upletale u kokosov konop i vješale o drvene katranirane stupove zabijene u morsko dno. Mnoštvo takvih stupova činilo je park ili morski vrt. Sutvidske kamenice pobrale su mnoge nagrade, a stizale su do Beča, Praga i Pariza.

IZVOR Sanja Tomšić i Josip Lovrić, Povijesni pregled uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu. NAŠE MORE : znanstveni časopis za more i pomorstvo, Vol. 51 No. 1-2, 2004. (PDF)
Picture
Stara razglednica s natpisom: Sutvit - Prvo Dalmatinsko racijonalno gojilište kamenica N.Z. Bjelovučića
Uvala Sige
​Malostonski zaljev račva se u nekoliko manjih zaljeva i uvala, jednako tako dobro uvučenih u kopno, kao što je uvala Sige. U toj uvali živi obitelj Maškarić, koja se od 1927. bavi uzgojem kamenica. U razdoblju od 1931. do 1940. godine učinjen je snažan korak prema napretku kulture kamenica što se može zahvaliti uzgajivaču Luki Maškariću iz Malog Stona. On je u uvali Sige usavršio uzgoj kamenica. Posebno je razvio konzum i plasman kamenica, te je konstruirao jednostavne četverokutne kosture iz običnog drveta za vješanje strukova kamenica.

Godine 1942. Luko Maškarić iz Stona je prvi u Europi počeo podizati parkove na željezno-betonskim stubovima. Kasnije se ti stubovi zamjenjuju željeznim (najčešće upotrebljene željezne šine). Međutim, u najnovije vrijeme uvode se "plutajući parkovi", i na toj tehnologiji uzgoja se temelji i današnji uzgoj. Nakon Drugog svjetskog rata, komercijalnim uzgojem kamenica bavi se samo državno poduzeće "Kamenica" i obitelj Luka Maškarića. Godine 1949. državno poduzeće "Kamenica" postaje školjkaško poduzeće "Jedinstvo", Ston; ono s obitelji Maškarić proizvodi godišnje negdje oko 2 milijuna kamenica. 1960-tih godina osim "Jedinstva" i obitelji Maškarić uzgojem kamenica i dagnja počinje se baviti i veliki broj obitelji u cijelom Malostonskom zaljevu, pa i Malom moru.

Luko Maškarić je jedan od najpoznatijih školjkara Malostonskog zaljeva, potomak je obitelji koja se ovom djelatnošću bavi od 1927. godine. Nasljedivši posao ‘kameničara’ od svog oca Luka, Luko se i danas, u umirovljeničkim danima, bavi uzgojem kamenica i dagnji. 
IZVOR Zamaslina (Facebook, osobni blog)
Uvala Bistrina
Uvala  Bistrina je uvučena u kopno 3 km prema sjeveru, a široka je poprečno kilometar, na nekim mjestima i više. Uvalu okružuju zelenilom obrasla brda, a od vjetra i valova štiti je otok nekad zvan "Govanj", a sada "Otok života". Najveća joj je dubina između 8 i 9 m. Dno je većinom pjeskovito, s više podmorskih izvora bistre vode, vrulja, što pogoduje eutrofikaciji vode; ona obiluje planktonom, izvrsnom hranom za kamenice. U Bistrini vladaju umjerene struje, također vrlo pogodne za raznošenje sjemena i ličinka.

Bistrina se spominje kao kolijevka uzgoja kamenica, još od pamtivijeka. Bistrinske su kamenice jeli Rimljani u Naroni (Vid u Neretvi), što nam svjedoče ljušture pronađene u rimskim iskopinama. Iliri, koji su imali svoj veliki grad Ošlje u okolici Stona, jeli su kamenice i prije Rimljana. Pri kopanju gustijerne u Ošlju nađene su antičke zidine pod zemljom a uz njih i ljušture kamenica. Važnost ovog zaljeva, a nadasve uvale Bistrine, prepoznali su još u doba Dubrovačke Republike (13. st.), kad su Bistrinu unajmili od bosanskog bana Stjepana Kotromanića i kada je, nakon njegove smrti, u potpunosti prešla u ruke Dubrovčana. U tom se vremenu intenzivno uzgajaju kamenice. Za vladavine Austro-Ugarske Monarhije, općina je Ston zakupila Bistrinu i ustupila koncesije privatnim uzgajivačima. Godine 1882. Bistrinu je kupio stonski veleposjednik Bandur i u njoj je uzgajao kamenice sve do 1937. godine, nakon čega je prodao dubrovačkom veletrgovcu Koliću. U tom vremenu pa do svršetka Drugog svjetskog rata, u Bistrini, a i u širem području Malostonskog zaljeva, uzgoj se nastavlja.


