|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) > POLIMSKO-PODRINJSKA GRUPA > Kamena gora
Država: Srbija, Crna Gora
Najviši vrh: Ravna gora ("Kose"), Srbija, 1496 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.3118, 19.5351
Država: Srbija, Crna Gora
Najviši vrh: Ravna gora ("Kose"), Srbija, 1496 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.3118, 19.5351
|
|
UvodKAMENA GORA (ćirilica, Камена гора) je planina koja se nalazi na granici Srbije i Crne Gore, između gradova Prijepolja u Srbiji te Bijelog Polja i Plevalja u Crnoj Gori.
Najviši vrh Kamene gore je Ravna gora (1496 m), koji se nalazi na teritoriju Srbije. Glavnina turističkih kapaciteta na planini, kao i mjesto odakle se najčešće polazi na pohode po njoj nalaze se u selu Kamena Gora. Područje Kamene gore u Srbiji ima status zaštićenog prirodnog predjela (orig, predeo izuzetnih odlika). Godine 2013. planinsko područje veliko 78.07 hektara predloženo je da dobije status parka prirode u Nacionalnom registru zaštićenih područja Srbije. Simbol planine je poznati "Sveti bor", za koga se procijenjuje kako je star oko 500 godina. Također je predloženo da i on bude zaštićen kao botanički spomenik prirode. |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
|
Jovan Cvijić (1924) izdvaja Jabučko – Babinsku površ kao ekvivalent Zlatiborske površi u okviru posljednjih sjeveroistočnih ogranaka Dinarske visije (visoravni, op.). Ovaj prostor pripada i grupi Starovlaških planina, čije je posebno obilježje razvoj prostranih planinskih visoravni. Jabučko - Babinska površ obuhvaća visoravan nadmorske visine 1200-1500 m smještenu između dolina Lima u Srbiji i Ćehotine u Crnoj Gori, koja je ujedno i dio srednjeg Polimlja - prostorne cjeline u okviru porječja Lima između Bijelopoljske i Prijepoljske kotline.
Visoravan Jabuka nalazi se između Prijepolja i Pljevalja. Njezina prosječna visina je oko 1300 metara. Na njoj prevladava vegetacija livada i četinarskih šuma. Ime je dobila po tome što su se ovdje borili vitezovi i "kroz prsten jabuku streljali". Na Jabuci je u II svjetskom ratu poginuo i mladi partizanski bombaš Boško Buha po kome su nazvani memorijalni prostor, turističko naselje i jedna (sada neaktivna) planinarska transverzala. Prema sjeverozapadu se visoravan Jabuke nastavlja u visoravan Babine s koje se izdže brdsko-planinska skupina Ožalj - Gola brda - Brašansko brdo. Na jugoistočnom dijelu prostrane Jabučko – Babinske površi nalazi se vapnenačka visoravan Kamene gore, na kojoj su se smjestili predjeli Kamene gore i depresije Petnje. Dalje u smjeru jugoistoka na visoravan Kamene gore nastavlja se Komaranska visoravan. |
Speleološka istraživanja Prva speleološka i biospeleološka istraživanja šireg područja Kamene gore datiraju iz 1933. godine. Francuski tim speleologa, pod vodstvom prof. Paula Rémyja (Faculté des Sciences de Nancy), stručnjaka za špiljske rakove, istražio je devet špilja u okolini Pljevalja u Crnoj Gori, kao i tri manje pećine kod Prijepolja u Srbiji (dvije male bezimene pećine kod Jabuke i Popova pećina u klancu Seljašnice). Speleologijom se na ovome području intenzivno 1970-ih i 1980-ih intenzivno bavio Ferko Šantić, profesor geografije iz Srednje škole "Sreten Vukosavljević" iz Prijepolja. Bio je i voditelj speleološke sekcije Planinarskog kluba "Kamena Gora" gdje je animirao veliki broj mladih za istraživanje jama i špilja na ovome području. IZVOR PAVIĆEVIĆ i dr., 2012. |
PRIRODA
Karta Predela izuzetnih odlika ,,Kamena Gora” s ucrtanim zonama režima
zaštite II i III stupnja
Na području Predela izuzetnih odlika "Kamena Gora" utvrđen je režim zaštite II i III stupnja: Režim zaštite II stupnja, ukupne površine 1.912,72 ha odnosno 24 % utvrđen je na šest izoliranih lokaliteta:
|
Sveti bor na Kamenoj gori
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Tradicijsko graditeljstvo
Selo Kamena gora |
Priče iz planine
|
NEISTRAŽENO: Kamena Gora i kanjon reke Uvac
