|
|
KRŠKE VISORAVNI SLOVENIJE I HRVATSKE > PLANINE LIKE > LIČKA PLJEŠIVICA (PLJEŠEVICA) > Gorski hrbat SZ Plješivice s pobrđem Medvjeđaka > Gola Plješivica
Država: Hrvatska, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Gola Plješivica, 1647 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.7938, 15.7485
Država: Hrvatska, Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Gola Plješivica, 1647 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.7938, 15.7485
O planini
|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: Gola Plješivica
- 
Greben Gole Plješivice iz smjera Drežnik-Grada
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
|
koordinate ⚀ poveznica na fotografiju 📷 
|
PRIRODA
|
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
Priče iz planine
IZ STARIH ČASOPISA
|
Nedaleko od Plitvičkih jezera diže se prilično visok i zanimljiv gorski vrhunac — Lička ili Gola Plješivica (1649 m.), jedno od najsjajnijih razgledišta u Hrvatskoj. Kako već samo ime kazuje, vrh te gore posve je gô, tako da se s njega pruža otvoren i dalekosežan vidik na sve strane. Gola Plješivica drugi je vrh po visini u bilu Plješivici, što se stere Maloj Kapeli na jugoistoku, na medji Hrvatske i Bosne, a proteže se dalje na jug, gdje se sastaje sa Velebitom i Dinarom. Najviši vrh u tom dugom lancu planina jest Ozeblin, visok 1657 m., na sjevero-zapadu Donjem Lapcu, a pored ovih dvaju najviših vrhova ističu se znatnijom visinom Rudina poljana 1616 m. Debeli vrh (1603) i Rudilisac 1517. Put na Plješivicu od Plitvičkih jezera posve je lagan i vodi većinom po šumskoj cesti sve do pod vrh. Stoga se uspon s te strane može preporučiti ne samo iskusnim planinarima, nego i svakomu iole ustrajnomu pješaku. Na Plješivicu se može planinar da uspne s više strana : od Priboja i Petrova Sela i Korenice s ličke strane i od Bihaća sa bosanske strane. Najobičniji je uspon od Priboja, koji traje nešto više od 3 sata. Tim usponom dolaze na Plješivicu redovno planinari i posjetnici Plitvičkih jezera. Obično se putnici od Plitvičkih jezera do Priboja voze, da prikrate put. Vožnja traje nešto manje od 1 sata. U Priboju imade gostionica Dasovićeva, gdje putnik može dobiti vodiča ili nosača na goru. Put od Priboja na vrh gore nije dosad bio označen, a od proljeća buduće godine bit će posve pravilno bojama obilježen od mjesta Priboja do samog vrha. Od Priboja ide put južno, najprije po cesti, nakon 200 do 300 m zakreće desno preko livada prama plješivičkoj šumi, u kojoj se sastaje sa šumskom cestom. Odavle počinje se tom cestom polagano uzdizati i kreće bukovom šumom na zapadnu stranu. Taj je put samo na mjestima nešto položitiji i većinom vodi po hladovini i neprestano zavija od istoka prema zapadu. Iza gotovo svakog strmijeg dijela puta stere se ravna i katkada travom obrasla staza, tako da putniku nije potreban odmor sve do vrha. Nakon 2 1/2 sata lagodnog hoda od Priboja dolazi planinar na oveću okruglu i ravnu livadu ispod vrha. Na toj livadi gradi Otočka imovna općina lugarsku kuću. Kraj nje vide se ostanci stare takove kuće, koja je prije dvije ili tri godine porušena. Jedni kažu, da je pala žrtvom nevremena, a drugi svaljuju krivnju na šumske radnike i druge razorne elemente u okolini te gore. Ova druga verzija prilično je vjerojatna, kako nas uči žalosno iskustvo sa drugih naših planina. Nova je kuća vrlo zgodno položena na podnožju samoga vrha i stoji u zavjetrini kraj prostrane i ravne gorske livade. U njoj će moći dobiti konak kojih 10 osoba. Otočka imovna općina gradi tu kuću u prvom redu za svoje lugare, ali nema sumnje, da će dopustiti i planinarima pri stup u nju i konačenje uz izvjesnu pristojbu. U tom bi slučaju bilo zgodno, da se može ključ od kuće dobiti u Priboju. Kad su sredinom kolovoza ove godine neki planinari prolazili kraj te kuće na Plješivicu, nije krov na novoj zgradi bio dogotovljen. To je jamačno ove jeseni učinjeno i kuća će se opremiti i otvoriti budućeg ljeta. Put od te kuće na vrh vodi preko livade u šumu, gdje se počinje prilično strmo uspinjati i ide po travom obraslom i golom obronku do vrha i dalje srhom do najvišeg vrha. Od kuće do vrha traje uspon nešto preko рô sata.