IZVOR Sanja Tomšić i Josip Lovrić, Povijesni pregled uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu. NAŠE MORE : znanstveni časopis za more i pomorstvo, Vol. 51 No. 1-2, 2004. (PDF)
Picture
Uvala Bistrina na staroj razlednici
Picture
Stara razglednica
Važnost Bistrine u uzgoju kamenica uočila je i Dubrovačka Republika još godine 1333., kad je unajmila taj zaljev od bana Stjepana Kotromanića. Nakon što je Dubrovačka Republika dobila u posjed zemlju od Orašca do Imotice (1399.), zvanu "Terre nove", zaposjela je čitav Malostonski zaljev. Bistrina je uvučena u kopno 3 km prema sjeveru, a široka je poprečno kilometar, na nekim mjestima i više. Uvalu okružuju zelenilom obrasla brda, a od vjetra i valova štiti je otok nekad zvan "Govanj", a sada "Otok života". Govanj je otok u zapadnom dijelu Malostonskoga zaljeva, nasuprot uvale Bistrina. Otoci nerijetko imaju više imena, pa tako za otok nasuprot Hodilja uz toponim Škoj postoje još dva imena: staro Govanj i novije Otok života. Postoji i talijanski naziv Gavani. Samo brodovi gaza do 3 m mogu ploviti od otočića Govanj i uvale Kuta.

Na javnoj dražbi u Trstu 1881. godine pomorska vlast je prodala pravo ribarenja i uzgoja školjaka u Bistrini i sam otok Govanj (danas Otok života). Bistrinu je kupio privatnik Marin Bandur iz Stona. Njegovi nasljednici, braća Antun i Frano Bandur, započinju racionalni uzgoj kamenice. Prvi je svjetski rat omeo njihov pothvat. Nakon II svjetskog rata u Bistrini se osniva državno poduzeće "Kamenica", a na Otoku života utemeljena je 1946. ribarstvena stanica sa zadatkom da unaprijedi uzgoj školjkaša. Nacionalizacijom 1948. Otok života je oduzet Božu Bancu. Rezultati istraživanja (1971.-1976.) kretanja ličinka kamenice u Malostonskom zaljevu pokazala su da je čitavo područje, od Otoka života prema mjestu Dubi, povoljno za polaganje snopića za njihov prihvat.

Prema Ugovoru iz 1966. općina Dubrovnik dala je tadašnjem Hotelsko-turističkom poduzeću Dubrovnik nekretnine na Otoku života, uz uvjet da ih ne može otuđiti ili opteretiti bez njezine suglasnosti, a pravni sljednik općine Dubrovnik je općina Ston. Godine 1983. Malostonski zaljev zaštićen kao poseban rezervat u moru. Otok Života promjera svega dvjestotinjak metara se nalazi u zaštićenom prostoru Malostonskog zaljeva, na kojemu Veleučilište u Dubrovniku, uz punu podršku Općine Ston namjeravalo osnovati centar za marikulturu, međutim Otok života površine 8 053 m2, vlasništvom hotelske grupacije "Adriatic Luxury Hotels" Gorana Štroka postao je privatizacijom dubrovačkog hotela "Excelsior. Još uvijek traju nedoumice u čijem je zapravo vlasništvu Otok života u Malostonskom kanalu.
IZVOR Zamaslina (Facebook, osobni blog) 
Picture
Otok života, odn. Govanj, na razglednici iz 1970. godine

HUMAC

Brdo Humac (77 m) diže se od obale Malostonskog zaljeva, između Hodilja i Malog Stona.
Brdo Humac (77 m) diže se od obale Malostonskog zaljeva, između Hodilja i Malog Stona.
U pozadini, s druge strane zaljeva, uz uvalu Bistrina, dominira brdo Vepar (399 m).