Datum objave: 1.6.2015. Proizvodnja: N1 Ošpis: Na samoj granici sa Crnom Gorom, iznad 1.300 metara nadmorske visine, bukvalno na kamenu, leži Kamena Gora. Kanjon reke Uvac dom je Beloglavog supa. Pogledajte reportažu Milice Spasić. |
Kamena Gora-Kamenogorci
Datum objave: 11.6.2015. Autor: kosta babic Opis: režija :Cica Lukić snimatelj:Petar Vujanić montaža:Kosta Babić |
Tiago upoznaje NAJSTARIJEG člana KAMENE GORE | SVETI BOR | Kanjon LIMA | TIAGOV BALKAN Ep.08
Datum objave: 10.11.2020. Autor: BalkanTrip TV |
|
Kamena gora - predeli
Datum objave: 7.4.2020. Proizvodnja: Zavod za zaštitu prirode Srbije |
Kosidba na Kamenoj Gori
Datum objave: 16.2.2016. Autor: Glas Zapadne Srbije |
TV Informator - KAMENA GORA 07 10 2020
Datum objave: 7.10.2020. Proizvodnja: Televizija Galaksija 32 Opois: TV "Galaksija 32" Kamena Gora je mesto u blizini Prijepolja, na jugozapadu Srbije, planinsko selo, sačuvano od civilizacijiskih tekovina i urbanizacije. Priču o mestu za koje se vezuju mnogobrojne legend, i pet vekova starom Svetom boru, dosi ekipa emisije Agro karavan. |
|
Svetibor
Stari ili Sveti bor (Svetibor) više od četiri stoljeća raste na padini Kamene gore, s koje se pruža izvanredan pogled na planine koje okružuju dolinu Lima. Sveti bor je najstariji bor u Srbiji. |
Osoje
Pogled na Ćupove stene (Babinska visoravan . Brašansko brdo) iz Osoja na padinama Kamene gore
Selo Osoje nalazi se na sjevernim padinama Kamene gore i iznad dolina rječica Zvijezdanske i Seljašnice. U pozadini se vidi planina Zlatar.
|
|
Osoje
Selo Osoje na obroncima Kamene gore u proljeće krase cvjetovi brojnih voćaka. Pogled iz sela pruža se na obronke i izdanke Brašanskog brda, na doline rijeka Zvijezdanske i Seljašnice (pritoka Lima) u podnožju, te na planinu Zlatar (na fotografiji na horizontu), na suprotnoj obali rijeke Lim. |
Od Osoja prema Kamenoj Gori
Potok Jasikovac, uz cestu koja povezuje Osoje i Ravnu Goru
|
Krnjova voda
|
Srpski komita – Rade Kijanović Krnjo Rade se kao momak od 16 godina odmetnuo u hajduke i pridružio čuvenom hajduku Miću Gluševiću. Kao čobanin sa svojih 16 godina gledao je kako mu Turci muče oca Milosava i zato odlazi u hajduke da im se sveti. Turci su mu oca prikovali za šljivu ekserom kroz uvo jer nije hteo da plati veliki porez što mu je paša iz Teslidža (Pljevalja) odredio da plaća. Kada su Turci u slavlju što su ga uhvatili skrenuli pažnju na pripremanje cicvare za ručak Radov otac je uspeo da pobegne, a pola uveta ostade mu na šljivi gde je bio zakucan. Od tada su ga prozvali Krnjo jer je ostao sa pola uveta. Posle dve godine od kad je otišao u bekstvo ponovo ga hvataju Turci i ubijaju, posle čega Rade, koji je tad imao 18 godina, dobija nadimak Krnjo, po svom ocu Milosavu. Mićo Glušević je hteo, u prvi mah, da Rada odvrati od hajdukovanja i ubedi ga da se vrati kući, ali nije u tome mogao uspeti, jer Rade je bio uporan. Kada je Mićo video da ovog hrabrog momka ne može ubediti da se vrati, poklanja mu pištolj s jednim metkom, rekavši mu da drugog oružja nema i da se potrudi da nabavi bolje. Za nepunu godinu dana sudbina ih rastavlja. Nakon što je Mićo stradao, Rade se pridružuje grupi hajduka sa Bistrice pod vođstvom Sretena Vukosavljevića, koji ga je rado primio u svoju družinu, jer je Rade već tada bio poznat po hrabrosti koju je pokazivao pri okršajima s Turcima. Sreten Vukosavljević je bio vođa komitskog pokreta na Kamenoj Gori. U kanjonu Lima i Bistrice presretali su turske karavane i otimali harač što su Turci skupljali po srpskim selima. Rade nije mnogo pomagao u fizičkom radu svojoj porodici jer je stalno hajdukovao, pa je sav teret pao na nejakog sina Marinka koji je sa svojih devet godina morao da obavlja sve poljoprivredne. Rade Krnjo Kijanović ubijen je od strane pobratima 1917. godine kod „Visoke česme” jer su ga na prevaru svezali i poveli Turcima na predaju. Turci su ucenili njegovu glavu na 1.000 turskih zlatnika, a izdajice i ubice nagradu nikad nisu dobili jer su Turci lagali i poslužili se lukavstvom da bi došli do glave našem velikom Krnju. PROČITAJ VIŠE Srpski komita – Rade Kijanović Krnjo. Portal Kamena gora - Znamenite ličnosti |