|
Na jednom humku vrhunca na istočnoj strani imade na kamenu u hrvatskom jeziku napis : U slavu cara i kralja Ferdinanda. Na najvišem vrhuncu podignut je sada trouglasti stup u svrhu triangulacije i katastralne izmjere. Kraj toga stupa nadjoše planinari mjerničkog pomoćnika, koji je optičkim aparatom davao znakove na druge ličke vrhunce. Sa ovih su istodobno bljeskali znakovi davani isto takovim aparatima. Dan je bio jasan i vedar, a vidik čist i dalekosežan. Može se reći, da imade malo hrvatskih gora, koje se mogu tako opsežnim i zanimljivim vidikom takmiti sa Golom Plješivicom. Sjajan je pogled prama jugozapadu na dugi lanac velebitskih vrhunaca, počevši od Srnopasa na južnom Velebitu pa sve do Rajinca u sjevernom Velebitu i do Vratnika na Senjskom Bilu. Na jug bjelasa se u ravnici podno Plješivice bosanski Bihać, kojemu se dalekozorom vide pojedine ulice i veće kuće: Krasan je pogled na bosanske planine i na daleke ravne bosanske poljane prama jugu. Jugoistočno se jasno vidi modrina Plitvičkih jezera, napose velik dio prostranog i dugog jezera Kozjaka. Prama istoku ukazuje se u dolini ubavo mjesto Korenica, iza koje se dižu ovisoki brežuljci sa starim kulama i porušenim historičkim gradinama, medju kojima se ističe Mrzalj grad. Iza tih bregova vide se gore u Banovini i drugi vrhunci na medji Bosne i Slavonije. Prama sjeveru nazire se Zagrebačka gora, Samoborska Plješivica sa Žumberačkim gorama (Sv. Gera). Kako je toga dana bilo posvema čisto obzorje, mogle su se kroz dalekozor razabrati konture bijeloga Zagreba, napose visoki tornjevi prvostolne crkve. Prema sjeverozapadu pruža se pogled na Triglav u Julskim Alpama, koji se na žalost nije toga dana mogao zamijetiti , ali se zato jasno vidjeli vrhunci Kapele : Klek, Bjelolasica i Bijele Stijene, nadalje Risnjak i Viševica u Gorskom kotaru, a na kraju sjevero-zapadnog obzorja Učka nad Opatijom. Pogled je bio tako jasan i dalekosežan, da se planinarima i nakon trosatnog boravka na vrhu bilo teško dijeliti s njime. Pomnjivo su pretražili prije odlaska sve humke i obronke odugog plješivičkog vrhunca, ne bi li našli koji runolist, taj ponos i diku svakoga pravog planinara; ali sve njihovo nastojanje bilo je uzaludno. Naprama zapadu spuštaju se gotovo okomito velike gromade izbrušenog i raspucanog gorskog kamenja, na kojem se vide očito tragovi pradavnih ledenjaka. Sa vrha se jasno vidi, da su putovi od Korenice i Bihaća na vrh Plješivice kud i kamo strmiji i naporniji nego li put od Priboja, koji se polagano uspinje i nimalo ne umara planinara. Izlet na Golu Plješivicu od Plitvičkih jezera više je nalik na zabavnu šumsku šetnju, nego na planinarski uspon, a može se izvesti u po dana, ako se u ranu zoru krene na put. Tkogod posjeti naša divna Plitvička jezera, a ima zdrave, noge, neka ne propusti uspeti se na Plješivicu, sa koje će se za lijepa vremena naužiti prekrasnog vidika diljem Hrvatske i do mile volje nadisati svježeg i zdravog gorskog zraka. Plitvice i Plješivica medjusobno se popunjuju i zajedno tvore skladnu cjelinu savršene prirodne krasote. Tko je obašao samo jedno od od njih, nije vidio potpuno remek djelo čarne prirode. P.