Stonski kanal

Brdo Supava iznad Stonskog kanala
Brdo Supava iznad Stonskog kanala
Picture
Picture
Most Ston

​Most Ston kod naselja Broce građevinski je najsloženiji objekt na pristupnim cestama građenima paralelno s izgradnjom i za potrebe Pelješkog mosta. Most Ston dug je 485 metara. Njegova je specifičnost je što ga iznad stonskog zaljeva povezuju dva tunela, Polakovica koji je dug 1242 metra i Supava dužine 1290 metara. Taj most ima pet stupova i dva upornjaka, a visok je 40 metara.

Broce

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

ILIJINO BRDO (kod Stona)

Pogled sa stonskih zidina (kula Minčeta) na brda koja se dižu s jugozapadne strane Stonskog polja. U pozadini se nižu vrhovi (s lijeva nadesno) Stari grad (335 m), i kote 469 i 493 m na Ilijinom brdu.
Pogled sa stonskih zidina (kula Minčeta) na brda koja se dižu s jugozapadne strane Stonskog polja. U pozadini se nižu vrhovi (s lijeva nadesno) Stari grad (335 m) i Velika Crnjava (298 m) i desno na Ilijinom brdu kote 469 i 493 m.
Picture

Žuljana

Picture
Turistička karta Žuljane

SVETI IVAN

NADMORSKA VISINA 469 m
Picture
Drače (lijevo) i Sveti Ivan (desno)
Drače (lijevo) i Sveti Ivan (desno)

Praktično

AKTIVNOSTI


Biciklizam

MTB: Krug po Pelješcu (Kućište - Lovište - Donja Vrućica - Podvlaštica - Orebić)
Autor: Sarafanje Datum objave: 9.1.2023.
Opis. Krug bajkovima po poluotoku Pelješcu. Na vožnju smo krenuli iz Kućišta, odakle obalom vozimo kroz Viganj, te se ponovo uključujemo na glavnu cestu prema Lovištima. Usput smo svratili i do mjesta Nakovanj ili Nakovan. Nakovana je jedno od najstarijih peljeških mjesta. Arheološkim istraživanjima je utvrđeno da je naselje bilo naseljeno čak prije 8.000 godina. Dalje se spuštamo ponovo do mora, mjesta Lovišta, odakle nastavljamo makadamskim putem, obalom sve do Dube Pelješke. Usput prolazimo pored mnoštvo prelijepih plažica. U Dubi Pelješkoj ponovo dolazimo na asfaltiranu cestu i nastavljamo prema Donjoj Vručici. Prije samog uspona smo svratili i na plažu Divna. Nakon kratog uspona do Donje Vručice se ponovo odvajamo na makadamsku cestu, gdje nas je dočekao malo duži uspon do raskrsnice za Gornju Vrućicu, odakle se lagano spuštamo (i pred sami vidikovac i penjemo) do vidikovca. Sa vidikovca se pruža lijep pogled na Orebić, otok Korčulu, vrh Sv. Ilija, te s druge strane Biokovo, te selo Donja Vrućica. Od vidikovca počinje težak makadamski spust do Podvlaštice, odakle nastavljamo u Orebić, gdje ispijamo brzinsku kafu i pred sami zalazak sunca dolazimo u Kućišta na kraj ture. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/809... GPX trek: https://www.wikiloc.com/mountain-biki... Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/

BORAVAK


IZVORI I LITERATURA


FAZINIĆ, Neven: Pelješac ‒ Putopis I. Velika Gorica, 2014.
FAZINIĆ, Neven: Pelješac ‒ Putopis II. Velika Gorica, 2015.