Putokaz za Krnjovu vodu
Krnjova voda
U znak sjećanja i poštovanja, Rade M. Kijanović podigao je spomen česmu svome hrabrom pradjedu komiti Radetu Kijanoviću Krnji. |
Svojčevo
|
|
Kijanovići
|
|
Kamena Gora
|
Na nadmorskoj visini od 800 do 1496 metara smješteno je selo Kamena Gora. Kamena Gora jedno je od najljepših sela Srednjeg Polimlja. Selo obilježava izuzetno očuvana priroda. Naročito vrijedni su kompleksi crnogoričnih i listopadnih šuma. Zrak je vrlo čist i zdrav, a između dva svjetska rata ovo područje je službeno bilo proglašeno visinskim lječilištem (vazdušnom banjom). Simbol sela je više od 400 godina star crni bor, koji dominira nad cijelim selom. Pored bora ovde su i ljudi dugovječni. Prema popisu iz 2002. godine sleo broji 164 stanovnima. Selo pamti veliki broj stogodišnjaka, a i danas ima onih koji su stariji od 90 godina. Ono što, pored prirode, Kamenu Goru čini zanimljivom je i narodno graditeljstvo. U skoro svakom zaseoku sačuvani su stari drveni objekti koji, kao i prije mnogo desetljeća, i danas služe svojoj namjeni. Pored višestoljetnog bora mogu se obići i etnozaseok "Guvništa" s etno-kućom, lokalitet Kovčeg stene, Ravna Gora, Crni vrh i mnoge druge zanimljive lokacije. U Kamenoj Gori se nalazi preko 50 izvora pitke vode. Posebno lijep predjel predstavlja područje oko Strmećičke reke, koja na nadmorskoj visini od 1200 metara tvori nesvakidašnje meandre.
Centar naselja Kamena Gora
Markacija staze koja prolazi kroz selo Kamena Gora i vodi do Svetibora
|
Naziv Kamena Gora skovan je na temelju pejsaža u kome se mjesto i nalazi, a to je šuma na stjenovitoj planini, ondosno "gora na kamenu".
|
Cijepci
Gorska kosa Cijepci diže se ponad središta naselja Ravna Gora. Veliki je dijelom travnata, bez visoke vegetacije, zbog čega pruža odlične poglede na okolne planine. Na padini brda nalazi se poznati Stari bor.
|
|
|
|
Svetibor
|
Simbol sela je stari crni bor (1270 m n.v.), koji dominira nad selom, rastući već više od 400 godina na padini gorske kose Cijepci, s koje se pruža prostran pogled na planine koje okružuju dolinu Lima (Tara, Zlatibor i dr).
U narodu je poznat kao Sveti bor (Svetibor) i Stari bor. O njemu se pripričavaju brojna vjerovanja i predaje. Bor je bio i ostao svetinja. Mnogi na ovo mesto dolaze i mole se Bogu nadajući se da će uslišiti njihove molitve. Pod borom su se, kada crkve u blizini nije bilo, obavljala pričešća i bogosluženja, a od bora se nikad ništa nije odnosilo - ni slomljena grančica. Sveti bor je najstariji bor u Srbiji, visok 13 m i s krošnjom širine 18-ak metara. Sveti bor na Kamenoj Gori obišla je čak i čuvena glumica Monica Bellucci, talijanska glumica i model. Legenda o Svetiboru Prema narodnoj predaji, unutar bora nalazi se poruka koju su ostavili nekadašnji stanovnici Kamene Gore. U njoj su, prema vjerovanju, naveli razloge svog odlaska i zapečatili ju voskom. Stari zapis s vremenom je urastao u drvo, ostavivši tajnu zauvijek skrivenom. 
Na stablu starog bora iz sjemena niče mlado stablo smreke.
Godine 2021. zbog velikih količina teškog jugovog snijega polomila se jedna od najvećih grana na ovom svetom drvetu.
|
|
Groblje
|
Pogled od Ravne Gore prema grebenu Završje (1187 m), koji se nalazi jugozapadno od Prijepolja.
Guvništa
|
Primjer kružne pješačke ture po Kamenoj gori Polazak od etno naselja na Guvništu (Guvništa, 1216 m) ka Starom boru (1310 m), nastavak preko sela Kamena Gora, Sadi, uspon na Crni vrh (1481 m) i spuštanje ka Guvništu. TEHNIČKI PODACI Staza nije tehnički zahtjevna. Dužina staze je oko 16 km (prolazi se za oko 8 sati), s visinskom razlikom oko 600 m. |
ETNO SELO GUVNIŠTA, KAMENA GORA
Datum objave: 5.5.2017. Autor: Marko Radulovic |
CRNI VRH (kod Brajkovca)
NADMORSKA VISINA 1481 m
Junčevići
Pogled na Gornje Junčeviće s ceste Prijepolje-Pljevlja. Liijevo u podnožju teku rijeke Zvijezdanska i Seljašnica.