|
Po planini i po kraju
Kapela Korenička
|
|
PLANINSKO PODRUČJE
KRGIN VRŠAK
|
Jukanova draga
|
|
OŠTRI MIHALJEVAC
|
|
Šlag
|
|
Stare paljevine
|
|
Paljevine
|
|
Jarača
|
Torovi
|
NADMORSKA VISINA 1112 m
|
|
|
Tavani
|
BIJELI VRH |
NADMORSKA VISINA 1298 m
|
Pogled s vršnog grebena Gole Plješivice u smjeru sjeverozapada
Prvi greben, (lijevo) podno Gole Plješivice je greben Osinjaka - južni dio s Kotom 1454 m. Lijevo od vidljvog šumskog prosjeka je Bijeli vrh (1298 m), iza kojega lijevo proviruje vršak Škorinog vrha (1004 m). Na fotografiji, iznad projeka, vide se vrhovi Tisovac-vrh (1103 m; udaljeniji, sa zaravnjenim tjemenom) i Ogredljivi vrh (1174 m; bliži, kameniti šiljak). Desno, u sredini visine fotografije, nalazi se sjeverniji dio grebena Osinjaka s kotom 1338 m - vidi se dio prosječene padine. Iza toga grebena nalazi s par šumovitih vršaka na bosanskoj strani granice, među kojima je naviši visok oko 1180 m.
Prvi greben, (lijevo) podno Gole Plješivice je greben Osinjaka - južni dio s Kotom 1454 m. Lijevo od vidljvog šumskog prosjeka je Bijeli vrh (1298 m), iza kojega lijevo proviruje vršak Škorinog vrha (1004 m). Na fotografiji, iznad projeka, vide se vrhovi Tisovac-vrh (1103 m; udaljeniji, sa zaravnjenim tjemenom) i Ogredljivi vrh (1174 m; bliži, kameniti šiljak). Desno, u sredini visine fotografije, nalazi se sjeverniji dio grebena Osinjaka s kotom 1338 m - vidi se dio prosječene padine. Iza toga grebena nalazi s par šumovitih vršaka na bosanskoj strani granice, među kojima je naviši visok oko 1180 m.
|
|
ŠKORIN VRH |
NADMORSKA VISINA 1004 m
|
TISOVAC-VRH |
NADMORSKA VISINA 1103 m
|
|
OGREDLJIVI VRH |
NADMORSKA VISINA 1174 m
|
|
|
Prosjek na grebenu Plješivice
|
Prijevoj
Prijevoj
|
OSINJAK |
NADMORSKA VISINA 1454 m
|
|
Greben Osinjaka naslonio se na sjeverozapadno podnožje, oko 200 metara višeg vršnog grebena Gole Plješivice i s nijme čini fizičku cjelinu. Na njemu se nalaze dvije kote visina 1338 m (sjeverni vrh) i 1454 m (južni vrh). Oba su vrha granične točke Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a granica između njih uvrđena je pravocrtno. Od Ogredljivog vrha (1174 m) utvrđena granična linija dolazi također pravocrtno do Kote 1338 m na Osinjaku, a od kote 1454 Osinjaka ona se nastavlja, također pravocrtno, prema vrhu Gole Plješivice. Zapadnom i jugozapadnom padinom Osinjaka prolazi pristupna šumska cesta vrhu Gole Plješivice. Na jugozapadnom dijelu Osinjaka, uz tu cestu može se uočiti manja skupina stijenja (na strani prema
Koreničkom polju) par metara visine, na koju se vrijedi popesti (1 min.) jer se s toga omanjeg platoa pruža odličan pogled na Koreničko polje, planinu Mrsinj i planine Ličkog sredogorja, kao i dijelove Male Kapele i Velebita. 