FISKOVIĆ, Igor: Stare kuće pomoraca u Orebićima. Peristil, vol. 56, br. 1, 2013, str. 189-206. (PDF)
  • Sažetak. Sadržaj koji sam namijenio zborniku u čast dragoj prijateljici i cijenjenoj kolegici Nadi Grujić, sigurno bi teže našao mjesta u našoj znanosti bez ukupnih doprinosa te najpredanije i najzaslužnije istraživačice staroga stambenog i ladanjskoga graditeljstva u južnoj Hrvatskoj. Naime, povijesne kuće sagrađene u Orebićima od kapetana i brodovlasnika svojevrsna su simbioza tih dviju spomeničkih vrsta iz dubrovačke renesanse ali i posljednja njihova kreativna redukcija, pa predstavljaju samosvojni fenomen sadržavajući poimanja vrijedna svake pozornosti. Pogotovo s razloga što dosad nisu bile posebno proučavane ni dolično dokumentirane, ovdje ću se prigodno osvrnuti na njihove značajke ne bih li im pospješio uvažavanje i dao polazišta za obuhvatnije istraživanje tematike, koju same te kuće najizravnije nose.
PLANIĆ-LONČARIĆ, Marija; TADIĆ, Biserka; TENŠEK, Ivan; STEPINAC, Davorin: Ston i njegovo područje - danas. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (11) 1987., str. 31-59. (PDF)
  • Sažetak.  Sažetak Vežući se na materijale Provedbenoga urbanističkog plana i Studije obnove stambenih blokova III i XI u Stonu - ovdje iznosimo predložene zahvate u građevni fond grada. S jedne strane izgradnjom urušenih dijelova stambenih blokova obnavljamo srednjovjekovni planirani grad, i to u njegovu najkvalitetnijem segmentu, a s druge pak strane, nizom prijedloga kao što su uređenje tvrđave Korune (za pojedine priredbe Dubrovačkih ljetnih igara), Velikog kaštela (ugostiteljski dio uz muzejske prostore posvećene planiranju izgradnje na Pelješcu), samostana sv. Nikole (s dijelom muzeja sakralne umjetnosti), Crijevićeve kuće (s arheološkom zbirkom), magazina soli u luci Maloga Stona (sa zbirkom»privređivanje«- proizvodnja soli, uzgoj školjaka i dr.), društvenog središta u Brocama (dominikanski kompleks) -pokušavamo zamrlom gradu vratiti ulogu urbanog središta šireg područja na kojem već postoje turistički sadržaji, koji bi mogli biti zastupljeni u većoj mjeri.
TOMAS, Ivana: Nova promišljanja o crkvi Sv. Mihajla u Stonu. Ars Adriatica, br. 6, 2016, str. 41-60. (PDF)
  • Sažetak. Crkva sv. Mihajla u Stonu važan je spomenik srednjovjekovne graditeljske baštine šireg dubrovačkog prostora i jedini je sigurno potvrđeni spomenik tzv. južnodalmatinskog jednobrodnog kupolnog tipa na prostoru nekadašnjeg Zahumlja. Podignuta je na vrhu uzvisine Gradac, tj. brdu sv. Mihajla (kota 107), na mjestu ranijeg utvrđenja. Na temelju analize arhitekture Sv. Mihajla, kao i pripadajuće mu kamene opreme nastojalo se ukazati da je crkva predromaničkog podrijetla. Također, predloženo je da je zvonik (zapadno zdanje) izgrađen zajedno sa crkvom, jer tlocrtna zamisao stonske građevine (odnos dužine i širine, neznatno istaknuta apsida), njezine male dimenzije, kao i vertikalna stratigrafija (zvonik, ali i kupola), upućuju na funkciju tog zdanja podignutog kao dvorske kapele. Po svemu sudeći, crkva je od vremena podizanja bila posvećena arhanđelu Mihovilu, budući da je štovanje tog nebeskog vojskovođe, kao zaštitnika vladara i njihovih vojnih pohoda, bilo osobito rašireno među vladajućim slojem u ranom srednjem vijeku, pa bi ta znakovita posveta bila u skladu s njezinom funkcijom. Vrijeme izgradnje vladarske kapele sv. Mihajla najvjerojatnije bi trebalo dovesti u vezu s prvim, povijesno zasvjedočenim i najvažnijim zahumskim vladarom u Stonu - knezom Mihajlom Viševićem (prije 910.