Jabuka
|
Jabuka je naselje u Srbiji u općini Prijepolje u Zlatiborskom okrugu. Prosječna nadmorska visina naselja je oko 1200 m. Prema popisu iz 2011. Imalo je 275 stanovnika. Jabuka se nalazi uz samu granicu Srbije s Crnom Gorom, na pola puta između Prijepolja (Srbija) i Pljevalja (Crna Gora). Uz Brodarevo, prijelaz Ranče kod Jabuke najvažniji je granični prijelaz iz Srbije ka Crnoj Gori. Selo se nalazi na istoimenoj planini.
Planina Jabuka zapravo je valovita visoravan, s prosječnom nadmorskom visinom oko 1300 metara i s gustim crnogoričnim šumama. Jabuka je ime dobila po tome što su se nekada ovdje nadmetali vitezovi Sandalja Hranića i Stjepana Hercega i "kroz prsten jabuku strijeljali". Puno kasnije, za Jabuku su se borili u Drugom svjetskom ratu, u kojemu je na ovoj planini poginuo legendarni bombaš Boško Buha (1926.-1943.). Vrhovi na Jabuci su: Slatina (1412 m), Mijajlovica (1410 m), Đopača (1297 m), Jabučko prisoje (1269 m), Kovčice (1247 m). S Jabuke se mogu vidjeti vrhovi Durmitora, Bjelasice, Zlatara i Jadovnika. Jabuka obiluje planinskim izvorima hladne i pitke vode. Ljeta su relativno blaga, a zime duge i snježne. Posebno je pogodna za boravak djece zbog posebnih zračnih strujanja. Nedaleko od središnjeg dijela planine nalazi se Savin lakat, stijena pored koje se, prema predaji, odmarao Sveti Sava kada je prelazio preko Jabuke, pa je u toj stijeni ostalo udubljenje gdje se on bio naslonio. U neposrednoj blizini je i izvor Savina voda. Zanimljivi su na Jabuci brojni ponori (bezdani) i pećine, od koji je najatraktivnija Dvogrla pećina koja obiluje špiljskim nakitom (stalaktitima i stalagmitima). Nedaleko od sela Jabuka nalazi se i Popova pećina čiji ne ulaz na 800 m n.v. s ukupnom dužinom špiljskih hodnika od 294 m. Tomova i Goveđa pećina nalaze se nedaleko od centra Jabuke. U selu se nalaze Memorijalni kompleks "Boško Buha", turističko naselje "Boško Buha" i manastir Jabuka. Naselje je pogodno za zimske sportove, prije svega za skijaše početnike, jer se ovdje nalazi nekoliko ski-staza i žičara. 
Povijesni pregled
U prošlosti Jabuka je bila karavanska stanica na putu Dubrovnik—Carigrad, a nakon Berlinskog kongresa, 1878. godine bila je granična linija između Austro-Ugarske i Osmanskog Carstva. U obližnjem selu Babine, 1875. godine je izbila Babinska buna, u kojoj je sudjelovalo i dosta stanovnika Jabuke. Tijekom Drugog svjetskog rata okolica Jabuke je bila teren na kome su se gotovo neprekidno vodile borbe. Nakon neuspjelog partizanskog napada na Pljevlja, 1.12.1941. godine, talijanski okupatori izveli su stravične odmazde nad stanovništovom popalivši nekoliko sela. Talijani su 7.12. u Jabuci zapalili 47 kuća i na svirep način ubili 46 stanovnika. Jabuka je 1969. godine povezana novom asfaltnom cestom sa Prijepoljem i Pljevljima, jer je stara makadamska cesta preko Savinog Lakta često, a posebno zimi, bila neprohodna. Iste godine Planinarski savez Jugoslavije je trasirao planinarsku transverzalu "Boško Buha", koja je otvorena za Dan mladosti (25.5.1969.). Ova je transverzala bila duga je 150 kilometara i protezala se na relaciji: Prijepolje—Jabuka—Pljevlja—Đurđevića Tara—Žabljak. 
