---

PLANINE DINARSKOG GORJA > SI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) > Polimsko-podrinjska grupa
Države: Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora
Najviši vrh: Stražbenica, planina Kovač, 1532 m​
Koordinate najvišeg vrha: ​​

Polimsko-podrinjske planine

C. SJEVEROISTOČNI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): PODRUČJE SLOVENSKE DOLENJSKE I SZ HRVATSKE 01. Grupa Kočevskog Roga 02. Grupa Žumberak/Gorjanci 03. Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE 04. Grupa Vlašića 05. Planine srednje Bosne 06. Planine istočne Bosne 07. Grupa Jahorine PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) 08. Polimsko-podrinjska grupa 09. Zlatarsko-pešterska grupa10. Starovlaške planine PLANINE SJEVEROZAPADNE SRBIJE 11. Podrinjsko-valjevske planine PERIPANONSKE ODN. PREDDINARSKE PLANINE 12. Peripanonske odn. pred-dinarske planine

Opis područja

Između gornjeg toka rijeke Drine na zapadu i srednjeg i donjeg toka rijeke Lim na istoku i sjeveroistoku, te područja masiva Ljubišnje na jugoistoku i Pošćenjskih planina na jugu, nalazi se više srednje visokih planina 1000-1500 m n.v. Ove planine nalaze se u tri države Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

​Kovač (1532 m)
Vučevica (1491 m)
Javorje (1486 m)
Vjetrenik (1032 m)
Projić (1256 m)
Gajeva planina (1280 m)
Bič-planina (1386 m)
Gradina planina (1446 m)
Kamena gora (1483 m)
Lisa (Bijelo Polje) (1509 m)

Položaj polimsko-podrinjskih planina

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:
lokalnu ponudu, usluge i servise
- smještaj
- gastronomija
- lokalni proizvodi
- turistička ponuda
- aktivnosti na otvorenom i dr.

Vijenci, planine, vrhovi

Planinska grupa	Najviši vrh (ime planine)	Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi
Polimsko-podrinjske planine	Stražbenica, 1532 m (Kovač planina)	Kovač (Stražbenica, 1532 m) Vučevica (1491 m) Javorje (1486 m) Vjetrenik (1032 m) Projić (1256 m) Gajeva planina (1280 m) Bič-planina (1386 m) Gradina planina (1446 m) Kamena gora (1483 m) Lisa (Bijelo Polje) (1509 m)

Po kraju...

Srpsko donje Polimlje

Područje Poblaćnice  
Površi između Poblaćnice i Lima
Dolina Lima od ušća Kratovske rijeke do ušća Uvca (Pribojska kotlina, Čitlučko polje i Kaluđersko Polje) 
Područje izmedju Lima i Uvca 

---

Ljubisa Gole - Mustafin Grob - Priboj
Mustafin grob - 43.5212, 19.2137
Autor: Ljubiša Gole

Pljevaljska karsna površ (P. krška visoravan)

Karsna površ na sjeveroistoku
Pljevaljska kotlina
Podgora (Površ Bukovica, Površi planine Ljubišnje, Površ planine Obzora, Površ Lisac-planine) 

---

Crnogorsko srednje Polimlje

Površi srednjeg Lima (Komarani i dr.) 

---

Komarani

Komarani su skupina sela, odn. predjel, vapnenačka površ i stari trg na lijevoj obali Lima, sjeverno od današnjeg Bijelog Polja

O nazivu Komarani piše Radomir Ilić
​Radomir Ilić: Semantika starih slovenskih toponima crnogorskog śevera, MATICA, zima 2010., str.  93-110. (PDF)