- nakon 928.), kada Ston biva upravnim i crkvenim sjedištem te sklavinije. Na osnovu analize mlađeg sloja skulpture iz Sv. Mihajla (monumentalni prozorski okviri i ulomak s ljudskim licem) i zidnih oslika, moguće je pretpostaviti da je vladarska kapela bila znatnije i raskošnije opremljena oko sredine 11. stoljeća. Imajući u vidu povijesna vrela o onodobnom Stonu predloženo je da je za tu obnovu bio zaslužan Stefan Vojislav (prije 1018.-43./50.), rodonačelnik dinastije Vojislavljevića. Na tu pretpostavku bi upućivao podatak da je Vojislav, nakon pobjede nad Bizantom i njegovim saveznicima (među kojima je bio ugledni zahumski knez Ljutovit), osvojio prijestolnicu zahumskih vladara. Da je u njoj neko vrijeme i boravio potvrđuje vijest koju donosi bizantski pisac Kekavmen - da je bio toparh u Stonu i da je zarobio dubrovačkoga stratega. Stoga osvajanje Stona, kao i slavna pobjeda nad Bizantom, ali i Ljutovitom koji je predvodio savezničku vojsku, nameće se kao mogući razlog zašto je Stefan Vojislav obnovio stonsku crkvu, točnije zabilježio svoj vojni trijumf u vladarskoj kapeli poraženog zahumskog vladara. Spomenuta obnova stonske crkve najvjerojatnije se dogodila u razdoblju između 1042/43. i 1050. godine, odnosno nakon Vojislavove pobjede i njegove smrti.
TOMELIĆ ĆURLIN, Marijana: Peliška kuća na Župi, prilog poznavanju leksika kunovskoga govora na poluotoku Pelješcu. Čakavska rič, vol. XLVIII, br. 1-2, 2020, str. 33-47. (PDF)
  • Sažetak. Pelješku jezičnu situaciju karakterizira isprepletenost dvaju narječja, štokavskoga i čakavskoga. Zapadni dio poluotoka pripada čakavskom, a njegov istočni dio štokavskom narječju. Kuna se smjestila u središnjem dijelu poluotoka pa se u govoru toga mjesta osjeća jako prožimanje štokavskih i čakavskih elemenata. U ovom se radu posebna pozornost posvećuje leksiku. Brojni su primjeri koji povezuju čakavske i zapadnoštokavske govore (npr. čèšan, kȕrit). Leksik kunovskoga govora obiluje romanskim posuđenicama (npr. beštímat, bićèrīn, režéntat), dok je udio germanizama (npr. fȕsbal) i leksema orijentalnoga porijekla manji (npr. belȃj). U kunovskom su govoru zabilježeni i leksemi naslijeđeni iz praslavenskoga leksičkog inventara (dȉver, gȁće). Posebna je pozornost posvećena leksiku vezanom za opis stare peliške (kunovske) kuće: bȁnjē (kupatila), dèspenzē (ostave), kȁmarē (spavaće sobe), tìnela (dnevne sobe) i zȍgnja (kuhinje).
TOMŠIĆ, Sanja; LOVRIĆ, Josip: Povijesni pregled uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu. NAŠE MORE, vol. 51, br. 1-2, 2004, str. 17-23. (PDF)
  • Sažetak. Malostonski je zaljev izgrađen od vodopropusnog vapnenca i sadrži mnogobrojne vrulje, izvore slatke vode. Kao prirodno eutrofizirani ekosustav s visokom koncentracijom hranjivih soli, izvrsno je stanište za kamenicu i ostale organizme filtratore. Pretpostavlja se da je uvala Bistrina bila poznato uzgajalište kamenica još u doba Rimskog Carstva, na što upućuju pronađene ljušture kamenica u rimskim iskopinama. Iz prvih arhivskih zapisa doznaje se da je uzgoj u XVI. stoljeću bio već uhodan i u rukama predstavnika Dubrovačke Republike u Stonu. Stonski knez jedini je imao pravo na uzgoj, pa ga je davao u zakup, a kameničari su mu bili obvezni davati stanovitu količinu kamenica. Grane, ogoljene od lišća, potapale su se uz obalu da bi otežale, a zatim su se bacale na mjesta povoljna za prihvat ličinaka. Kad je 1787. godine, zbog zlouporabe ovlasti stonskih oficijala, kameničarski obrt gotovo propao, Dubrovačka Republika ga stavlja pod svoj nadzor zakonskim odredbama. Početkom XX. stoljeća kapetan Stijepo Bjelovučić uvodi nove tehnologije u uzgoju, što se odražava u povećanoj proizvodnji i prepoznatljivosti stonske kamenice na europskom tržištu. Od Drugog svjetskog rata pa do danas, usprkos uvođenju novih uzgojnih tehnologija, proizvodnja se nije znatno povećavala, a tržište se smanjilo na lokalnu razinu. Danas postoji 50-ak uzgajivača na legalnim koncesijama i isto toliko nelegalnih uzgojnih površina.