|
Memorijalni kompleks "Boško Buha"
Memorijalni kompleks u selu Jabuka, posvećen je pionirima i omladincima Jugoslavije poginulim u Narodnooslobodilačkoj borbi. Povod za stvaranje ovog memorijalnog kompleksa je obilježavanje mjesta gdje je 27.9.1943. godine poginuo borac-bombaš i narodni heroj Boško Buha. Uređenje ovog memorijalnog kompleksa počelo je 1964. godine, a odlukom Skupštine općine Prijepolje od 30.5.1986. godine proglašen je kulturnim dobrom od izuzetnog nacionalnog značaja i nalazi se pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. PROČITAJ VIŠE Memorijalni kompleks Boško Buha. Wikipedija (sr) Manastir Jabuka
U selu se nalazi manastir Jabuka, točnije manastir Svetog proroka Ilije. Ovdje se svake godine, na Ilindan 2.8. (ujedno i seoska slava), održava manifestacija "Mostovi Balkana". Radi se o smotri narodnog stvaralaštva, koja je međunarodnog karaktera i okuplja sudionike iz zemalja u okruženju. Jabuka je novoosnovani manastir u Prijepoljskom kraju. Pripada Eparhiji mileševskoj Srpske pravoslavne crkve. Crkva je izgrađena prilozima vjernika i donatora i uz podršku Mileševske eparhije. Turističko naselje "Boško Buha"
Turističko naselje na Jabuci ima 180 ležaja u dvokrevetnim i četvorokrevetnim sobama s etažnom kupaonicom, salama za zabavu i terenima za male sportove. Uz turističko naselje na oko 1300 m n.v. nalazi se skijaški centar s tri skijaške staze (za sanjkanje, za vođnju i za ski-školu) dužine po 300 m sa ski liftovima, pogodne za djecu i skijaše početnike. Prvi ski lift je postavljen 1981, a druga dva 1985 godine. Nekada je skijaški centar na Jabuci imao veći značaj, no danas se sveo na privatnu inicijativu samio jednog poduzetnika koji gospodari skijalištem i konačištem "Soko". |
CRNOGORSKI DIO KAMENE GORE
IVOVIK
NADMORSKA VISINA Božinac, 1346 m
Akumulacija Otilovići
Umjetna akumulacija "Otilovići" podignuta je 1982. godine na rijeci Ćehotini, za potrebe termoelektrane Pljevlja. Iako umjetno, uspješno se uklopilo u krajolik, i obilježava ga velik broj zavoja (meandara). Dugo je oko 11 km.
|
TV Pljevlja Pravedna energetska tranzicija u CG Koncesioni ugovor, akumulacija Otilovići 29 08 2022
Datum objave: 30.8.2022. Proizvodnja: Televizija Pljevlja |
Mataruge
Mataruško polje
|
Pljevaljske Mataruge su naselje i mikroregija, ili bolje reći oveća površ, smještena nad desnom obalom rijeke Ćehotine. S juga su omeđene strmim i kamenitim kanjonom Ćehotine, sa zapada kanjonom Dubočice, sa sjevera Ravnom gorom i Katuništem, sa istoka vijencima Kamene Gore.
Selo Mataruge je nastalo na obali Ćehotine. Na južnom kraju sela, pronađene su nastambe iz mlađeg kamenog doba, što svjedoči o relativno ranom naseljavanju ovog prostora od strane nomadskih plemena. U 5. stoljeću ovaj ali i mnogo širi prostor naseljava keltsko pleme Mataruzi (Kriči, i dr.) po kojima je čitav kraj dobio ime. Mataruge su u srednjem vijeku bile gusto naseljene, o čemu svjedoče gomile kamena po livadama i pašnjacima, a ukazuju i na nedostatak obradivog zemljišta. Poslije Austro-turskog rata stanovništvo se raseljava, i od kraja 17. stoljeća kraj ostaje pust, da bi ga tijekom sredine 18. stoljeća naselilo stanovništvo iz Crne Gore i Hercegovine, na inicijativu pljevaljskog Paše. Nakon Drugog svjetskog rata, selo se modernizira. Tada kroz selo prolazi moderna prometnica, rade se elektroenergetska mreža (1963), prodavaonica i osmogodišnja škola.
Ljutićko polje
Selo Ljutići smjestilo se na nadmorskoj visini oko 1000 metara, a visina pojedinih uzvišenja doseže i do 1200 metara. Ljutići imaju zaseoke: Ljutiće, Kleke, Puriće, Ćiroviće, Klađe, Kavalu i Dubravu. Zaseoci su se smjestili oko Ljutićkog polja po čijem obodu su kuće i ostale zgrade. Po tvrdim barama – ljuticima raste tvrda trava, koja namuči, dok je pokose, i dobre kosce, pa vjerovatno i otuda naziv sela. Groblje u Dubravi sa spomenicima još iz rimskog doba, te groblja u Purićima i Klekama, ostaci naselja u Dubu i Kavali i tumule čuvaju posmrtne ostatke stanovnika koji su tu živjeli u 16. i 17. stolkeću i mnogo ranije. Crkvu su, prema predaji, vjernici prenijeli u groblje u Dubravi iz mjesta zvano Dub gdje su i sada vidni ostaci drugih staništa i groblja.