Kota 1338 m na Osinjaku vidi se u sredini fotografije
U pozadini je glavni greben Gole Plješivice. 
|
|
Zavoj s odvojcima kojima se pristupa granici na grebenu Osinjaka (KOORDINATE 44.80680, 15.73913)
|
|
Vidikovac kod ulaznog objekta
Krmarice podno vidikovca
|
|
Krmarice
|
GOLA PLJEŠIVICA (vrh)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Gola Plješivica 1648m - 28.08.2020
Datum objave: 30.8.2020. Autor: Wanderer HR |
MALA PLJEŠIVICA
|
|
CRNI VRH
|
MALI KIK
|
|
OPALITI VRH
|
Pogled na Bihać, Lička Plješevica - Opaliti vrh
Datum objave: 20.12.2014. Autor: VX DX Opis. Penjanje na opaliti vrh, Lička plješevica i pogled na Bihać sa 1225m |
JUŽNIM PODNOŽJEM
SJEVERNIM PODNOŽJEM
Gola Plješivica, pogled iz Ličkog Petrovog Sela u sjevernom podnožju
|
Željava
Vojni aerodrom Željava
Vojni aerodrom Željava supertajna je vojna baza bivše države ukopana u planinu. Baza je građena u najvećoj tajnosti do 1968. godine, kada je, zbog "čehoslovačke krize" (Intervencija Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj), aerodrom ubrzano pušten u rad. Naime, procijenjeno je da bi u slučaju napada Varšavskog pakta, za čas bili pometeni svi avioni koje je država imala na drugim aerodromima. Tvrdi se da veći ukopani aerodrom na svijetu postoji tek u Kini. Na radovima je sudjelovao, u najvećoj tajnosti, veliki broj izvođača. Tijekom idućih godina stalno je dorađivan i moderniziran, a građen je ukupno 12 godina. Taktičko-tehničke osobine bile su impresivne: tri galerije za smještaj 58 zrakoplova međusobno su bile povezane u obliku slova M s produženim srednjim krakom u kojem je bila smještena radionica za popravak zrakoplova i dodatnom galerijom sa strane, svodastog oblika širine u bazi oko 14 metara i visine između 8 i 10 metara. Dana 16.5.1992. godine, pri povlačenju, postrojbe JNA minirale su s 50 tona eksploziva svih pet pista. Kada se prilazi pistom broj 1 iz smjera Rakovice, može se uočiti onaka 14L, što bi značilo 140° Left (Lijevo). |
Podzemni aerodrom Željava | Najskuplja vojna tajna bivše Jugoslavije
Datum objave: 11.12.2021. Autor: Robert Dacešin - RIO Opis. Kodnog imena Objekt 505, podzemni aerodrom Željava kod Bihaća, bez dileme jedan je od najmisterioznijih objekata u našoj regiji. Ovo je isto tako i najskuplji projekat u istoriji bivše Jugoslavije za čiju su izgradnju tada izdvojene milijarde dolara, kako bi mogao primiti čak 120 aviona sa posadom i kompletnim naoružanjem, ali i ogromne zalihe goriva, hrane, lijekova i svega što je bilo potrebno za slučaj katastrofe. Za više ovakvih videa: ► PRETPLATI SE na moj kanal: https://www.youtube.com/c/RobertDaceš... ► PRATI ME NA INSTAGRAMU: https://www.instagram.com/robert_dace... U slučaju bilo kakve katastrofe, Željava je imala vlastite izvore struje i vode, te bi vojska koja mogla preživjeti mjesec dana u izolaciji od vanjskog svijeta. Zanimljivo je I to da je podzemni aerodrom Željav građen punih 13 godina te da je toliko jak, da tako može izdržati i atomsku bombu. Tokom godina, veliki broj mitova povezivao se sa ovim mjestom, a jedan od poznatijih kaže da je Tito prodao jugoslavenski svemirski program Amerikancima te da su ga u najvećoj tajnosti razvijali upravo u ovom aerodromu, da bi zatim poslali prvog čovjeka na Mjesec. Željava bi, prema toj teoriji, bila najveći skriveni svemirski centar u Evropi. Ali, šta je od svega ovog istina, a šta ne, te kako ovo mjesto danas iz prve ruke izgleda, saznaćemo u ovom videu. Uz to, pišite mi kako vam se dopada ovo mjesto i da li ste bili ovdje. |
