|
KATUNI NA ZELETINU Andrijevički katuni Katunište Mještani sela Ulotine u andrijevičkoj opštini i to: Šoškići, Ćulafići i Radenovići imaju svoje katune na planini Goleš. Mjesto gdje se katuni nalaze zove se Katunište. Prostor oko katuna je izvanredan za stoku, a i za ljude. Obiluje lijepim livadama, četinarskom i listopadnom šumom i bogatim izvorom žive vode zvanim Blatina. Pašnjaci su prostorni i po njima se goveda odbijaju, a ovce, koze i jagnjad se čuvaju. Svako domaćinstvo ima i po konja. Skoro svi iznose i kokoške da ne bi ostajale same u selu, a onaj koji ima svinju i nju će iznijeti na katun. Ka katunima su stanovi (kolibe) brvnare i to su sve pravljene na isti način. Naime, brvna su sklapana putem ureza na krajevima gdje se užljebljuju jedno u drugo tako da im krajevi mimoilaze ćoše stana. Na prvi pogled lijepo izgledaju. Unutrašnjost stana je jednostavna. Dolje je zemlja, a okolo su stalaže za karlice i drugo posuđe. Po neko ima krevet ili dva, a neko spava po zemlji. Ispod sebe se stavi neka podnica i po njoj slamarica. Sve su kolibe na dvije vode. Po neko domaćinstvo ima i kućaru za čobanina. Torovi su dosta visoki i oni se premještaju po livadama. Ovce i krave se muzu po tri puta, a od mlijeka se kupi skorup, tvrdi i masni sir i to se ostavlja u kace. Da kažemo i to da se iz Ulotine do Katuništa može stići pješke za dva sata i to sa stokom. Izdig je oko 15. maja, a povraćaj u selo krajem oktobra, odnosno ostaje se do snijega. Gropa Katuni na mjestu zvanom Gropa se nalaze preko brda Plana, udaljeni od sela Ulotina oko tri sata pješačkog hoda. Na ove katune izdižu mještani sela Ulotine: Šoškići, Radenovići i Ćulafići, a iz Kruševa Vlahovići. Prostor koji zahvataju ovi katuni je bogat livadama i prostranim pašnjacima. Ima dosta izvorske vode, a četinarska i listopadna šuma je svuda okolo. Seljaci izgone: ovce, koze, goveda, kokoške, konje i ko ima svinje. Stanovi su brvnare koje smo opisali kod Katuništa. Lijepo je mjesto ovih katuna. Stanovi su relativno dosta blizu jedni drugima. Česti su susreti komšija, rođaka i prijatelja. Ima stanova koji nijesu udaljeni više od 100 metara jedan od drugoga. Jedan detalj koji sam čuo vrijedan je pažnje. Na ovim prostorima ima dosta vukova i medvjeda, pa je uvijek opasnost da vuci ili mečke ne udare u ovce ili goveda. Kažem mečka, jer kažu seljaci da mečka više napada nego medvjed. Što se tiče ishrane ljudi na ovim katunima, može se reći, da je ista zadovoljavajuća. Imaju dosta bijelog mrsa, a uz to i krompira, pasulja, zelja i drugog. Često se kuva kačamak, cicvara, popara i sl. Zeletin Stanovnici sela Ulotine: Šoškići, Vlahovići i Radenovići izdižu sa stokom na svoje katune na mjestu zvanom Zeletin. To je prostor koji se nalazi na samom brdu Plane, odnosno Previje. Cio prostor prekrivaju veliki pašnjaci i šuma. Na svakom koraku ima izvora. Livade su dosta razbacane u vidu proplanaka. Stanovi su dosta grupisani, tako da se od stana do stana može kamenom dobaciti. Ostale karakteristike ovih katuna su iste kao i naprijed opisane. Treba napomenuti da su ovdje česti gosti vuci i mečke, pa čobani moraju uvijek biti na oprezu. Katuni na Zeletinu su udaljeni od Ulotine za oko tri sata pješačkog hoda. Na kraju da kažemo jedno pravilo koje važi za sve katune u andrijevičkoj opštini, a to je da se izdiže oko 15. maja, ali nije niko obavezan da mora istoga dana izdizati. Međutim, rijetko će se desiti da neko ostane poslije odlaska većine mještana. Ovo se radi zbog toga što se u maju, o Đurđevdanu livade zabranjuju, pa je teško čuvati stoku, a da ne ulazi u livade. Znači, ipak se nastoji da svi pođu na katune u isto vrijeme. Plavsko-gusinjski katuni Katuni na Zeletinu Kada smo govorili o andrijevičkim katunima pomenuli smo i Zeletin. Ovo je u stvari suprotna strana toga istoga Zeletina. Ovi gusinjski katuni na Zeletinu graniče se sa Javorkom, Vasojevićkim Zeletinom i Duljevim katunom. Na ovom dijelu planine ima dosta izvorske