Molika u groblju na Dubravi, zvana mataruška molika, stara je, kažu, preko 650 godina i jedinstveno je stablo u ovim krajevima. Zapravo se radi o drvu munike, ali ju mještani oduvijek zovu molikom. Kažu domaći "kako u njezinom hladu može odmarati i do 1.000 ljudi. Čuvena munika iz Mataruga visoka je 14 metara, ima prsni promjer 132 cm, a posebnom je čini i neobična krošnja. Promjer njezine krošnje iznosi oko 19 metara, a kažu kako površina zemljišta u njenoj sjenci iznosi 283 metra kvadratna (stanje 2023.: stablo je teško pristupačno zbog neraskrčenog šiblja u raslinja, ima i suhih grana). U blizini se nalaze i stećci. 
Selo Kozica je dobilo naziv po srednjovjekovnom utvrđenju – Koznik. Ostaci ovog utvrđenja su vidljivi danas. Koznik se prvi put pominje 1441. godine u Dubrovačkom arhivu kao Castrum Schoznich. O nazočnosti romanskog stanovništva u selu Kozici svjedoče brojni nadgrobni spomenici iz rimskog i kasnoantičkog razdoblja nađeni u podnožju Koznika (groblje) kao i nekih 1,5 km sjeverozapadno u lokalitetu Kotlina.
U selu Kozica nalazi se srednjovjekovni rudnik željeza. Ruda je bila vrlo dobre kvalitete a i eksploatacija je bila laka, što je, svakako, uvjetovalo da se na toj lokaciji podigne utvrđenje, i mnogo ranije nego što to nalazimo u dubrovačkim dokumentima. Pretpostavlja se da je rudnik korišten u starom vijeku, upravo od strane Rimljana a kasnije i Grka. Jugozapadno, na oko 450 metara od utvrđenja, pored trase rimske ceste, nalazimo na ostatke srednjovjekovne crkve ili manastira (Manastir Orlić), pored kojeg se nalazi izvor poznat kao "Kaluđerska voda". Prema usmenoj predaji manastir je uništen u 17. stoljeću. 
|
Hram Svetog velikomučenika Prokopija u Ljutićima, uz prometnicu Pljevlja - Tomaševo
Mataruge, zgrada škole
|
SRPSKO SREDNJE POLIMLJE
Površi srednjeg Lima (Komarani i dr.)
Komarani
|
Komarani su skupina sela, odn. predjel, vapnenačka visoravan i stari trg na lijevoj obali Lima, sjeverno od današnjeg Bijelog Polja. Komarani se danas nalaze u dvije države: Srbiji i Crnoj Gori.
Visovi Komaranske visorani, prostorni pogled iz smjera sjevera
Izvor: Google Earth 2022. 
Visovi Komaranske visorani, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth 2022. |
|
O nazivu Komarani piše Radomir Ilić Radomir Ilić: Semantika starih slovenskih toponima crnogorskog śevera, MATICA, zima 2010., str. 93-110. (PDF) Mjesta s lijeve obale Lima (gledano nizvodno) Mioče, Kanje, Dobrinje, Metanjac pripadaju širem prostoru između Brodareva i Bijelog Polja označenom na svim starijim topografskim kartama kao Komarani. Ime Komaran na sekcijama označava i današnju užu grupaciju sela zapadno od Brodareva (Bjelohova, Komadine, Brvine, Ivezići), a nahija sa istim imenom pominje se u turskom popisu iz 1571. godine. Slične morfološke strukture je i ime sela Kovren na bjelopoljskom śeverozapadu. Oba naziva (Komarani i Kovren) vuku korijene od spoja prvog prefiksalnog elementa ko i staroslovenskih pasivnih participa preterita мьрьнъ i вьрьнъ (мьрьнъ od intranzitiva мьрьти -tamniti, crnjeti; вьрьнъ od вьрьти -izvirati, vreti). (Ко)мьрьнъ > (ко)марен > Комаран > Комарани; (Ko)вьрьнъ > (ko)врен > Коврен. Koliko nam je poznato, do sada nije bilo uočeno pravo značenje toga prvog prefiksalnog pridjevskog elementa ko. Prilikom analize toponima u kojima se on nalazi Aleksandar Loma navodi: „čini nam se da u toponimiji Srbije možemo prepoznati još jedan imenski par takve strukture kao Мьльнъ : Помьльнъ, s tim što se u ovom slučaju naša obaveštenost o imenima koja ćemo razmatrati (toponimi Maren i Kovren koji su na teritoriji Crne Gore, a ne Srbije, prim. R.I) uglavnom svodi na podatke sa topografskih karata; ne znamo, dakle, naglaske, nemamo podrobnu predstavu o izgledu i drugim odlikama onomastičkih objekata, i sve to unapred nalaže određen oprez pri vrednovanju pretpostavki do kojih smo došli, i projicira na kraju da Maren znači tamni predio, a Kovren - sličan Marenu, to jest - kao Maren. Međutim, i kod određivanja značenjske geneze pomenutih imena mora se uzeti u obzir da je mnoštvo naziva ovdašnjih prostornih cjelina i dominantnih orijentira izvođeno prvjenstveno na osnovu njihovog oblika ili položaja u odnosu na suśedne onomastičke objekte. U blizini današnjeg zaseoka Maren bjelopoljskog sela Grab nalazi se dominantan kompleks obrastao gustom i visokom crnogoricom, poznat odvajkada u narodu i na svim topografskim kartama upisivan kao Crni Vrh. Sa puno osnova se može pretpostaviti da je prvotni njegov naziv kao dominantnog uzvišenog prostornog orijentira bio oblik Maren (u značenju -zacrnjen, zatamnjen ili crni (vrh), potekao od pasivnog participa preterita мьрьнъ. Po našem mišljenju ime Komaran predstavlja staru složenicu napravljenu od dva participska elementa ko i maren. Prvi element ko ima upućivačko značenje -okružen, i to onim što označava drugi element složenice. Dakle: (Ko)maren = okružen zacrnjenim ili tamnim, to jest u konačnici (Ko)marani = predjeli okruženi dominantnim tamnim visokim kompleksima ili brdima obraslim crnogoricom. Zaista je položaj navedenog prostora između Brodareva i Bijelog Polja takav, tj. okružen visokim kompleksima četinara: sa śeverozapada i zapada Crnim Vrhom i vraneškim i prošćenskim brdima crnogorice, a sa śeveroistoka, istoka i jugoistoka četinarskim tamnim uzvisinama Jadovnika, Ozrena, Mačkovica i bihorskih vrhova. Sljedstveno tome ime crnogorske rijeke Komarnica znači: okružena tamnim, ili rijeka sa crnim četinarskim okružjem, a i naziv pavinopoljskog zaseoka Kovren identične je tvorbene strukture. Njegovo značenje je: prostor okružen uzavrelim, tj. izvorima ili vrelima. Na rubovima tog lijepog mjesta kružno su smještena izvorišta Ljuboviđe i drugih brojnih manjih vodotoka. |
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
KAMENA GORA Uspon na vrh Ravna Gora
Datum objave: 20.12.2015. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je 12. decembra 2015. godine organizovao planinarsku akciju na planini Kamenoj Gori iznad Prijepolja. Polazak na turu iz mesta Kamena Gora i izlazak na vrh Ravna gora (1496 m), najviši vrh ove planine pored ,,Bora želja,, i preko Debele Strane i povratak preko Šajinovog Kraja. Kružna tura od oko 12 km. |
KAMENA GORA Uspon na Crni vrh od Guvništa
Datum objave: 21.12.2015. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je 13. decembra 2015. godine organizovao planinarsku akciju na planini Kamenoj Gori iznad Prijepolja. Polazak na turu iz etnosela Guvništa i izlazak na vrh Crni vrh (1493 m), drugi po visini vrh ove planine pored sela Brajkovac i povratak preko kampa ,,Kovčica,,. Kružna tura od oko 15 km. |
KAMENA GORA Brodarevo - Komaran - Petnja - Guvništa
Datum objave: 30.7.2016. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Stojković Predrag i Stefanović Slobodan, vodiči iz PK ,,Era,, iz Užica su u okviru kondicionih priprema za planinarsku ekspediciju na Pamiru i Karpatima i izviđanja trase buduće ,,Zlatiborske transverzale,, prvi dan obišli deo planine Kamena Gora od železničke stanice u Brodarevu, zatim uz Komaransku reku, preko Bornatog brda (Komaran), Petnje do etnosela Guvnište. Staza je bila duga oko 25 km sa visinskom razlikom od oko 1000 metara u usponu. |
|
KAMENA GORA Guvništa - Jabuka - Donje Babine
Datum objave: 30.7.2016. Autor: Slobodan Stefanovic Opias: Stojković Predrag i Stefanović Slobodan, vodiči iz PK ,,Era,, iz Užica su u okviru kondicionih priprema za planinarske ekspedicije na Pamiru i Karpatima i izviđanja trase buduće ,,Zlatiborske transverzale,, drugi dan obišli deo planine Kamena Gora od etnosela Guvnište preko Jabuke do sela Donje Babine, gde se prenoćilo kod domaćina Kuburović Neđa. |
BORAVAK
|
U zavetrini četinara, ušuškao se DRAGULJ seoskog turizma SIMOV KAMP | LEPŠE OD PARIZA Ep.61
Datum objave: 12.4.2021. Autor: BalkanTrip TV Opis: U zavetrini četinara, ušuškao se DRAGULJ seoskog turizma SIMOV KAMP | LEPŠE OD PARIZA Ep.61 Balkan Trip predstavlja potpuno nov osvrt na sve što bi moglo da interesuje jednog turistu u potrazi za idealnim mestom za odmor ili avanturu u regionu. Balkan Trip je najveći izvor informacija iz sveta regionalnog turizma Balkana, pokrivajući vesti i objave od tek otkrivenih etno odmarališta i porodičnih domaćinstava, pa do luksuznih spa centara i elitnih hotela sa renomeom. Ovo je kanal namenjem svetskim putnicima, planinarima, avanturistima, gurmanima i svim ljubiteljima prirode i ugostiteljstva. Ovo je prvi pravi turistički kanal zbog koga ćete zavoleti vazduh, ljude i prizore Balkana i poželeti da spakujete kofere za putovanje! |