Mjesta s lijeve obale Lima (gledano nizvodno) Mioče, Kanje, Dobrinje, Metanjac pripadaju širem prostoru između Brodareva i Bijelog Polja označenom na svim starijim topografskim kartama kao Komarani. Ime Komaran na sekcijama označava i današnju užu grupaciju sela zapadno od Brodareva (Bjelohova, Komadine, Brvine, Ivezići), a nahija sa istim imenom pominje se u turskom popisu iz 1571. godine. Slične morfološke strukture je i ime sela Kovren na bjelopoljskom śeverozapadu. Oba naziva (Komarani i Kovren) vuku korijene od spoja prvog prefiksalnog elementa ko i staroslovenskih pasivnih participa preterita мьрьнъ i вьрьнъ (мьрьнъ od intranzitiva мьрьти -tamniti, crnjeti; вьрьнъ od вьрьти -izvirati, vreti). (Ко)мьрьнъ > (ко)марен > Комаран > Комарани; (Ko)вьрьнъ > (ko)врен > Коврен. Koliko nam je poznato, do sada nije bilo uočeno pravo značenje toga prvog prefiksalnog pridjevskog elementa ko. Prilikom analize toponima u kojima se on nalazi Aleksandar Loma navodi: „čini nam se da u toponimiji Srbije možemo prepoznati još jedan imenski par takve strukture kao Мьльнъ : Помьльнъ, s tim što se u ovom slučaju naša obaveštenost o imenima koja ćemo razmatrati (toponimi Maren i Kovren koji su na teritoriji Crne Gore, a ne Srbije, prim. R.I) uglavnom svodi na podatke sa topografskih karata; ne znamo, dakle, naglaske, nemamo podrobnu predstavu o izgledu i drugim odlikama onomastičkih objekata, i sve to unapred nalaže određen oprez pri vrednovanju pretpostavki do kojih smo došli, i projicira na kraju da Maren znači tamni predio, a Kovren - sličan Marenu, to jest - kao Maren. Međutim, i kod određivanja značenjske geneze pomenutih imena mora se uzeti u obzir da je mnoštvo naziva ovdašnjih prostornih cjelina i dominantnih orijentira izvođeno prvjenstveno na osnovu njihovog oblika ili položaja u odnosu na suśedne onomastičke objekte. U blizini današnjeg zaseoka Maren bjelopoljskog sela Grab nalazi se dominantan kompleks obrastao gustom i visokom crnogoricom, poznat odvajkada u narodu i na svim topografskim kartama upisivan kao Crni Vrh. Sa puno osnova se može pretpostaviti da je prvotni njegov naziv kao dominantnog uzvišenog prostornog orijentira bio oblik Maren (u značenju -zacrnjen, zatamnjen ili crni (vrh), potekao od pasivnog participa preterita мьрьнъ. Po našem mišljenju ime Komaran predstavlja staru složenicu napravljenu od dva participska elementa ko i maren. Prvi element ko ima upućivačko značenje -okružen, i to onim što označava drugi element složenice. Dakle: (Ko)maren = okružen zacrnjenim ili tamnim, to jest u konačnici (Ko)marani = predjeli okruženi dominantnim tamnim visokim kompleksima ili brdima obraslim crnogoricom. Zaista je položaj navedenog prostora između Brodareva i Bijelog Polja takav, tj. okružen visokim kompleksima četinara: sa śeverozapada i zapada Crnim Vrhom i vraneškim i prošćenskim brdima crnogorice, a sa śeveroistoka, istoka i jugoistoka četinarskim tamnim uzvisinama Jadovnika, Ozrena, Mačkovica i bihorskih vrhova. Sljedstveno tome ime crnogorske rijeke Komarnica znači: okružena tamnim, ili rijeka sa crnim četinarskim okružjem, a i naziv pavinopoljskog zaseoka Kovren identične je tvorbene strukture. Njegovo značenje je: prostor okružen uzavrelim, tj. izvorima ili vrelima. Na rubovima tog lijepog mjesta kružno su smještena izvorišta Ljuboviđe i drugih brojnih manjih vodotoka.