vode, dobrih pašnjaka, šume i livada. Ovdje izdižu mještani iz Gusinja i Grnčara: Derviševići, Radončići i Nikočevići. Udaljenost katuna od sela je oko 4 sata pješačkog hoda sa stokom. Izdig je 10. juna, a povratak u kasnu jesen. Kolibe su dosta blizu jedna drugoj. Katuni na Golešu Katuni na Golešu se nalaze s druge strane Plane. To su katuni mještana sela Murinske Rijeke: Katića, Kočanovića i Laševića, Istina, katuni su nešto udaljeniji od sela. Treba oko 4 5 sati hoda, ali za to mnogo dobijaju od bogatih pašnjaka i drugih povoljnosti koje ova priroda pruža. Svugdje ima izvora, dobrih livada i šume. Ovce, koze i goveda imaju dobru pašu, pa je i skorup i drugi mrs s ovih prostora dobar. Rasturenost stanova nije velika, a ima ih dosta. Izdig je oko 15. maja, a povraćaj u oktobru. Čobani čuvaju ovce i koze, ko ih ima, a goveda se odbijaju. Katuni Misa Ovo je prostor na kome su takođe smješteni katuni seljana Murinske Rijeke, ali je dosta manji od katuna na Golešu. Porodice: Katići, Kočanovići i Laševići su jedini koji ovdje izdižu. Katuni su dosta lijepo uređeni i imaju dosta izvorske vođe i šume. Ispaše su prostrane. Udaljenost od sela je oko pet sati pješačenja sa stokom ispred sebe. Stanovi su na istom principu kao i u drugim katunima u ovom kraju. Nijesu mnogo razbacani. I ovdje se izgoni stoka sredinom maja, pa se ostaje do prvoga snijega. IZVOR Vasilije Mujo Spasojević, Crnogorski katuni. Zagreb, 2006. |
Katuni Misa Na Visitor i Zeletin izgone stoku privrednici iz sela gornjeg Polimlja. Prostrani pašnjak Mramorje na Visitoru koristi stoka iz Brezovice i Pepića. Izdig započinje o Đurđevu, kada su najviši dijelovi planine još pod snijegom. Zato stoka ne kreće na visoke katune, već se etapno s kopnenjem snijega sve više izdiže. Zanimljivo je, da stoka iz Martinovića, koja se izdiže na pašnjak Beškeće, izlazi na Visitor kasnije i bez etapnih zadržavanja. Slično izdižu i privrednici iz Murine na pašnjak Misu. Oko prava za pašnjak Misa bilo je početkom 20. stoljeća krvavih obračunavanja između Crnogoraca i Malisora. Visitor i Zeletin postali su, naime crnogorski državni teritorij istom 1912. godine. Ranije su to bile malisorske planine. Ostaci kamenitih malisorskih katuna na Misi mogu se još i danas zapaziti. IZVOR Mirko Marković, Stočarska kretanja na Dinarskim planinama (Antropogeografska promatranja) 
|
|
ZELETIN Uspon na Drekin vrh od mesta Cecune
Datum objave: 16.8.2013. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Planinarska grupa Ekološkog kluba Užice je dana 07. avgusta 2013. godine izvela planinarsku akciju na planini Zeletin u Crnoj Gori . Izvršen je uspon na Drekin vrh (2112 m), najviši vrh Cecunskog Zeletna. |
ZELETIN Uspon na vrhove Goveđak i Plana
Datum objave: 17.8.2013. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Planinarska grupa Ekološkog kluba Užice je dana 08. avgusta 2013. godine izvela planinarsku akciju na planini Zeletin u Crnoj Gori. Izvršen je uspon na Goveđak (2039 m), najviši vrh Ulotinskog Zeletna i vrh Plana (2126 m)... |
ZELETIN Ulotina - Stubica - Goveđak - Plana - Katunište
Datum objave: 14.7.2017. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Veoma atraktivan planinarski uspon preko planine Zeletin sa usponom na vrh Goveđak (2039 m) i prelaz preko stenovitog prevoja Rogovi na planinu Goleš i njen najviši vrh Plana (2126 m). Vodič: Stefanović Slobodan iz Užica iz PK ,,ERA,,. |
IZVORI I LITERATURA
MILOJEVIĆ, Borivoje. Ž.: Sinjajevina, Visitor i Zeletin, antropogeografske crte. Glasnik Skopskog naučnog društva, knj. XIV. Skoplje 1934. (PDF)
MILOJEVIĆ, Borivoje. Ž.: Sinjajevina, Visitor i Zeletin; Fizičko-geografska promatranja. Geografski vestnik, 1935. (PDF)
MILOJEVIĆ, Borivoje. Ž.: Sinjajevina, Visitor i Zeletin; Fizičko-geografska promatranja. Geografski vestnik, 1935. (PDF)
KALAČ, Damira: Planina Zeletin - skriveni dragulj Crne Gore. Vijesti.me, 28.6.2020. (također i na HTML: Zeletin, priča o prirodi i ljudima)