IZVORI I LITERATURA
Literatura
GRUPA AUTORA: Studija zaštite za Zaštićeno područje "Gornji tok rijeke Ćehotine". Nacrt. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, Podgorica, 2022. (PDF)
GRUPA AUTORA: Uredba o proglašenju predela izuzetnih odlika "Kamena gora". Službeni glasnik RS, br. 99/2014 (PDF)
GRUPA AUTORA: Posebna osnova za gazdovanje šumama za G.J. "Crni vrh - Kamena gora" (2021-2030). Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG Prijepolje Prijepolje, 2020. (PDF)
NEŠIĆ, Dragan; RABRENOVIĆ, Milan: Rezultati speleomorfoloških istraživanja na Kamenoj gori i Petnji (Jugozapadna Srbija). Izvorni znanstveni rad. Glasnik Srpskog geografskog društva. Godina 2011. Sveska xci- br. 2 (PDF)
GRUPA AUTORA: Uredba o proglašenju predela izuzetnih odlika "Kamena gora". Službeni glasnik RS, br. 99/2014 (PDF)
GRUPA AUTORA: Posebna osnova za gazdovanje šumama za G.J. "Crni vrh - Kamena gora" (2021-2030). Odsek za planiranje i projektovanje u šumarstvu ŠG Prijepolje Prijepolje, 2020. (PDF)
NEŠIĆ, Dragan; RABRENOVIĆ, Milan: Rezultati speleomorfoloških istraživanja na Kamenoj gori i Petnji (Jugozapadna Srbija). Izvorni znanstveni rad. Glasnik Srpskog geografskog društva. Godina 2011. Sveska xci- br. 2 (PDF)
- Sažetak. Izvod: U radu su prikazani rezultati speleomorfoloških istraživanja na području sela Kamene Gore i depresije Petnje, predeonih celina Jabučko – Babinske površi na krajnjem jugozapadu Srbije uz granicu sa Crnom Gorom. Ovi rezultati su izneti kroz prikaz predeonih odlika prostora, metodologije rada, opštih speleomorfoloških i morfogenetskih odlika istraživanih speleoloških objekata. Posebno značajni rezultati su postignuti na području Petnje gde su istraživana dva pećinska sistema, sistem Petnjanskih pećina dužine 551 m i jamsko-pećinski sistem Kurtove jame dužine 650 m, sigurno jedan od značajnijih speleoloških objekata Srbije. Na području Kamene Gore istraživana su tri jamska objekta, Velika i Mala Mujova jama i jama Bezdan. Realizovana istraživanja imaju karakter opštih početnih speleoloških istraživanja koje treba nastaviti u narednom periodu.
- Sažetak. Kamena Gora is located in the southwesternmost part of Serbia, near the border of Montenegro and represents a part of the Stari Vlah-Raška highland region of the Dinarides in Serbia. This area belongs to the region of Srednje Polimlje, between the rivers Lim and Uvac. Biospeleological research in the mentioned area dates back to 1933 when a French team of biologists led by P. Rémy, an expert for cave crustaceans, explored nine caves in the surrounding of Pljevlja in Montenegro as well as three smaller caves near Prijepolje in Serbia. Various material was collected, first of all arthropods, including two new species of troglobitic insects, both of genus Proleonhardella (Jeannel, 1934). In August 2008 a team of speleologists from the Institute for Nature Conservation of Serbia started systematic researches on speleological sites, for the purpose of drafting the Study on Protection of Kamena Gora under the study title "The Landscape of Extraordinary Features KAMENA GORA, which was finished in 2009. This research was realised in the scope of another five-years long project of the Institute entitled "A Biospeleological Study of Subterranean Objects in Serbia", thus the researches in the area continued after the finalisation of the first study. In the period from 2008 till 2011, 19 speleological objects, nine caves and ten pits, in the wider surrounding of Kamena Gora were explored. The collected material was of a high scientific value. These researches led to the conclusion that trogloxene species of arthropods are the most distributed in caves and pits, whereas troglophile and troglobitic are rare.
Korisne poveznice i adrese
KAMENA GORA, Portal
|
KAMENA GORA, Facebook grupa
|