Kanje
KOORDINATE: 43.1390, 19.7553; NADMORSKA VISINA: 612 m; BROJ STANOVNIKA: 389 (2003.); WIKIPEDIJA: Kanje

Kanje je naselje u općini Bijelo polje i sjedište istoimene mjesne zajednice. Današnja Mjesna zajednica Kanje obuhvaća sela: Kanje, Dobrinju, Milovo, Mioče. Stanovnici ovoga kraja bave se voćarstvom (malinarstvom i sl.).

O Kanjama piše Radomir Ilić (2010.):
... Plodne prostore današnjih kanjskih i milovskih ravnina označavalo ime Nevizrake (u prijevodu: neugledive ili sakrivene od pogleda). Zaista je položaj tih veoma lijepih i plodnih dolinica takav da se sa većine stajnih tačaka okolnog uzvišenijeg prostora ne mogu viđeti, pa je sasvim razumljivo što je na istom značenjskom fonu uslijedio i kasniji naziv današnjih Kanja (Ukrinje), jednog od dvaju krakova srednjovjekovnih crkvenih Nevizraka. Množinski imenski oblik Kanje je najvjerovatnije kasnije upotrijebljen sa značenjem skupa malih plodnih parcela. Za pristup njegovoj semantičkoj suštini od krucijalnog je značaja sagledavanje njenog tvoračkog paralelizma. Značenje većine toponima toga tipa formiralo se je u odnosu prema strukturi srodnih toponima. Tako se značenje toponima Makanjska Galica iznad kuća Damjanovića u bjelopoljskom selu Lijeska formiralo u odnosu na izgled i osobine suśednog visokog strmog lokaliteta Galica iznad zaseoka Vukanovići u istoimenom selu. Dok Galica označava u sivo-mrkom šumovitom okružju veliki stjenoviti kompleks, Makanjska Galica označava prema strukturi i položaju njemu srodan, samo po veličini mnogo manji krševiti lokalitet. Prvi prefiksalni pridjevski element "ma" tih starih složenica ima značenje srodnosti ili srodstva sa nečim ili nekim, dok drugi element označava najuočljiviju odnosnu osobenost objekta koji predstavlja. Isto tako crnogorski naziv za dijete (ma)kanja suštinski znači: mali ili neodrastao (srodni) potomak odraslog (višeg) čovjeka. Na istom značenjskom fonu su i ime Kanjoš (mali rastom) čuvenog Ljubišinog junaka iz pripovijetke Kanjoš Macedonović i naziv odseljenog bjelopoljskog bratstva Kanjevci za koje je sačuvano predanje da su većinom bili malog rasta, ali neobično snažni i žustri ljudi. Sličan tvorački paralelizam kumovao je i nastanku naziva Kanje koji je zamijenio staro srednjovjekovno ime Nevizrake. Dok su okolne obradive parcele smještene na dugim blagim podlisanskim padinama pa im je usljed toga i površina veća, kanjske njivice i livadci u uskom i kratkom usijeku đe se sastaju dvije rječice jedva da premašuju veličinu prostranijih vrtova. Suprotni položaji i različiti oblici tih prostornih cjelina uslovili su i semantičku opozitnost njihovih oznaka​.
IZV: ​Radomir Ilić: Semantika starih slovenskih toponima crnogorskog śevera, MATICA, zima 2010., str.  93-110. (PDF)


Dobrinje

Preko Kanja, zaseoka Luke i Dobrinja nekada je prolazio karavanski put (u stanovništvu nazivan karavanska turska džada). Ovuda je prolazila i veza doline Lima s Vranešom (Pavino Polje). U Dobrinjama se tako zbog njegovog prometnog značaja nekada nalazila i žan­dar­me­rij­ska sta­ni­ca.

Bjelopoljsko polje

Bjelopojsko polje se smjestilo uz rijeku Lim, s kojom se pruža usporedno smjerom sjever-jug, od Obrova na jugu do Dobrakova na sjeveru.

Bijelo Polje - kulturna ruta - Regionalna razvojna agencija za razvoj Bjelasica Komovi Prokletije (PDF brošura)

Donji Kolašin (Доњи Колашин), kolokv. Vraneš