VEKARIĆ, Nenad: Stanovništvo poluotoka Pelješca : Sv. 1. Dubrovnik : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1993. (DIGITALIZIRANA KNJIGA)
  • Predgovor. Prvi svezak knjige »Stanovništvo poluotoka Pelješca« sadrži povijesni prikaz razvoja pelješkog žiteljstva kao i rezultate raznih demografskih analiza brojčanog stanja, struktura, prirodnog i mehaničkog gibanja stanovništva. Drugi svezak, u kojem su grafikoni, karte i slike trajanja pojedinih rodova u naseljima, bit će tiskan u 1993. godini. Nakon toga slijedit će, nadam se, objavljivanje knjige »Rodovi poluotoka Pelješca« u kojoj će biti leksikografski prikaz peljeških rodova do 1900. godine s najhitnijim genealoškim podacima (porijeklo, prvi spomen u izvorima, nastanak i promjene prezimena, nadimci, migracije). Time bih zaokružio svoj dugogodišnji rad na istraživanju stanovništva i obitelji poluotoka Pelješca. U tom radu, od samog početka u gimnazijskim danima do danas kad mi je to životni poziv, uživao sam ugodnu podršku svojeg okruženja. Otac Stjepan uveo me u arhivski svijet starih, katkad izderanih, ponekad jedva čitljivih spisa. Mnoge njegove zabilješke koristio sam i u ovom radu. Zahvalan sam i podršci svojih učitelja akademika Cvita Fiskovića, prof, dr Josipa Lučića, prof, dr Stijepa Obada, dr Iva Perića, akademika Vladimira Stipetića, dr Zdravka Šundrice, prof, dr Pava Zivkovića, čiji su mi savjeti, ponekad i uzgredne napomene, bili od neprocjenjive koristi. Pomogli su mi i brojni Pelješčani, Stipo Antičević, Ante Bajo, Slavko Vodopić, pokojni Vlaho Jasprica-Mašinac i Nikola Bjelovučić-Markovice i još mnogi drugi koji su mi informacijama, srdačnošću i susretljivošću na terenu uljepšali rad. Veliku zahvalnost dugujem i pelješkim svećenicima te Biskupskom ordinarijatu u Dubrovniku koji su mi omogućili, a velikim razumijevanjem i bitno olakšali istraživanje golemog fonda matičnih knjiga, razasutih po župnim uredima dubrovačke Biskupije. Na kraju, želim se zahvaliti svim sponzorima, a posebno Ivu Jurišiću bez čijeg angažmana kao predsjednika Odbora za proučavanje demografske povijesti, osnovanom pri Zavodu za povijesne znanosti HAZU, ne bi bilo niti ove niti prethodnih knjiga iz serije »Prilozi povijesti stanovništva Dubrovnika i okolice«.​
VEKARIĆ, Nenad: Stanovništvo poluotoka Pelješca : Sv. 2. Dubrovnik : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1993. (DIGITALIZIRANA KNJIGA)
ŽMEGAČ, Andrej: Stonski fortifikacijski kompleks - nekoliko pitanja. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, vol. 39, br. 1, 2005, str. 185-204. (PDF)
  • Sažetak. U tekstu je riječ o kompleksu koji obuhvaća dva utvrđena grada te zid sto ih povezuje. Analiziran je tok glavnog pregradnog zida i njegova veza sa stambenom izgradnjom. Autor uspoređuje te urbane strukture s obzirom na njihovu reprezentativnost i vrijeme u kojemu su dobile svoj obrambeni pojas. Po1azeći od tih raz1ika, naznačuje posebnost stonskog slučaja. Osim analize temeljnih srednjovjekovnih obi1ježja kompleksa, vrednovan je i njegov renesansni sloj.
Karta Pelješca (TZ Ston) (PDF)

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact